Opi i gospodarski podaci

Slubeni naziv: Republika Indija

Glavni grad: New Delhi
Povrina: 3 287 263 km2
Broj stanovnika: 1,295.291.543 (7/2016.)
Slubeni jezik: hindski, engleski i 21 slubenih regionalnih jezika
Dravno ureenje: federativna republika
Predsjednik: Pranab Mukherjee
Predsjednik Vlade: Narendra Modi
Vremenska zona: GMT + 05:30
Valuta (teaj): indijska rupija (INR), 1 USD=67,20 INR (srpanj 2016.)
Kreditni rejting: Baa3 Moody's, BBB- Fitch, BBB- Standard & Poor's

lanstvo u meunarodnim gospodarskim organizacijama: AfDB, ASEAN,

BIMSTEC, BIS, BRICS, C, FAO, FATF, G-15, G-20, G-24, G-77, IAEA, IBRD, ICAO,
IDA, IFAD, IFC, IMF, ISO, MIGA, NAM, OECD, PIF, SAARC, SACEP, WCO, WTO.
UNDP Human Development Indeks iznosi: 0.609 Rangiranje: 130

Makroekonomski pokazatelji

2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

BDP, tekue cijene
1 869,8 1 839,3 1 936,6 2 066,9 2 090,7 -
(milijarde USD)
BDP po stanovniku
1 560 1 510 1 560 1 630 1 614 -
(USD)
Realni rast BDP-a
6,3 3,2 4,9 7,4 7,6 -
(%)
Izvoz (milijarde
446,2 438,3 489,7 329,6 267,1 -
USD)
Uvoz (milijarde USD) 567,9 580,5 587,0 472,8 391,9 -

Inflacija (%) 8,9 9,3 10,1 5,9 4,9 3,6

Nezaposlenost (%) 8,1 9,1 9,0 7,3 7,1 7,0
Izravna strana
34 247 23 996 28 000 34 410 44 208 -
ulaganja (mlrd USD)
Izvor: The World Bank, CIA World Factbook
Struktura BDP-a: usluge 56,5%, industrija 26,1%, poljoprivreda 17,4%.

Aurirano: Zagreb, 8.5.2017. GOSPODARSKA INFORMACIJA 1

Najvanije industrije: farmaceutska industrija, kemijska, tekstilna, prehrambena
industrija, nafta industrija, eljezna industrija, transportna oprema, industrija
cementa, rudarstvo, programska oprema.
Izvor: The World Bank

Porezi

Vrsta poreza Stopa poreza

Porez na dobit 30 %

Porez na dobit po odbitku 5%-20%

Porez na dohodak od kapitala 20%

Porez na dohodak 10%-20% i 30%

Porez na dodanu vrijednost PDV 1%-15%

Porez na promet nekretnina 1%

Specifinosti poreznog sustava:

Porez na dobit za strane firme registrirane u Indiji je 40 %.
Porez na dohodak fizikih osoba podijeljen je u nekoliko kategorija, a porez od
10 % plaa se na dohodak u visini od 200.000 do 500.000 rupija godinje,
20% na dohodak od 500.000 do 1.000.000 rupija godinje i 30 % na iznose
vee od navedenih.
Porez na dodanu vrijednost ne primjenjuje se u svim saveznim dravama.
Stopa PDV-a ima dvije komponente, opu stopu od 4% -5%, a ostatak ima
stopu od 12%-15 %, koja se razlikuje od drave do drave.

Napomena: Podaci navedeni u ovom dokumentu se temelje na propisima lokalnih poreznih

jurisdikcija koji su bili na snazi za vrijeme pisanja ovog dokumenta. Dokument ne odraava naknadne
promjene koje su eventualno nastupile u navedenom poreznom zakonodavstvu. Podaci navedeni u
ovom dokumentu su informativne i openite prirode budui da zbog kompleksnosti sustava
oporezivanja, specifinosti (primjenjive olakice, osloboenja i slino) nisu posebno analizirane u
ovome dokumentu.

Regulativa vezana uz ulaganja

Regulativa vezana za ulaganja moe se pronai na sljedeim stranicama:

Foreign Investment Promotion Board (FIPB): www.fipbindia.com
Investment and Trade Promotion (ITP) Division, Ministry of External Affairs,
Government of India: http://indianbusiness,nic,in/newdesign/index.php?
param=investment

Aurirano: Zagreb, 8.5.2017. GOSPODARSKA INFORMACIJA 2

Department of Industrial Policy and promotion, Government of India, Ministry of
Commerce and Industry: www.dipp.gov.in/English/Policies/Policy.aspc
Invest India, Guiding Your Investments: www.investindia.gov.in/

Vanjskotrgovinska razmjena

U milijardama USD
2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.
IZVOZ 446,0 447,0 468,0 487,6 267,1 -
UVOZ 564,0 570,0 524,0 536,6 391,9 -
RAZLIKA -118,0 -123,0 -56,0 -49,0 -124,8 -
Izvor: The World Bank, http://countryeconomy.com
Najznaajnije zemlje izvoza: SAD 12.8%, Ujedinjeni Arapski Emirati 12.9%, Kina
5%, Singapur 4.9%, Hong Kong 4.1%.
Najznaajnije zemlje uvoza: Kina 10.7%, Ujedinjeni Arapski Emirati 7.8%,
Saudijska Arabija 6.8%, vicarska 6.2%, SAD 5.1%.
Najznaajniji izvozni proizvodi: naftni derivati, draga kamenja, strojevi, eljezo i
elik, kemijski proizvodi, vozila, odjevni predmeti.
Najznaajniji uvozni proizvodi: sirova nafta, draga kamenja, strojevi, eljezo i elik,
kemijski proizvodi, kemikalije, gnojivo.

Aktualno stanje u gospodarstvu

Indija je po mnogoljudnosti druga zemlja u svijetu, a na etvrtom mjestu po BDP

prema paritetu kupovne moi. etvrtina puanstva ivi ispod granice siromatva.
Indija je meu vodeim zemljama u podruju informatike, farmaceutike i
biotehnologije. Prednosti Indije su: jeftina radna snaga i iroka upotreba engleskog
jezika. Glavne su prepreke razvoju: rairena nepismenost, sporost birokracije,
zastarjela prometna i telekomunikacijska infrastruktura te loa opskrbljenost
energijom.
Gospodarstvo Indije bilo je pogoeno padom vrijednosti rupije u odnosu na USD.
Vrijednost rupije je do rujna 2013. bila smanjena za 20% i to zahvaljujui vanjskim i
unutarnjim faktorima, to je izazvalo krizu u indijskom gospodarstvu. Kako Indija
uvozi naftu, a gorivo subvencionira mnogim korisnicima (poljoprivrednici) moe se
oekivati konstantno poveanje proraunskog deficita. Deprecijacija rupije moe
koristiti izvoznicima, ali ne svima, a zasigurno e utjecati na poveanje cijena.
Ekonomske aktivnosti koje su zabiljeile znaajniji rast u drugom kvartalu 2015.
godine u odnosu na isto razdoblje prole godine su bile vezane uz struju, plin i
vodoopskrbu, financije, osiguranja, nekretnine i poslovne usluge te socijalne i osobne
usluge. Neto slabiji porast je bio u drugim aktivnostima kao to su: graditeljstvo,
proizvodnja, trgovina, hotelijerstvo, transport i komunikacije te poljoprivreda,
umarstvo, ribarstvo, rudarstvo i vaenje kamena.

Aurirano: Zagreb, 8.5.2017. GOSPODARSKA INFORMACIJA 3

Indijska vlada ubrzano radi na donoenju odluka o odobravanju projekata u
infrastrukturi kao i projekata koji su vezani za strana ulaganja u farmaciji kako bi
pokrenula gospodarstvo. Indija polae velika oekivanju u otvaranju prema stranim
investitorima te u tom smislu i donosi odluke o veem postotku ulaganja u neka
podruja. Pred Vladom je doba novih velikih i nepopularnih reformi koje e obuhvatiti
subvencije, osiguranja i mirovinski sektor. Oekuje se poetak rada na vie milijardi
dolara vrijednom pogonu proizvodnje elika POSCO koji financira Juna Koreja u
saveznoj dravi Orisha-i. Inae, Koreja je meu najveim investicijskim ulagaima u
Indiju s oko 300 tvrtaka registriranih u Indiji koje zapoljavaju oko 40.000 Indijaca.
Kako bi transformirala svoj neefikasni eljezniki sustav, Indija je odluila kupiti
japanski superbrzi vlak. Vlak e povezati Mumbai i Ahmedabad i vrijeme putovanja
e skratiti s osam na dva sata. elnici drugog i treeg najveeg azijskog
gospodarstava najavili su suradnju i u mnogim drugim podrujima, a to ukljuuje
suradnju na razvoju obrambenih tehnologije te dogovor o memorandumu o
razumijevanju o mirnom koritenju nuklearne energije. Oekuje se da e sporazum
kasnije biti proiren na izvoz japanske nuklearne tehnologije u Indiju. Inae, obje
zemlje su u teritorijalnim sporovima s Kinom, a njihovi novi sporazumi mogu se
promatrati kao reakcija na rastui kineski utjecaj u regiji. Japan bi im uskoro mogao
dati novi kredit za dodatno proirenje projekta podzemne eljeznice u New Delhiju.
Ekonomisti procjenjuju da e indijski BDP rasti najmanje do 2050. godine, unato
tome to ta zemlja ima velikih problema s nekontroliranim rastom stanovnitva.
Indija, usprkos znaajnim povijesnim vezama s Velikom Britanijom, ima relativno
slabe gospodarske odnose s Europom. Njihovi glavni vanjskotrgovinski partneri su
Kina i zaljevske zemlje. To ne udi s obzirom da Indija nema znaajnijih energetskih
rezervi pa je ovisna o arapskoj nafti. Najznaajniji indijski izvozni proizvodi su:
petrokemijski produkti, obraeno drago kamenje, vozila, hrana i odjea. S druge
strane, toj zemlji su najpotrebniji: sirova nafta, gnojiva, proizvodi od eljeza i elika te
kemikalije. Godinja trgovina izmeu dvije najnapuenije zemlje na svijetu (Indija i
Kina) iznosi ukupno 70 milijardi USD, ali se u tom iznosu krije trgovinski deficit od 38
milijardi USD za Indiju. Kako je Peking najvaniji trgovinski partner New Delhija, to su
Indija i Kina potpisale 16. Svibnja 2015. u angaju 21 trgovinski sporazum i
sporazum o suradnji ukupne vrijednosti 22 milijarde USD. Sporazumi se odnose na:
bankarski sektor, telekomunikacije, solarnu energiju, industriju elika, luke
infrastrukture, filmski sektor i zonu industrijskog razvoja. Konkretno, rije je
prvenstveno o tome da kineske banke financiraju indijske projekte. Inae, Indija uz
Kinu, Pakistan, Ujedinjene Arapske Emirate i Saudijsku Arabiju spada u najvee
uvoznike oruja, pa tako ima udjel u ukupnom svjetskom uvozu oruja od 15%.
Indija je u 2015. rasla bre ak i od Kine, tj. indijsko gospodarstvo raslo je u 2015. po
stopi od 7,5 posto, dok je kineski rast usporio na 6,9 posto. U fiskalnoj 2015/2016,
koja je zapoela u travnju, oekuje se rast ekonomije ak i vie 7,5%. Usporedbe
radi, krajem prole godine, MMF je Indiji predviao rast od 6,5% u 2016.
Indija je lanica BRIC-a, koja obuhvaa Brazil, Rusiju, Indiju i Kinu, skupine koja
oznaava ekonomsku budunost svijeta i spas (novo trite) za proizvoae diljem
svijeta koji doivljavaju ponor na tritima Europske unije i SAD-a.
Indija EU
Pregovori izmeu EU i Indije za sklapanje trgovinskog sporazuma otpoeli su u lipnju
2007. i jo traju. Do sada je odrano 12 krugova pregovora. Pregovori pokrivaju:
pristup na oba trita za robe, usluge i ugovore o javnoj nabavi, okvir za ulaganje,

Aurirano: Zagreb, 8.5.2017. GOSPODARSKA INFORMACIJA 4

pravila koja uokviruju trgovinu kao to je intelektualno vlasnitvo i trino natjecanje,
odrivi razvoj, socijalna i radna prava. Obje strane nastoje pronai rjeenja koja su
uzajamno prihvatljiva kako bi se ostvario ambiciozan ishod koji e dati vaan poticaj
trgovini izmeu EU i Indije.

Bilateralni gospodarski odnosi s Republikom Hrvatskom

Gospodarski odnosi RH i Indije su relativno dobro razvijeni. Ukupna robna razmjena

se posljednjih godina kretala uvijek u vrijednosti od preko100 milijuna USD.
Osnovna karakteristika trgovinske razmjene i jedna od konstanti iste jest i ogroman
hrvatski deficit. U 2016. godini RH je izvezla robe u vrijednosti 12,24 milijuna USD,
to predstavlja smanjenje u odnosu na 2015. od 36,8%. Istodobno, Hrvatska je
uvezla iz Indije robe u vrijednosti od 111,83 milijuna USD a to je bilo svega 3,9%
manje nego prole godine.
Trend poveanog broja dolaska indijskih turista prethodnih godina nastavljen je i
snano povean u 2016. godini kada je Hrvatsku posjetilo 35 057 indijskih
dravljana, to je ak za 77% vie negoli 2015. godine. Indijski turisti su ostvarili 77
893 noenja to je poveanje od 68,2% u odnosu na prologodinje razdoblje.

Zadrana dobit od izravnih ulaganja u RH iz Indije je od 1993. do i ukljuivo s

treim tromjesejem 2015., bila u iznosu od 13,7 milijuna Eura, a iz RH u Indiju za
isto razdoblje je iznosila 5,6 milijuna Eura.

HBOR klasificira Indiju u kategoriju 3. u svojoj klasifikaciji drava po kategoriji rizika.

Robna razmjena
u milijunima USD

2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

IZVOZ 32,71 21,37 9,15 18,09 19,36 12 241,5
UVOZ 186,07 82,50 96,48 118,38 116,42 111 823,5
RAZLIKA -153,36 -61,13 -87,33 -100,30 -97,06 -99 582,0

Po rang listi Robne razmjena Republike Hrvatske s Indijom vezano za izvoz u 2016., Indija se nalazi
na 60. mjestu sa 0,09% udjela u ukupnom izvozu, a po uvozu za isto razdoblje se nalazi na 28.
mjestu sa 0,51% udjela u ukupnom uvozu. Po rang listi Ukupne robne razmjena Republike
Hrvatske s Indijom za isto razdoblje, Indija se nalazi na 33. mjestu sa 0,35 % udjela u ukupnoj
robnoj razmjeni RH sa svijetom.
Izvor: DZS RH

Struktura izvoza iz RH

Aurirano: Zagreb, 8.5.2017. GOSPODARSKA INFORMACIJA 5

Indija Izvoz Republike Hrvatske u dolarima
OZNAKA SMTK I NAZIV ROBE 2015. 2016. % Indeks
1. 728 Strojevi za pojedine industrijske grane, nesp.; dijelovi 13 026 761 3 856 656 31,50 29,6
2. 541 Medicinski i farmaceutski proizvodi, osim lijekova 19 052 2 151 938 17,58 ...
3. 248 Drvo jednostavno obraeno 160 291 1 109 962 9,07 692,5
4. 515 Organsko-anorganski spojevi; nukleinske kiseline i njihove soli 329 699 750 522 6,13 227,6
5. 749 Neelektrini dijelovi i pribor za strojeve, nesp. 660 801 639 986 5,23 96,9
6. 661 Vapno, cement, graevinski materijal (osim staklenih i glinenih proiz.) 456 733 584 289 4,77 127,9
7. 292 Biljne sirove tvari, nesp. 341 969 516 284 4,22 151,0
8. 773 Oprema za distribuciju elektrine energije, nesp. 367 137 343 384 2,81 93,5
9. 273 Kamen, pijesak i ljunak 617 137 310 196 2,53 50,3
10. 211 Sirova krupna i sitna koa (osim krzna) 0 253 964 2,07
11. 057 Voe svjee ili suho 195 958 124 484 1,02 63,5
12. 874 Mjerni i kontrolni instrumenti i aparati, nesp. 321 044 121 085 0,99 37,7
13. 514 Spojevi s duikovom funkcijom 0 106 516 0,87
14. 699 Proizvodi od obinih kovina, nesp. 304 159 105 584 0,86 34,7
15. 724 Strojevi za obradu tekstila i koe 173 549 100 534 0,82 57,9
Ostalo 2 390 498 1 166 079 9,53 48,8
U K U P N O: 19 364 788 12 241 463 100,00 63,2

Izvor: DZS RH

Struktura uvoza u RH

Indija Uvoz Republike Hrvatske u dolarima

OZNAKA SMTK I NAZIV ROBE 2015. 2016. % Indeks
1. 515 Organsko-anorganski spojevi; nukleinske kiseline i njihove soli 26 337 932 28 597 914 25,57 108,6
2. 514 Spojevi s duikovom funkcijom 22 641 857 17 514 232 15,66 77,4
3. 071 Kava i nadomjesci kave 8 416 147 7 571 009 6,77 90,0
4. 542 Lijekovi 7 441 682 6 370 565 5,70 85,6
5. 842 enski kaputi, ogrtai, suknje, hlae, rublje i sl., tkani 1 040 969 5 854 078 5,23 562,4
6. 513 Karbonske kiseline i njihovi derivati 2 028 114 3 919 347 3,50 193,3
7. 516 Organski kemijski proizvodi, nesp. 2 156 041 3 410 266 3,05 158,2
8. 658 Gotovi proizvodi od tekstilnih materijala, nesp. 3 453 573 3 034 187 2,71 87,9
9. 651 Predivo od tekstilnih vlakana 1 824 203 2 851 319 2,55 156,3
10. 741 Oprema za zagrijavanje i hlaenje 1 993 965 2 615 868 2,34 131,2
11. 679 Cijevi, uplji profili i pribor, od eljeza ili elika 1 644 471 2 118 024 1,89 128,8
12. 661 Vapno, cement, graevinski materijal (osim staklenih i glinenih proiz.) 1 379 950 2 026 964 1,81 146,9
13. 625 Gume za automobile, unutarnje gume i sl. 1 401 977 1 824 872 1,63 130,2
14. 773 Oprema za distribuciju elektrine energije, nesp. 168 891 1 511 388 1,35 894,9
15. 845 Odjea od tekstilnih tkanina, nesp. 1 057 076 1 379 826 1,23 130,5
Ostalo 33 434 030 21 232 676 18,99 63,5
U K U P N O: 116 420 878 111 832 535 100,00 96,1

Izvor: DZS RH

Meunarodni ugovori iz podruja gospodarstva

o Ugovor izmeu VRH i VRI o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i

sprjeavanju izbjegavanja plaanja poreza na dohodak (datum potpisivanja
12. 2. 2014.)
o Protokol s devete sjednice Hrvatsko-Indijskog zajednikog odbora za
trgovinsku i gospodarsku suradnju (datum potpisivanja: 5.3.2009.)

Aurirano: Zagreb, 8.5.2017. GOSPODARSKA INFORMACIJA 6

o Protokol sa osme sjednice Mjeovitog hrvatsko-indijskog odbora za
trgovinsku i gospodarsku suradnju (datum potpisivanja: 20.10.2005.)
o Protokol sa sedme sjednice Mjeovitog hrvatsko-indijskog odbora za
trgovinsku i gospodarsku suradnju (datum potpisivanja: 4.2.2004.)
o Ugovor izmeu Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Indije o
poljoprivrednoj suradnji (datum potpisivanja: 13.11.2002.; objava u NN-MU:
06/2003; stupanje na snagu: 11.6.2003.; objava stupanja na snagu: 12/03)
o Ugovor izmeu Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Indije o
poticanju i uzajamnoj zatiti ulaganja (datum potpisivanja: 4.5.2001.; objava
u NN-MU: 13/2001;stupanje na snagu: 19.1.2002.; objava stupanja na snagu:
07/02)
o Sporazum o zranom prometu izmeu Vlade Republike Hrvatske i Vlade
Republike Indije (datum potpisivanja:12.9.2000.; privremena primjena;
12.9.2000.; objava u NN-MU: 3/2001; stupanje na snagu: 8.5.2001.; objava
stupanja na snagu: 4/2006)
o Protokol sa treeg zasjedanja Mjeovitog hrvatsko-indijskog odbora za
trgovinsku i gospodarsku suradnju (datum potpisivanja: 17.9.1997.)
o Ugovor izmeu Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Indije o
pomorskom prijevozu (datum potpisivanja:3.1.1997.; objava u NN-MU: 11/99;
stupanje na snagu: 30.11.1999.; objava stupanja na snagu: 02/00)
o Protokol s prvog zasjedanja hrvatsko-indijskog odbora za trgovinu i
gospodarsku suradnju (datum potpisivanja: 31.10.1995.)
o Ugovor izmeu Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Indije o trgovini
i gospodarskoj suradnji (datum potpisivanja:16.9.1994.; privremena primjena:
16.9.1994.; objava u NN-MU: 13/99)
o Memorandum o razumijevanju izmeu HGK i Indijskog vijea trgovinskih
komora (potpisan u lipnju 2015. u HGK)
o Ugovor izmeu Vlade RH i Vlade RI o trgovini i gospodarskoj suradnji,
potpisan 14. travnja 2016. od strane indijskog dravnog ministra za vanjske
poslove Gen. Vijay Kumar Singh i Ministra gospodarstva RH, Tomislava
Panenia. (usklaivanje s EU zakonodavstvom).

Ugovori o kojima se pregovara

Sporazum o suradnji na podruju turizma izmeu Republike Indije i

Republike Hrvatske, eka se odgovor naeg Ministarstva turizma.

Vanije institucije iz podruja gospodarstva

Aurirano: Zagreb, 8.5.2017. GOSPODARSKA INFORMACIJA 7

Planning Commission, Governemnt of India: http://planningcommision.nic.in
Ministry of Finance, Governemnt of India: http:// www.finmin.nic.in
Ministry of Statistic and Programme Implementation, Government of India:
http://www.mospi.nic.in/Mospi_New/site/.aspx
Department of Commerce, Ministry of Commerce and Industry:
http://commerce.nic.in
FICCI Federation of Indian Chambers of Commerce and Industry of India:
www.ficci.com
ASSOCHAM The associated Chambers of Commerce and Industry of India:
www.assocham.org
CII Indian Chamber of Commerce and Industry: www.cii.in
PHD Chamber of Commerce and Industry: www.phdcci.in
FIEO Federation of Indian Export Organisations: www.fieo.org
ICCI Indian Chamber of Commerce and Industry: www.iccinewdelhi.com
SME Chamber of India (Small and Medium Business Development Chamber of India:
www.smechamberindia.com
Indian Trade Promotion Organisation: www.indiatradefair.com
AIA All Indian Association of Industries: www.aiaiindia.com
EPCH Export Promotion Council for Handicrafts: www.epch.in
IBEF India Brand Equity Foundation: www.ibef.org
Vladin projekt Make in India: http://www.makeinindia.com/

Bilateralna gospodarska udruenja

- Osnovan ogranak Croatia business foruma za Uttar Pradesh.

- Izmeu Hrvatske gospodarske komore i Vijea EU trgovinskih komora Indije
(CECCI) potpisan Memorandum o razumijevanju dana 01. Lipnja 2015.

Vaniji sajmovi

India Trade Promotion Organisation:

http://www.indiatradefair.com/betta/index.php
SATTE: www.sate.in
IMTEX Forming Technology Exibition: www.imtex.in
Aero India, Aerospace, Defence and Civil Aviation: www.aeroindia.in
Medical Fair, Medical Tehnology: www.medicalfair-india.com
India Engineering Sourcing Show, Engineering Tehnology: http://iesshow.in

Aurirano: Zagreb, 8.5.2017. GOSPODARSKA INFORMACIJA 8

 PowerGen India, Power Industry Reneweble Industry: www.power-
genindia.com
TTF Travel Tourism Fair: www.ttfotm.com
INTEC, International Industrial Fair: www.intec.codissia.com
http://tourism.gov.in/Event/EventList.aspx
India-Central Europe Business Forum http://www.icebf.in/

Javni natjeaji i ostale poslovne prilike

Javni natjeaji su objavljuju se na sljedeim stranicama:

Tenders India: http://tenders.gov.in
Central Public Procurement Portal, Government of India:
http://eprocure.gov.in/cppp/ , http://saarctenders.com/india-tenders.htm

Posebne napomene

Uobiajeni problemi na koje se nailazi u Indiji su: esto mijenjanje poreznih zakona,
protok robe iz jedne savezne drave u drugu zahtjeva plaanje carina, postoje velike
potekoe u dobivanju dozvola za registraciju strane tvrtke, nesigurnost pri dobivanju
dozvola za koritenje zemljita, ograniavajua zakonska regulativa za investiranje u
neke sektore (obrana), kao i visoko educirana radna snaga koja treba dodatno
kratkorono obrazovanje za obavljanje poslova visoke i nove tehnologije. Investitori u
Indiji moraju projekt izuzetno dobro planirati te imati puno strpljenja prilikom
realizacije.
Skreemo pozornost i na probleme koji se mogu pojaviti u naplati izvoznih poslova ili
zaprimanja avansno plaene robe jer isporuena roba katkada i nije one kvalitete
koja je plaena. Napominjemo takoer da je nuno provjeriti tvrtku, iako se dogaa
da i kod provjerenih dobavljaa dolazi do isporuke robe loije kvalitete.
Iz navedenih razloga predlaemo to bolje informiranje o vaeim zakonima,
posebice kada se to odnosi na sklapanje ugovora i prava vjerovnika prilikom steaja,
te ugovaranja instrumenata osiguranja plaanja i zatite.
Informacije o provjeri boniteta: Equifax: www.equifax.co.in , www.cibil.com

Napomena: Izvor informacije Veleposlanstvo RH u New Delhi-u.

Aurirano: Zagreb, 8.5.2017. GOSPODARSKA INFORMACIJA 9