JAVNI DUG

Dr.sc. Anto Bajo abajo@efzg.hr

Sadraj
Definicija i obuhvat (javni dug vs. proraunski deficit) Klasifikacija javnog duga Meunarodni standardi Potencijalne ij l obveze b Nepodmirene obveze Bruto vs. neto javni dug

Javni dug vs. proraunski deficit

Javni dug akumulirana uzajmljena sredstva drave, odnosno kao kumulativ potraivanja koja prema javnom sektoru imaju njegovi vjerovnici u odreenom trenutku. Drava se zaduuje kako bi prikupila sredstva za dravne potrebe, ali i zbog provoenja mjera stabilizacijske politike te izglaivanja poreznog optereenja u vremenu Javni dug dug prorauna konsolidirane ope drave s izdanim jamstvima, tj. ukupni akumulirane obveze drave prema domaim i inozemnim vjerovnicima iz prethodnih godina. Javni dug varijabla stanja Proraunski deficit varijabla tijeka

Proraunski deficit i izvori financiranja

Ukupni deficit/suficit razlika je ukupnih prihoda i rashoda prorauna. U sluaju kad su prihodi vei od rashoda ta se mjera naziva neto pozajmljivanje, a kad su rashodi vei od prihoda naziva se neto zaduivanje. Tekui (operativni) deficit/suficit razlika je redovitih prihoda i rashoda poslovanja bez promjena u dugoronoj nefinancijskoj imovini. Tekui proraunski deficit znak je slabe likvidnosti prorauna. Uravniteenost ili pak tekui suficit redovitija je pojava. Deficit/suficit nefinancijske imovine razlika je prihoda od prodaje nefinancijske imovine (zemljite, zgrade itd.) drave i rashoda za nabavu nefinancijske imovine koji su zapravo doprinos dravnog prorauna financiranju kapitalnih rashoda u jednoj godini. Deficit nefinancijske imovine rezultat je veih investicijskih aktivnosti drave. Primarni deficit/suficit (primarni operativni saldo) prikazuje razliku prihoda i rashoda poslovanja iz kojih su iskljueni rashodi za kamate. Primarnog deficita ukazuje da se drava susree s potencijalnim problemima financiranja i ostalih zadanih tekuih rashoda.

Deficit/suficit po raunovodstvenim naelima

Deficit na gotovinskom naelu ine transakcije u gotovom novcu koje su nastale u sluaju kada rashodi nadilaze raspoloive prihode naplaene u gotovini. Transakcije prodaje dionica i vlasnikog udjela drave klasificiraju se u raunu financiranja proraunskog deficita. Deficit na obraunskom naelu (na temelju ugovornih obaveza) definira se kao gotovinski deficit uvean za neto poveanje nepodmirenih obaveza drave. Primarni deficit je zapravo razlika prihoda naplaenih u gotovini (pozajmljivanje umanjeno za otplate) i izdataka koji su priznati u fazi njihova nastanka.

Proraunski deficit kao % BDP, obraunski

Turkey Macedonia CROATIA UK Sweden Spain Slovenia Slovak R. Romania Portugal Poland Netherlands Lithuania Latvia Italy Ireland Hungary Greece Germany France Finland Estonia Denmark Czech R. Cyprus Bulgaria Belgium Austria -8,0 -6,0 -4,0 pr. 2010 -2,0 pr. 2009 0,0 2008 2,0 4,0 6,0

Primarni deficit kao % BDPa, odabrane zemlje

UK Sweden Spain Slovenia Slovak R. Romania Portugal Poland Netherlands Lithuania Latvia Italy Ireland Hungary Greece Germany France Finland Estonia Denmark Czech R. Cyprus Bulgaria Belgium Austria -6,0 -4,0 -2,0 pr. 2010 0,0 pr. 2009 2,0 2008 4,0 6,0 8,0

Financiranje proraunskog deficita

Raun financiranja je dio prorauna koji prikazuje nain financiranja proraunskog manjka te koritenje proraunskog vika. U Raunu financiranja iskazuju se primici od financijske imovine i zaduivanja te izdaci za financijsku imovinu i za otplatu kredita i j zajmova. Proraunski deficit mogue je financirati iz etiri izvora: a) zaduivanjem kod sredinje banke, b) prodajom dravne imovine, b) zaduivanjem na domaem financijskom tritu te c) zaduivanjem u inozemstvu.

Obuhvat javnog duga (1)

MMF izravne obveze ope drave. U javni dug ne ulaze dug sredinje banke i dravno negarantirana zaduivanja depozitnih i nedepozitnih dravnih financijskih institucija, budui da su te obveze ukljuene u statistike podatke monetarnog sektora (financijskog javnog sektora).

Svjetska banka proiruje obuhvat javnog duga na te pored izravnih obveza vie institucija javnog sektora ukljuuje i dravno garantirani dug. dug Javni dug predstavlja sve domae i inozemne obveze javnih dunika koji ukljuuju sredinju dravu i njezine agencije, nie razine vlasti i njihova tijela te autonomna javna tijela kao to su dravna poduzea i podrunice u kojima imaju zajedniko vlasnitvo s privatnim sektorom te veinski udio.

Obuhvat javnog duga (2)

Javni dug ini: dug drave i dug javnih poduzea. Dravni dug stanje dospjelih prepoznatih obveza, izravne obveze drave prema ostalim dijelovima gospodarstva i svijeta, nastale kao posljedica financijskih operacije drave u prolosti i rasporeene da bi se eliminirale s operacijama drave u budunosti ili odravale kao stalni dug drave. Javni dug ne obuhvaa dugove izmeu vlasti i druge dugove sredinjih monetarnih tijela (centralnih banaka). Jamstva drave se odvojeno evidentiraju u financijskim izvjeima; nisu ukljuena u dug sve dok ne dospiju na naplatu dravi kao glavnom jamcu. Dug javnih poduzea definiran je slino, i konsolidiran s dugom ope drave kroz eliminaciju potraivanja izmeu ta dva sektora.

Javni dug kao % BDPa, odabrane zemlje

Switzerland Norway UK Sweden Spain Slovak R Portugal Poland Netherlands Italy l Ireland Hungary Greece Germany France Finland Denmark Czech R Belgium Austria 0 20 40 60 80 100 120 140 pr. 2010 Pr. 2009 2008

Klasifikacija javnog duga

institucionalnom obuhvatu (dravni dug, javni dug) Po instrumentima zaduivanja (utrivi i neutrivi) Klasifikacija duga javnog sektora Po strukturi kamatne stope (varijabilni, fiksni) Po valutnoj strukturi (HRK, EUR, USD, JPY...) Po ronoj strukturi (kratkoroni, srednjeroni, dugoroni) podrijetlo kreditoru (unutarnji, vanjski)

Javni dug po institucionalnom obuhvatu dravni vs. javni dug

Dravni dug dug konsolidiranog prorauna drave (dravnog prorauna i izvanproraunskih korisnika) Dug ope drave dug konsolidiranog prorauna sredinje drave i konsolidiranih prorauna lokalnih jedinica. Javni dug dug ope drave uvean za obveze javnih poduzea i financijskih i nefinancijskih institucija iz javnog sektora.

Podrijetlo duga (rezidentnost vjerovnika

Domai javni dug dio javnog duga iji su vjerovnici rezidentni. Inozemni javni dug dio javnog duga u vlasnitvu vjerovnika nerezidenata.
Inozemni javni dug vs.i ukupni inozemni dug Ukupni inozemni dug predstavlja ukupan dug javnog i privatnog sektora neke drave prema nerezidentima. Ukupni vanjski dug pored dugova drave, ine i dugovi banaka i privatnih poduzea. Inozemni javni dug ine ukupne obveze sektora drave prema inozemnim vjerovnicima.

Javni dug po ronosti

kratkoroni dug dug s dospijeem do godine dana, srednjeroni dug s dospijeem od 1 do 10 godina, Dugorini dug s dospijeem duim od 10 godina. Treba voditi brigu o ronoj strukturi duga te diverzificirati dug po ronosti zbog: ujednaenog rasporeda tereta otplate duga u vremenu i izgradnje referentne krivulje prinosa na dravne vrijednosnice koja moe pomoi u vrednovanju ostalih financijskih instrumenata na tritu.

Javni dug po strukturi valuta

javni dug denominiran u domaoj valuti. Izdavanje duga u domaoj valuti podrava izgradnju referentne domae krivulje prinosa, umanjenje rizika promjene teaja. Slabost: uinak istiskivanja, utjecaj na stabilnost monetarnog sustava. Dug denominiran u inozemnoj valuti (posebno za male tranzicijske zemlje, kao to je Hrvatska) obino se obavlja u nekoj od inozemnih valuta (EUR, dio u USD, dio u JPY). Napomena: dug izdan u eurima na domaem tritu kapitala domai je dug. Dug RH koji nae banke kupuju u inozemstvu domai je dug

Javni dug po vrsti (srukturi) kamatnih stopa

Dug s fiksnom kamatnom stopom propisuje fiksnu godinju naknadu u postotku glavnice koju dunik isplauje vjerovniku kao naknadu za raspolaganje financijskim sredstvima vjerovnika. Dug s varijabilnom kamatnom stopom. osnovna kamatna stopa vezana je uz neku od referentnih kamatnih stopa na meunarodnom financijskom tritu (npr. LIBOR, EURIBOR) ili uz stopu inflacija (eng. indexlinked securities).

Javni dug po utrivosti instrumenata

Utrivi javni dug dio duga kojim se aktivno trguje na financijskom tritu Neutrivi javni dug dio duga koji se dri do dospijea. Tradicionalno se dravne vrijednosnice j smatraju j utrivim instrumentima zaduivanja, dok se zaduivanje kreditima smatra neutrivim. Izuzeci: drava se zaduuje izdanjima dravnih vrijednosnica (tzv. tedne obveznice) namijenjenih stanovnitu koje takve vrijednosnice dre do dospijea i ne trguju sa njima na financijskom tritu

Javni dug po klasifikaciji MMFa

1 1.1 1.1.1 1.1.2. 1.1.3. 1.1.4 1.1.5. 1.1.6. 1.2 1.2.1 1.2.2. 1.2.3. 1.2.4. 1.2.5. 1.2.6. 2 2.1 2.1.1. 2.1.2. 2.1.3. 2.1.4. 2.1.5. 2.1.6. 2.2 2.2.1. 2.2.2. 2.2.3. 2.2.4. 2.2.5. 2.2.6. Dugoroni Gotovina i depoziti Vrijednosnice osim dionica Krediti Tehnike rezerve za osiguranje Financijski derivati (po prikladnosti) Ostali duniki rauni Vanjski dug Kratkoroni Gotovina i depoziti Vrijednosnice osim dionica Krediti Tehnike rezerve za osiguranje Financijski derivati (po prikladnosti) Ostali duniki rauni Dugoroni Gotovina i depoziti Vrijednosnice osim dionica Krediti Tehnike rezerve za osiguranje g j Financijski derivati (po prikladnosti) Ostali duniki rauni Unutarnji dug Kratkoroni Gotovina i depoziti Vrijednosnice osim dionica Krediti Tehnike rezerve za osiguranje Financijski derivati (po prikladnosti) Ostali duniki rauni

Dug sredinje drave po klasifikaciji OECDa

1. 1.1. 1.1.1. 1.1.2. 1.1.3. 1.2. 1.2.1. Utrivi Dug Instrumenti trita novca Trezorski zapisi Komercijalni zapis Ostalo Obveznice Obveznice s fiksnom kamatnom stopom 1.2.1.1. Kratkorono 1.2.1.2. Srednjorono 1 2 1 3 Dugoro 1.2.1.3. D orono 1.2.2. 1.2.3. 1.2.4. Indeksirane obveznice Obveznice s fluktuirajuim kamatnim stopama Ostalo Dodatak Utrivi dug u stranom vlasnitvu Utrivi dug izdan u stranoj valuti Vagano prosjeno dospijee utrivog duga Vagani prosjeni prinos utrivog duga Neutrivi Dug tedne obveznice Ostalo Dodatak Neutrivi dug u stranom vlasnitvu

2. 2.1. 2.2.

Izravni i potencijalni javni dug

Izravne dravne obveze su predvidive i njihovo nastupanje je sigurno. Te su obveze utvrene godinjim zakonima o izvravanju dravnog prorauna. To su eksplicitne obveze koje drava mora podmiriti. P Potencijalne t ij l obveze b nastupaju t j ako k nastane t odre d eni i dogaaj. To su nekada i moralne obveze koje se ne temelje na zakonu nego ih drava podmiruje zbog oekivanja javnosti ili politikih pritisaka.

Potencijalne obveze
U odnosu na dravnu politiku, vjerojatnost nastajanja potencijalnih obveza i veliina potrebnih javnih rashoda mogu biti odreeni neovisno od djelovanja drave (egzogeno) ili se javiti kao posljedica dravnih programa koji dovode do moralnog hazarda na tritu (endogeno). Potencijalne eksplicitne obveze temelje se na zakonskoj obvezi drave da obavi plaanje samo u sluaju nastanka odreenog dogaaja. Njihov fiskalni troak je nepredvidiv sve do trenutka njihova dospijea, a budui da predstavljaju skrivenu subvenciju i teret za javne financije u budunosti, kompliciraju analizu javnog duga.

Potencijalne obveze

Implicitne obveze, ukljuuju moralne ili oekivana obveze drava koja nije utvrena zakonom, nego je utemeljena na oekivanju javnosti, politikim pritiscima ili oekivane uloge drave u drutvu. implicitne obveze koje nisu slubeno priznate i javljaju se tek nakon propasti privatnog ili dravnog subjekta ije obveze preuzima drava

Nepodmirene obveze drave

Nepodmirene obveze utvrene ugovorima, nisu podmirene unutar utvrenog vremena (utvren kao datuma valute). Predstavlja alternativni nain financiranje dodatnih rashoda drave. Postoje P t j doma d e i i inozemne nepodmirene d i obveze. b Izvorite nepodmirenih obveze mogu biti u sustavu i nastaju zbog sloma redovnog procesa plaanja. Slabih (nerazvijenih) funkcija upravljanja gotovinom i likvidnou te javnim dugom.

Nepodmirene obveze drave

Dva institucionalna scenarija: Riznica (trezor) ne kontrolira cjelokupni proces potronje (monija, vea, ministarstva mogu neovlateno stvarati obveze). b ) Riznica nema kontrolu procesa potronje i ne pridrava se vremena podmirenja obveza.

Nepodmirene obveze drave

Preduvjeti za utvrivanje programa smanjenja nepodmirenih obveza: Jasna definicija to ini nepodmirene obveze (ukljuujui institucionalni obuhvatu i vrste procesa plaanja Popis nepodmirenih obveza utemeljenih na definiciji Uinkovit, unutar godine, sustav nadzora nepodmirenih obveza Smanjenje nepodmirenih obveza izdanjem dravnih obveznica

Neto javni dug

Ukupna imovina# Nefinancijska imovina# Financijska imovina Valuta i depoziti Vrijednosnice Zajmovi (dani) Dionice i ostali udjeli Ostala financijska imovina Obveze Valute i depoziti Vrijednosnice Zajmovi (primljeni) Ostale obveze Neto financijska imovina Neto vrijednost#

Neto financijska vrijednost = ukupna vrijednost financijske imovine ukupna vrijednost financijskih obveza

Financijski rauni iri koncept javnog duga

Zemlje lanice EU dune su izraivati financijske raune. Dostavljati EUROSTATU: GODINJE, POLUGODINJE, KVARTALNO Neto financijska imovina u sreditu pozornosti izrada bilance za sve javne institucije Otvorena pitanja: vrednovanje nefinancijske imovine unutar javnog sektora Obuhvat financijskih rauna Problem: vrednovanje i utvrivanje udjela drave u poduzeima