1

Osnove računovodstva

Računovodstvo – je zaokruženi sustav znanstvenih metoda i tehnika evidentiranja i

količinskog iskazivanja ekonomskih transakcija, svojevrsnog planiranja, nadziranja i
analiziranja stanja i kretanja imovine, dugova ( obveza ), kapitala, prihoda i rashoda, kao i
utvrđivanje financijskog rezultata poduzeća i sastavljanje financijskog izvještaja.
Računovodstvo – je čiji su proizvod računovodstvene informacije.
Računovodstvo – je sredstvo analiziranja i kontroliranja poslovanja poduzeća i planiranje
budućih akcija.

Računovodstvo dijelimo na :
 Financijsko računovodstvo ( eksterno račun. )
 Računovodstvo troškova ( interno račun. )
 Upravljačko računovodstvo
Financijsko računovodstvo :
1. Bilanca
2. Račun dobitka i gubitka
3. Izvješće o novčanim tijekovima
4. Izvješće o svim promjenama glavnice

Računovodstveni sustav

Račun. planiranje Račun.

informiranje
Knjigovodstvo Računovodstvena Račun. analiza
kontrola

Knjigovodstvo – je djelatnost koja se bavi skupljanjem, uređivanjem, početnom obradom i

prikazivanjem podataka o poslovnim procesima i stanjima. Ono je posebna i najpouzdanija
evidencija poslovanja.

Računovodstvena načela :
 Načelo kontinuiranosti
 Načelo dosljednosti
 Načelo razgraničenja ili priznanja ekonomskih promjena u trenutku nastanka
 Načelo opreznosti – iskazivanje poslovnog rezultata tek kada su prihodi razumno
sigurni a rashodi razumno mogući ( prihodi se nesmiju priznati unaprijed a rashodi
mogu ako je vjerojatno da su mogući )
 Načelo prevage suštine nad formom

- Dvojno knjigovodstvo – da se svaka poslovna promjena knjiži usporedno na dva

različita konta, na kojima uzrokuje promjene suprotne prirode, na jednom je kontu
pozitivna a na drugom negativna.
- Zbroj svih dugovnih i potražnih strana mora biti isti

Računovodstvene knjige :
- Dnevnik – kronološko bilježenje poslovnih promjena
 2

- Glavna knjiga – sustavno bilježenje poslovnih promjena

Zbroj dugovnih i potražnih strana dnevnika mora biti jednak zbroju svih svota zabilježenih na
dugovnim i potražnim stranama računa glavne knjige. To je temelj za formalnu kontrolu
ispravnosti provedenih knjiženja u glavnoj knjizi.

Konta po sadržaju dijele se :

a. Karakteru i funkciji salda koji iskazuju
b. Samostalnosti
c. Složenosti
d. Polažaju u bilanci

Konta su raščlanjeni dijelovi bilance te računa dobitka i gubitka koji služe za skraćeno
bilježenje i sustavno obilježavanje stanovitih ekonomskih promjena što nastaju u poslovnim
procesima a mogu se vrijednosno izraziti.

a. Konta prema karakteru i funkciji salda :

 Konta stanja
 Konta aktive
 Konta pasive
 Aktivno – pasivna konta ( potraživanja )
 Pasivno – aktivna konta ( obveze )
 Konta uspjeha
 Konta rashoda
 Konta prihoda

Rashodi – dugovna strana

Prihodi – potražna strana

b. Prema stupnju samostalnosti :

 Samostalna konta
 Konta korekcije – nesamostalna konta
 Konta ispravka vrijednosti
 Konta odstupanja – bilježe razlike između planske i nabavne cijene
 Vezana konta ili tkz. polukonta

c. Prema složenosti poslovnih promjena :

 Sintetička konta
 Analitička konta

d. Konta prema položaju u bilanci :

 Konta bilančne evidencije
 Konto izvanbilančne evidencije

Računski plan – je instrument putem kojeg se uvodi red u računovodstvu i poslovanju

Načelo rasporeda pozicija :

 Funkcijsko ( naš računski plan )
 Bilančno
 Kombinirana načela
 3

Razred 0 do 9
Skupina računa 00 do 99
Osnovni računi 000 do 999 - sintetički račun
Analitički računi 0000 do 9999

Imovina – se definira kao resursi ili prava kojima poduzeće raspolaže ili su pod njegovom
nepobitnom kontrolom kao rezultat prethodnih transakcija ili događaja, a s koji će
ostvaritipredviđeni poslovni poduhvat od kojeg se očekuje da će u budućnosti poduzeću
priskrbiti ekonomsku korist.

Prema pojavnom obliku imovinu dijelimo na :

a. Novac
b. Materijalne stvari
c. Potraživanja i ostala prava
d. Plaćeni troškovi budućeg razdoblja i nedospjela naplata prihoda ( aktivna vremenska
razgraničenja )

S gledišta funkcioniranja imovina se dijeli :

 Stalna ( dugotrajna ) imovina
 Tekuća ( kratkotrajna ) imovina

Stalna ( dugotrajna ) imovina :

 Nematerijalna imovina
 Materijalna imovina
 Financijska imovina
 Dugoročna potraživanja

- Nabavna vrijednost imovine – ne ulazi PDV ako je u sustavu PDV-a, a ako nije u
sustavu PDV-a PDV ulazi u nabavnu vrijednost.
- Knjigovodstvena vrijednost

Tekuća imovina :
 Zalihe – razredi 3 i 6
 Potraživanja – razred 1
 Financijska imovina – razred 1
 Novac u banci i blagajni – razred 1
 Aktivna vremenska razgraničenja – razred 1

- Dugovi i vlasnički kapital - pasiva

Dugovi :
 Dugoročne obveze – rok veći od 1 godine
 Tekuće obveze – rok do 1 godine
 Odgođeno plaćanje troškova i naplaćeni prihodi budućih razdoblja, kao i ostale obveze
( pasivna vremenska razgraničenja )
 4

- Vlasnički kapital ili vlasnička glavnica poduzeća – označava vrijednost kapitala koji
pripada vlasnicima poduzeća, neovisno o obliku vlsništva, računski je jednak ukupnoj
vrijednosti imovine umanjenoj za sve dugove poduzeća.
Struktura dugova i vlasničkog kapitala :
 Kapital i pričuve – razred 2 i 9
 Dugoročna rezerviranja
 Dugoročne obveze – razred 2
 Kratkoročne obveze – razred 2
 Pasivna vremenska razgraničenja

Pasiva – razredi 2 i 9

Imovina = dugovi + vlasnički kapital

AKTIVA = PASIVA

IMOVINA = DUGOVI + VLASNIČKI KAPITAL

Duguje Potražuje Duguje Potražuje Duguje Potražuje
za za za za za za
povećanje smanjenje smanjenje povećanje smanjenje povećanje

AKTIVA = PASIVA
Duguje za Potražuje za Duguje za Potražuje za
povećanje smanjenje smanjenje povećanje

- Svako povećanje aktive knjiži se na dugovnu stranu konta, a povećanje pasive na

potražnu stranu konta.
- Rashodi – dugovna strana
- Prihodi – potražna strana
- Prihodi povećavaju kapital a povećanje kapitala bilježi se na potražnu stranu konta.

Bilanca – je statički računovodstveni, odnosno financijski izvještaj, jer pokazuje vrijednosno

stanje imovine, dugova ( obveza ) i kapitala na određeni dan, odnosno dan bilanciranja.
Sastoji se od aktivnog i pasivnog dijela. U aktivnom se dijelu prikazuje vrijednosno stanje
imovine, a u pasivnom dijelu stanje dugova ( obveza ) i vlasničkog kapitala ( vlasničke
glavnice ).

A = SI + TI
AKTIVA = STALNA IMOVINA + TEKUĆA IMOVINA

A = I + GK
AKTIVA = IMOVINA + GUBITAK - kada se javi gubitak iznad visine kapitala

P = D + K
PASIVA = DUGOVI + KAPITAL

Osnovna zadaća bilance utvrditi imovinsko stanje i tako omogućiti otkrivanje financijskih
tijekova i financijskog stanja poduzeća.
 5

Forma iskazivanja bilance :

 Oblik dvostranog računa ( T – konto )
 Stupnjevitom obliku ( jednostrani ili štafelni oblik )

Struktura iskazivanja bilance :

AKTIVA PASIVA
Funkcionalnost Namjena
Likvidnost i sigurnost Dospjelost ( Ročnost )

Kriterij funkcionalnosti – da se posebno iskaže sva imovina iste funkcionalne skupine.

Kriterij namjene ( pasive ) – da funkcija odgovara karakteru dugova i kapitala.

Prema kriteriju likvidnosti :

a. Opadajuće likvidnosti
b. Rastuće likvidnosti imovine ( kod nas )
Kriterij ročnosti ( dospjelosti ) :
a. Opadajuće ročnosti ( od vlasničkog kapitala prema kratkoročnim obvezama – kod nas)
b. Rastuće ročnosti ( od kratkoročnih obveza prema vlasničkom kapitalu )

Ako se za razvrstavanje pozicija koristi u aktivi načelo rastuće likvidnosti onda se u pasivi
mora koristiti načelo opadajuće ročnosti.

AKTIVA

A. Upisani a neuplaćeni kapital

B. Troškovi osnivanja
C. Stalna imovina
I Nematerijalna imovina
II Materijalna imovina
III Financijska imovina
D. Tekuća imovina
I Zalihe
II Potraživanja
III Plasmani
IV Gotovina
E. Aktivna vremenska razgraničenja
F. Gubitak poslovne godine
 6

PASIVA

A. Kapital i rezerve
I Upisani kapital
II Premije iz emisije dionica
III Rezerve revalorizacije
IV Rezerve
V Dobici ili gubici prethodnih godina
B. Dugoročna rezerviranja za rizike i troškove
C. Dugoročne obveze
D. Kratkoročne obveze
E. Pasivna vremenska razgraničenja
F. Dobitak poslovne godine

Brutto bilanca sastoji se od :

 Prometne bilance
 Saldo bilance

Primjer :

Prema slijedećim podacima izradite brutto bilancu i konačnu bilancu, te provedite knjiženja :

1. Stalna imovina – materijalni dio ( strojevi ) 300 000

2. Žiro – račun ( uplata ) 110 000
2.A. Žiro – račun ( isplata ) 90 000
3. Blagajna ( uplata ) 5 000
3.A. Blagajna ( isplata ) 2 000
4. Mjenice ( primljene ) 142 000
4.A. Mjenice ( podmirene ) – izdane 88 000
5. Potraživanje od kupaca 14 000
5.A. Kupac platio 10 000
6. Obveze za PDV ( potražuje ) 9 000
6.A. Podmirene obveze za PDV 9 000
7. Dobavljači 60 000
7.A. Dobavljačima plaćeno 45 000
8. Sirovine i materijal ( zalihe ) 73 000
8.A. Materijal izdan u proizvodnju 65 000
9. Proizvodnja u tijeku 84 000
9.A. Završeni proizvod 72 000
10. Gotovi proizvodi 120 000
10.A. Prodani gotovi proizvodi 103 000
11. Troškovi prodanih proizvoda 58 000
12. Ostali troškovi poslovanja 10 000
13. Prihodi od prodanih proizvoda 100 000
14. Ostali prihodi 8 000
15. Kapital 350 000
16. Kratkoročni krediti ( primljeni ) 13 000
 7

Redni Naziv konta Brutto bilanca Konačna bilanca

br. Prometna bilanca Saldo bilanca Bilanca Račun dobiti i
gubitka
Duguje Potražuje Duguje Potražuje Aktiva Pasiva Rashodi Prihodi
1 2 3 4 5 6 7 8
1 Stalna 300 300 300
imovina 000 000 000
2 Žiro račun 110 90 000 20 000 20
000 000
3 Blagajna 5 000 2 000 3 000 3 000
4 Mjenice 142 88 000 54 000 54
000 000
5 Pot. od kup. 14 000 10 000 4 000 4 000
6 Obveze za 9 000 9 000 -
PDV
7 Dobavljači 45 000 60 000 15 000 15
000
8 Sirov. i mat. 73 000 65 000 8 000 8 000
9 Proiz. u tij. 84 000 72 000 12 000 12
000
10 Gotovi 120 103 000 17 000 17
proiz. 000 000
11 Troš.pro.pr. 58 000 58 000 58 000
12 Ost.troš.pos. 10 000 10 000 10 000
13 Prih. O. 100 000 100 000 100
Pr.pr 000
14 Ostali prih. 8 000 8 000 8 000
15 Kapital 350 000 350 000 350
000
16 Krat.kr.prim. 13 000 13 000 13
000
Ukupno 970 970 000 486 486 000 418 378 68 000 108
000 000 000 000 000
Pozitivan rezultat 40 40 000
000
Ukupan iznos konačne bilance 418 418 108 000 108
000 000 000

Bilančne promjene na imovini i kapitalu :

1. Centripetalne promjene – ulaz imovine iz okruženja u poduzeće, povećanje aktive i
pasive
2. Centrifugalne promjene – izlaz imovine iz poduzeća u okruženje, smanjenje aktive i
pasive
3. Koncetrične promjene – kretanje unutar poduzeća, promjene samo u aktivi
4. Periferijske promjene – kretanja izvan poduzeća, promjene oblika u pasivi
 8

Vježba 3-A.
AKTIVA PASIVA
Konto Pozicija Brutt Ispravak Netto Kont Pozicija Iznos
o vrijednost iznos o
iznos i
011 Izdaci za istr. i 55 - 55 000 900 Vlasnički 130000
raz. 000 kapital
020 Građev. 90 - 90 000 910 Prem. na 14000
zemljište 000 em.dionice
031/039 Fotokop.ap. 85 13 000 72 000 931 Prič.za 19000
000 vl.dionice
064 Dani dug. fin. 34 - 34 000 940 Zadržani 20000
krediti 000 dobitak
310/318 Zalihe mat. 32 7 000 25 000 280 Dug.rez.za 46000
000 mirovine
361/364 Ambalaža u 17 6 000 11 000 254 Prim.preduj. 12000
uporabi 000
620 Zalihe 11 - 11 000 256 Izdane dug. 22000
vl.polupro. 000 obveznice
372 Dani 3 000 - 3 000 200 Obv. Prem. 20000
predu.dob.sit.inv. pov.druš. za
preuz.zalihe
120 Potraž.od kupaca 18 - 18 000 214 Pri.krat.kredit 44000
000 od banke
140 Potr.od države za 23 - 23 000 220 Dobavljači 15000
PDV 000
112 Čekovi 3 000 - 3 000 211 Mjenice(izd.) 5000
100 Žiro-račun 17 - 17 000 230 Obv. Pr. Zap. 28000
000
102 Glavna blagajna 4 000 - 4 000 243 Obveze za 12000
poreze na
dobitak
190 Unap.plać.troš. 21 - 21 000
ogrijeva 000
Ukupno aktiva 387000 Poznata pasiva 257000
Ukupna pasiva 387000
Izvanbilančna evidencija
991 Hip.na tuđu 300000 996 Dužnici po 300000
imovinu hipoteci
 9

Vježba 2
AKTIVA PASIVA
Konto Pozicija Brutto Ispravak Netto Konto Pozicija Iznos
iznos vrijednost iznos
i
000 Pot. za upis. 36 000 - 36 000 900 Vlasnički 540 000
a neup. kapital
kapital
030/039 Tvornička 500 000 105 000 395 000 921 Rev. prič 45 000
zgrada ranijih god.
031/039 Uredska 150 000 40 000 110 000 933 Prič. za 33 000
oprema uloge ort.
043 Preduj. za 52 000 - 52 000 940 Zadržani 53 000
stamb. zgr. dobitak
064 Dugor.depo. 77 000 - 77 000 253 Dug.obv.iz 83 000
fin. liz.
066 Otk. vl.dion. 22 000 - 22 000 256 Izdane 67 000
u zalogu dug.obvez.
310/318 Zalihe mat. 60 000 7 000 53 000 221 Dob. us. iz 35 000
inozem.
360/363 Sit.inv.u up. 75 000 30 000 45 000 211 Mjenice (i) 29 000
606 Pro. u 41 000 - 41 000 247 Obveze za 20 000
doradi i m. car.prist.
663 Roba u vl. 90 000 - 90 000 201 Obveze za 31 000
prodavaon. div.dion.
670 Dani pred. 43 000 - 43 000 231 Obveze za 11 000
za na. robu šk. i stip.
103 Dev. rčn. u 27 000 - 27 000 238 Obveze iz 15 000
slob. zoni ortaštva
194 Tr. kam. iz 9 000 - 9 000 291 Obr. zav. 38 000
bud. raz. troš. nab.
UKUPNO AKTIVA 1000 000 Poznata pasiva 460 000
Ukupna pasiva 1000 000
Izvanbilančna evidencija Izvan bilančna evidencija

990 Zgrade i 180 000 995 Vl. zemlj. i 180 000

zem. u zak. zgrada u za.

Rashodi i prihodi su dinamički definirane ekonomske kategorije koje nastaju u poslovanju

poduzeća.

a. PRIHOD – je povećanje ekonomske koristi tijekom obračunskog razdoblja u

obliku priljeva ili povećanja imovine, odnosno smanjenje obveza, što ima za
posljedicu povećanje glavnice, ali ne onoga u svezi s uplatama od strane
sudionika u glavnici.
 10

b. RASHOD- je smanjenje ekonomske koristi kroz obračunsko razdoblje u

obliku odljeva ili iscrpljenja kapitala odnosno imovine, odnosno stvaranje
obveza, što za posljedicu ima smanjenje glavnice, ali ne one u svezi s
raspodjelom glavnice sudionicima.

D Konto rashoda P D Konto prihoda P

Saldo Zaključak (1) (2)Zaključak Saldo

D Rezultat poslovanja P

(1)Ukup. ras. Ukupni prihod (2)

(3) Dobitak

D Vlasnički kapital P

Saldo
Dobitak (3)

Osnovne grupe rashoda su :

1. Rashodi poslovanja – iz osnovne djelatnosti
2. Rashodi financiranja – iz drugih aktivnosti
3. Izvanredni rashodi
 11

D Rashodi poslovanja P

S° (1)

D Učinci P

(1)
D Rashodi financiranja P
(2)

S° (2)

D Rezultat poslovanja P

(2)
D Izvanredni rashodi P
(3)
S° (3)

Utrošci – se mogu definirati kao utrošene količine ili pretpostavljeni utrošeni dijelovi
sredstava za rad, predmeta rada, usluga i rada u poslovnom procesu koji dovodi do proizvoda
i obavljenih usluga – interno računovodstvo.
Pojam izdataka – predstavljaju izlaz novca iz poduzeća, a dijele se na gotovinske i
obračunske izdatke, koji proizlaze iz gotovinskog i obračunskog plaćanja.
Troškovi – predstavljaju vrijednosno izražene utroške rada, stalne i tekuće imovine, te tuđih
usluga u poslovnom procesu, isključivo radi stvaranja učinaka.
Odnos rashoda i troškova može se promatrati i s gledišta razine obuhvaćanjaa tako da se
rashodi promatraju kao kategorija financijskog računovodstva, tj. vanjskog obračuna, a
troškovi kao kategorija računovodstva troškova tj. internog računovodstva.
- Prihodi iz osnovne djelatnosti ( 75 i 76 )
- Prihodi iz drugih aktivnosti ( 74 i 77 )
- Izvanredni prihodi ( 78 )
 12

Prihod od prodaje proiz. Kupci

(1) (1)

Prihod od prodaje robe

Žiro račun
(1)
(1)

Prihod od prodaje uslug.

(1) Blagajna

(1)

Prih. od prod. mater. i ot.

(1)

Primci – predstavljaju ulaske novca u poslovne procese, a analogno izdacima mogu se prema
karakteru naplate pojaviti kao primci u gotovini i obračunski primci.
Učinci – pojam koji se prije svega vezuje uz interni obračun rezultata, dok se prihod vezuje uz
obračun rezultata u financijskom knjigovodstvu.
Prihod – u pravilu širi pojam od pojma učinka
Amortizacija – podrazumjeva ukupnost tehničkog i ekonomskog rabaćenja elemenata stalne
imovine u određenom poslovnom procesu, kvantificiranim odgovarajućim sustavom
vrijednosti. Svrha je obračuna amortizacije u zaračunavanju vrijednosti rabaćenja stalne
imovine u cijenu učinka, kako bi se od prihoda ostvarenih prodajom tih učinaka osigurala
pravodobna zamjena pojedinih dijelova stalne imovine, kada se postojeća zbog dotrajalosti
više ne bude mogla koristiti.
Izborom najpogodnije metode amortizacije osigurava se što realnije iskazivanje troškova, te
stvara osnovica za ponovne nabavke po isteku amortizacijskog vijeka trajanja.
 13

Dobavljač Stalna imovina Troškovi amortiz .

(1) (1) (3) (3) (4)

Gotovina (žir. rač.) Učinci

(5) (2) (2) (4) (5)

Sadašnja vrijednost – računa se ( nema je u računskom planu )

N.V. stalne imovine Isp. vrijed. imovine Troškovi amortiz.

S° xxx (1) (1)

SV = NV – IV SV – sadašnja vrijednost NV – nabavna vrijednost

IV – ispravak vrijednosti

1. Vremenske metode amortizacije

2. Funkcionalne metode amortizacije
3. Ostale metode amortizacije

Tehnike mjerenja troška i metode troška koje se prema MRS-u 2 primjenjuju pri obračunu
utroška zaliha su slijedeće :
1. Metoda standardnog troška
2. FIFO metoda
3. Metoda specifične identifikacije
4. Metoda prosječnog ponderiranog troška
5. LIFO metoda

Troškovi sitnog inventara :

- Metoda jednokratnog otpisa ( trošak )
- Metoda kalkulativnog otpisa ( trošak )
Predujmovi – su oprezivi iako isporuka još nije obavljena.
Za primljene predujmove porezna obveza nastaje istekom obračunskog razdoblja u kojem su
naplaćeni.
Davatelj predujma može koristiti pravo na pretporez samo ako je od primatelja primio račun
za predujam.
Predujam se može dati za nabavu dugotrajne ili kratkotrajne imovine ili naručene usluge.

Primjer :
14
 15

Tvrtka ''Tim'' d.o.o. kupuje od tvrtke ''Val'' d.o.o. građevinski objekt ( poslovnu zgradu ) s
opremom. Sklopljen je kupoprodajni ugovor na ukupnu vrijednost nekretnine s pripadajućom
opremom u iznosu od 1 288 000,00 kn. Ukupna ugovorena vrijednost odnosi se na :

Zemljište 150 000,00

Objekt ( građ. dio ) 650 000,00

A. Ukupno vrijednost nekretnine 800 000,00

Oprema i postrojenja ( netto vrij. ) 400 000,00

+ PDV na opremu 88 000.00

B. Ukupno vrijednost opreme i postr. 488 000,00

Sveukupno ( A + B ) 1 288 000,00

Plaćeno je dobavljaču iz odobrenog dugoročnog kredita.

Plaćen je porez na promet nekretnina na ukupnu vrijednost nekretnine u iznosu od 40 000,00
( 7500,00 za zemljište i 32 500,00 za objekt ) po rješenju Porezne uprave.
Nekretnina i oprema predani su na uporabu.
PDV nije obračunan jer je objekt izgrađen prije 1998.

020 - Zemljište 030-Građev. objekt 031-Postr. i opre. 220 - Dobavljač

(4) 157 500 (5) 682 500 (6) 400 000 (2) 1 288 000 1 288 000 (1)

024- Zemlj. u pripr. 0340-Invest u tijeku 0341-Invest u tijeku 140-Pretporez

(1) 150 000 157 500(4) (1) 650 000 682 500(5) (1) 400 000 400 000(6) (1) 88 000
(3) 7 500 (3) 32 500

252-Obv.Kredit 100 - Žiro račun

1 288 000 (2) S 40 000 (3)

Primjer :

1. Građevinsko poduzeće ugovorilo je kupnju građevinske dizalice s domaćim

dobavljačem koji je isporučio dizalicu i ispostavio fakturu poduzeću na iznos od 600
000,00 kn + PDV u iznosu od 132 000,00 kn.
2. Banka je odobrila dugoročni kredit investitoru na razdoblje od 3 godine. Kredit se
vraća u 6 polugodišnjih anuiteta s kamatom od 9 % godišnje. Banka je podmirila
fakturu u svoti od 732 000,00 kn iz odobrenog kredita.
3. Stigla je faktura za prijevoz dizalice na svotu od 20 000,00 kn + PDV 4 400,00 kn.
4. Stigla je faktura dobavljača za montažu dizalice na svotu od 10 000,00 kn ( bez PDV-a
jer dobavljač nije u sustavu PDV-a )
 16

5. Dizalica je stavljena u uporabu.

0341 - Invest. u tije ku 2202-Dobavlja č opreme 1400-Pretporez po ul.rč.

(1) 600 000 630 000 (5) (2) 732 000 732 000 (1 ) (1) 132 000
(3) 20 000 (3) 4 400
(4) 10 000

2520-Dug.fin.kredit ban. 0317-Oprema za gradit. 2201-Dobavlja či usluga

732 000 (2) (5) 630 000 24 400 (3)

10 000 (4)

Primjer : Prodaja neamortizirane opreme u uporabi

Nabavna vrijednost stroja u proizvodnji iznosi 400 000,00 kn a otpisana vrijednost u trenutku
prodaje ( akumulirana amortizacija ) iznosi 290 000,00 kn.
1. Stroj je prodan i ispostavljena je faktura kupcu na iznos od 150 000,00 kn + 33 000,00
PDV.
2. Kupac je fakturu podmirio mjenicom.

031 039 120

S° 400 000 400 000 (3) (3) 290 000 290 000 S° (1) 183 000 183 000 (2)

771 240 112

150 000 (1) 33 000 (1) (2) 183 000

482

(3) 110 000

Primjer :

Dioničko društvo osnovalo je društvo kćer kao d.o.o. U osnivački kapital uplaćen je iznos u
novcu od 20 000,00 kn, te je unesena dugotrajna materijalna imovina ( stroj ) po procjenjenoj
 17

vrijednosti od 30 000,00 kn ( knjigovodstvena vrijednost 28 000,00 kn ) i materijal u

vrijednosti od 15 000,00 kn.

060 100 031 310

(1) 65 000 20 000 (1) 28 000 (1) 15 000 (1)

771

2 000 (1)

Primjer :
Društvo prodaje gotove proizvode na robni kredit uz rok vraćanja od 2 godine. Temeljem
ugovora o prodaji i obavljenoj isporuci ispostavljena je faktura na iznos od 55 000,00 kn +
12 100,00 kn PDV. Na kraja I polugodišta naplaćen je prvi anuitet od 16 000,00 kn, od čega
je kamata 3 00000 kn. Obračunani PDV na kamatu iznosi 660,00 kn.

071 750 240

(1) 67 100 13 000 (3) 55 000 (1) 12 100 (1)

660 (2)

772 100 122

3 000 (2) (3) 16 660 (2) 3 660 3 660 (3)

Primjer :
18.06. dogodile su se slijedeće promjene :
1. Plaćena faktura dobavljaču 100 000,00 kn
2. Plaćen je račun za telefon 5 000,00 kn
3. Naplaćeno je potraživanje od kupca 60 000,00 kn
 18

1000 - Žiro račun 2200- Dobavljač zaliha

S° xxxx 100 000 (1) (1) 100 000 100 000 S°

(3) 60 000 5 000 (2)

1200 - Potraživanja od kupca 2201 - Dobavljači usluga

S° 60 000 60 000 (3) (2) 5 000 5 000 S°

Primjer :
1. ''ABC'' d.d. iz Splita otvara opozivi, permanentni tjedni akreditiv svojoj poslovnici u
Zagrebu na iznos od 8 000,00 kn za materijalne troškove.
2. Iz otvorenog akreditiva podmirena je obveza prema dobavljaču za isporuku plina u
iznosu od 1 500,00 kn.
3. Na gotovinski ček je iz otvorenog akreditiva podignuto 900,00 kn za kupnju uredskog
materijala i položeno u blagajnu poslovnice.

101-otv.akreditiv 1000-Žiro račun 220-Dobavljač

(1) 8 000 1 500 (2) S° xxx 8 000 (1) (2) 1 500

900 (3)

1025-blagajna poslovn.

(3) 900

Primjer : Promet blagajne

1. Gotovinskim čekom podignuta je gotovina sa žiro računa u iznosu od 4 000,00 kn i

uplaćena u blagajnu ( uz korištenje prijelaznog konta )
2. Isplaćen je predujam zaposleniku za službeni putu iznosu od 2 000,00 kn.
3. Stigao je izvadak sa žiro računa kojim je potvrđeno da je podignuta gotovina u iznosu
od 4 000,00 kn.
 19

4. Zaposlenik je podnio obračun putnog naloga u iznosu od 2 300,00 kn. Iz blagajne mu

je isplaćeno 300,00 kn za koliko troškovi prekoračuju predujam.
5. Nabavljen je uredski materijal i plaćen gotovinom iz blagajne u iznosu od 500,00 kn.

100 1009 102

4 000 (3) (3) 4 000 4 000 (1) (1) 4 000 2 000 (2)
300 (4)
500 (5)

130 460 401

(2) 2 000 2 000 (4) (4) 2 300 (5) 500

Primjer :
1. Podsuzeće ''ABC'' je obavilo uslugu kupcu i ispostavilo fakturu na iznos od 20 000,00
kn + PDV 4 400,00 kn.
2. Kupac je svoju obvezu podmirio mjenicom na iznos od 24 400,00 kn.
3. Poduzeće ''ABC'' je mjenicu podnijelo na naplatu, zajedno s nalogom za naplatu.
4. Izvadak sa žiro računa pokazuje da je mjenica naplaćena.

750 240 120

20 000 (1) 4 400 (1) (1) 24 400 24 400 (2)

112 1129 100

(2) 24 400 24 400 (3) (3) 24 400 24 400 (4) (4) 24 400
 20

Primjer :
1. Poduzeće je dalo kratkoročni financijski kredit drugom poduzeću u svoti od 50 000,00
kn, na rok od 2 mjeseca uz fiksnu kamatu od 2000,00 kn.
2. Protekom prvog mjeseca ispostavljena je faktura za kamate u svoti od 1000,00 kn +
PDV 220,00 kn.
3. Saldiran je PDV, pretporeza nije bilo.
4. Plaćen je PDV.
5. Protekom drugog mjeseca ispostavljena je faktura za kamate u svoti od 1000,00 kn +
220,00 kn PDV.
6. Saldiran je PDV, pretporeza nije bilo.
7. Plaćen je PDV.
8. Po isteku roka primatelj kredita vratio je kredit u svoti od 50 000,00 kn i platio kamatu
s PDV-om 2 440,00 kn.

100 113 772

(8) 52 440 50 000 (1) (1) 50 000 50 000 (8) 1 000 (2)
220 (4) 1 000 (5)
220 (7)

2400 122 2407

(3) 220 220 (2) (2) 1 220 2 440 (8) (4) 220 220 (3)
(6) 220 220 (5) (5) 1 220 (7) 220 220 (6)

Primjer :
1. Dano je u depozit Zagrebačkoj banci 100 000,00 kn.
2. Na ime kaucije za ambalažu dobavljaču je isplaćeno 24 400,00 kn. Dobavljač je
ispostavio račun u iznosu od 20 000,00 kn + PDV 4 400,00 kn.
3. Vraćen je dio ambalaže dobavljaču, pa je dobavljač vratio i dio kaucije u iznosu od
4880,00 kn ( 4000 + 880,00 PDV ) i obavljen je ispravak PDV-a.

100 113 140

(3) 4 880 100 000 (1) (1) 100 000 4 400 (2) (2) 4 400

24 400 (2) (2) 24 400 4 000 (3) (3) 880

 21

Primjer :
1. Za nenaplaćenu mjenicu koja glasi na 8 000,00 kn podignut je protest. Na temelju
izvješća o protestu knjiži se vrijednosno usklađenje primljene mjenice. Prosudba je da
se mjenica neće naplatiti.
2. Rješenjem suda mjenica je ipak naplaćena zajedno s pripadajućom kamatom 8 400,00
kn.
3. Protiv tvrtke ''ABC'' podignuta je tužba zbog nevraćanja kratkoročnog financijskog
kredita u iznosu od 2 000,00 kn. Dani kratkoročni kredit se vrijednosno usklađuje.

119 444 100

(2) 8 000 8 000 (1) (1) 8 000 (3) 8 400

2 000 (4) (2) 8 000
(4) 2 000

772 112

400 (3) S° 8 000 8 000 (3)

Obračun pretporeza tijekom obračunskog razdoblja

1400-1404 Pretporez 2400 - 2405 i 2408 Obv. za PDV

x x y y
x (1) y
x x-y

(2)

1407 Potraž. za razliku većeg pretpor. od obv. u

obračunskom razdoblju

x-y

IMOVINA + GUBITAK IZNAD VISINE KAPITALA = AKTIVA

- Vodi se u aktivi samo zbog bilančne ravnoteže

Imovina = 80 Dugovi = 100 K=I–D K = 80 – 100 = -20
 22

AKTIVA PASIVA
IMOVINA 80 KAPITAL 0
Gubitak iznad visine kap. 20 DUGOVI 100

100 100

Primjer :
1.Poduzeće je sklopilo s osiguravajućim društvom ugovor o osiguranju koji počinje teći od
01.10.2001. i traje do 01.10.2002. Primljen je račun od osiguravajućeg društva na iznos od
120 000,00 kn ( osiguravajuća društva ne zaračunavaju PDV ).
2. Račun je podmiren s žiro računa.
3. Na datum bilance razgraničeni su troškovi osiguranja. Četvrtina troškova odnosno
30 000,00 kn terećena je na tekuće razdoblje.

190 220 100

(1) 120 000 30 000 (3) (2) 120 000 120 000 (1) 120 000 (2)

464

(3) 30 000

Primjer :
1. Poduzeće je unaaprijed ( za 12 mjeseci ) uplatilo paušalnu svotu naknade za koncesiju
u iznosu od 200 000,00 kn.
2. Stvarni trošak za 3 mjeseca poslovanja iznosi 56 320,00 kn. Preostali iznos prenosi se
u slijedeće razdoblje.

193 100 413

(1) 200 000 56 320 (2) 200 000 (1) (2) 56 320

Primjer :
1. Društvo ''A'' odobrilo je kratkoročni zajam povezanom d.o.o. ''B'' na svotu od 60
000,00 kn na rok od 3 mjeseca. Novac je doznačen na žiro-račun ''B''.
2. Po isteku prvog mjeseca primljen je obračun kamata na svotu od 2 440,00 kn
( 2000,00 kn netto kamata i 440,00 kn PDV )
 23

Knjiženje kod zajmoprimca :

100 200 470

(1) 60 000 60 000 (1) (2) 2 000

2 440 (2)

140

(2) 440

Primjer :
1. Primljen je račun dobavljača za nabavljene rezervne dijelove u svoti od 40 983,61 kn
+ 9016,39 za PDV. Rezervni dijelovi su zadržani na skladištu.
2. Dobavljaču je u svrhu plaćanja 01.06. izdata vlastita mjenica s dospjećem na dan
01.07. u svoti od 50 000,00 kn. Ugovorena je kamata od 12% godišnje uvećana za
PDV na kamate. Obračunana kamata iznosi 463,10 kn + 101,90 kn za PDV na kamate.
Prema tome vlastita mjenica je izdana na svotu od 50 565,00 kn ( 50 000,00 kn +
463,10 + 101,90 ). Za obračunanu kamatu i PDV dobavljač ispostavlja račun R-1,
troškovi kamata knjiže se kao troškovi budućeg razdoblja a pretporez se ne priznaje
dok se mjenica ne isplati.
3. Po izvatku s žiro-računa knjižena je isplata vlastite mjenice po dospjeću od 50 565,00
kn.
4. a) Knjiženi su troškovi diskontne kamate po mjenici od 463,10 kn.
b) Priznat je pretporez po obračunu za kamatu od 101,90 kn.

220 1400 320

(2) 50 000,00 50 000,00 (1) (1) 9016,39 (1) 40 983,61

(4b) 101,90

211 194 1408

(3) 50 565,00 50 565,00 (2) (2) 463,10 463,10 (4a) (2) 101,90 101,90 (4b)

100 4732

50 565,00 (3) (4a) 463,10

 24

Primjer :
1. Iz prije PD utvrđena je obveza poreza na dobitak u svoti od 85 000,00 kn. Tijekom
poslovne godine plaćeno je predujmova od 70 000,00 kn. Razlika je uplaćena nakon
nadnevka bilance.
2. Porezna uprava osporila je neke troškove, tako da je došlo do povećanja te obveze PD
u svoti od 3 000,00 kn koja je uplaćena po rješenju.

Knjiženje :

143 Potraž. za porez na dobit. 243 Obv. za porez na dobitak

2
S°31.12. 70 000 70 000 70 000 85 000 31.12.
(3) 15 000 15 000 S.°31.12.
(5) 3 000 3 000

940 Zadržani dobitak 803 Porez na dobitak

3 000 xxx S° 85 000 85 000

donos dobitka
za porez

100

S° xxx 15 000 (3)

3 000 (5)

Primjer :
Do završetka nabave, odnosno za potrebe zaključne kalkulacije trgovačke robe nije primljen
račun špeditera. Očekivani iznos od 1200,00 kn uračunan je u nabavnu vrijednost uvezene
robe. Roba je djelomice prodana. Primljen je račun špeditera na iznos od 1000,00 kn + PDV
220,00 kn.

660 Roba u skladištu 291 Obrač. troš. kupnje robe 140 Pretporez

(1) 1 200 (2) 1 000 1 200 (1) (2) 220

(3) 200 200 (3)

220 Dobavljači

1 220 (2)
 25

Raspored troškova iz razreda 4 u proizvodnoj djelatnosti

3 Zalihe 400 izravni trošk. sirov. i mat.
1
trošak izravnog
materijala

23 Obv. prema zaposl 420, 426,427

2
trošak izravnog trošak zaliha
rada 490 600 630
5 6
Uskl. proiz. po
220 Dobavlj. 403,404, 406 prijenos troš. na proiz.
cijeni proiz.
3
opći troškovi proiz.

Priznanje rashoda za prodane proizvode

700
039 - dio 43 - dio
4
Amortizacija

220 Dobavlj. 40(dio),41,46,48

8
opći troškovi uprave
i proizvodnje 491 702
11
prijenos trošk. na
23 Obv. prema rashode
zaposl. 421, 426, 427 trošak razdoblja
9
plaće uprave i
prodaje 492 720
12
prijenos troškova na
rashode
039 - dio 43 - dio
10
Amortizacija(dio)

- Skladište gotovih proizvoda razdužuje se po cijeni po kojoj su zaduženi na skladištu, a ne po

prodajnoj cijeni.

Primjer :
1. Na skladištu gotovih proizvoda nalazi se 48 kom gotovih proizvoda pojedinačne cijene
proizvodnje 5 000,00 kn, odnosno ukupne vrijednosti 240 000,00 kn. Kupcu je
prodano i isporučeno 28 kom proizvoda. Prodajna cijena je formirana tako da je cijena
proizvodnje uvećana za 90 %. Ispostavljena je faktura kupcu na svotu od 266 000,00
kn ( 5000,00 x 1,90 x 28 ) + 58 520,00 kn za PDV.
2. Razduženo je skladište za gotove prodane proizvode ( 28 kom x 5 000,00 kn/kom =
140 000,00 kn )
 26

630 120 750

S° 240 000 140 000 (2) (1) 324 520 266 000 (1)

240 700

58 520 (1) (2) 140 000

Primjer : Obračun i knjiženje troškova nabave robe

1. Nabavljeno je 50 kom tv-a iste marke i tipa po cijeni od 3 000 kn/kom. Primljen je
račun dobavljača na svotu od 150 000,00 kn + 33 000,00 kn PDV.
2. Primljen je račun dobavljača za troškove transporta na svotu od 8 000,00 kn + 1760,00
kn PDV.
3. Primljen je račun dobavljača za troškove ukrcaja na svotu od 4 000, 00 kn + 880,00
PDV.
4. Primljen je račun za transportno osiguranje od 2 000,00 kn + 440,00 PDV.
5. Napravljen je i proknjižen obračun nabave.
6. Roba je u skladištu zadužena s 25 % marže.

650 140 220

(1) 150 000 150 000 (5) (1) 33 000 183 000 (1)
(2) 1 760 9760 (2)
(3) 880 4 880 (3)
(4) 440 2 440 (4)

651 659 660

(2) 8 000 14 000 (5a) (5) 150 000 164 000 (6) (6) 164 000
(3) 4 000 (5a) 14 000 (6a) 41 000
(4) 2 000

668

41 000 (6a)

Proizvodne djelatnosti :
PRIHOD – TROŠKOVI (uvećani za smanjenje proizvodnih zaliha i umanjeni za povećanje
zaliha) = Dobitak prije oporezivanja
= Dobit poslije oporezivanja
 27

Porezna osnovica poreza na dobit = dobit prije oporezivanja + uvećanja – smanjenja

Primjer : Utvrđivanje financijskog rezultata

70 24 000
75 50 000
71 12 000
76 22 000
72 16 000
74 24 000
77 17 000
73 4 000
78 6 000
porez na dobit iz redovnog posl. 20 000
porez na izvanrednu dobit 700

a. Utvrdite brutto i netto rezultat iz redovnog i izvanrednog poslovanja.

b. Izdvojite za zakonske pričuve 2 115,00 kn, ostale pričuve 3 000,00 kn, udjele u dobiti
( dividende ) 30 000,00 kn.
c. Ostatak čini zadržanu dobit.
 28

70 790 74

x 24 000 (1) (1) 24 000 50 000 (2) (6) 24 000 x

(3) 12 000 22 000 (4)
(5) 16 000 24 000 (6)
71 17 000 (7) 75

x 12 000 (3) 52 000 113 000 (2) 50 000 x

(10) 61 000

72 76

x 16 000 (5) (4) 22 000 x

73 791 77

x 4 000 (8) (8) 4 000 6 000 (9) (7) 17 000 x

(11) 2 000

78

(9) 6 000 x

800 820 803

(15) 61 000 61 000 (10) (16) 2 000 2 000 (11) (12) 20 000 20 000 (15)

823 243 804

(12) 700 700 (16) 20 700 (12) (13) 41 000 41 000 (15)

824 830 950

(13) 1 300 1 300 (16) (14) 42 300 42 300 (13) (17) 42 300 42 300 (14)

930 933 201

2 115 (17) 3 000 (17) 30 000 (17)

940

7 185 (17)
 29

Pismeni ispit – osnove računovodstva

Zadatak br. 2 - ... trgovačko društvo nabavilo je postrojenje za proizvodni pogon. Dobavljač je
ispostavio račun u iznosu od 244 000,00 kn ...

034 220 140

(1) 200 000 220 000 (4) (5) 268 000 244 000 (1) (1) 44 000
(2) 8 000 9 760 (2) (2) 1 760
(3) 12 000 14 640 (3) (3) 2 640

031 100 039

(4) 220 000 268 000 (5) 22 000 (6)

431

(6) 22 000

Zadatak br. 3 ... poduzeće je odobrilo i doznačilo kratkoročni financ. kredit drugom poduzeću
u iznosu od 80 000,00 kn na rok od 2 mjeseca ...

113 100 772

(1) 80 000 80 000 (4) (4) 84 880 80 000 (1) 2 000 (2)
2 000 (3)

122 240

(2) 2 440 4 880 (4) 440 (2)

(3) 2 440 440 (3)

Zadatak br. 4 ... poduzeće je s osiguravajućim društvom sklopilo ugovor o osiguranju...

190 220 100 464

(1) 160 000 40 000 (3) (2) 160 000 160 000 (1) 160 000(2) (3)40000

Zadatak br 5 ...sa zaliha materijala dano je drugom poduzetniku na doradu materijala ...
 30

311 310 220

(1) 70 000 96 000 (4) (4) 96 000 70 000 (1) 24 400 (2)
(2) 20 000 (5) 10 000
(3) 6 000

140 755 771

(2) 4 400 6 000 (3) 10 000 (5)

Zadatak br. 6 .. nabavljeno je 200 kg materijala po cijeni od 250 kn/kg ...

220 310 140 318

61 000 (1) (1) 54 000 27 000 (2) (1) 11 000 4 000 (1)

400 408

(2) 27 000 2 000 (2)

Zadatak br. 7 ... dioničko društvo osniva se s 2 000 običnih dionica ...

100 900 416

(1) 600 000 600 000 (1) (2) 15 000

220 479

15 000 (2) (3) 10 000

10 000 (3)

Zadatak br 8 ... prenesite troškove u konačni obračun ...

Prijenos preko 490 – usklad. troškovi prijenos preko 491 – neusklad. troškovi
42 dio – 300 000 43 dio – 90 000
400 - 400 000 42 dio – 200 000
43 dio – 180 000 44 dio – 60 000
40 dio – 120 000
UK. 1 000 000 350 000
 31

400, dio (42,43,40 ) 490 600

x 1 000000 (1) (1) 1 000000 1 000000 (2) (2) 1 000000 1 000000 (3)

630 700 dio ( 43,42,44 )

(3) 1 000000 1 000000 (4) (4) 1 000000 x 350 000 (5)

491 702

(5) 350 000 350 000 (6) (6) 350 000

Zadatak br. 9 ... izračunajte brutto i netto financijski rezultat poslovanja ...

RASHODI PRIHODI
71 = 50 000 75 = 350 000
73 = 60 000 74 = 40 000
70 = 160 000 78 = 100 000
72 = 80 000 76 = 70 000
77 = 30 000
 32

70 790 75

x 160 000 (1) (1) 160 000 350 000 (2) (2) 350 000 x
(3) 50 000 70 000 (4)
(5) 80 000 40 000 (6)
71 30 000 (7) 76

x 50 000 (3) (4) 70 000 x

290 000 490 000
(10) 200 000
72 74

x 80 000 (5) (6) 40 000 x

77

(7) 30 000 x

73 791 78

x 60 000 (8) (8) 60 000 100 000 (9) (9) 100 000 x

800 820 803

(15) 200 000 200 000 (10) (16) 40 000 40 000 (11) (12) 40 000 40 000 (15)

823 243 804

(12) 8 000 8 000 (16) 48 000 (12) (13) 160 000 160 000 (15)

824 830 950

(13) 32 000 32 000 (16) (14) 192 000 192 000 (13) (17) 9 600 192 000 (14)
(18) 76 800
(19) 105 600

930 201 940

9 600 (17) 76 800 (18) 105 600 (19)

Zadatak br. 4 –odsjek Pula ...kupcu je ispostavljen račun za prodane proizvode ...
120 750 240 112

(1) 122 000 122 000 (2) 100 000 (1) 22 000 (1) (2) 131 760 131 760 (3)
1 760 (4)
292 100 772

(4) 9 760 9 760 (2) (3) 131 760 8 000 (4)

 33

Zadatak br. 5 – odsjek Pula ...obračunani su troškovi vode ...

290 417 220

(5) 100 000 23 000 (1) (1) 23 000 122 000 (5)
23 000 (2) (2) 23 000
23 000 (3) (3) 23 000
23 000 (4) (4) 23 000
8 000 (6) 8 000 (6)

140

(5) 22 000

Zadatak br. 6 – odsjek Pula ... u skladištu sitnog inventara nastao je manjak ...

350 483 130 240

3 000 (1) (1) 3 000 (2) 3 660 660 (2)

880 (3)

779 310 403 483

3 000 (2) 10 000 (3) (3) 6 000 (3) 4 880

Zadatak 1c – vježba iz kolegija osn. rač. ... trgovačko društvo otkupilo je 320 vlastitih ...

066 100 910

(1) 60 800 47 500 (2) (2) 48 750 60 800 (1) 1 250 (2)

Zadatak br. 4 – vježba ... ugovorom o osnivanju trgovačkog duštva ...

100 900 000 901

(1) 80 000 80 000 (1) (1a) 60 000 40 000 (2a) (2a) 40 000 60 000 (1a)
(2) 40 000 40 000 (2) 20 000 (3a) (3a) 20 000
(3) 20 000 20 000 (3)

Zadatak br. 6 – Veleučilište u Rijeci – vježba iz koleg. osn. rač. ...ugovoren je najam stroja ...
 34

990 995 220 140

(1) 150 000 150 000 (5) (5) 150 000 150 000 (1) 3 660 (2) (2) 660
3 660 (3) (3) 660
7 320 (4) (4) 1 320

414 412

(2) 3 000 (4) 6 000

(3) 3 000

Zadatak br. 1b – Veleučilište u Rijeci ... odobrili smo i doznačili kratkoročni kredit ...

100 113 772

(3) 610 100 000 (1) (1) 100 000 500 (2)

240 122

(2) 110 (2) 610 610 (3)

Zadatak br.3 – Veleučilište u Rijeci ...dana 15.05. godine podignuto je sa žiro-računa 15000...

100 1009 102

(6) 5 000 15 000 (2) (2) 15 000 15 000 (1) (1) 15 000 2 000 (3)
(5) 5 000 1 200 (4)
5 000 (6)

410 401 751

(3) 2 000 (4) 1 200 5 000 (5)