Kako je koronavirusna bolest (COVID-19) službeno proglašena pandemijom,

rasprava o utjecajima širenja bolesti na nacionalna gospodarstva raste. Nema

sumnje da će turistički sektor doživjeti jedan od prvih i vjerojatno najtežih šokova
izazvanih međunarodnim širenjem COVID-19. Grčko gospodarstvo uvelike ovisi o
turističkim aktivnostima, a posebno o prihodima od međunarodnih putovanja, koji,
prema podacima Banke Grčke (BoG), dosegnuo 18,2 milijarde eura u 2019. godini,
odnosno gotovo 56% izvoza usluga i oko 26% ukupnog izvoza.
Stoga se očekuje da će veliki poremećaj u dolaznom turizmu imati značajne
negativne učinke na grčko gospodarstvo. Ta je činjenica prepoznata u nedavnim
gospodarskim prognozama grčkog ministarstva financija (MinFin) i Europske
komisije (EC) za grčko gospodarstvo. Na primjer, MinFin, uz pretpostavku sporog
oporavka putnih računa od srpnja 2020. (osnovni makroekonomski scenarij),
procjenjuje smanjenje bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 4,7% i pad zaposlenosti
od 3,6% u grčkom gospodarstvu za 2020. , dok u slučaju kašnjenja ublažavanja
ograničenja putovanja (nepovoljan scenarij) procjenjuje recesiju od 7,9%
(Ministarstvo financija, 2020.). S druge strane, prognoza EK je manje optimistična,
procjenjujući recesiju od 9,7% (i pad zaposlenosti od 3,7%), uglavnom zbog
velikog udjela turizma i brodarstva u izvozu grčkog gospodarstva (Europska
komisija). , 2020).
U ovom članku pridonosimo relevantnoj raspravi dajući procjene u vezi s
multiplikatorskim učincima potražnje pada prihoda od međunarodnih putovanja na
BDP, ukupnu zaposlenost i trgovinsku bilancu (roba i usluga) grčkog
gospodarstva.
Ulazni izlazni podaci iz tablice ponude i korištenja (SUT) grčkog gospodarstva za
2015. godinu (najnoviji podaci u vrijeme ovog istraživanja) dostavljeni putem
Helenskog statističkog tijela (ELSTAT)
Analitički okvir Mariolisa i Soklisa (2018.); i Mariolis et al. (2018), odnosno
multisektorski model sa zajedničkom proizvodnjom i heterogenim radom.' Ovaj
nam okvir omogućuje korištenje podataka izravno iz SUT-a, odnosno jezgre
modernog sustava nacionalnog računovodstva (Ujedinjeni narodi, 1968., 1999.),
izbjegavajući korištenje donekle restriktivnih (i diskutabilnih) pretpostavki
uključenih u procjenu uobičajeni input output koeficijenti (vidi, npr. Soklis, 2009).
Tako se dio Tablice ponude koji opisuje domaću proizvodnju, odnosno tzv. "Make
Matrix" gospodarstva, u našem modeliranju smatra empirijskim pandanom matrice
outputa, dok se dio Tablice upotrebe koji opisuje međufaznu potrošnju, odnosno
takozvanu "Matricu korištenja".
"Upotrebna matrica" gospodarstva smatra se empirijskim pandantom matrice
inputa (vidi, npr. Bidard i Erreygers, 1998: 434 436). Također se napominje da su
procjene multiplikatora koje su dali Mariolis i Solis (2018.); i Mariolis et al. (2018)
koristili su podatke iz grčkih SUT-ova za 2010. godinu; to jest, sadašnje procjene
multiplikatora su ažurirane.

Metoda multiplikacijskih učinaka

Razmatramo otvoreni, linearni sustav koji proizvodi n roba pomoću n industrija
čiste zajedničke proizvodnje. Također, pretpostavljamo da (i) sav kapital cirkulira;
(ii) elementi izlazne i ulazne matrice su fiksni; (iii) postoji nekonkurentan uvoz;
(iv) neto proizvod se raspodjeljuje na dobit i plaće koje se isplaćuju na kraju
zajedničkog proizvodnog razdoblja; (v) cijena robe dobivena kao output na kraju
proizvodnog razdoblja ista je kao cijena te robe korištene kao input na početku tog
razdoblja ("stacionarne cijene"); i (vi) svaki proces koristi samo jednu vrstu rada.

Hipoteze:
Raspodjela potvrda o međunarodnim putovanjima po robi
Raspodjela gubitaka u BDP-u po robi
Distribucija gubitaka zaposlenosti po sektoru

Rezultati

Prema privremenim podacima ELSTAT-a, BDP grčkog gospodarstva za 2019.

godinu dosegao je približno 187,456 milijardi eura, razina zaposlenosti dosegla je
4301,341 tisuća osoba, ukupni izvoz dosegao je 69,710 milijardi eura, a ukupni
uvoz dosegao je 69,728 milijardi eura.

Graf 1: Raspodjela prihoda od međunarodnih putovanja na robu prikazana je na

slici 1: oko 65% prihoda od međunarodnih putovanja grčkog gospodarstva
odgovara robama *Hotelske i restoranske usluge" (46,0%), "Usluge kopnenog
prijevoza" (7,6% ), "Usluge nekretninama" (6,4%) i "Usluge zračnog prijevoza"
(5,0%), dok se oko 35% prihoda od putovanja raspoređuje na ostatak od 59 roba.

Smanjenje BDP-a od oko 0,57%, čija je distribucija po robama prikazana na slici

2. Smanjenje zaposlenosti od oko 0,61%, čija je sektorska raspodjela prikazana u
Slika 3.
Povećanje deficita trgovinske bilance od oko 0,676 milijardi eura, od čega je više
od dvije trećine posljedica gubitaka primitaka za usluge smještaja i prehrane
Kao što pokazuju slike 2 i 3, oko 72% gubitaka BDP-a odgovara "Hotelskim i
restoranskim uslugama" (52,1%),
„Usluge u prometu nekretninama“ (11,4%) i „Usluge u kopnenom prometu“
(8,4%), dok Slika 3. Distribucija (%) gubitaka zaposlenosti po sektoru.
najznačajniji pad razine zaposlenosti odnosi se na sektore "Hoteli i restorani"
(31,0%), "Poljoprivreda" (17,9%) i "Kopneni promet" (5,9%).
Prema podacima BoG-a, u prvom tromjesečju 2020. prihodi od međunarodnih
putovanja smanjili su se za 17,1%, a dolasci međunarodnih putovanja smanjili su
se za 5,6%, dok su prema Svjetskoj turističkoj organizaciji (UNWTO, 2020.)
dolasci svjetskih turista smanjeni za 22%. U isto vrijeme, projekcije EK i MinFin-a
za grčko gospodarstvo u 2020. pokazuju da će izvoz roba i usluga pasti za 21,4%
odnosno 19,2%. Dakle, pod pretpostavkom proporcionalne promjene u
cjelokupnom izvozu gospodarstva, projekcije EK-a i MinFin-a odgovaraju
smanjenju prihoda od međunarodnih putovanja u rasponu od 3,5 do 3,9 milijardi
eura." S druge strane, UNWTO procjenjuje da bi dolasci turista ove godine mogli
pasti za 58% do 78%, ovisno o datumima popuštanja ograničenja putovanja.
Konkretnije, dva polarna scenarija UNWTO-a odgovaraju postupnom otvaranju
međunarodnih granica početkom srpnja (58% smanjenje dolazaka) i otvaranju
granica početkom prosinca (78% smanjenje dolazaka). Uzimajući u obzir da su,
prema podacima BoG-a za 2019., međunarodni dolasci dosegli 34,0 milijuna, a
prosječni izdaci nerezidenata po putovanju u Grčkoj iznosili su oko 534,6 eura,
slijedi da pad dolazaka od oko 58% odgovara padu u prihodima od putovanja od
oko 10,5 milijardi eura.*
Na temelju navedenih činjenica i procjena sasvim je razumno očekivati da će se
smanjenje prihoda od međunarodnih putovanja kretati u rasponu od 3,5 do 10,5
milijardi eura. Iz naše analize multiplikativnih učinaka primitaka od međunarodnih
putovanja na grčko gospodarstvo, slijedi da bi ovaj gubitak prihoda od putovanja
doveo do celeris paribus smanjenja BDP-a u rasponu od 2,0% do 6,0%, smanjenja
razina zaposlenosti u rasponu od 2,1% do 6,4%, te povećanje deficita bilance roba
i usluga u rasponu od 2,4 do 7,1 milijardi eura, respektivno.
Konačno, u polarnom (i hipotetskom) slučaju kada se izgube svi prihodi od
putovanja (18,2 milijarde eura), naša analiza pokazuje da bi se BDP i zaposlenost
smanjili za 10,4% odnosno 11,1%, dok bi deficit bilance robe i usluga povećao bi
se za 12,3 mlrd eura.

Čini se da su ove procjene više u skladu s projekcijama MinFin-a, koje procjenjuju

ukupnu recesiju u rasponu od 4,7% do 7,9% za 2020., dok se čini da projekcije
EK-a za recesiju od 9,7% odgovaraju našem najgorem scenariju procjene. S tim u
vezi, vrijedi napomenuti da je prema najnovijim podacima koje je objavio
ELSTAT, u prvom kvartalu 2020. grčki BDP pao samo za 0,9% (dok EK
izvještava o recesiji od 3,2% za Europsku uniju i 3,8% % za europodručje u istom
razdoblju). S druge strane, naša analiza pokazuje da će negativni učinci krize
izazvane COVID-19 na zapošljavanje biti ozbiljniji od onih koje predviđaju i grčke
i europske vlasti.

Ceteris paribus. Često se rabi u ekonomiji jer bez pretpostavke ceteris paribus ne bi bilo moguće

stvoriti upotrebljive ekonomske modele, primjer je krivulja ponude i potražnje na koju mogu utjecati
mnogi faktori osim cijene i količine. Zato ju na neki način ograničavamo pretpostavkom ceteris

paribus.

Ceteris Paribus znači "pretpostavlja se da je sve ostalo nepromijenjeno"

kako bi opisao situaciju u kojoj se jedna odrednica ponude ili potražnje mijenja, dok svi ostali čimbenici koji utječu

na ponudu i potražnju ostaju nepromijenjeni.

Podrazumijeva se da gore navedene celeris paribus procjene ne uzimaju u obzir

druge moguće promjene u gospodarstvu. Na primjer, povećanje javnih rashoda za
"Human Health Services", kao mjera grčke vlade protiv širenja COVID-19, imalo
bi protuutjecaj na gospodarstvo (u pogledu proizvodnje i zapošljavanja). Zapravo,
naši nalazi sugeriraju da bi povećanje javnih rashoda za "Human Health Services"
za 1 milijardu eura dovelo do povećanja grčkog BDP-a od oko 1,27 milijardi eura,
zapošljavanja oko 29 808,8 osoba i uvoza od oko 0,34 milijardi eura. S druge
strane, međutim, razumno je očekivati negativne učinke ne samo na prihode od
međunarodnih putovanja nego i na druge komponente autonomne potražnje. Naš
analitički okvir može uključiti bilo koji od tih šokova uzrokovanih virusom
COVID-19 i pružiti procjene za širok raspon alternativnih scenarija i zemalja.

Ovaj je članak dao procjene učinaka smanjenja prihoda od međunarodnih

putovanja na proizvodnju, ukupnu zaposlenost i deficit trgovinske bilance grčkog
gospodarstva, na temelju multisektorskog modela zajedničke proizvodnje i
korištenjem podataka iz SUT-a za 2015. godinu. procjenjuje se da bi neočekivano
smanjenje prihoda od međunarodnih putovanja u rasponu od 3,5 do 10,5 milijardi
eura dovelo do ceteris paribus smanjenja BDP-a od oko 2,0% do 6,0%, smanjenja
razine zaposlenosti od oko 2,1% do 6,4%, te povećanje deficita trgovinske bilance
od oko 2,4 do 7,1 milijardi eura, respektivno. Ovo smanjenje najviše bi se odrazilo
na sektore "Hoteli i restorani", "Kopneni promet", "Poljoprivreda" i "Nekretnine",
dok bi na deficit trgovinske bilance najviše utjecali primici za "Usluge hotela i
restorana".
Ovo modeliranje može lako uključiti širok raspon procjena za različite zemlje,
uključujući alternativne scenarije za sve komponente autonomne potražnje koji će,
nadamo se, pridonijeti i boljem razumijevanju međusektorskih dimenzija učinaka
donekle neizbježnog pada gospodarskih aktivnosti uzrokovanih širenje COVID-19
i formuliranje dobro ciljanih programa oporavka.