VANJSKOTRGOVINSKA RAZMJENA

BOSNE I HERCEGOVINE
SA SVIJETOM
(2020/2019)

Hotel Hills, Sarajevo, 09.02.2021.

 PREGLED VANJSKOTRGOVINSKE RAZMJENE
(2020/2019)

• IZVOZ = 10,83 mld KM, što je manje za 9 % u

odnosu na 2019. godinu.

• UVOZ = 17,21 mld KM, što je manje za 13 % u

odnosu na 2019. godinu.

Kao rezultat smanjenog izvoza i smanjenog

uvoza za posljedicu imamo smanjenje
vanjskotrgovinskog deficita za 20% i iznosi
iznosi 6,4 mld KM.
• Tijekom cijele 2020. godine turbulencija uzrokovana
pandemijom koronavirusa, neizvjesnost dužine trajanja,
zatvaranje granica, otkazivanje ugovora, doveli su BiH u
recesiju (pa i depresiju ako uzmemo u obzir činjenicu da je
tijekom tri uzastopna kvartala zabilježen pad proizvodnje),
što se odrazilo i na vanjskotrgovinsko poslovanje..

Ukupan pad Izvoza je rezultat smanjene vrijednosti izvoza u sve

zemlje, glavne partnere, a i ostale zemlje s kojima obavljamo vanjsku
trgovinu, osim Turske i Švicarske.

Ukupan uvoz je smanjen kao posljedica smanjenja uvoza robe s tržišta

Hrvatske, Srbije, Njemačke, Slovenije, Italije..
Najznačajniji partneri u
vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH su:

• zemlje članice Europske unije

• zemlje potpisnice CEFTA sporazuma
• EFTA (Švicarska)
• ostala tržišta
EUROPSKA UNIJA - (EU najznačajniji partner)

• BiH u razmjeni s EU sudjeluje sa 71,8% izvoza i

67,3% uvoza.

• Na tržište EU izvezeno je robe u vrijednosti od 7,8

mld KM (manje za 14,3% u odnosu na 2019).

• Uvoz iz EU je iznosio 11,6 mld KM

( manje za 9,11% u odnosu na 2019).

• Najznačajniji partner po obimu razmjene iz

EU je Hrvatska.

• Obim vanjskotrgovinske razmjene s

Hrvatskom iznosio je 4,33 mld KM, od čega:

• Izvoz = 1,42 mld KM

• Uvoz = 2,91 mld KM
CEFTA- drugi najznačajniji partner u robnoj razmjeni

• BiH u razmjeni s CEFTA-om sudjeluje sa 16,8% izvoza i 16,4%

uvoza.

• Izvoz roba u vrijednosti od 1,81 mld KM i manji je za 11,8%

• Uvoz robe u vrijednosti od 2,77 mld KM, što je manje za 9,2%

• BiH ostvaruje suficit sa svim zemljama CEFTA-e osim

sa Srbijom, gdje je pokrivenosti uvoza izvozom pala na
48,7%.

• Srbija je najznačajniji partner.

• Izvoz i uvoz su smanjeni sa svim zemljama CEFTA-e:

- iz razloga zatvaranje granica,
- otkazivanje narudžbi i ugovora o narudžbi,
- pada proizvodnje
EFTA
• Na učešće EFTE i ostalih zemalja spada :
16,6 % uvoza i 11,4 % izvoza
• Najznačajniji partner EFTE je Švicarska,
s kojom se gotovo i obavlja sva robna razmjena.

„OSTALA TRŽIŠTA“

• U tzv “ostalim tržištima“ ili „ trećim zemljama“ najznačajniji partner po

obimu razmjene je Turska.
 
• Obim razmjene s Turskom iznosio je oko 1,1 mld KM.

• Izvoz u Tursku iznosio je preko 316 miliona KM i veći je za 6,73%.

• Uvoz iz Turske smanjen je za 6% i iznosio je oko 782 miliona KM.

Robna razmjena BiH po sektorima gospodarstva

Metalska i elektro industrija – najviše učešće u robnoj razmjeni

• Obim robne razmjene u metalskom i elektro sektoru je 9.8 mld KM i u ukupnom obimu razmjene
sudjeluju s 35 %.

• Izvoz u ukupnoj vrijednosti od 4.0 mld KM, što je manje za 11 % u odnosu na 2019. godinu.

• Uvoz metalskog i elektro sektora je u ukupnoj vrijednosti od 5.8 mld KM, što je manje za 12 % u
odnosu na 2019. godinu.
 Auto industrija
• Smanjen je ukupan obim robne razmjene
Izvoz vozila i dijelova 2019. Izvoz vozila i dijelova 2020. automobilske industrije.
93,491,421
• Izvoz je automobila i dijelova automobila je
smanjen za 13 %,a uvoz za 26 % u odnosu
77,864,915
na 2019. godinu.
64,843,171
63,082,985
35,183,270
43,847,997
33,026,218 36,062,126

Njemačka Luksemburg Slovenija Austrija

• Top izvozna tržišta su Njemačka; Luksemburg i Austrija i

ova tri tržišta čine 50% izvoza automobilske industrije.
• Njemačka je i dalje top 1 izvozno tržište i u ukupnom izvozu Uvoz vozila i dijelova 2019. Uvoz vozila i dijelova 2020.
vozila i dijelova vozila sudjeluje s 22 %.
311,803,680
• Vrijednosno je najviše smanjen uvoz vozila i njihovih
dijelova. Uvoz je smanjen za 26 %, što se može pripisati 214,856,375 197,516,555
utjecaju pandemije kroz: 199,102,255 196,645,189

• slabiju potrošačku moć BH građana 132,423,349 109,120,292

114,402,227
• psihološki faktor uzdržavanja od kupovine koje je svakako
utjecalo na potražnju.
Njemačka Slovenija Holandija Srbija
Tekstilna industrija
• Izvoz u vrijednosti od 1.4 mld KM, što je
• Ukupan obim robne razmjene iznosi 3.1 mld KM. manje
• U ukupnom obimu razmjene sudjeluje s 11%. za 14 % u odnosu na 2019. godinu.

• Uvjerljivo je najviše smanjen izvoz obuće

Izvoz obuće i dijelova 2019. Izvoz obuće i dijelova 2020.
• Uvoz u vrijednosti od 1.7 mld KM, što je manje
342,542,174
13 % u odnosu na 2019. godinu.
262,780,338
• Vrijednosno je najviše smanjen uvoz kože, te
odjeće i obuće.
70,907,225 66,463,098 50,129,559
51,353,779 63,521,931 51,270,087

Italija Francuska Njemačka Austrija

Uvoz kože 2019. Uvoz kože 2020.
82,505,395
• Najviše je smanjen obim razmjene s Italijom,
ali je i dalje top 1. najznačajnije tržište u tekstilnoj industriji. 60,348,710
53,698,003 50,804,552

29,971,705

12,787,031

Italija Austrija Slovenija

Agro i prehrambena industrija

• Ukupan obim razmjene iznosi 4.0 mld KM; što je

14 % od ukupnog obima robne razmjene BiH.

• Izvoz agro i prehrambene industrije u ukupnoj

vrijednosti od 908 milijuna KM, što je više za 7 %.

• Ovom povećanju je najviše doprinijelo povećanje

izvoza mesa u Tursku ( ugovor o slobodnoj
trgovini ) i njegovih prerađevina

• Uvoz u ukupnoj vrijednosti od 3.1 mld KM,

Uvoz 2019. Uvoz 2020. Promjene u
KM što je manje za 5 %
Voda 171.011.575 147.013.958 -23.997.617
• Smanjen je uvoz pića i alkohola, najviše vode
Pivo 114.093.957 104.263.313 -9.830.645 i piva.
Vino 33.943.842 26.406.376 -7.537.466 • Smanjenje uvoza vode i piva možemo
Ostala 4.872.221 4.481.267 -390.954 pripisati utjecaju pandemije ( smanjena
fermentirana
pića
potražnja u turizmu i hotelijerstvu)
Alkohol i sirće 34.142.578 27.108.067 -7.034.511 • Ipak, statistički popravlja već jako nepovoljnu
Total: 358.064.173 309.272.981 -48.791.193 razmjenu vode i piva.
Drvna industrija

• Ostvaren je ukupan obim razmjene u

vrijednosti od 1.68 mld KM gdje u
ukupnom obimu razmjene drvna
industrija sudjeluje s 6%.

• Izvoz u ukupnoj vrijednosti od 1.3 mld

KM, što je manje za 1 % .

• Povećan je izvoz namještaja za 4 %, a top

izvozno tržište je Njemačka.

• Povećan je izvoz
namještaja za 4 %, a
top izvozno tržište je
Njemačka.
• Uvoz drvne industrije je smanjen za ili 12, tako
da je ukupno uvezena vrijednost 378 mil KM.

• Suficit u robnoj razmjeni u drvnom sektoru

iznosi 924 milijuna KM, najviše zbog povećanja
izvoza namještaja

• Pokrivenost uvoza izvozom 345 %.

 TRANSPORT U 2020.GODINI

Proteklu godinu obilježava otežano funkcioniranje lanaca isporuke, pa čak i njegovi prekidi,
uzrokovani globalnom pandemijom Covid-19 i različitim, neusklađenim i nekoordiniranim mjerama.

S tim u vezi, protekla godina se mora posmatrati u četiri različita perioda:

1. Period bez pandemije (1. i 2. mjesec),

2. Period nekoordiniranog donošenja mjera (3. i 4. mjesec),
3. Period uspostavljanja i implementacije zajedničkih pravila u velikom broju zemalja (5., 6., 7., 8. i
9. mjesec),
4. Period otežanog odvijanja transporta zbog novih restriktivnih mjera (10., 11. i 12. mjesec).
 TRANSPORT U 2020.GODINI

1. PERIOD NORMALNOG ODVIJANJA 2. PERIOD NEKOORDINIRANOG

TRANSPORTA (1. i 2. mjesec) DONOŠENJA MJERA (3. i 4. mjesec)

Pojavom globalne pandemije Covid-19, države reagiraju različitim mjerama, a suočavamo se i s posljedicama, koje
su se ogledale u:

- prekidu rada snabdjevača repromaterijalima i gotovim proizvodima,

- prekidu rada primatelja repromaterijala i proizvoda,
a naročito u prekidu ili otežanom izvođenju transportnih operacija (neusklađenost mjera i reduciranje broja
graničnih prijelaza).

3. PERIOD IMPLEMENTACIJA ZAJEDNIČKIH
PRAVILA U VELIKOM BROJU ZEMALJA
(5., 6., 7., 8. i 9. mjesec)
Sredinom travnja dolazi do implementacije
Preporuka Europske komisije o uspostavi Green
lines (zelene trake ili koridori), kako bi se,
prvenstveno osiguralo kretanje roba.
Početkom svibnja otpočinje i implementacija
Preporuka o pravilima za druge vrste neophodnih
putovanja unutar Europske unije.
TRANSPORT U 2020.GODINI
4. PERIOD OTEŽANOG ODVIJANJA TRANSPORTA ZBOG
NOVIH, RESTRIKTIVNIH MJERA (10., 11. i 12. mjesec)
Od listopada 2020. g., suočene s novim valom pandemije,
države pristupaju uvođenju novih mjera, koje imaju
negativan utjecaj na realizaciju transportnih operacija:
-ograničenje boravka posade teretnih vozila na teritoriji
države na 12 sati,
- ograničenje tranzita kroz državu na 12 sati,
- uvođenje popunjavanja različitih elektronskih obrazaca,
obveznih prednajava transporta i Covid testiranja vozača
Bruto domaći proizvod (BDP) u BiH

* Ekonomija BiH zabilježila je pad BDP-a u 2020. godini od 6,5%.

* Pozitivni izgledi za razvoj vakcine za sprečavanje širenja virusa dovelo bi do oporavka bh
ekonomije uslijed čega je planiran rast BDP-a u 2021. godini od 3,5% (podaci svjetske
banke).

Uzroci smanjenja BDP-a u 2020. godini su:

Sve zemlje u okruženju su imale pad
- prisustvo koronavirusa, BDP-a:
- smanjen obim proizvodnje u poduzećima,
- otkazivanje ugovora i narudžbi za izvoz
roba i uvoz repromaterijala za potrebe
proizvodnje,
- prestanak rada partnera u inozemstvu,
- zabrana i ograničenja rada u pojedinim
djelatnostima gospodarstva,
- smanjenje investicija,
- smanjena potrošnja

* PODACI Svjetske banke

 Tržište rada
Broj registriranih nezaposlenih osoba ožujak - lipanj 2020 / Agencija za
statistiku BiH
Zaposlenost u 2020. godini
             
                 
Pad zaposlenosti za 15.706 osoba, zbog:  
 
   
 
 
 
   
 
   
 
       
         
       
* otpuštanja radnika zbog zatvaranja tvrtke    
306.96
  325.98  
9
325.81  
6
325.54  
0
* smanjenog obima poslovanja   3        

* umirovljenja određenog broja radnika          

         
       
  84.658   travanj/ožujak
86.808   svibanj/travanj
88.811   lipanj/svibanj
88.772  
6.649 6.785 6.847 6.98
FBiH 6,20 % -0,05 % -0,11
8 %
RS 2,54 % 2,31 % -0,04 %
DB 2,05 % 0,91 % 2,06 %
UKUPNO: 5,35 % 0,45 % -0,06 %

DB RS FBiH

*Statistički podaci Agencije zastatistiku BiH

Koliko su mjere Kriznih stožera odmogle/pomogle
gospodarstvu BiH za vrijeme pandemije?

Mjere: entiteti, županije, općine

Posljedice:
- zatvaranje tvrtki
- reorganiziranje proizvodnje / poskupljenje
proizvodnje
- preusmjeravanje vrste proizvodnje
- radnici na čekanju
- prinudni godišnji odmori
- neplaćeno odsustvo, smanjen obim proizvodnje
- dodatni troškovi, rad u više smjena, zaštitna
oprema, dezinfekcijska sredstva …
Zadovoljstvo mjerama za suzbijanje pandemije

vrlo zadovoljan

vrlo nezadovoljan
vrlo nezadovoljan
nezadovoljan nezadovoljan
osrednje osrednje
vrlo zadovoljan vrlo zadovoljan
zadovoljan zadovoljan
 Predviđanja SAD-a, Kine, EU vezano za očekivani oporavak

SAD
*pad ekonomije dolazi usporedo s rastućim
brojem zaraženih korona virusom.
*više od 429.000 -Univerzitet „Džons Hopkins“).
*predviđa se rekordan rast potrošnje u 2021.
godini na osnovu Bajdenovog američkog plana
spašavanja od 1,2 bilijuna $.

KINA
* ekonomija je zabilježila rast u 2020. godini za
*podaci Gvardian, kineski zavod za statistiku – NBS, savezni zavod za statistiku u Wiesbadenu 2,30% i to je najsporiji kineski rast od 1974.
godine. *predviđa se rast kineske ekonomije u
2021. godini za 8%
EU
*ekonomija eurozone je pala, gdje je Njemačka
ekonomija doživjela pad od 5% (savezni zavod
za statistiku u Wiesbadenu) kao članica
eurozone.
*Eurozona u 2021. godini očekuje ekonomski
rast od 3,6% (Svjetska banka).

*podaci Oksford Ekonomiks, OECD, Svetska banka)

 Prijedlog mjera za izlazak iz krize
- Ključna mjera izlaska iz krize je suzbijanje virusa kako bi se skrenula pažnja ka većem i bržem
ekonomskom razvoju. Karantin umanjuje ekonomsku aktivnost, ali on i fizičko distanciranje su vitalne
mjere.
- Osigurati više novca za sistem zdravstvene zaštite, financijsku potporu radnicima i poslodavcima,
stalnu potporu Centralne banke, jasne planove oporavka i investicije.
- Unaprijediti upravljanje javnim financijama i nabavkama kako bi se značajno povećala odgovornost,
transparentnost i učinkovitost kod utroška javnih sredstava.
- Svijet treba zajedno raditi na pronalasku i distribuciji sredstava liječenja i vakcina za suzbijanje korona
virusa.
- Usklađivanje svih standarda BiH sa standardima EU
- Usklađivanje s GDPR-konvencijom
- Poboljšanje uvjeta za prekogranični prelazak autobusa
- Olakšavanje viznog režima
- Digitalizacija tvrtki i gospodarskih usluga
- Luka Brčko
- Potpora projektima Kupujmo domaće
- Formiranje vijeća za suradnju
-Veće privlačenje i iskorištavanje SDI u BiH (Nearshoring efekat)
HVALA NA POZORNOSTI!!!
VANJSKOTRGOVINSKA KOMORA BIH
PREDSJEDNIK
Dr.sc. VJEKOSLAV VUKOVIĆ

E-MAIL: vjekoslav.vukovic@komorabih.ba