BILANCA

Bilanca je sustavni vrijednosni iskaz stanja imovine, obveza i kapitala na točno određen dan.
(na dan bilanciranja)
Sastavlja se za poslovnu godinu koja je jednaka kalendarskoj godini i to obično na kraju
poslovne godine, 31.12., a to je ujedno i početna bilanca budućeg razdoblja.

AKTIVA=PASIVA,

IMOVINA =OBVEZE+KAPITAL

Bilanca se sastoji od aktive i pasive i u svakom trenutku imovina poduzeća mora biti
jednaka njezinim izvorima, tj. aktiva mora biti jednaka pasivi, znači da između aktive i pasive
u bilanci postoji ravnoteža tkz. bilančna ravnoteža.

Bilanca nam daje informacije o financijskom položaju poduzeća u svrhu donošenja

poslovnih odluka. Treba pružiti istinit, fer, pouzdan pregled imovine, kapitala i obveza na
određeni dan

Bilanca se može prezentirati korisnicima u obliku jednostranog pregleda (oblik pagine) u

kojem aktiva prethodi pasivi i u obliku dvostranog pregleda (oblik folija ili T- konta) u kojemu
lijeva strana iskazuje aktivu, a desna pasivu.).

Prilikom sastavljanja bilance moramo prvo razvrstati salda sljedećih računa na stavke aktive i
pasive pridržavajući se minimuma bilančnih pozicija, koje su obvezne prema Zakonu o
računovodstvu.

Pravilo: Ako u aktivi primjenimo kriterij rastuće likvidnosti, u pasivi trebamo primijeniti
kriterij opadajućeg dospijeća plaćanja i obrnuto.

Stavke se razvrstavaju prema likvidnosti i roku dospijeća obveza na izmirenje. Likvidnost je

brzina transformacije nenovčanih oblika imovine u novac.

1.Što je bilanca?

2.Od čega se bilanca sastoji?

3. Kako glasi temeljna bilančna jednadžba?

4. Kakve nam informacije bilanca daje?

5. U kojem obliku se jasnije uočava bilančna ravnoteža?

1
(Odgovor: Kada se bilanca iskazuje u obliku dvostranog pregleda jasnije se uočava bilančna
ravnoteža tj. jednakost aktive i pasive.)

Računski (kontni) plan RRiF-a

Razred 0 Dugotrajna imovina i potraživanja za upisani , a neuplaćeni kapital

Razred 1 Novac, kratkotrajna financijska imovina, kratkotrajna potraživanja, gubitak
iznad visine kapitala i aktivna vremenska razgraničenja
Razred 2 Kratkoročne i dugoročne obveze, dugoročna rezerviranja za rizike i troškove i
pasivna vremenska razgraničenja
Razred 3 Zalihe sirovina i materijala, rezervnih dijelova i sitnog inventara
Razred 4 Troškovi poslovanja
Razred 5 Slobodan(mjesta i nositelji troškova)
Razred 6 Proizvodnja, gotovi proizvodi i roba
Razred 7 Rashodi i prihodi te bruto financijski rezultat
Razred 8 Financijski rezultat poslovanja
Razred 9 Kapital i rezerve (pričuve)

Raspored razreda u bilanci (prema kontnom planu RRiF-a)

• Kod rasporeda pozicija u aktivi primjenjuje se kriterij likvidnosti (dugotrajna i

kratkotrajna imovina)

• Dugotrajna imovina (fiksna, stalna, osnovna sredstva)

• Kratkotrajna imovina (tekuća i obrtna)

• Primjenom kriterija opadajuće likvidnosti u aktivi prve po redoslijedu dolaze pozicije s

većom likvidnošću, a zatim pozicije s manjom likvidnošću.

• Redoslijed pozicija prema kriteriju opadajuće likvidnosti bio bi sljedeći:

• novac,

2
 • kratkotrajna financijska imovina,

• kratkotrajna potraživanja,

• zalihe i

• dugotrajna imovina.

• Prema kriteriju rastuće likvidnosti, redoslijed pozicija u aktivi bio bi obratan.

• Kod rasporeda pozicija u pasivi primjenjuje se kriterij ročnosti (dospjelosti) koji se

definira prema duljini roka u kojem je vjerojatno da će se postaviti zahtjev za isplatu.

• Ročnost-dospjelost obveze

• Kriterij ročnosti se primjenjuje na dva načina, to jest prema načelu :

• opadajuće ročnosti,

• rastuće ročnosti

• Prema načelu opadajuće ročnosti prve po redoslijedu u pasivi dolaze pozicije

vlastitog kapitala, zatim dugoročne obveze te kratkoročne obveze. Kod načela
rastuće ročnosti je obratno.

PAZI:

KRITERIJ LIKVIDNOSTI

Rastuća likvidnost
1. Dugotrajna imovina
2. Kratkotrajna imovina
Novac
Opadajuća likvidnost
Novac
1. Kratkotrajna imovina
2. Dugotrajna imovina

KRITERIJ ROČNOSTI

Rastuća ročnost
1. Kratkoročne obveze
2. Dugoročne obveze
3. Kapital (glavnica)
Opadajuća ročnost
1.Kapital (glavnica)
2.Dugoročne obveze
3.Kratkoročne obveze

3
 Primjer za vježbu

Primjer br.1.

Trgovačko društvo „X“ d.d. imalo je na dan 31.12.200x sljedeće stanje imovine, obveza i kapitala:

novac 50. 000,00 kn dobavljači 12.000,00 kn

kupci 15. 000,00 kn emitirane dugoročne obveznice 50.000,00 kn
oprema 15. 000,00 kn dionice po nominalnoj vrijednosti 50.000,00 kn
licenca 15.000,00 kn zalihe robe 10.000,00 kn
građevinski objekti 130.000,00 kn zakonske rezerve 5.000,00 kn
dug.ulaganja u dionice 18.000,00 kn zadržana doobit?

Sastavite bilancu na dan 31.12. uvažavajući načelo:

a) rastuće likvidnosti i opadajuće ročnosti

b) opadajuće likvidnosti i rastuće ročnosti

a) načelo rastuće likvidnosti i opadajuče ročnosti

Bilanca na dan 31.12.200x.

Aktiva Pasiva
Pozicija Iznos (kn) Pozicija Iznos (kn)

Ukupno glavnica
Ukupna dugotrajna imovina
Ukupno dugoročne obveze

Ukupno kratkoročne obveze

Ukupna kratkotrajna imovina Ukupno obveze
UKUPNO AKTIVA UKUPNO PASIVA

b) načelo opadajuće likvidnosti i rastuće ročnosti

Aktiva Pasiva
Pozicija Iznos (kn) Pozicija Iznos (kn)

Ukupno kratkoročne obveze

Ukupno kratkotrajna imovina Ukupno dugoročne obveze

Ukupno obveze

Ukupno dugotrajna imovina Ukupno glavnica (kapital)

4
UKUPNO AKTIVA UKUPNO PASIVA

BILANČNE PROMJENE

Svakodnevnim obavljanjem poslovnih aktivnosti nastaju brojne različite poslovne promjene.

Većina tih promjena se temelji na kretanju imovine i utječe na promjene stanja bilance.
Imovina se može kretati iz okruženja u poduzeće, unutar poduzeća, iz poduzeća u okruženje
ili se može kretati u okruženju.

Sve se poslovne promjene mogu svrstati u četiri grupe (nazive im je dao njemački teoretičar
Pape):

1.Centripetalne promjene: promjene koje prikazuju ulaz imovine iz okruženja u poduzeće.

Ove promjene uzrokuju povećanje aktive uz istovremeno povećanje pasive za isti iznos i
povećava se zbroj bilance.

primjer: poduzeće je od dobavljača na domaćem tržištu nabavilo materijal za potrebe

proizvodnje u iznosu od 5.000,00 kn, dobavljač je ispostavio fakturu (materijal iz okruženja
ulazi u poduzeće, a poduzeće ima obvezu prema dobavljaču u roku dospijeća platiti za
ispostavljeni materijal).

Dolazi do povećanja pozicije aktive (zalihe materijala) i pozicije pasive (obveze prema
dobavljačima) za isti iznos 5.000,00 kn i povećava se zbroj bilance.

2. Centrifugalne promjene: promjene koje prikazuju izlaz imovine iz poduzeća u okruženje.

Ove promjene uzrokuju smanjenje aktive uz istovremeno smanjenje pasive za isti iznos i
zbroj bilance se smanjuje. Promjenu kao i prethodnu prikažem na ploči pomoću T-konta. p

primjer:: Plaćena je obveza prema dobavljaču sa žiro računa za isporučeni materijal u iznosu
od 5,000,00 kn.

Dolazi do smanjenja pozicije aktive (žiro račun) i smanjenja pozicije pasive (obveze prema
dobavljačima) za isti iznos 5.000,00 kn i smanjuje se zbroj bilance.

5
3.Koncentrične promjene: promjene koje prikazuju kretanje imovine unutar poduzeća. Ove
promjene uzrokuju promjene samo u aktivi, povećanjem jedne pozicije aktive uz istovremeno
smanjenje druge pozicije aktive. Zbroj bilance se ne mijenja.

primjer: Kupac je podmirio račun u iznosu od 10.000,00 kn na naš žiro račun.

Povećava se pozicija aktive (žiro račun) uz istovremeno smanjenje druge pozicije aktive
(potraživanja od kupaca) za isti iznos 10.000,00 kn. Stanje bilance se ne mijenja.

4.Periferne promjene: promjene koje prikazuju kretanje samo u okruženju, uzrokuju

promjene samo u pasivi tj. ove promjene mijenjaju imovinsko-pravne odnose prema izvorima
sredstava.

primjer: Banka je umjesto nas platila našem dobavljaču za isporučeni stroj iznos od
12.000,00 kn. Povećava se pozicija pasive (obveze po primljenim dugoročnim kreditima od
banaka) uz istovremeno smanjenje druge pozicije pasive (obveze prema dobavljačima).

Nije došlo do promjene na imovini poduzeća već u imovinsko-pravnom odnosu poduzeća

prema okruženju.

Dakle,

1. Svaka poslovna promjena se odražava istodobno na najmanje dvije pozicije,

2. Zbroj pozicija aktive i pasive uvijek je isti jer nijedna promjena nije poremetila bilančnu
ravnotežu.

PITANJA:

1. U koje četiri skupine možemo podijeliti sve poslovne promjene?

2. Kakve su to centripetalne promjene, a kakve centrifugalne?

3. Koja je razlika između koncentričnih i perifernih promjena?

4. Koje od navedenih promjena utječu na promjene u stanju bilance?

6
 Primjer za vježbu

Primjer br.1.

Sastavi početnu bilancu poduzeća „ VJEŽBE“ na temelju sljedećih podataka

OBVEZE= IMOVINA – KAPITAL

Riješi sljedeće poslovne promjene, svaki put sastavljajući novu bilancu na temelju prethodne:

1.Kupci su na žiro račun doznačili 5.000,00 kn

2.Banka je iz kredita doznačila novac dobavljaču za podmirenje obveze u svoti od 6.000,00

kn

7
3.Od dobavljača smo kupili sitan inventar u vrijednosti 5.000,00 kn(radi pojednostavljenja
knjiženja, efekt PDV-a je zanemaren)

4.Iz blagajne smo podmirili obvezu prema dobavljaču u svoti od 1.000,00 kn

8
Domaći rad:

Satavi početnu bilancu poduzeća „DOMAĆI RAD“na temelju sljedećih podataka:

OBVEZE=IMOVINA –KAPITAL

 Izradite bilance na zadani datum (nakon analize poslovne promjene). Kod evidencije
uzmite u obzir prethodne promjene
 Navedite o kojoj je bilančnoj promjeni riječ (zanemaren je efekt PDV)

U poduzeću DOMAĆI RAD dogodile su se sljedeće poslovne promjene:

1.Vlasnik je izvršio dokapitalizaciju(povećenje temeljnog kapitala) unosom opreme za

trgovinu u poduzeće koja je procjenjena na 50.000,00 kn.

2.Od dobavljača smo kupili trgovačku robu u vrijednosti 43.000,00 kn

9
3.U banci smo podigli kratkoročni kredit u svoti od 28.000,00 kn. Banka je novac uplatila na
naš žiro račun.

4.Sa žiro-računa smo vratili dio kratkoročnog kredita u svoti od 15.000,00 kn

5.Poduzeće nema dovoljno novacaza podmirenje obveza prema dobavljaču materijala. Zbog
toga je banka izravno podmirila obvezu prema dobavljaču u svoti od 20.000,00 kn iz
odobrenog nam kratkoročnog kredita.

10