4. DOMAA ZADAA Otvoreno gospodarstvo 1. Ukratko se osvrnite na tri razliite dimenzije otvoreno gospodarstvo. 1.

Otvorenost na tritu dobara mogunost potroaa i proizvoaa da izaberu izmeu domaih i inozemnih dobara 2. Otvorenost na financijskim tritima mogunost financijskih investitora da izaberu izmeu domae financijske imovine i inozemne financijske imovine 3. Otvorenost na tritu proizvodnih faktora mogunost poduzea da izaberu gdje e locirati svoju proizvodnju, kao i mogunost radnika da izaberu gdje e raditi 2. Kako se mjeri otvorenost neke ekonomije? Koja su razmjenjiva, a koja ne razmjenjiva dobra?

3. Objasnite pojmove aprecijacije/deprecijacije i revalvacije/devalvacije. -aprecijacija ( nominalna)- predstavlja porast cijene domae valute izraene u terminima strane valute. Odgovara smanjenju deviznog teaja. -deprecijacija (nominalna)- predstavlja smanjenje cijene domae valute izraene u terminima strane. Odgovara poveanju deviznog teaja. revalvacija- je smanjenje deviznog teaja u sustavu fiksnog deviznog teaja. -devalvacija- je poveanje teaja u sustavu fiksnih deviznih teajeva. 4. to se biljei u tekuem, a to u kapitalnom raunu platne bilance? Osvrnite se na odnos izmeu salda tekueg i salda kapitalnog rauna. Tekui raun - izvoz, uvoz, vanjskotrgovinski saldo, primljeni dohodak od investicija, plaeni dohodak od investicija, neto dohodak od investicija, neto primljeni transferi i saldo tekueg rauna. Kapitalni raun - porast imovine koju dre rezidenti, porast inozemne imovine koju dre rezidenti, saldo kapitalnog rauna i statistika nepodudarnost. Saldo tekueg rauna - broj svih plaanja izmeu zemlje i ostatka svijeta. Ako su neto plaanja ostatka svijeta zemlji pozitivna, zemlja ima suficit tekueg rauna; ako su negativna, zemlja ima deficit tekueg rauna. Saldo kapitalnog rauna - neto priljev kapitala. Pozitivan neto priljev kapitala zove se suficit kapitalnog rauna, negativan neto priljev zove se deficit kapitalnog rauna. Zemlja koja ima deficit tekueg rauna, mora taj deficit financirati pozitivnim neto priljevom kapitala, odnosno, mora imati suficit kapitalnog rauna. 5. Obrazloite tvrdnju da odluka o tome investirati u inozemstvo ili u tuzemstvo ne ovisi samo o kamatnim stopama, nego i o tome u kojem smjeru oekujete da e se u budunosti kretati teaj. U ocjeni privlanosti britanskih obveznica u usporedbi s amerikim obveznicama, ne moemo samo gledati britanske i amerike kamatne stope, nego takoer moramo ocijeniti to e se dogoditi sa teajem izmeu dolara i funte u razdoblju od ove do sljedee godine.

6.Obrazloite uvjet kamatnog pariteta tj. da arbitraa nalae da domaa kamatna stopa mora biti (priblino) jednaka inozemnoj kamatnoj stopi, uveanu za oekivanu stopu deprecijacije domae valute. Prikaite na oglednom primjeru. Arbitraa nalae da domaa kamatna stopa mora biti (priblino) jednaka inozemnoj kamatnoj stopi, uveanu za oekivanu stopu deprecijacije domae valute. Primjer: izbor izmeu amerikih ili britanskih obveznica. Ako je kamatna stopa amerikih obveznica 4% ,a britanskih 2,5% koje emo zadrati? Odgovor ovisi o tome oekujemo li da li ce ameriki dolar deprecirati prema funti vise ili manje od razlike kamata ( 4-2.5=1.5). Ako deprecira vise od 1.5% ulagat ce se u britansku obveznicu,a ako deprecira manje od 1.5% ulagat ce se u amerike. 7. to je potranja za domaim dobrima, a to domaa potranja za dobrima? Navedite odrednice za svaku. Potranja za domaim dobrima - potranja za domaim dobrima od strane stanovnika, poduzea i vlada, kako domaih tako i stranih. Domaa potranja za dobrima - zbroj osobne potronje, investicija i javne potronje. Odrednice potranje za domaim dobrima su osobna potronja (C), investicije (I), dravna potronja (G), cijena pomnoena s koliinom uvoza (IM) i izvoz (X). Odrednice domae potranje za dobrima su osobna potronja (C), investicije i dravna potronja (G). 8.O emu ovisi koliina uvoza? - dohotku ili domaem proizvodu koji su jednaki. Ako je vei domai proizvod vei je izvoz -realnom teaju. Vii realni teaj smanjuje koliinu uvoza 9. O emu ovisi koliina izvoza? Koliina izvoza ovisi o inozemnoj gospodarskoj aktivnosti te o relativnim cijenama inozemnih dobara. Poveanje inozemnog proizvoda dovodi do rasta inozemne potranje za svim dobrima, od kojih se dio odnosi i na domaa dobra, to rezultira rastom izvoza. Poveanje realnog teaja, tj. porast relativne cijene inozemnih dobara izraene u domaoj valuti, ini domaa dobra alternativnijima u usporedbi s inozemnim dobrima, to uzrokuje rast izvoza. 10. Grafiki prikaite i rijeima objasnite odnos izmeu potranje za domaim dobrima neto-izvozom.

11 Grafiki prikaite i rijeima objasnite odnos izmeu ravnotenog domaeg proizvoda i neto-izvoza.

12. Grafiki prikaite i rijeima objasnite kakvi su uinci poveanja dravne potronje na domai proizvod i vanjskotrgovinski saldo.

13.Objasnite tvrdnju da je multiplikator manji u otvorenom, nego u zatvorenom gospodarstvu. Dravna potronja u otvorenom gospodarstvu uzrokuje vanjskotrgovinski deficit, i domai proizvod je manji nego u zatvorenom gospodarstvu, to znai da je multiplikator manji u otvorenom gospodarstvu. 14. Grafiki prikaite i rijeima objasnite kakvi su uinci poveanja inozemne potranje na domai proizvod i vanjskotrgovinski saldo.

15. Objasnite to je to koordinacija meu zemljama i zato je esto neuspjena. Koordinacija meu zemljama je vrlo ograniena zbog nekoliko razloga: Koordinacija podrazumijeva da e neke zemlje ponekad morati init vie od ostalih, a to moda ne ele. Ako su neke zemlje u recesiji, ostale bi trebale poveati svoju potranju, no ako to ne uine , druge zemlje koje to uine ostvarit e deficit u odnosu sa zemljama koje nisu poveale potranju. Zemlje vrlo esto obeavaju koordinaciju, ali tad ne ine nita po tom pitanju.- Ako se sve zemlje sloe da e poveati potronju, svaka od njih ima poticaj da ne ispuni obeanje jer bi se na taj nain okoristila poveanjem potranje u drugim zemljama i poboljala svoju vanjskotrgovinsku poziciju. 16.Objasnite da je Marshall-Lernerov uvjet, uvjet pod kojim realna deprecijacija dovodi na poveanju neto izvoza. Nakon teoretskog objanjenja, objasnite i na sluaju to bi se dogodilo da ameriki dolar deprecira prema euru za 10%. Realna deprecijacija,odnosno poveanje realnog teaja dovodi do: a)porasta izvoza jer su dobra jeftinija od inozemnih pa je vea potranja b) pada uvoza jer su inozemna dobra skuplja c)relativna cijena inozemnih dobara raste. To poveava vrijednost uvoza,ista koliina sada vie kota. Deprecijacija dovodi do promjena potranje, i inozemne i domae, i to u smjeru domaih dobara. Ova promjena potranje dovodi do poveanja domaeg proizvoda i do poboljanja vanjskotrgovinske bilance. Ako ameriki dolar deprecira prema euru za 10% to e dovesti do smanjenja vanjskotrgovinskog deficita i poveati domai proizvod. 17. Zato se provodi deprecijacija? Deprecijacija se provodi da bi se poboljala vanjskotrgovinska bilanca i poveao domai proizvod. Deprecijacija dovodi do promjena potranje (inozemne i domae) i to u smjeru domaih dobara to znai da izvoz raste a uvoz pada jer su domaa dobra relativno jeftinija u inozemstvu a inozemna dobra su relativno skuplja u domaoj dravi. 18.Grafiki prikaite i rijeima objasnite kako se moe provesti smanjivanje vanjskotrgovinskog deficita bez promjene domaeg proizvoda.

19. Ukratko se osvrnite na tablicu 19-1 sa stranice 408. Tablica 19-1 prikazuje kombinacije ovisno o poetnom domaem proizvodu i o stanju vanjskotrgovinske bilance. Kada je poetni domai proizvod prenizak, a vanjskotrgovinska bilanca u deficitu, deprecijacija e djelovati i na vanjskotrgovinsku bilancu i na domai proizvod i to tako da e smanjiti vanjskotrgovinski deficit i poveati domai proizvod. Ovisno o poetnoj situaciji i o relativnim uincima deprecijacije na domai proizvod i na vanjskotrgovnisku bilancu vlada e moda morati smanjiti ili poveati dravnu potronju kako bi zavrila uinke deprecijacije. 20.to prikazuje J-krivulja? Na primjeru grafiki prikaite.

21. Osvrnite se na najvanije injenice koje proizlaze iz jednadbe 19.5 sa stranice 412. NX = S + (T G) I Porast investicija mora se odraziti ili na porast privatne ili javne tednje, ili na pogoranje vanjskotrgovinske bilance (manji vanjskotrgovinski suficit ili vei vanjskotrgovinski deficit); Porast proraunskog deficita mora se odraziti ili na porast privatne tednje, ili na pad investicija, ili na pogoranje vanjskotrgovinske bilance; Zemlja s visokom stopom tednje, i privatne i javne, mora imati ili visoku stopu investicija ili velik vanjskotrgovinski suficit. 22. Osvrnite se na jednadbu 20.1 na str. 418. Do ega dovodi porast realnog teaja, a do ega porast realne kamatne stope. Y = C(Y T) + I(Y, r) + G + NX(Y, Y*, ) ( + ) (+, -) (-, +, +) Porast realne kamatne stope dovodi do smanjenja investicijske potronje, a time i smanjenja potranje za domaim dobrima. To dovodi, kroz efekt multiplikatora, do smanjenja domaeg proizvoda. Porast realnog deviznog teaja realna deprecijacija dovodi do pomaka potranje prema domaim dobrima, a time i do porasta neto izvoza. To poveanje neto izvoza poveava potranju za domaim dobrima i poveava domai proizvod. 23. Obrazloite tvrdnju da porast domae kamatne stope dovodi do smanjenja teaja odnosno aprecijacije domae valute te da smanjenje kamatne stope dovodi do porasta teaja deprecijacije domae valute. Grafiki prikaite odnos izmeu kamatne stope i teaja utvrenog kamatnim paritetom

24. Preko IS relacije obrazloite zato porast kamatne stope u otvorenom gospodarstvu ima dva uinka. Grafiki to prikaite preko Mundell-Flemingovog modela (proireni ISLM model za otvoreno gospodarstvo).

25. Grafiki prikaite i rijeima objasnite uinke porasta dravne potronje u otvorenom gospodarstvu.

26.Kakvi su uinci monetarne politike u otvorenom gospodarstvu? Restriktivna monetarna politika dovodi do pada domaeg proizvoda,porasta kamatne stope i aprecijacije domae valute. LM krivulja se pomie prema gore. Porast kamatne stope dovodi do toga da su obveznice atraktivnije i potiu aprecijaciju. Via kamatna stopa i aprecijacija utjeu na smanjenje potranje i domaeg proizvoda. Kako se domai proizvod smanjuje,smanjuje se potranja za novcem dovodei do smanjenja kamatne stope nadoknaujui dio poetnog rasta kamatne stope i dio poetne aprecijacije. 27. Obrazloite tvrdnju da se u okviru fiksnog deviznog teaja, sredinja banka odrie monetarne politike kao instrumenta ekonomske politike. Sredinja banka se odrie monetarne politike kao instrumenta ekonomske politike u okviru fiksnog deviznog teaja zbog toga to ne moe zadrati novanu masu nepromijenjenom. Kad bi to uinila, domaa kamatna stopa bi se poveala na razinu iznad inozemne kamatne stope, uzrokujui aprecijaciju domae valute. Za danu razinu cijena sredinja banka mora prilagoditi nominalnu ponudu novca jer je posljedica fiksnog teaja jednakost domae i inozemne kamatne stope. 28. Obrazloite tvrdnju da je u situaciji fiksnog deviznog teaja, fiskalna politika monija nego u situaciji fleksibilnog teaja. U situaciji fiksnog deviznog teaja i uz uvjet kamatnog pariteta,zemlja mora odravati domau kamatnu stopu jednaku inozemnoj kamatnoj stopi. Sredinja banka ne moe dopustiti aprecijaciju valute. Kako porast domaeg proizvoda dovodi do porasta potranje za novcem,sredinja banka se mora prilagoditi narasloj potranji za novcem i poveati ponudu novca. Sredinja banka mora pomaknuti LM krivulju prema dolje, IS krivulja se pomie udesno kako se kamatna stopa,a time i devizni teaj ne bi promijenili. Prema tome, fiskalna politika postaje monija nego u situaciji fleksibilnog teaja , ipak zbog toga to fiskalna ekspanzija pokree monetarnu prilagodbu ne dolazi do nadoknaujuih promjena domae kamatne stope i deviznog teaja. 29. Koje teajne reime poznajete? Fiksni teajni reim i fluktuirajui teajni reim. U uvjetima fluktuirajueg teaja, zemlja koja je morala postii realnu deprecijaciju, npr. kako bi smanjila svoj vanjskotrgovinski deficit ili izala iz recesije, mogla je to uiniti koritenjem monetarne politike kako bi smanjila kamatnu stopu i poveala teaj.

U uvjetima fiksnog teaja, zemlja ne moe prilagoditi svoju kamatnu stopu; domaa kamatna stopa morala je ostati jednaka inozemnoj kamatnoj stopi. 30. Grafiki prikaite i rijeima objasnite kretanje agregatne potranje i agregatne ponude u otvorenom gospodarstvu u uvjetima fiksnog teaja. Kako se provodi prilagodba u uvjetima fiksnog teaja?

31. Ukratko navedite razloge za i protiv devalvacije. Devalvacija uzrokuje realnu deprecijaciju (porast realnog teaja) i zbog toga porast domaeg proizvoda uz viu razinu cijena. Devalvacija prave veliine moe pomaknuti gospodarstvo s Y na Yn. Postizanje devalvacije `prave veliine` - devalvacije kojom se odmah postie prirodna razina domaeg proizvoda lake je na grafu nego u realnosti. Uinci devalvacije na domai proizvod se ne oituju odmah. Kako se cijena uvoznih dobara poveava, cijena potroake koarice raste. To poveanje najvjerojatnije e potaknuti radnike da trae vie nominalne nadnice, prisiljavajui poduzea na podizanje svojih cijena. Oni koji se protive prelasku na fluktuirajui teaj ili se protive devalvaciju naglaavaju da postoje dobri razlozi za izbor fiksnog teaja i da prevelika spremnost za devalvacijom pobjeuje sam cilj prihvaanja fiksnog teajnog reima u poetku. Smatraju da prevelika spremnost vlasti da prihvati devalvaciju zapravo poveava vjerojatnost teajnih kriza. 32. Obrazloite tvrdnju da je s makroekonomskog gledita, fluktuirajui teaj bolji od fiksnog teaja, osim kod dvije iznimke. Postoji iroko slaganje meu ekonomistima da je fluktuirajui teaj bolji od fiksnog, osim u dva sluaja: 1) Kada je skupina zemalja jako integrirana i ini optimalno valutno podruje. Da bi zemlje tvorile optimalno valutno podruje, moraju ili biti suoene s istim okovima ili mora postojati velika mobilnost rada izmeu tih zemalja. 2) Kada se ne moe vjerovati sredinjoj banci da e voditi razumnu monetarnu politiku u uvjetima fleksibilnog teaja. U tom sluaju, vrst oblik fiksnog teaja poput dolarizacije ili valutnog odbora, omoguuje vezivanje ruku sredinjoj banci. 33. to je to optimalno valutno podruje? Koje uvjete zemlje moraju zadovoljiti da bi tvorile optimalno valutno podruje? Optimalno valutno podruje predstavlja uvjete uz koje bi grupa zemalja eljela djelovati u uvjetima fiksnih teajeva ili ak usvojiti zajedniku valutu. Da bi zemlje tvorile optimalno valutno podruje moraju zadovoljiti jedan od dva uvjeta: zemlje moraju biti izloene istim okovima- ako su izloene istim okovima tada bi ionako izabrale priblino jednaku monetarnu politiku. ukoliko su zemlje izloene razliitim okovima, moraju imati visoku mobilnost faktora. Ako su radnici npr. voljni preseliti se iz zemlje koja je u looj situaciji u zemlju u kojoj je situacija dobra,faktorska mobilnost , a ne makroekonomska politika omoguuje zemljama prilagodbu na okove.

34. Ukratko objasnite to su vrsta vezivanja, valutni odbori i dolarizacija. vrsta vezivanja- pristup gdje inei simboliki ili tehniki teim promijeniti paritet moe biti korisno. Valutni odbori- sustavi deviznih teajeva u kojem je: 1) sredinja banka spremna kupiti ili prodati stranu valutu po slubenom teaju; 2) sredinja banka ne moe provoditi operacije na otvorenom tritu, odnosno kupovati ili prodavati dravne obveznice. Dolarizacija - upotreba dolara u domaim transakcijama bilo koje zemlje osim Sjedinjenih Drava. Poremeaji 1. Grafiki prikaite i rijeima objasnite uinke nie inflacije na domai proizvod. -

2. Obrazloite tvrdnju da je neto uinak nie inflacije smanjenje, a ne poveanje realne kamatne stope. Nia inflacija dovodi do poveanja realne novane mase i nie nominalne kamatne stope. Za odreenu nominalnu kamatnu stopu, nia oekivana inflacija dovodi do poveanja realne kamatne stope. Povezujui dva spomenuta uinka, nominalna kamatna stopa se smanjuje sa 7 na 6%. Oekivana inflacija smanjuje se sa 5 na 3%. Dakle, realna kamatna stopa se kree od 7% - 5% = 2% do 6% - 3% = 3%. Neto uinak inflacije je smanjenje, a ne poveanje realne kamatne stope. 3. to se naziva zamkom likvidnosti? Zamka likvidnosti - situacija u kojoj monetarna politika postaje nemona. Poveanje ponude novca upada u zamku likvidnosti: ljudi su voljni drati vie novca (via likvidnost) pri istoj nominalnoj kamatnoj stopi. 4. Grafiki prikaite i rijeima objasnite ponudu i potranju za novcem u prisutnosti zamke likvidnosti.

5.Grafiki prikaite i rijeima objasnite izvoenje LM krivulje u prisutnosti zamke likvidnosti.

6. Grafiki prikaite i rijeima objasnite zamku likvidnosti i deflaciju.

7.Koji su nepovoljni uinci deflacije? Ako gospodarstvo preivljava deflaciju tada realna kamatna stopa moe biti previsoka da dovoljno potakne potronju i u tom sluaju nema niega to bi monetarna politika mogla uiniti da povea domai proizvod. Kombinacija zamke likvidnosti i deflacije moe pretvoriti recesiju u krizu ili depresiju. Ako je nominalna kamatna stopa nula i gospodarstvo je suoeno

s deflacijom, realna kamatna stopa je pozitivna i mogla bi biti previsoka da bi dovela do poveanja potronje, investicijske potranje a samim time i domaeg proizvoda. Domai proizvod bi mogao nastaviti padati, to dovodi do vie deflacije i vie realne kamatne stope. 8.Napravite usporedbu izmeu Velike depresije i Japanske krize (u najvanijim stavkama). Uoavate li kakvu slinost s aktualnom gospodarskom krizom.

9. Obrazloite pojam monetizacije duga. Monetizacija duga je tiskanje novca radi financiranja deficita. Drava moe samu sebe financirati kreirajui novac; moe izdati obveznice i zatraiti od sredinje banke da ih otkupi. Sredinja banka plaa dravi novcem kojeg je kreirala i drava koristi primljeni novac kako bi financirala deficit. 10. Koje se dvije pojave najee dogaaju na poetku hiperinflacije? 1. Dolazi do krize dravnog prorauna, a izvor tomu je veliko socijalno ili ekonomsko previranje kao to je graanski rat ili revolucija koji unitavaju sposobnost drave za prikupljanjem poreza. 2. Drava postaje sve vie nesposobna posuivati od domae javnosti ili od inozemstva kako bi financirala svoj deficit. Razlog tome je veliina proraunskog deficita. Zabrinuti kako drava moda nee biti u stanju otplatiti svoj dug u budunosti, potencijalni kreditori poinju traiti od drave sve vie i vie kamatne stope ili inozemni kreditori odluuju prekinuti pozajmljivanje pojedinoj dravi u potpunosti, a kao rezultat drava sve vie kreira novac. 11. to je seniorage? Seignorage je koliina realnog prihoda od kreiranja novca. 12. Kako inflacija utjee na realnu koliinu novca? Kako oekivana inflacija raste, potranja za novcem snano opada opadajua krivulja potranje za novcem. Rast inflacije navodi ljude da smanje svoje koritenje novca to dovodi do smanjenja realne koliine novca. 13.Grafiki prikaite i rijeima objasnite odnos izmeu senioraga i nominalnog rasta novca.

14.to se naziva inflacijskim porezom? Poveite pojmove emisijske dobiti i inflacijskog poreza. Inflacijski porez je umnoak stope inflacije i realne koliine novca. 15.Ukratko obrazloite Tanzi-Olivera uinak. Kako inflacija postaje vrlo visoka, proraunski deficit uobiajeno postaje vei. Djelomini razlog za to lei u injenici da se prikupljanje poreza odvija s vremenskim pomakom. Taj

uinak je poznat kao Tanzi-Oliverov uinak. Kako se porezi prikupljaju po osnovi starih nominalnih dohodaka, njihova realna vrijednost opada s inflacijom. 16. Obrazloite tvrdnju da hiperinflacije ne umiru prirodnom smru, ve moraju biti zaustavljene stabilizacijskim programom. Zato se u uvjetima hiperinflacije gospodarstvo ne moe vratiti na svoju prirodnu razinu? Da bi se zaustavila hiperinflacija: Mora doi do fiskalne reforme i vjerodostojnog smanjenja proraunskog deficita. Ta se reforma mora provesti kako na rashodnoj tako i na prihodnoj strani prorauna. Na strani proraunskih rashoda, reforma uobiajeno podrazumijeva smanjivanje dravnih subvencija. Na strani proraunskih prihoda, potrebna je promjena u strukturi oporezivanja. Sredinja se banka mora vjerodostojno obvezati da vie nee automatizmom monetarizirati dug drave. Sredinjoj banci moe biti zabranjeno, zakonom, da otkupljuje bilo koji oblik dravnog duga ili, sredinja banka moe vezati teaj domae valute za valutu zemlje s niskom inflacijom Neki ekonomisti dre da politike dohodaka takoer moraju biti koritene. Oni smatraju da politike dohodaka pomau usmjeravanju oekivanja oko nove, nie stope inflacije. 17. Navedite elemente stabilizacijskog programa. Elementi stabilizacijskog programa su: - fiskalne mjere Mora doi do fiskalne reforme i vjerodostojnog smanjenja proraunskog deficita. Ta se reforma mora provesti kako na rashodnoj tako i na prihodnoj strani prorauna. - Monetarne mjere sredinja se banka mora vjerodostojno obvezati da vie nee automatizmom monetizirati dug drave - druge mjere Neki ekonomisti tvrde da politike dohodaka takoer trebaju biti koritene, povrh fiskalnih i monetarnih mjera, da bi se gospodarstvu pomoglo da ostvari nie stope inflacije. 18. Koji se stabilizacijski programi nazivaju ortodoksnim, a koji heterodoksnim? Stabilizacijski programi koji ne ukljuuju politike dohodaka nazivaju se ortodoksnim, dok se one koje to ine nazivaju heterodoksnim (zbog toga to se oslanjaju i na promjene fiskalne i monetarne politike i politike dohodaka). 19. Na to se odnose politike dohodaka? Politike dohodaka su dravne politike te se odnose na postavljanje smjernica ili kontrolu plaa i cijena s ciljem da se smanji inflacija. Neki ekonomisti smatraju da politike dohodaka pomau usmjeravanju oekivanja oko nove, nie stope inflacije jer ako poduzea znaju da se nadnice nee poveavati, ona nee poveavati cijene. Isto tako, ako radnici znaju da se cijene nee poveavati oni nee traiti poveanje nadnica i inflacija se tada smanjuje puno lake. 20. Ukratko se osvrnite na vanost pitanja kredibilnosti kod stabilizacijskih programa. injenica da ak i dobro osmiljeni programi ne uspijevaju podrazumijeva, da niti jedan program nije u potpunosti vjerodostojan na svome poetku. Ako npr. drava odlui fiksirati teaj, visoka kamatna stopa moe biti presudna za odravanje teajnog pariteta. Oni programi

koji se na koncu pokau kao uspjeni su oni programi kod kojih poveanje vjerodostojnosti dovodi do manjih kamatnih stopa kroz vrijeme. No, ak i kada se vjerodostojnost potvrdi, poetne visoke kamatne stope esto dovode do recesije. 21. Osvrnite se na najvanije tvrdnje iznesene u Zakljucima poglavlja na str.501. U kratkome roku, domai proizvod fluktuira oko svoje prirodne razine, a u srednjem roku ima tendenciju da se vrati na svoju prirodnu razinu. Ukoliko je spomenuto usklaivanje presporo, moe se koristiti fiskalna i monetarna politika za oblikovanje prilagodbe. Iako se u veini sluajeva to deava, u posljednja dva poglavlja u knjizi to nije primjer: Ponekad se mehanizam prilagoavanja koji bi gospodarstvo trebao vratiti na prirodnu razinu lomi. Gospodarstvo u krizi suoava se s deflacijom to pogorava situaciju. Monetarna i fiskalna politika mogu se pokazati nemonim kao sredstvo pomoi. U gospodarskoj krizi, monetarna politika moe biti ograniena zamkom likvidnosti:nominalne kamatne stope ne mogu biti negativne. Drava ne moe ostvarivati proraunske deficite da bi zadovoljila poveanu potranju i vei domai proizvod zauvijek;ukoliko to pokua poveanje dravnog duga postaje problem sam po sebi. Drava moe izgubiti kontrolu i nad fiskalnom i nad monetarnom politikom. Suoena s velikim negativnim okom ratom, graanskim ratom, kolapsom svoga izvoza, socijalnim nemirima ona moe izgubiti kontrolu nad svojim proraunom, ostvarivati sve vei i vei proraunski deficit i nemati drugoga izbora nego financirati deficit kroz kreiranje novca. Rezultat tog gubitka kontrole moe biti visoka inflacija ili hiperinflacija.