Opi i gospodarski podaci Slubeni naziv Glavni grad Povrina Broj stanovnika Slubeni jezik Dravno ureenje Predsjednik

Vremenska zona Valuta (teaj) Kreditni rejting: Republika Turska Ankara 780 580 km2 75 627 000 (procjena 2012, TurkStat) turski unitarna republika s jednodomnim parlamentom Abdullah Gl GMT +2 turska lira YTL (USD: YTL = 1:1,92 kolovoz 2013.) Baa3 Moody's, BBB- Fitch, BB+ Standard & Poor's

Predsjednik Vlade Recep Tayyip Erdoan

lanstvo u meunarodnim gospodarskim organizacijama: IMF, OECD, WTO, ECO, BSEC, EBRD, FAO, IBRD, ICC, IMO, IMSO i dr.

Makroekonomski pokazatelji

2008. BDP, tekue cijene (milijarde USD) BDP po stanovniku (USD) Realni rast BDP-a (%) Izvoz (milijarde USD) Uvoz (milijarde USD)

2009.

2010.

2011.

2012.

730,4

613,9

730,6

774,4

789,0

11 700

10 900

12 200

13 100

10 560

0,7

-4,8

9,0

8,8

2,2

183,425

148,922

160,383

186,715

208,3

227,062

164,647

208,474

265,355

249,0

Zagreb, 30.9.2013.

GOSPODARSKA INFORMACIJA

Inflacija (%) Nezaposlenost (%) Izravna strana ulaganja (milijarde USD)

10,4 11,0

6,3 14,1

8,6 12,0

6,5 9,8

9,0 9,2

19,8

8,7

9,0

16,0

12,6

Izvor: World Bank, EIU, Eurostat Struktura BDP-a: usluge 65%, industrija 24%, poljoprivreda 10%. Najvanije industrije: Tekstilna industrija, prehrambena industrija, automobilska industrija, rudarstvo (ugljen, krom, bakar), naftna industrija, graevinarstvo, drvna i papirna industrija, uzgoj duhana i pamuka, turizam. Porezi

Vrsta poreza Porez na dobit Porez na dobit po odbitku Porez na dohodak od kapitala Porez na dohodak Porez na dodanu vrijednost PDV Porez na promet nekretnina

Stopa poreza 20% 10%, 15%, 20% 15% - 35% 15%, 20%, 27%, 35% 20%, 5%, 0% 4%

Porez na dodanu vrijednost (PDV) za veinu roba i usluga iznosi 20%, s iznimkom od 5% za kunu potronju energije i neke djeje proizvode, te 0% za neke vrste hrane i odjee.
Podaci navedeni u ovom dokumentu se temelje na propisima lokalnih poreznih jurisdikcija koji su bili na snazi za vrijeme pisanja ovog dokumenta. Dokument ne odraava naknadne promjene koje su eventualno nastupile u navedenom poreznom zakonodavstvu. Podaci navedeni u ovom dokumentu su informativne i openite prirode, budui da zbog kompleksnosti sustava oporezivanja specifinosti (primjenjive olakice, osloboenja, i slino) nisu posebno analizirani u ovome dokumentu.

Zagreb, 30.9.2013.

GOSPODARSKA INFORMACIJA

Aktualno stanje u gospodarstvu Glavni sektori industrije su proizvodnja tekstila i odjee, automobila, prehrambena industrija, kemijska industrija, proizvodnja strojeva, elektronika i proizvodnja kuanskih aparata, te proizvodnja gume i plastike, keramike, cementa i stakla. Najvanija industrijska grana, kako po udjelu u BDP-u, tako i s aspekta izvoza i zapoljavanja je tekstilna industrija i proizvodnja odjee. Gotovo 40% proizvodnje tekstila i 60% odjee namijenjeno je izvozu. Industrija koe takoer spada meu vodee izvozne sektore. Snana je industrija automobila - oko 62% proizvodnje namijenjeno je izvozu, uglavnom na trite EU. Na turskom tritu automobila, putnike automobile proizvode Ford Otosan, Renault, Tofas /Fiat/, Toyota, Hyundai, Honda, devet kompanija proizvodi kamione (Anadolu Isuzu, BMC, Askam, M.A.N, Mercedes Benz, Ford Otosan, Otoyol, Temsa, Tofas), a deset autobuse i minibuse (Isuzu, BMC, Karsan, Mercedes Benz, Hyundai, Otokar, Ford Otosan, Otoyol, Temsa, M.A.N). Turska je jedan od najveih proizvoaa i izvoznika poljoprivrednih proizvoda u istonu Europu, sjevernu Afriku i podruje Bliskog Istoka te u vanjskotrgovinskoj razmjeni poljoprivrednih proizvoda biljei znaajan suficit. Proizvodnja voa i povra vodei je pod-sektor poljoprivrede. Turska je druga drava u svijetu (iza Kine) po vrijednosti graevinskih radova koje obavljaju tvrtke iz te drave u inozemstvu. Ima najrazvijeniju prometnu i komunikacijsku infrastrukturu u regiji i nastavlja investirati u njen razvoj. Oko 95% putnikog i 90% teretnog prometa odvija se cestama. U zadnjih nekoliko godina intenzivno se investira u rehabilitaciju eljeznikih pravaca, kako b i se podignula konkurentnost eljeznikog prometa u odnosu na cestovni i zrani. Turska pridaje znaajnu panju razvoju luka i pomorskog prometa. Najvei dio prometa odvija se preko velikih luka u dravnom vlasnitvu (Samsun, Kaydarpasa /Istanbul/, Derinc e, Bandirma, Izmir, Mersin i Iskenderun), kojima upravljaju turske dravne eljeznice. Turska se nalazi u blizini vie od 70% dokazanih svjetskih rezervi nafte i plina te ini prirodni most za tokove energenata koji se kanaliziraju prema Europi. Turska stoga podupire sve projekte cjevovoda koji prolaze turskim teritorijem ili podmorjem ukljuujui iskljuivi gospodarski pojas u Crnom moru (Juni tok). to se same Turske tie, ona je tijekom proteklog desetljea postala druga zemlja u svijetu nakon Kine u pogledu porasta potranje za energijom, posebno plinom i strujom, ali i naftom. IEA (Meunarodna agencija za energiju) predvia da e se potranja Turske za energentima do 2020. godine udvostruiti te da e dosei 430 mlrd kWh struje, 60 mlrd m plina i 60 milijuna tona nafte godinje. Turska ima sljedee proklamirane ciljeve: diversifikaciju energetskih ruta i zemlja dobavljaa poveanje udjela koritenja obnovljivih izvora energije i pokretanje programa koritenja nuklearne energije poveanje energetske uinkovitosti jaanje uloge u energetskoj sigurnosti Europe.

Ipak, zbog ovisnosti o uvozu energenata (trenutno Turska samostalno moe zadovoljiti 26% vlastitih potreba), te ovisnosti turske industrije o uvozu sirovina i komponenata tursko gospodarstvo ima tradicionalno veliki deficit robne razmjene. Turska sve vie postaje ovisna o stranom kapitalu. Iako su s trane investicije u prva

Zagreb, 30.9.2013.

GOSPODARSKA INFORMACIJA

etiri mjeseca 2013. godine bile u porastu, s prosvjedima koji su poeli krajem svibnja 2013. naglo su se smanjile, ime je naruena i sposobnost centralne banke za odravanje teaja lire putem upravljanja deviznim rezervama. Slaba unutarnja i vanjska potranja te pad privatne potronje ne idu na ruku gospodarskom rastu. Vrijednost turske lire je do ljeta 2013. bila u stalnom padu, a pribliila se povijesnom minimumu od 1:2 u odnosu na USD. Jedini pozitivan uinak toga trenda mogao bi biti ublaavanje deficita robne razmjene.

Regulativa vezana uz ulaganja Temeljni zakon u ovom podruju je Zakon za poticanje ulaganja u zapolja vanja br. 5084 i Zakon o izravnim stranim ulaganjima br 4875. U ovom podruju vaan je i niz meunarodnih ugovora, zakona i propisa o investicijama u odreene sektore. Vie na: http://www.invest.gov.tr/enUS/investmentguide/investorsguide/Pages/BusinessLegislation.aspx Vanjskotrgovinska razmjena U milijardama usd 2011. 2012. 183,2 252,4 -69,2 189,9 252,6 -62,7

2008. IZVOZ UVOZ RAZLIKA Izvor: EIU 174,7 208,2 -33,5

2009. 143,5 150,1 -6,6

2010. 154,9 195,3 -40,4

Najznaajnije zemlje izvoza u 2012. (2011.) godini: 1. Njemaka 8,6% (10,3%), 2. Irak 7,1% (6,2%), 3. Iran 6,5% (Velika Britanija 6,0%), 4. Velika Britanija 5,7% (Italija 5,8%) Najznaajnije zemlje uvoza u 2012. (2011.) godini: 1. Rusija 11,3 % (9,9%), 2. Njemaka 9,0% (9,5%), 3. Kina 9,0% (9,0%), 4. SAD 6,0% (6,7%) Najznaajniji izvozni proizvodi u 2012. (2011.) godini: tekstil i odjea 17,2% (18,2%), motorna vozila i dijelovi 10,6% (12,6%), poljoprivredni proizvodi 9,0% (10,4%), elik i eljezo 8,6% (12,7%) Najznaajniji uvozni proizvodi u 2012. (2011.) godini: gorivo 14,3% (14,3%), kemikalije 12,5% (13,8%), strojevi i dijelovi 10,5% (8,8%), motorna vozila i dijelovi 8,0% (8,3%) i dr.

Zagreb, 30.9.2013.

GOSPODARSKA INFORMACIJA

Bilateralni gospodarski odnosi s Republikom Hrvatskom Robna razmjena U milijunima 2008. IZVOZ UVOZ RAZLIKA Izvor: DZS RH Struktura izvoza RH 2011. 2012.
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. OZNAKA SMTK I NAZIV ROBE 282 Otpaci od eljeza i elika; otpadni ingoti eljeza i elika 562 Gnojiva (osim sirovih) 716 Rotacijski elektrini strojevi 711 Kotlovi za vodenu i drugu paru; dijelovi 533 Pigmenti, lakovi i slini proizvodi 612 Proizvodi od koe i umjetne koe, nesp. 874 Mjerni i kontrolni instrumenti i aparati, nesp. 793 Brodovi, amci, plovne konstrukcije 553 Parfumerijski, kozmetiki i toaletni pripravci, osim sapuna 723 Strojevi i ureaji za graevinarstvo 635 Proizvodi od drva, nesp. 718 Pogonski strojevi ostali; dijelovi 747 Slavine, ventili i slini ureaji 542 Lijekovi 515 Organsko-anorganski spojevi; nukleinske kiseline i njihove soli Ostalo U K U P N O: 2011. 62 309 217 50 697 361 859 457 7 744 5 330 000 8 337 946 4 079 955 8 067 484 153 446 0 202 825 757 743 489 818 767 011 89 465 31 361 305 173 510 777 2012. % Indeks 55 438 057 46,39 89,0 17 728 493 14,84 35,0 6 296 185 5,27 732,6 6 177 246 5,17 ... 4 895 450 4,10 91,8 4 505 447 3,77 54,0 4 344 372 3,64 106,5 1 949 900 1,63 24,2 1 773 511 1,48 1 155,8 1 497 049 1,25 743 854 0,62 366,7 731 119 0,61 96,5 701 353 0,59 143,2 669 485 0,56 87,3 661 844 0,55 739,8 11 387 428 9,53 36,3 119 500 793 100,00 68,9

2009. 100,862 218,267 -117,405

2010. 84,619 440,746 -356,127

2011. 173,511 244,186 -70,675

2012. 119,501 211,892 -63,979

60,694 325,048 -264,354

Izvor: DZS RH

Zagreb, 30.9.2013.

GOSPODARSKA INFORMACIJA

Struktura uvoza RH 2011. 2012.

OZNAKA SMTK I NAZIV ROBE 1. 775 Elektrina i neelektrina oprema za kuanstvo 2. 845 Odjea od tekstilnih tkanina, nesp. 3. 781 Putniki automobili 4. 761 Televizijski prijamnici, video monitori i projektori 5. 841 Muki kaputi, jakne, odijela, hlae, koulje, rublje i sl., tkani 6. 842 enski kaputi, ogrtai, suknje, hlae, rublje i sl., tkani 7. 658 Gotovi proizvodi od tekstilnih materijala, nesp. 8. 057 Voe svjee ili suho 9. 844 enski kaputi, ogrtai, suknje, hlae, rublje i sl., pleteni 10. 679 Cijevi, uplji profili i pribor, od eljeza ili elika 11. 682 Bakar 12. 625 Gume za automobile, unutarnje gume i sl. 13. 812 Sanitarni ureaji i pribor, nesp. 14. 893 Proizvodi od plastike, nesp. 15. 821 Namjetaj i dijelovi Ostalo U K U P N O: Izvor: DZS RH 2011. 17 111 931 13 008 326 24 669 025 7 194 893 6 752 707 6 301 946 6 056 106 6 567 828 5 074 959 6 385 009 3 382 134 6 418 925 3 733 958 4 061 157 2 769 296 124 697 560 244 185 760 2012. % 16 401 633 7,74 14 118 113 6,66 12 934 544 6,10 8 538 439 4,03 6 224 145 2,94 6 202 939 2,93 6 128 484 2,89 5 771 604 2,72 5 245 477 2,48 5 120 889 2,42 5 007 019 2,36 4 944 323 2,33 4 539 487 2,14 4 364 852 2,06 4 327 953 2,04 102 022 172 48,15 211 892 073 100,00 Indeks 95,8 108,5 52,4 118,7 92,2 98,4 101,2 87,9 103,4 80,2 148,0 77,0 121,6 107,5 156,3 81,8 86,8

Meunarodni ugovori iz podruja gospodarstva Ugovor izmeu Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Turske o gospodarskoj suradnji (datum potpisivanja: 18.2.2009.; objava u NN-MU: 5/2009.; stupanje na snagu: 14.8.2009.; objava stupanja na snagu: 2/2010;) Ugovor izmeu Republike Hrvatske i Republike Turske o poticanju i uzajamnoj zatiti ulaganja (datum potpisivanja: 12.2.1996.; objava u NN-MU: 16/97; stupanje na snagu: 21.4.1998.; objava stupanja na snagu: 07/98) Dodatni protokol izmeu Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Turske o izmjenama i dopunama Ugovora izmeu Republike Hrvatske i Repu blike Turske o poticanju i uzajamnoj zatiti ulaganja (datum potpisivanja: 18.2.2009.; objava u NN-MU: 2/2009; stupanje na snagu: 17.7.2013.; objava stupanja na snagu: 5/2013) Ugovor izmeu Republike Hrvatske i Republike Turske o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezom na dohodak s Protokolom (datum potpisivanja: 22.9.1997.; objava u NN-MU: 05/99; stupanje na snagu: 18.5.2000.; objava stupanja na snagu: 08/00) Protokol izmeu Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Turske o izmjenama i dopunama Ugovora izmeu Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Turske o suradnji i meusobnoj pomoi u carinskim pitanjima (18.7.2013.) Protokol o tehnikoj, znanstvenoj i gospodarskoj suradnji na podruju poljoprivrede izmeu Ministarstva poljoprivrede i umarstva Republike Hrvatske i Ministarstva poljoprivrede i ruralnih djelatnosti Republike Turske
Zagreb, 30.9.2013. GOSPODARSKA INFORMACIJA 6

(datum 23.9.1997.)

potpisivanja:

23.9.1997.;

stupanje

na

snagu:

Vanije institucije iz podruja gospodarstva Ministarstvo gospodarstva http://www.economy.gov.tr/index.cfm?sayfa=index&CFID=11138&CFTOKEN=51709 818 Independent Industrialists and Businessmens Association (MSAD) http://www.musiadfair.com/en/musiadnedir.php Turkish Industry and Business Association (TSAD) http://www.tusiad.org/ Foreign Economic Relations Board (DEIK) http://www.turkey-now.org/?mid=110&pgid=939 Istanbul Chamber of Commerce http://english.ito.org.tr/wps/portal Turkey Contact Point http://blog.tcp.gov.tr/index.php/ Bilateralna gospodarska udruenja Mjeoviti hrvatsko-turski gospodarski odbor Posljednja, peta po redu sjednica Mjeovitog hrvatsko-turskog odbora za gospodarsku suradnju odrana je 15. prosinca 2010. u Turskoj. Hrvatsko-tursko poslovno vijee djeluje u RH (predsjednik Zlatan Frohlich) a Tursko-hrvatsko poslovno vijee u RT (predsjednik je pk RH u Antalyi Fettah Tamince) - osnovano temeljem Sporazuma o suradnji HGK i turskog Odbora za promicanje vanjske trgovine (DEIK). Hrvatsko-turski poslovni klub osnovan je poetkom veljae 2013. u Zagrebu, kao organizacijski oblik Hrvatsko-turske udruge prijateljstva, a u njemu sudjeluje tridesetak hrvatskih i turskih poslovnih ljudi. Vaniji sajmovi Popis vanijih sajmova na: http://www.tradefairdates.com/Fairs-Turkey-Z220-S1.html Javni natjeaji i ostale poslovne prilike Najava dogaanja

Zagreb, 30.9.2013.

GOSPODARSKA INFORMACIJA

Posebne napomene

Zagreb, 30.9.2013.

GOSPODARSKA INFORMACIJA