Raunovodstvo- 1.

kolokvij
Raunovodstvo jezik poslovanja
1.1 Struktura raunovodstva
Raunovodstvo se dijeli na: financijsko i upravljako
Financijsko raunovodstvo
Evidentiraju se iskljuivo stvarno nastale poslovne transakcije i dogaaji koji
utjeu na imovinu i/ili izvore imovine poduzea. Krajnji proizvod financijskog
raunovodstva jesu zakonski propisani godinji financijski izvjetaji. Naziva se jo
i eksterno raunovodstvo.
Mogu se koristiti dva pristupa evidencije:
Jednostavno raunovodstvo temelji se na novanom principu, odnosno
evidenciji priljeva i odljeva novca vezanih uz transakcije kupnje i prodaje
Sloeno raunovodstvo radi se o obraunskom raunovodstvu koje se
temelji na naelu nastanka poslovnog dogaaja, vezano uz prodaju evidentiraju
se prihodi i rashodi, neovisno o priljevima i odljevima novca
Knjigovodstvo evidencijski dio financijskog raunovodstva
Upravljako raunovodstvo
Fokus upravljakog raunovodstva je na informacijama potrebnim za interno
donoenje odluka. Drugi naziv je interno raunovodstvo. Trei naziv je
menadersko raunovodstvo. Mjeri i izvjetava o financijskim i drugim
informacijama sa svrhom asistencije menadmentu u ispunjavanju ciljeva
poduzea. Proizvod upravljakog raunovodstva su izvjetaji koji se mogu odnositi
na stvarne, ali i na planske podatke. Znaajan dio internog raunovodstva jest
raunovodstvo trokova, koje je prvenstveno usmjereno to tonijem utvrivanju
trokova odreenog uinka ili podruja kako bi se moglo upravljati trokovima i
djelovati u smjeru njihove racionalizacije.

1.2 Pravni okvir raunovodstva

Hrvatsko nacionalno zakonodavstvo mora biti usklaeno sa Direktivom
2013/34/EU o godinjim financijskim izvjetajima, konsolidiranim financijskim
izvjetajima i povezanim izvjeima za odreene vrste poduzea.
Neki od zakona koji su bitni za podruje raunovodstva jesu:
Zakon o raunovodstvu
Zakon o reviziji
Zakon o porezu na dobit
Zakon o porezu na dodanu vrijednost
Zakon o porezu na dohodak
Zakon o trgovakim drutvima
Zakon o radu
Opi porezni zakon
Zakon o obveznim odnosima
1.3 Kvalitativna obiljeja korisnih financijskih informacija
Prema Konceptualnom okviru fundamentalne kvalitativne karakteristike
financijskih informacija jesu:
relevantnost
vjerno predoavanje

Relevantna informacija - donosi razliku pri odluivanju to znai da ima

predviajuu vrijednost, potvrujuu vrijednost ili oboje.
Financijska informacija - mora vjerno predoavati ekonomske pojave, za to su
potrebne tri karakteristike: potpunost, neutralnost i biti bez greaka u to je
mogue veoj mjeri.
Potpunost - ukljuene su sve informacije nune kako bi korisnik razumio
ekonomsku pojavu koja je prikazana.
Neutralan prikaz - onaj bez predrasuda, bez ikakvih manipulacija koje bi
poveale vjerojatnost da korisnik gleda povoljno/nepovoljno na informaciju.
Prikaz bez greaka - podrazumijeva da nema greaka ili propusta u opisu
pojave, te da nema propusta u izboru procesa kao i u samom procesu pripreme
informacije.
Korisnost raste ukoliko je financijska informacija:
usporediva
moe se provjeriti
dostupna na vrijeme
razumljiva

2 Financijski izvjetaji
Definicije temeljnih kategorija prikazanih u financijskim izvjetajima:
Imovina - resursi koji su pod kontrolom poduzea, koji proizlaze iz prolih
dogaaja i od kojih se oekuje priljev buduih ekonomskih koristi
Obveze - postojei dugovi poduzea, proizali iz prolih dogaaja, ijim e
podmirenjem doi do odljeva resursa koji utjelovljuju ekonomske koristi
Kapital - (glavnica) jest preostali udio u imovini poduzea nakon odbitka svih
obveza
Prihodi - poveanja ekonomskih koristi tijekom obraunskog razdoblja u obliku
pritjecanja ili poveanja imovine ili smanjenja obveza koja rezultiraju poveanjem
vlasnike glavnice (kapitala), uz izuzetak onih poveanja glavnice koja se odnose
na udjele sudionika u glavnici
Rashodi - smanjenja ekonomskih koristi kroz obraunsko razdoblje u obliku
odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza koja rezultiraju smanjenjem
vlasnike glavnice, uz izuzetak onih smanjenja glavnice povezanih s raspodjelom
sudionicima u glavnici
2.1 Openito o financijskim izvjetajima
Zakon o raunovodstvu
U Republici Hrvatskoj obaveza je svih poduzetnika sastaviti i prezentirati godinje
financijske izvjetaje. Mikro, mali i srednji poduzetnici sastavljaju i prezentiraju
financijske izvjetaje sukladno Zakonu o raunovodstvu (ZOR) te Hrvatskim
standardima financijskog izvjetavanja (HSFI).Veliki poduzetnici duni su
sastavljati i prezentirati godinje financijske izvjetaje ZOR a i Meunarodnih
standarda financijskog izvjetavanja (MSFI). MSFI izriito naglaavaju kako su
financijski izvjetaji ope svrhe koji se temelje na MSFI prije svega namijenjeni
investitorima i kreditorima, no mogu ih koristiti i koriste ih i drugi korisnici.
Na temelju ZOR-a te raunovodstvenih standarda godinje financijske
izvjetaje ine:
izvjetaj o financijskom poloaju (bilanca)
raun dobiti i gubitka
izvjetaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti
izvjetaj o novanim tokovima
izvjetaj o promjenama kapitala
biljeke uz financijske izvjetaje

Mikro i mali poduzetnici duni su sastaviti samo bilancu, raun dobiti i gubitka i
biljeke uz financijske izvjetaje. Izvjetaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti moraju
sastaviti samo obveznici primjene MSFI.
Financijske izvjetaje je potrebno sastavljati i objavljivati za poslovnu godinu koja
je u pravilu jednaka kalendarskoj godini. U sluaju statusnih promjena ili
pokretanja postupka steaja ili likvidacije takoer je potrebno sastaviti financijske
izvjetaje i to sa stanjem na dan koji prethodi danu upisa statusne promjene,
odnosno danu pokretanja postupka steaja ili likvidacije.
Godinji financijski izvjetaji nekih poduzea podlijeu obvezi revizije od strane
neovisnih, vanjskih strunjaka.
Revizija - postupak provjere i ocjene financijskih izvjetaja i konsolidiranih
financijskih izvjetaja obveznika revizije te podataka i metoda koje se primjenjuju
pri sastavljanju financijskih izvjetaja, na temelju kojih se daje struno i neovisno
miljenje o istinitosti i objektivnosti financijskog stanja, rezultata poslovanja i
novanih tokova
Kontrolu nad financijskim izvjetajima provode i dravna tijela kao to je Porezna
uprava.
Godinji financijski izvjetaji javno se objavljuju. Poduzetnici su duni dostaviti
svoje financijske izvjetaje Financijskoj agenciji radi javne objave i za statistike
potrebe. Uz financijske izvjetaje poduzetnici koji su obveznici revizije moraju
javno objaviti i miljenje revizora.
2.2 Bilanca
Bilanca - financijski izvjetaj u kojem se daje sustavni pregled strukture imovine,
obveza i kapitala poduzea na tono odreeni dan
Prikazuje meuodnos imovine, obveza i kapitala poduzea u odreenom
vremenskom trenutku. Sastoji se od dva dijela a to su aktiva i pasiva.
Aktiva - prikazuje cjelokupnu imovinu i to je potencijalna financijska snaga
poduzea
Pasiva - prikazuje izvore te imovine koji mogu biti vlastiti (kapital) ili tui izvori
(obveze)
bilanciavaga s dvije zdjelice
Temeljna zakonitost dvojnog raunovodstva bilanna ravnotea i godinji
raun
Osnovna bilanna i raunovodstvena jednadba:
AKTIVA = PASIVA
IMOVINA = IZVORI IMOVINE
IMOVINA = OBVEZE + KAPITAL

AKTIVA PASIVA
KAPITAL
DUGOTRAJNA
DUGORONE
IMOVINA
OBVEZE

KRATKOTRAJNA
IMOVINA KRATKORONE
OBVEZE

Pravilo je da aktiva uvijek mora biti jednaka pasivi i time se postie bilanna
ravnotea. Koliko je sredstava pribavljeno iz razliitih izvora, toliko sredstava je
uloeno u imovinu poduzea.
2.2.1 Imovina poduzea
Imovina - svaki resurs kojeg kontrolira subjekt kao rezultat prolih dogaaja i iz
kojeg se oekuje priljev buduih ekonomskih koristi kod subjekta.
Osnovni uvjeti koje odreeni resurs mora zadovoljiti da bi bio prikazan u
bilanci kao imovina jesu:
da je pod kontrolom poduzea
da ima mjerljivu vrijednost
da se od resursa moe oekivati priljev buduih ekonomskih koristi

Budua ekonomska korist - potencijal imovine da direktno ili indirektno

doprinese tijeku novca i novanih ekvivalenata u poduzee
Imovina se moe:
samostalno koristiti ili u kombinaciji s drugom imovinom kako bi se proizvela
dobra koja e biti prodana
zamijeniti za drugu imovinu
koristiti za podmirenje obveza
imovina moe biti distribuirana vlasnicima poduzea

Imovina se u bilanci prikazuje kao:

a) pojavnom obliku
b) funkciji koju obavlja u poslovnom procesu
Prema pojavnom obliku imovina se sistematizira na:
Materijalnu imovinu - ima fiziki materijalni oblik, zgrada, oprema, zalihe
trgovake robe, novac
Nematerijalnu imovinu - ini nenovana imovina bez fizike osnove, primjerice
patenti, licencije, raunalni programi
Prema funkciji koju obavlja u poslovnom procesu:
Kratkotrajna imovina oekuje da e se pretvoriti u novac u vremenu kraem od
1 godine
Dugotrajna imovina - ne oekuje se da e se pretvoriti u novac u roku do godine
dana
Struktura dugotrajne imovine

Struktura kratkotrajne imovine

2.2.3 Pravila sastavljanja bilance
Vertikalni oblik bilance
Prikazuje bilancu po stranici.Prvo se prikazuje aktiva, a nakon nje
pasiva.Usporedba prethodne i tekue godine omoguuje praenje dinamike
poslovanja. U praksi je uobiajeno da se bilanca prikazuje u vertikalnom obliku.

Horizontalni oblik bilance

prikaz bilance na jednom listu, odnosno na istom listu su prikazana aktiva i
pasiva.

Kriteriji sistematizacije bilance

Kriterij funkcionalnosti - u aktivu se moraju unijeti sve pozicije iste
funkcionalne skupine primjerice sve pozicije dugotrajne imovine, a zatim pozicije
kratkotrajne imovine
Kriterij likvidnosti - odnosi se na unoenje pojedinih bilannih pozicija u aktivu
bilance prema stupnju unovivosti odnosno stupnju pretvaranja ostalih pojavnih
oblika imovine u novac.
Tako je mogue razlikovati:
Padajui stupanj likvidnosti oznaava unoenje pozicija u bilancu na nain da
se krene od novca, najlikvidnije imovine, te ide do najmanje likvidne dugotrajne
imovine, odnosno one dugotrajne imovine koju je najtee pretvoriti u novac.
Rastui stupanj likvidnosti oznaava unoenje pozicija u bilancu od najmanje
likvidne imovine pa do novca kao najlikvidnije imovine.
Kriterij namjene - odnosi se na osnovna pravila financiranja u kojima se
preporua da se dugotrajna imovina financira iz dugoronih i trajnih izvora, a da
se kratkotrajna imovina financira iz kratkoronih i dijelom dugoronih izvora
Kriterij ronosti - odnosi se na unoenje pojedinih bilannih pozicija u pasivu
bilance prema dospjelosti obveza tj. prema ronosti
Razlikuju se:
Padajua ronost prvo se u pasivu unosi kapital, slijede dugorone obveze, a
na kraju kratkorone obveze
Rastua ronost prvo se unose kratkorone obveze, pa dugorone obveze, a
na kraju je tek kapital.
Struktura bilance u ovisnosti o kriterijima unosa

Postoje dva osnovna tipa bilance:

Anglo-saksonski tip bilance - karakterizira unoenje pozicija u aktivu prema
kriteriju padajue likvidnosti, a u pasivu prema kriteriju rastue ronosti
Europski tip bilance - karakterizira unoenje pozicija u aktivu prema kriteriju
rastue likvidnosti, a u pasivu prema kriteriju padajue ronosti
Likvidnost svojstvo imovine ili njezinih pojedinih dijelova koje se mogu pretvoriti
u gotovinu dostatnu za pokrie preuzetih obveza

Solventnost - sposobnost plaanja, odnosno sposobnost fizikih ili pravnih lica da podmire
dospjele obaveze plaanja u roku dospijea
2.2.4 Vrste bilanci
Vrste bilanci:
Osnivaka bilanca bilanca sastavljena prilikom osnivanja poduzea na temelju
popisa imovine i izvora imovine
Poetna bilanca bilanca na poetku nove poslovne godine
Zavrna ili zakljuna bilanca sastavlja se na kraju pojedine poslovne godine
Likvidacijska bilanca sastavlja se ako poduzee odlazi u likvidaciju
Sanacijska bilanca sastavlja se ako je nad poduzeem otvoren proces sanacije
Fuzijska ili bilanca spajanja sastavlja se kod integracije dvaju ili vie poslovnih
subjekata
Bilanca razdvajanja ili diobena bilanca sastavlja se kod razdvajanja poduzea
u nekoliko poslovnih jedinica
Konsolidirana bilanca takvu bilancu priprema grupa poslovnih subjekata kao
cjelina koju ini matino drutvo i drutvo/-a keri, a sva meusobna dugovanja i
potraivanja su prebijena
Bruto bilanca zapravo nije bilanca u uobiajenom smislu, ve se radi o prikazu
stanja i prometa po svim kontima glavne knjige

2.2.5 Temeljne bilanne promjene

Bilanne promjene mogu biti:
a) Kvalitativne promjene koje mijenjaju strukturu imovine ili izvora imovine,
meutim zbroj bilance ostaje isti
b) Kvantitativne promjene koje mijenjaju i strukturu i zbroj bilance.
etiri su temeljna tipa bilannih promjena
koncentrina promjena
periferijska promjena
centripetalna promjena
centrifugalna promjena

Koncentrina promjena -promjena koja se dogaa iskljuivo unutar aktive,

odnosno jedan oblik imovine pretvara se u drugi oblik
Periferijska promjena - promjena koja se dogaa iskljuivo unutar pasive,
odnosno jedan izvor imovine pretvara se u drugi

Centripetalna promjena - odvija se i u aktivi i u pasivi i to u obliku poveanja

imovine i izvora imovine. Ona izaziva i kvalitativne i kvantitativne promjene u
bilanci

Centrifugalna promjena - odvija se i u aktivi i u pasivi i to u obliku smanjenja

imovine i izvora imovine. Ona izaziva i kvalitativne i kvantitativne promjene u
bilanci

2.3 Raun dobiti i gubitka

Financijski izvjetaj koji prikazuje prihode, rashode i financijski rezultat u
odreenom obraunskom razdobljunaziva se izvjetaj o dobiti ili raun dobiti i
gubitka. Ukazuje na uspjenost poslovanja kroz iskaznu visinu dobiti ili gubitka
poslovne godine.
Kategorije koje su prikazane u raunu dobiti i gubitka jesu prihodi i rashodi.

2.3.1 Prihodi
Prihodi su poveanja ekonomskih koristi tijekom obraunskog razdoblja u obliku
pritjecanja ili poveanja imovine ili smanjenja obveza koja rezultiraju poveanjem
vlasnike glavnice, uz izuzetak onih poveanja glavnice koja se odnose na udjele
sudionika u glavnici. Prihodi se dijele na poslovne i financijske.
Poslovni prihodi dijele se na prihode od prodaje i ostale poslovne prihode.
Prihodi od prodaje - nastaju prodajom proizvoda, usluga ili trgovake robe.
Ostali poslovni prihodi - nisu vezani uz redovno poslovanje ve su rezultat
posebnih okolnosti, pojavljuju se povremeno i ne mogu se planirati
Financijski prihodi nastaju kao posljedica ulaganja u financijsku imovinu.
Najznaajniji financijski prihodi su kamate na dane zajmove, dividende i pozitivne
teajne razlike.

2.3.2 Rashodi
Rashodi su smanjenja ekonomskih koristi kroz obraunsko razdoblje u obliku
odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza koji rezultiraju smanjenjem
vlasnike glavnice, uz izuzetak onih smanjenja glavnice povezanih s raspodjelom
sudionicima u glavnici. Rashodi se takoer dijele na poslovne i financijske.
Pojam rashoda vezan je uz pojam trokova.
Trokovi - ekonomski pojam i oni predstavljaju iznos kojeg treba platiti ili kojeg
se treba odrei da bi neto dobili
Poslovni rashodi sastoje se od rashoda od prodaje robe ili proizvoda te rashoda
razdoblja.
Rashodi od prodaje - nastaju prodajom proizvoda ili robe i priznaju se u
trenutku isporuke u visini nabavne vrijednosti prodane robe odnosno trokova
proizvodnje prodanih proizvoda.
Trokovi razdoblja postaju rashod u onom obraunskom razdoblju u kojem su
nastali. U trokove razdoblja ulaze i ostali poslovni rashodi, a to su rashodi koji
nisu vezani uz redovno poslovanje,pojavljuju se povremeno, ne mogu se planirati
kao npr. rashodi od prodaje dugotrajne imovine, sirovina ili materijala, rashodi od
inventurnih manjkova, rashodi po osnovi otpisa imovine.
Financijski rashodi nastaju kao posljedica koritenja tuih sredstava.
Najznaajnije su kamate na primljene kredite te negativne teajne razlike.
Kamate se priznaju sukladno razdoblju na koje se odnose i to po primljenom
obraunu kamata, a negativne teajne razlike se priznaju tada kada se utvrdi
teajna razlika.

2.3.3 Pravila sastavljanja rauna dobiti i gubitka

Ukoliko su ukupni prihodi vei od ukupnih rashoda ostvarena je dobit prije
oporezivanja. U suprotnom, ako su rashodi vei od prihoda, ostvaren je gubitak.
Na ostvarenu dobit prije oporezivanja obraunava se porez na dobit. U Republici
Hrvatskoj primjenjuje se stopa poreza na dobit od 20%. Kada se od dobiti prije
oporezivanja oduzme svota poreza na dobit dolazimo do stavke dobit ili gubitak
razdoblja.
PRIHODI RASHODI = FINANCIJSKI REZULTAT (prije oporezivanja)
PRIHODI > RASHODI = DOBIT prije oporezivanja
RASHODI > PRIHODI = GUBITAK prije oporezivanja
Dobit prije oporezivanja POREZ NA DOBIT = DOBIT RAZDOBLJA

2.3.4 Metode sastavljanja rauna dobiti i gubitka

Metode su:
a) metoda ukupnih trokova uz razvrstavanje trokova po prirodnim vrstama
b) metoda razvrstavanja rashoda po funkcijama
Prirodne vrste trokova:
trokovi sirovina i materijala
trokovi prodane robe
trokovi rada
trokovi amortizacije
trokovi energije
trokovi raznih usluga

Primjer razdvajanja rashoda kod ove metode je podjela na:

trokove prodaje
trokove distribucije
trokove administracije
ostale trokove

2.5 Izvjetaj o novanim tokovima

Izvjetaj o novanim tokovima - financijski izvjetaj koji prikazuje promjene u
financijskom poloaju poduzea
Izvjetaj o novanim tokovima slui za informiranje menadera, investitora, ali i
kreditora o priljevima i odljevima novca tijekom jednog obraunskog razdoblja
Prema MSFI osnovni pojmovi koji se upotrebljavaju u izvjetaju o
novanim tokovima su:
Novac obuhvaa novac u blagajni i novac na raunima u bankama
 Novani ekvivalenti predstavljaju visoko likvidna, kratkotrajna ulaganja koja se
brzo mogu konvertirati u novac i koja nisu pod znaajnim utjecajem rizika
promjene vrijednosti s dospijeem: tri mjeseca ili manje od datuma stjecanja
Novani tokovi priljevi i odljevi novca i novanih ekvivalenata

Osnovni elementi :primici izdaci, isti (neto) novani tok

Sposobnost generiranja novanih tokova i upravljanje njima presudni su za uspjeh
poduzea.
Raun dobiti i gubitka prikazuje poveanje ili smanjenje neto imovine uslijed
prodaje proizvoda, robe ili pruanja usluga za iznos vei/manji od njihovih
trokova.
Za priznavanje prihoda nije potreban i primitak novca, isto tako, nastanak
rashoda ne predstavlja uvijek izdatak novca.
Razlike izmeu prihoda i primitaka nastaju radi:
vremenske nepodudarnosti (ako kupac nije platio u trenutku isporuke tj.
nastanka dogaaja)
rizika transformacije (ako kupac uope nije kupio)

U praksi postoje sljedee mogunosti veze prihoda i primitaka, a to su:

prihod prethodi primitku (prodaja na kredit)
primitak prethodi prihodu (prodaja uz predujam)
prihod je istovremeno i primitak (prodaja za gotovinu)

Analogno navedenom mogunosti veze rashoda i izdataka su sljedee:

izdatak prethodi rashodu (kupnja dugotrajne imovine i obraun amortizacije)
rashod prethodi izdatku (obraun trokova plaa administrativnog osoblja i
naknadna isplata plaa) rashod je istovremeno i izdatak (kupnja za gotovinu)

2.5.2 Metode izvjetavanja

Postoje dvije osnovne metode prema kojima se sastavlja izvjetaj o
novanim tokovima:
Direktna ili neposredna metoda - prikazuje ukupne primitke i izdatke novca
prema osnovnim aktivnostima, pokazuje uvid u tokove novca i novanih
ekvivalenata po aktivnosti
Indirektna ili posredna metoda - novane tokove od poslovnih aktivnosti
prikazuje tako da se neto dobit ili gubitak usklauju za uinke transakcija
nenovane prirode, te promjene u kratkotrajnoj imovini i kratkoronim obvezama;
novani tok od investicijskih i financijskih aktivnosti ostaju isti kao i kod direktne
metode.
Direktna metoda - prua informacije koje mogu biti korisne u procjenjivanju
buduih novanih tokova, a koje nisu raspoloive prema indirektnoj metodi.
2.6 Izvjetaj o promjenama kapitala
Promjene na svim pozicijama kapitala:
Promjene uloenog kapitala
Promjene zaraenog kapitala
Izravne promjene u kapitalu npr. revalorizacijske rezerve, rezerve fer
vrijednosti financijske imovine raspoloive za prodaju
Uinke retroaktivne primjene promjene raunovodstvenih politika

2.7 Biljeke uz financijske izvjetaje

Biljeke uz financijske izvjetaje sadravaju dodatne i dopunske informacije o
financijskim izvjetajima. Biljeke predstavljaju detaljniju razradu i dodatna
objanjenja najznaajnijih pozicija iz financijskih izvjetaja.
Sadraj biljeki odreen raunovodstvenim propisima obuhvaa:
Informacije o osnovi za sastavljanje financijskih izvjetaja i specifinim
raunovodstvenim politikama koje su koritene
Informacije traene standardima financijskog izvjetavanja koje nisu prikazane
drugdje u financijskim izvjetajima
Dodatne informacije koje nisu prezentirane drugdje u financijskim izvjetajima,
ali su vane za razumijevanje bilo kojeg sastavnog dijela financijskih izvjetaja