FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI

• Cilj
• Temeljne pretpostavke
• Kvalitativna obilježja koja određuju
uporabljivost informacija
• Definiranje, priznavanje i mjerenje
elemenata financijskih izvještaja
• Koncepti očuvanja kapitala  
Cilj:

Financijski položaj, uspješnost i promjene

financijskog položaja

Temeljne pretpostavke:

1. Nastanak događaja

2. Neograničenost vremena poslovanja

Kvalitativna obilježja:
• Razumljivost
• Važnost
• Značajnost
• Pouzdanost
 Vjerno predočavanje
 Suština važnija od oblika
 Neutralnost
 Razboritost
 Potpunost
• Usporedivost
Ograničenja važnosti i pouzdanosti informacija:
• Pravovremenost
• Ravnoteža između koristi i troška
• Ravnoteža kvalitativnih obilježja
 Elementi financijskih izvještaja:

• Imovina
• Dugovi
• Glavnica
• Prihodi
• Rashodi
 IMOVINA, OBVEZE I GLAVNICA

IMOVINA

Def.: Resursi ili prava koji su u posjedu poduzeća ili

pod njegovom nepobitnom kontrolom kao rezultat
prošlih transakcija, a kojima će se ostvariti
poslovni poduhvat od kojeg se s dovoljno
vjerojatnosti očekuje da će poduzeću priskrbiti
ekonomske koristi
Elementi definicije:
• Posjed ili nepobitna kontrola
• Prošle transakcije
• Vjerojatnost ostvarenja ekonomskih koristi
• Buduće ekonomske koristi:
• imovina upotrebljena u proizvodnji dobara ili usluga
koje će se prodati
• imovina razmijenjena za drugu imovinu
• imovina upotrebljena za podmirenje duga
• imovina raspodijeljena glavničarima (ulagačima
kapitala)
Oblici imovine:
• Novac
• Fizički ili materijalni oblik
• Potraživanja ili prava
• Aktivna vremenska razgraničenja (unaprijed
plaćeni troškovi i nefakturirani prihodi)

Dodatni uvjet da imovina bude priznata u

financijskim izvještajima jest mjerljivost imovine.
OBVEZE

Def.: Vjerojatno buduće žrtvovanje (umanjenje)

ekonomskih koristi zbog sadašnjih obveza
poduzeća da ustupi imovinu ili obavi usluge
drugom poduzeću kao rezultat prošlih transakcija
Elementi definicije:

• Vjerojatno buduće žrtvovanje:

• plaćanje novcem
• ustupanje drugih oblika imovine
• pružanje usluga
• zamjena obveze drugom obvezom
• pretvorba obveze u glavnicu
• Sadašnje obveze poduzeća:
• obvezujući ugovor
• zakonski zahtjev
• poslovna praksa
• Rezultat prošlih transakcija
Oblici obveza:
• Dugoročne obveze
• Kratkoročne obveze
• Pasivna vremenska razgraničenja (unaprijed
naplaćeni prihodi i obračunani, neplaćeni
nastali troškovi )
GLAVNICA

Def.: Ostatak imovine poduzeća nakon odbitka

svih njegovih obveza.
 
Glavnica se još naziva neto imovina ili vlasnički
kapital.
 
Iz definicije glavnice proizlazi jednadžba:

IMOVINA - OBVEZE = GLAVNICA

Iz ove jednadžbe proizlazi i temeljna jednadžba

bilance:
 
IMOVINA = OBVEZE + GLAVNICA
  
ili
  
AKTIVA = PASIVA
 Prihodi i rashodi

Def. prihoda: Prihod je povećanje

ekonomskih koristi tijekom obračunskog
razdoblja u obliku priljeva ili povećanje
imovine ili smanjenja obveza što ima za
posljedicu povećanje glavnice, osim onog u
svezi s uplatama od strane sudionika u
glavnici.
 Rashodi

Def. rashoda: Rahodi su smanjenja

ekonomskih koristi kroz obračunsko
razdoblje u obliku odljeva ili iscrpljivanja
imovine ili stvaranja obveza što za
posljedicu ima smanjenje glavnice, osim
onog u svezi s raspodjelom sudionicima u
glavnici.
Mjerenje elemenata financijskih izvještaja:

• Troškovi nabave - povijesni troškovi

• Tekuća tržišna vrijednost - troškovi zamjene
• Neto prodajna vrijednost - ostvariva, utrživa
vrijednost
• Sadašnja vrijednost očekivanog neto novčanog
toka
• Likvidacijska vrijednost
• Fer vrijednost
• Nadoknadiva vrijednost
Priznavanje elemenata financijskih izvještaja:

• Vjerojatnost da će buduća ekonomska korist

teći u poduzeće ili iz njega

• Pouzdanost mjerenja

• Realizirani i nerealizirani dobici

 Koncepti očuvanja kapitala
• Koncept očuvanja financijskog kapitala
Prihod je ostvaren samo ako financijski iznos neto imovine
koncem razdoblja premašuje financijski iznos neto imovine s
početka razdoblja, nakon isključivanja bilo kakvih transakcija
poduzeća i njihovih vlasnika.
Razlikujemo realno i nominalno očuvanje financijskog kapitala.
• Koncept očuvanja proizvodnog kapaciteta
Prihod je ostvaren samo ako je očuvana proizvodna sposobnost
poduzeća, tj. ako proizvodna sposobnost poduzeća koncem
razdoblja premašuje proizvodnu sposobnost poduzeća s početka
razdoblja.
Može se mjeriti fizičkom imovinom poduzeća, količinom
učinaka poduzeća ili vrijednošću učinaka poduzeća.
 OBILJEŽJA KVALITETE
FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA
• Razumljivost - i. je razumljiva njezinim korisnicima
ukoliko imaju određeno znanje o poslovnim i ekonomskim
aktivnostima te računovodstvu, kao i volju za
proučavanjem i.
Problem: vrlo složene i komplicirane i., a značajne!
• Važnost - i. je važna ako utječe na donošenje poslovnih
odluka korisnika pomažući im da procijene prošle,
sadašnje ili buduće događaje, te potvrde ili korigiraju
ranije procjene.
Značajnost - i. je značajna ako bi njezino izostavljanje ili
krivo prikazivanje moglo utjecati na pogrešno donesene
odluke; ovisi o prirodi i veličini.
• Pouzdanost - i. je pouzdana ako u njoj nema značajne
pogreške i skrivene namjere, te ako vjerno prikazuje
sadržaj koji korisnik očekuje.

Vjerno predočavanje - i. mora vjerodostojno prikazati transakcije i

druge događaje za koje ukazuje da ih predočava i za koje je razložno
očekivati da ih predočava.
Problem: priznavanje i mjerenje transakcija i drugih događaja.

Prevaga suštine nad oblikom - i. mora uvažiti bit i ekonomsku

stvarnost, a ne samo zakonski oblik.

Neutralnost - i. je neutralna ako se njezinim izborom ili načinom

predočavanja ne utječe na donošenje poslovnih odluka čiji je ishod
unaprijed poznat.
 Razboritost - je uključivanje stupnja opreznosti u prosudbama koje su
potrebne kod procjena u uvjetima nesigurnosti.
Problem: - nenaplativost spornih potraživanja, vijek trajanja netekuće
imovine, zahtjevi po garancijama i sl.
- precjenjivanje imovine (prihoda) i potcijenjivanje obveza (rashoda)
- potcijenjivanje imovine (prihoda) i precjenjivanje obveza (rashoda)

Potpunost - i. je pouzdana ukoliko je potpuna, no u okviru značajnosti

i troškova.

• Usporedivost - i. je usporediva ukoliko je rezultat

dosljednosti računovodstvenih postupaka i
računovodstvenih politika.
 Ograničenja kvalitativnih obilježja
• Pravodobnost - ukoliko nije pravodobna, informacija
može izgubiti svoju važnost.
Problem: potreba usklađivanja relativne vrijednosti
pravodobnog izvješća i pouzdane informacije prema
potrebama korisnika.
• Odnos koristi i troškova - koristi od informacija moraju
prelaziti troškove njihova pripremanja.
Problem: profesionalna prosudba procjene odnosa koristi i
troškova.
• Ravnoteža kvalitativnih obilježja - nužna za postizanje
ciljeva financijskog izvješćivanja.
Problem: profesionalna prosudba relativne važnosti
pojedinih obilježja u različitim slučajevima.
 FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI
Financijski izvještaji jesu poslovni dokumenti
kojima poduzeće daje informacije o rezultatima
svojih transakcija osobama i organizacijama izvan
poduzeća i korisnicima unutar poduzeća.

Temeljni financijski izvještaji su:

• bilanca
• račun dobiti i gubitka
• izvještaj o promjeni vlasničke glavnice
• izvještaj o novčanim tijekovima
• računovodstvene politike i bilješke uz financijske
izvještaje
Bilanca prikazuje svu imovinu poduzeća, njegove dugove i
glavnicu na određeni dan, obično posljednjeg dana u mjesecu
ili posljednjeg dana godine. Bilanca je poput ulovljene
fotografije u jednom trenutku koji se više neće ponoviti. U
tom trenutku ona prikazuje financijski položaj poduzeća.

Račun dobiti i gubitka prikazuje sumarno prihode i rashode

poduzeća za određeno vremensko razdoblje, kao što je
mjesec ili godina dana. RDG naziva se još i izvještaj o
uspješnosti poslovanja, koji kao vraćeni film prikazuje
poslovanje poduzeća tijekom razdoblja. RDG sadrži
vjerojatno najznačajnije pojedinačne informacije o
poslovanju, kao što je neto dobit, izračunana kao razlika
prihoda i rashoda. Ako su u izvještajnom razdoblju rashodi
veći od prihoda, rezultat će biti gubitak tog razdoblja.
Izvještaj o promjeni vlasničke glavnice prikazuje
ukupne promjene koje su se dogodile s vlasničkom
glavnicom kroz obračunsko razdoblje, primjerice,
mjesec dana ili godinu dana. Povećanja vlasničke
glavnice nastaju vlasničkim ulogom ili ostvarenjem
dobiti u obračunskom razdoblju. Umanjenja glavnice
rezultat su povlačenja glavnice ili nastalim gubitkom
u obračunskom razdoblju. Neto dobit ili gubitak
izravno se preuzimaju iz RDG-a, dok su vlasnički
ulozi ili povlačenja glavnice transakcije između
poduzeća i njegovih vlasnika pa ne utječu na pozicije
RDG-a.
Izvještaj o novčanom toku iskazuje neto novčani
tok ostvaren poslovanjem u određenom razdoblju.
Svrha ovog izvješća je osigurati informacije o
tokovima novca vezanim uz poslovanje određenog
subjekta, kao i informacije o investicijskim i
financijskim aktivnostima subjekta tijekom tog
razdoblja.
Metode sastavljanja izvještaja: direktna metoda
i indirektna metoda
Bilješke uz financijske izvještaje trebaju:
• pružiti informaciju o osnovici za sastavljanje
financijskih izvještaja i o određenim
računovodstvenim politikama koje su izabrane i
primijenjene za značajne transakcije i poslovne
događaje
• objaviti informaciju koju zahtijevaju MRS-evi i
IFRS-i koja još nije predočena u financijskim
izvještajima
• pružiti dodatne informacije koje nisu dane u
samim izvještajima, ali su nužne za fer
predočavanje
 Forma financijskih izvještaja

Svaki financijski izvještaj sastoji se od zaglavlja

koje prikazuje ime poduzeća, naziv tog izvještaja i
datum, odnosno razdoblje na koje se odnosi.
Tako bilanca koja se sastavlja koncem listopada
2xx1. godine nosi datum 31. listopada 2xx1.
godine.
RDG i izvještaj o vlasničkoj glavnici koji se
odnose na 2xx1. godinu nose u datumu oznaku “za
godinu koja završava 31. prosinca 2xx1. godine”.
 Primjer
Sljedeći primjer prikazuje transakcije
koje je poduzeće imalo u listopadu
2xx1. godine, njihov utjecaj na
imovinu dugove i glavnicu poduzeća
“MD”.
Tablica A - Poslovne transakcije

1. Poduzeće MD uložilo je 50.000 gotovine u poslovanje.

2. Plaćeno je 20.000 za zemljište.
3. Kupljen je kancelarijski materijal za 500.
4. Primljeno je od kupca 5.500 za obavljene usluge.
5. Kupcu su fakturirane obavljene usluge za 3.000.
6. Poduzeće je u gotovu platilo sljedeće troškove:
najamnina 1.100, plaće zaposlenih 1.200, usluge 400.
7. Plaćen je dug dobavljaču za kancelarijski materijal 400.
8. Preuređen je poslovni prostor. To nije poslovna
transakcija ovog poduzeća.
9. Naplaćeno je potraživanje iz trans. br. 5. od 1.000.
10. Prodano je zemljište za 6.000 u gotovini.
11. Isplaćeno je vlasnicima 2.100 za troškove života.
 Imovina Dugovi Glavnica Napomena
Novac Potraživanja Materijal Zemljište Dobavljači Glavnica
1. +50.000 +50.000 Vl. ulog
S0 50.000 50.000
2. -20.000 +20.000
S0 30.000 20.000 50.000
3. +500 +500
S0 30.000 500 20.000 500 50.000
4. +5.500 +5.500 Prihod prodaje

S0 35.500 500 20.000 500 55.500

5. +3.000 +3.000 Prihod prodaje

S0 35.500 3.000 500 20.000 500 58.500
-2.700 -1.100 Rashod
6. -1.200 Rashod
-400 Rashod
S0 32.800 3.000 500 20.000 500 55.800
7. -400 -400
S0 32.400 3.000 500 20.000 100 55.800
8. Nije poslovna transakcija ovog poduzeća

9. +1.000 -1.000
S0 33.400 2.000 500 20.000 100 55.800
10. +6.000 -6.000
S0 39.400 2.000 500 14.000 100 55.800
11. -2.100 -2.100 Povlačenje gl.
S0 37.300 2.000 500 14.000 100 53.700
Račun dobiti i gubitka poduzeća MD
za mjesec listopad 2xx1.
 
Prihodi:
Prihod prodaje 8.500
Rashodi:
Plaće zaposlenih 1.200
Najamnina 1.100
Usluge 400
2.700
Dobit: 5.800
Izvještaj o promjeni glavnice poduzeća MD
za mjesec listopad 2xx1.
 
Stanje glavnice 1. listopada 2xx1. 0
Povećanja glavnice:
Vlasnički ulog 50.000
Dobit u obr. razdoblju 5.800
+55.800
Umanjenja glavnice:
Povlačenje glavnice 2.100
-2.100
Stanje glavnice 31. listopada 2xx1. 53.700
Bilanca poduzeća MD
na dan 31. listopada 2xx1.
Aktiva Pasiva

       

Novac 37.300 Dobavljači 100

Potraživanja 2.000 Glavnica 53.700

Materijal 500    

Zemljišta 14.000   _____

Ukupna aktiva 53.800 Ukupna pasiva 53.800

 Bilježenje poslovnih transakcija
• Osnovni način (tehnika) prikazivanja podataka u
računovodstvu jest njihovo prikazivanje na KONTIMA.
• Na kontu se detaljno bilježe promjene koje su se u
poduzeću dogodile sa svakim pojedinačnim dijelom
imovine, duga ili glavnice kroz neko razdoblje.
• Svaki se konto prikazuje na odvojenoj stranici. Koncem
razdoblja (godine dana) sva se konta uvezuju zajedno u
jedinstvenu knjigu koja se naziva GLAVNA KNJIGA.
• Stoga se u knjigovodstvu pod izrazom “voditi knjige”
podrazumijeva formiranje glavne knjige. Glavna knjiga
može biti uvezana knjiga, skupina slobodnih listova ili
kompjuterski zapis.
 Glavna knjiga

G la v n a k n j i g a kombinacija svih konta

čini glavnu knjigu

konta pojedinačnih
N ovac oblika imovine

konta pojedinačnih
O b ve za oblika dugova

G la v n ic a konta pojedinačnih
oblika glavnice
 T konto
• Oblik konta koji se uobičajeno koristi za
ilustraciju knjiženja poslovnih transakcija na
kontima naziva se T - konto.
• Okomita slova T dijeli konto na lijevu i desnu
stranu.
• Iznad vodoravne crte piše se naziv konta.
Primjerice, T - konto na kojem se prikazuje novac
poduzeća imat će sljedeći oblik:
Novac
Lijeva strana Desna strana
Duguje Potražuje
 Lijeva strana konta naziva se dugovna
strana, a desna strana konta naziva se
potražna strana. Pritom su nazivi dugovna i
potražna strana samo oznake za lijevu i
desnu stranu konta, pa treba upamtiti:

duguje = lijeva strana

potražuje = desna strana
 Knjiženje povećanja i smanjenja na
kontima
• Ovisno o sadržaju pojedinog konta određuje se
način bilježenja povećanja i smanjenja na njemu.
• Povećanje na kontima aktive bilježi se na lijevu
(dugovnu) stranu konta.
• Smanjenje na kontima aktive bilježi se na desnu
(potražnu) stranu konta.
• Potpuno suprotno, povećanja na kontima obveza i
glavnice bilježe se na potražnoj strani, smanjenja
se bilježe na dugovnoj strani.
 Pravilo bilježenja na dugovnoj i potražnoj
strani temelji se na računovodstvenoj
jednadžbi:

Imovina = Dugovi + Glavnica

 Za ilustraciju prikazat ćemo knjiženje
prve transakcije s prethodnog
predavanja:

Poduzeće MD uložilo je 50.000 gotovine

svoje poduzeće.

1. Na kojim bi se kontima ova transakcija

trebala odraziti ?
2. U kojoj svoti ?
3. Na kojoj strani (dugovnoj ili potražnoj) ?
 Odgovor jest da se povećava imovina i
glavnica ovog poduzeća za 50.000 na način

kako to prikazuju sljedeća T konta:

  Imovina = Dugovi + Glavnica

Novac Vlasnička glavnica
Duguje za Potražuje za
povećanje povećanje
50,000 50,000
 Računovodstvena jednadžba i pravila
Duguje i Potražuje

Računov.
jednadžba: Imovina = Dugovi + Glavnica
Pravila Duguje za Potražuje Duguje za Potražuje Duguje za Potražuje
povećanje za smanjenje za smanjenje za
Duguje i smanjenje povećanje povećanje
Potražuje
 Preostali iznos na računu zove se saldo. Navedena
početna transakcija daje dugovni saldo na kontu
novca od 50.000 i na kontu glavnice potražni saldo
od 50.000.
 Druga transakcija bila je kupnja zemljišta za novac
u vrijednosti od 20.000. Ova transakcija odražava
se na dvije pojedinačne vrste imovine: novac i
zemljišta. Ona smanjuje novac (potražuje) i
povećava zemljište (duguje), kako je prikazano na
T kontima.
Imovina = Dugovi + Glavnica

Novac Glavnica
Saldo Potražuje Saldo
50,000 za 50,000
smanjenje
20,000

Zemljište
Duguje za
povećanje
20,000
Nakon ove transakcije, novac ima dugovni
saldo od 30.000 (50.000 dugovnog salda
umanjeno za 20.000 na potražnoj strani), a
zemljište ima dugovni saldo od 20.000, dok
glavnica ostaje s potražnim saldom od
50.000.
 U transakciji 3 kupljen je kancelarijski materijal za
500. Ova transakcija povećava imovinu na kontu
materijala i obvezu na kontu dobavljača, kako to
prikazuju sljedeća konta:
Imovina = Dugovi + Glavnica

Novac Dobavljači Glavnica

Saldo Potražuje Saldo
30,000 za 50,000
povećanje
500

Materijal
Duguje za
povećanje
500

Zemljište
Saldo
20,000
 Konta glavnice: prihodi i rashodi
• Konta glavnice uključuju dvije dodatne vrste
konta: prihode i rashode.
• Kao što je ranije navedeno prihodi su
povećanje vlasničke glavnice koje nastaje
uvećanjem imovine ili umanjenjem duga,
primjerice isporukom robe ili usluge kupcima.
• Rashodi su smanjenja glavnice koja nastaju
smanjenjem imovine ili povećanjem duga,
obično kroz troškove poslovanja poduzeća.  
Njihov se utjecaj na računovodstvenu
jednadžbu može prikazati na slijedeći
način:

IMOVINA = DUGOVI + VL.GLAVNICA

(Ulog-Povlačenje) + (Prihodi - Rashodi)

 Sljedeća slika prikazuje pravila knjiženja i
očekivana salda na različitim vrstama konta:
Imovina = Dugovi + Glavnica
Duguje Potražuje Duguje Potražuje Duguje Potražuje
za za za za za za
povećanje smanjenje smanjenje povećanje smanjenje povećanje

Prihodi

Duguje Potražuje
za za
smanjenje povećanje

Rashodi

Duguje Potražuje
za za
povećanje smanjenje
 Uobičajena salda

Imovina dugovni
Dugovi potražni
Glavnica potražni
Ulog potražni
Povlačenje dugovni
Prihodi potražni
Rashodi dugovni
 Bilježenje transakcija u dnevniku
Sve transakcije u računovodstvu inicijalno se
prikazuju u DNEVNIKU. Dnevnik je kronološka
evidencija transakcija poduzeća. Unos podataka u
dnevnik i glavnu knjigu odvija se u pet koraka:

• Identificiranje transakcije iz izvornih

dokumenata kao što je izvadak žiro računa;
• Specificiranje svakog konta na kojeg utječe
transakcija i njegova klasifikacija po vrsti konta
(imovina, dugovi ili glavnica);
3. Određivanje da li transakcija povećava ili
smanjuje stanje na računu;
4. Prema pravilu knjiženja na dugovnu i
potražnu stranu, utvrđivanje da li se
transakcija prikazuje na dugovnu ili potražnu
stranu konta.
5. Unos transakcije u dnevnik uključujući i
kratko objašnjenje unosa. Obično se prvo
unosi dugovna, a zatim potražna strana.
 Tijek računovodstvenih podataka
Slika prikazuje računovodstveni tijek procesiranja podataka o
nastalim transakcijama od njihova nastanka do knjiženja u
glavnoj knjizi.

N a s t a n a k t r a n s a k c i je

S a s t a v lja n je iz v o r n o g d o k u m e n ta

A n a liz a t r a n s a k c ije

U n o s t r a n s a k c ije u d n e v n ik

K n j iž e n je tr a n s a k c ije u g la v n o j k n j i z i
Sljedećim primjerom prikazat će se analiza
transakcija i knjiženja transakcija
poduzeća MD (primjer s prethodnog
predavanja) u dnevniku i na kontima
glavne knjige:
 1. Poduzeće MD uložilo je 50.000 gotovine u
poslovanje.

Analiza:
- Ulog u poduzeće povećava stanje novca u
imovini; to povećanje knjiži se na dugovnu stranu
konta novca.
- Ovaj ulog ujedno povećava i vlasničku glavnicu;
to povećanje knjiži se na potražnu stranu konta
glavnice.
Dnevnik: Novac ………………. 50.000
Glavnica ……………. 50.000

Glavna knjiga:

Novac Vlasnička glavnica

(1) 50.000 50.000 (1)

 2. Plaćeno je 20.000 za zemljište.

Analiza:
- Kupljeno zemljište povećava stanje u imovini na
kontu zemljišta; to povećanje knjiži se na dugovnu
stranu konta zemljišta.
- Kupnja zemljišta ujedno smanjuje imovinu na
kontu novca; to smanjenje knjiži se na potražnu
stranu konta novca.
Dnevnik: Zemljište ………………. 20.000
Novac ……....………. 20.000

Glavna knjiga:

Zemljište Novac

(2) 20.000 (1) 50.000 20.000 (2)

 3. Kupljen je kancelarijski materijal u vrijednosti
500.

Analiza:
- Kupnja materijala povećava stanje imovine na
kontu materijala; to povećanje knjiži se na
dugovnu stranu konta materijala.
- Kupnja materijala ujedno povećava i dug prema
dobavljačima; to povećanje knjiži se na potražnu
stranu konta dobavljača.
Dnevnik: Materijal ……………..…. 500
Dobavljači ....………. 500

Glavna knjiga:

Materijal Dobavljači

(3) 500 500 (3)

 4. Primljeno od kupca 5.500.- u novcu za
obavljene usluge.

Analiza:
- Prodane usluge kupcu povećavaju stanje novca u
imovini; to povećanje knjiži se na dugovnu stranu
konta novca.
- Ovi prihodi prodaje ujedno povećavaju vlasničku
glavnicu; to povećanje knjiži se na potražnu stranu
konta glavnice.
Dnevnik: Novac ………….....…..…. 5.500
Vlasnička glavnica ..….….5.500

Glavna knjiga:

Novac Vlasnička glavnica

(1) 50.000 20.000 (2) 50.000 (1)

(4) 5.500 5.500 (4)
 5. Kupcu su fakturirane obavljene usluge 3.000.

Analiza:
- Prodane usluge kupcu povećavaju stanje
potraživanja u imovini; to povećanje knjiži se na
dugovnu stranu konta potraživanja.
- Ovi prihodi prodaje ujedno povećava vlasničku
glavnicu; to povećanje knjiži se na potražnu stranu
konta vlasničke glavnice.
Dnevnik: Potraživanje …………..…. 3.000
Vlasnička glavnica ..….… 3.000

Glavna knjiga:

Potraživanja Vlasnička glavnica

(5) 3.000 50.000 (1)

5.500 (4)
3.000 (5)
 6. Poduzeće je platilo u novcu sljedeće troškove:
najamninu 1.100, plaće zaposlenih 1.200, usluge
400.

Analiza:
- Troškovi smanjuju vlasničku glavnicu; to
smanjenje knjiži se na dugovnu stranu konta
vlasničke glavnice.
- Plaćanje troškova ujedno smanjuje imovinu na
kontu novca; to smanjenje knjiži se na potražnu
stranu konta novca .
Dnevnik: Vlasnička glavnica ………. 2.700
Novac.............….… 2.700

Glavna knjiga:

Vlasnička glavnica Novac

(6) 2.700 50.000 (1) (1) 50.000 20.000 (2)

5.500 (4) (4) 5.500 2.700 (6)
3.000 (5)
 7. Plaćen je dug dobavljaču za kancelarijski
materijal 400.

Analiza:
- Plaćanje duga smanjuje obvezu prema
dobavljaču; to se knjiži na dugovnu stranu konta
dobavljača.
- Ovo plaćanje duga ujedno smanjuje imovinu na
kontu novca; to smanjenje knjiži se na potražnu
stranu konta novca.
Dnevnik: Dobavljač ………......... 400
Novac ..............… 400

Glavna knjiga:

Dobavljači Novac

(7) 400 500 (3) (1) 50.000 20.000 (2)

(4) 5.500 2.700 (6)
400 (7)
 8. Preuređen je poslovni prostor.

Analiza:
- Ovo nije poslovna transakcija poduzeća MD.
 9. Naplaćeno je potraživanje u vrijednosti 1.000 iz
poslovne transakcije broj 5.

Analiza:
- Naplaćeno potraživanje povećava imovinu na
kontu novca; to se knjiži na dugovnu stranu konta
novca.
- Ovo naplaćeno potraživanje ujedno smanjuje
imovinu na kontu potraživanja; to smanjenje
knjiži se na potražnu stranu konta potraživanja.
Dnevnik: Novac ….....……......... 1.000
Potraživanje ..............…1.000

Glavna knjiga:

Novac Potraživanje

(1) 50.000 20.000 (2) (5) 3.000 1.000 (9)

(4) 5.500 2.700 (6)
(9) 1.000 400 (7)
 10. Prodano je zemljište u vrijednosti 6.000 za
novac.

Analiza:
- Prodaja zemljišta povećava imovinu na kontu
novca; to se knjiži na dugovnu stranu konta novca.
- Ova prodaja zemljišta ujedno smanjuje imovinu
na kontu zemljišta; to smanjenje knjiži se na
potražnu stranu konta zemljišta.
Dnevnik: Novac ….....……......... 6.000
Zemljište ..................... 6.000

Glavna knjiga:

Novac Zemljište

(1) 50.000 20.000 (2) (2) 20.000 6.000 (10)

(4) 5.500 2.700 (6)
(9) 1.000 400 (7)
(10) 6.000
 11. Isplaćeno je vlasnicima 2.100 za troškove
života.

Analiza:
- Podmirenje troškova života vlasnika na teret
poduzeća smanjuje vlasničku glavnicu poduzeća;
to smanjenje knjiži se na dugovnu stranu konta
vlasničko povlačenje.
- Ovo vlasničko povlačenje ujedno smanjuje
imovinu na kontu novca; to smanjenje knjiži se na
potražnu stranu konta novca.
Dnevnik: Vlasničko povlačenje......... 2.100
Novac ..................... 2.100

Glavna knjiga:

Vlasničko povlačenje Novac

(11) 2.100 (1) 50.000 20.000 (2)

(4) 5.500 2.700 (6)
(9) 1.000 400 (7)
(10) 6.000 2.100 (11)
Nakon svih poslovnih transakcija stanje na

T kontima glavne knjige jest sljedeće:

 Imovina = Dugovi + Glavnica
Novac Dobavljači Glavnica
(1) 50.000 20.000 (2) (7) 400 500 (3) (6) 2.700 50.000 (1)
(4) 5.500 2.700 (6) 100 S0 5.500 (4)
(9) 1.000 400 (7) 3.000 (5)
(10) 6.000 2.100 (11)
55.800 S0
S0 37.300

Potraživanja Vlasničko povlačenje

(5) 3.000 1.000 (9) (11) 2.100
S0 2.000 S0 2.100

Materijal
(3) 500
S0 500

Zemljište
(2) 20.000 6.000 (10)
0
S 14.000
 Probna bilanca

• Probna bilanca jest popis svih konta i

njihovih stanja.
• Njome se omogućava provjera da li su
knjiženja na svim dugovnim stranama
jednaka knjiženjima na svim potražnim
stranama.
• Probna bilanca može se sastaviti u svako
doba.
Probna bilanca poduzeća MD nakon transakcija koje
su bile proknjižene u dnevniku i glavnoj knjizi.
Poduzeće MD
Probna bilanca
31. listopad 2xx1.
Saldo
Naziv konta Duguje Potražuje
Novac 37.300
Potraživanja 2.000
Materijal 500
Zemljište 14.000
Dobavljači 100
Glavnica 55.800
Povlačenje glavnice 2.100
Ukupno 55.900 55.900
 RAČUNOVODSTVENI CIKLUS U
TRGOVINI
• Trgovačko poduzeće ostvaruje dobit prodajom
proizvoda koji se u trgovini nazivaju zalihe
trgovačke robe ili samo roba.
• Svota koja se ostvaruje prodajom robe naziva se
neto prihod prodaje.
• Najveći dio prihoda prodaje ostvaruje se
povećanjem glavnice koje nastaje isporukom robe
kupcima.
• Najznačajniji rashodi u trgovini jesu troškovi
nabave prodane robe.
• Sve dok trgovačko poduzeće ima kupljenu
trgovačku robu na zalihi, ona je dio njegove
imovine.
• Prodajom ona postaje rashod.
• Razlika između prihoda prodaje i troškova
nabave prodane robe naziva se bruto
marža ili bruto dobit.
• Iskazivanje ostvarene bruto marže vrlo je
značajno za procjenu uspješnosti
trgovačkog poduzeća.
Sljedeći primjer opisuje prirodu i značaj
bruto marže.

Pretpostavimo da štand na nogometnom stadionu

prodaje bezalkoholna pića. Njihova je prodajna
cijena 10 kn, a nabavna cijena 2 kn. Bruto marža
po jedinici iznosi 8 kn. Prodajom 400 kom pića
ostvarena je bruto marža od 3.200 kn (400 x 8).
Ukupno ostvarena bruto marža prodajom pića, hot
doga, popcorna i čokoladica jest zbroj bruto marži
svih prodanih proizvoda. I u svim drugim
trgovačkim poduzećima bruto marža izračunava se
na isti način.
Marža u izrazu bruto marža ukazuje na to da
su prihodi veći od rashoda, dok izraz bruto
ukazuje na to da troškovi poslovanja
trgovačkog poduzeća još nisu oduzeti od
ostvarenog prihoda.
 Poslovni ciklus trgovačkog poduzeća

• Trgovačko poduzeće za novac kupuje zalihe

robe, prodaje robu kupcima i za naplaćeni
novac ponovno nabavlja zalihe robe.

• Nabava robe, u računovodstvenom smislu,

obuhvaća nabavu zaliha robe koja je
namijenjena preprodaji kupcima u
normalnom poslovanju.
Knjiženje u dnevniku kupnje robe za 707 kn:
 
28. studenog:

Nabava robe......................707
Obveze za kupljenu robu..... 707

Kupnja robe po fakturi

 Osnovni dokument temeljem kojeg se knjiži
proces nabave robe jest račun (faktura) za
kupljenu robu. Sam proces kupnje i popratne
isprave su sljedeći:

1. Trgovačko poduzeće koje želi kupiti određenu

robu drugom poduzeću od kojeg kupuje robu
sastavlja i šalje narudžbenicu.

2. O primitku narudžbenice drugo poduzeće

obavještava svoje skladište i za nekoliko dana
naručena roba uz račun šalje se naručitelju.
Račun jest prodavateljev zahjev koji šalje kupcu
za plaćanje. Račun se također naziva i faktura.
3. Često se dogodi da račun stigne do kupca prije
naručene robe. Roba se neće odmah platiti već će se
čekati da roba stigne da bi se potvrdilo da je: (1)
doista stigla naručena vrsta robe, (2) da je stigla
naručena količina i (3) da je stanje robe
odgovarajuće. Nakon što je roba provjerena i
zaprimljena, račun će se platiti.
Račun za robu knjigovodstvena je isprava i za
kupca i za prodavatelja. Za prodavatelja ovaj je
račun izlazni račun, a za kupca ulazni račun.

Osnovni elementi računa jesu:

1. Ime i adresa prodavatelja;

2. Broj računa i datum računa;
3. Ime i adresa kupca;
4. Broj i datum narudžbenice;
5. Uvjeti prodaje, kao što su 3% 15, neto 30
dana. Ovakvom se oznakom kupcu daje
popust na iznos računa ukoliko plati račun
u roku od 15 dana, a puni iznos u roku od
30 dana;
6. Oznaka vrste robe koja je isporučena,
jedinične cijene i vrijednosti isporučene
robe;
7. Ukupna prodajna vrijednost robe;
8. Porez na vrijednost prodane robe - postotak
i iznos;
9. Ukupna vrijednost robe koju treba platiti.
Ukoliko poduzeće koje je kupilo robu plati račun
u diskontnom razdoblju, treba platiti 3% manju
vrijednost od fakturirane.
Ovo će se plaćanje knjižiti na sljedeći način:

10. prosinca:

Obveze za kupljenu robu............ 707

Novac (707 x 97%)......... 685,79
Ostvareni diskont............... 21,21

Za plaćeni račun uz diskont

Da je račun plaćen nakon diskontnog roka,
knjiženje bi bilo sljedeće:

20. prosinca:

Obveze za kupljenu robu........... 707

Novac ......................... 707

Za plaćeni račun nakon diskontnog roka

 Trgovački popust

Sljedeća vrsta diskonta je trgovački popust. On

funkcionira na način da se za što veću količinu
robe kupcu odobrava veći popust. Primjenu
trgovačkog diskonta prikazuje sljedeća tablica:

Količina Trgovački popust Neto cijena po jedinici

Najmanje 3 komada 5% 190 (200 - 0,05x200)

Za 4-9 komada 10% 180 (200 - 0,1x200)

Za više od 9
komada 20% 160 (200 - 0,2x200)
 U računovodstvu se ne iskazuje posebno
odobren trgovački diskont, već se kao
obveza ili potraživanje knjiži neto prodajna
cijena u koju je trgovački diskont već
uračunan
 Povrat robe i popusti

Mnoga poduzeća primaju vraćenu robu od

svojih kupaca ako je roba neispravna, oštećena
u prijevozu ili iz nekog drugog razloga
neupotrebiva kupcima. Ako kupac na to
pristane, za neispravnu robu može se odobriti
popust od svote koja je ranije fakturirana.
Kako su povrati i popusti vrlo povezani,
obično se prikazuju na istom kontu. Ovaj je
konto suprotan kontu prihoda prodaje i nabavi
robe.
Pretpostavimo da se u prethodnoj kupnji našla
oštećena roba u vrijednosti od 70 kn. Kupac je
vratio robu i knjižio povrat robe na sljedeći
način:

2. prosinca:

Obveze za kupljenu robu............. 70

Povrati i popusti na robu ........... 70

Vraćena roba prodavatelju

Ako roba nije vraćena, već je oštećenje malo i
kupac prihvaća popust od 10 kn, knjižit će se
sljedeća transakcija:

3. prosinca:

Obveze za kupljenu robu............. 10

Povrati i popusti na robu ........... 10

Primljen popust na robu

 Odobreni popust ili povrat robe ima dva
učinka: (1) umanjuje obvezu, koja se knjiži
na kontu dobavljača, i (2) smanjuje neto
vrijednost kupljene robe pa se knjiži na
potražnu stranu konta Povrati i popusti na
robi. Pogrešno bi bilo knjiženje na
potražnoj strani Troškova nabave robe jer je
roba doista nabavljena.
Tijekom razdoblja poduzeće knjiži troškove
nabave robe na kontu Nabava robe Stanje na
kontu nabave je bruto vrijednost jer nisu
uključena sva umanjenja kao što su diskonti,
povrati i popusti. Neto vrijednost nabave
izračunava se kao njihova razlika na način:

Troškovi nabave (dugovni saldo)

- Odobreni diskonti (potražni saldo)
- Povrati i popusti
Neto nabavna vrijednost
 Troškovi prijevoza

Troškovi prijevoza robe od prodavatelja do

kupca mogu biti značajni. Ugovornim
klauzulama označava se tko plaća taj
prijevoz. Tako klauzula FOB (free on
board) može označavati da roba pripada
kupcu onog časa kad je napustila mjesto
poslovanja prodavatelja, ali i kad je stigla
do odredišta na kojem posluje kupac.
Tko će platiti troškove prijevoza, prikazuje
sljedeća tablica:

FOB FOB
mjesto isporuke odredište
Kada je roba postala Na mjestu Na odredištu
vlasništvo kupca? isporuke

Tko će platiti prijevoz? Kupac Prodavatelj

Najčešće, prijevoz plaća kupac. Prijevoz
može biti plaćen prodavatelju ili izravno
prijevoznom poduzeću. Ako je prijevoz
plaćen prijevoznom poduzeću, knjižit će se
sljedeća transakcija:

3. svibnja:

Troškovi prijevoza............. 190

Novac ................... 190

Plaćeno za prijevoz robe

Ako je prodavatelj uz robu zaračunao i
prijevoz, troškove prijevoza trebalo bi u
računovodstvu prikazati odvojeno od
vrijednosti robe. Knjiženje će u tom slučaju
biti sljedeće:

16. svibnja:

Fakturirana vrijednost robe 5.000

Troškovi prijevoza............... 400
Obveze za robu i prijevoz ...... 5.400

Za kupljenu robu i prijevoz robe

 Prodaja robe
Roba se može prodavati po računima i za
gotovinu. Prodaja za gotovinu knjiži se na
sljedeći način:

24. travnja:

Novac........................ 3.000
Prihod od prodaje.............. 3.000

Prodaja za gotovinu
 Najveći broj poduzeća prodaje robu na
račun. Ovakva će se prodaja knjižiti na
sljedeći način:

28. ožujka:

Potraživanje od kupaca....... 5.000

Prihod od prodaje.................. 5.000

Prodana roba po fakturi

Po naplati, knjiži se sljedeće:

19. travnja:

Novac.........................5.000
Potraživanje od kupaca....... 5.000

Naplaćena roba od kupca

 Troškovi prodane robe
Troškovi prodane robe najveći su pojedinačni
rashodi trgovačkih poduzeća. Nastaju s isporukom
robe kupcima. Rashodi prodaje izračunavaju se na
sljedeći način:

Početne zalihe
+ Roba kupljena tijekom razdoblja
Roba raspoloživa za uporabu tijekom
razdoblja
- Roba koncem razdoblja
= Rashod prodane robe
Ako se primjenjuje periodični sustav zaliha, rashodi
prodane robe knjižit će se samo koncem razdoblja.
Izračun bruto marže prodane robe prikazuje sljedeći
račun dobiti i gubitka:
Račun dobiti i gubitka poduzeća Austin za prosinac 2xx1.
Prihod prodaje 139.300
Umanjen za: diskont 1.400
Povrate i popuste 2.000 3.400
Neto prihod prodaje 135.900
Troškovi prodaje robe:
Početne zalihe 50.500
Kupljeno u razdoblju 89.300
Umanjeno za:
diskont 3.000
povrate i popuste 1.200 4.200
Neto kupovna cijena 85.100
Troškovi prijevoza 5.200
Roba raspoloživa za
uporabu 140.800
Zalihe koncem
razdoblja 52.000
Troškovi prodane robe 88.800
Bruto marža 47.100
SUČELJAVANJE PRIHODA I RASHODA

• Sučeljavanje prihoda i rashoda u

računovodstvu podrazumijeva priznavanje
prihoda u određenom trenutku i
pridruživanje rashoda koji su nastali u
funkciji ostvarivanja tog prihoda.

• Dva su koncepta sučeljavanja:

1. koncept novčanih primitaka i
2. koncept nastalih prihoda i rashoda.
U procesu priznavanja prihoda i rashoda
potrebno je pojedine pozicije glavne knjige
korigirati. To nisu korekcije zbog pogrešnih
knjiženja već usklađivanje s ekonomskom
stvarnosti.
Korigiraju se sljedeće pozicije:
1. stalna imovina,
2. unaprijed plaćeni troškovi,
3. unaprijed plaćeni prihodi,
4. nefakturirani prihodi, i
5. neplaćeni troškovi.
• Korekcija stalne imovine: amortizacija
 
• Unaprijed plaćeni troškovi i nefakturirani
prihodi - aktivna vremenska razgraničenja

• Unaprijed plaćeni prihodi i neplaćeni

troškovi - pasivna vremenska razgraničenja.
 ZAVRŠETAK RAČUNOVODSTVENOG
CIKLUSA
• Računovodstveni ciklus ponavlja se sa svakim
računovodstvenim razdobljem. On završava sa
stavljanjem računovodstvenih izvještaja.

• Za poduzeće u osnivanju računovodstveni

ciklus počinje otvaranjem konta glavne
knjige.Tijekom poslovanja stanja na kontima
prenose se iz jednog razdoblja u drugo.Stoga
računovodstveni ciklus počinje prikazivanjem
početnih stanja na kontu.
 Računovodstveni ciklus

1. Počinje unosom početnih stanja u glavnu

knjigu početkom razdoblja.
2. Analiza transakcija koje su se dogodile. Tijekom
3. Unos transakcija u dnevnik i glavnu knjigu. razdoblja
4. Izračunavanje stanja na svakom kontu
koncem razdoblja.
5. Unos probne bilance u radni list i sastavljanje
radnog lista.
6. Uporaba radnog lista kao podloge za : Koncem
a. pripremu financijskih izvještaja razdoblja
b. korektivna knjiženja
c. knjiženje zaključnih salda
7. Sastavljanje zaključne probne bilance
• Radni list nije dio glavne knjige ni dnevnika
niti financijskih izvještaja, stoga nije ni dio
formalnog računovodstvenog sustava.
Radni list postoji kao dio uvriježene
računovodstvene prakse koji računovođama
olakšava završetak računovodstvenog
ciklusa.

• Prva četiri koraka u izradi radnog lista

identična su onima u sastavljanju korigirane
probne bilance, dok peti korak predstavlja
novi proces.
Postupak sastavljanja radnog lista:
• Unos naziva konta i nekorigiranog stanja u kolonu
probne bilance radnog lista i izračun ukupnog
zbroja.
• Unos potrebnih korekcija u kolonu za korekcije i
izračun ukupnog zbroja.
• Izračun korigiranog stanja svakog konta kao
kombinacije probne bilance i potrebnih korekcija.
Unos korigiranih stanja u kolonu korigirane probne
bilance.
• Temeljem stanja korigrirane probne bilance
prijenos stanja na kontima imovine dugova i
glavnice u kolonu bilance. Prijenos stanja na
kontima rashoda i prihoda u kolonu računa dobiti i
gubitka. Izračun ukupnog zbroja u izvještajima.
Novi postupak:

5. Izračun neto dobiti ili gubitka kao razlike

ukupnih prihoda i ukupnih rashoda u računu
dobiti i gubitka.Unos neto dobiti ili gubitka
kao izravnavajuće svote računa dobiti i
gubitka i bilance te izračun ukupnog zbroja.
 Poduzeće MD
Nekorigirana probna bilanca
Na dan 31.listopada 2xx1.
Novac 24.800
Potraživanja 2.250
Zalihe materijala 700
Unaprijed pl.najamn. 3.000
Namještaj 16.500
Dobavljači 13.100
Unaprijed napl. prih. 450
Glavnica 31.250
Povl. glavnice. 3.200
Prihod prodaje usl. 7.000
Troškovi plaća 950
Troškovi usluga 400
Ukupno 51.800 51.800
 Proknjižite potrebne korekcije na T-kontima:
1. Koncem listopada obračunava se zarađeni
prihod 250.
2. Utrošeno je u proizvodnji materijala za 300.
3. Unaprijed plaćena najamnina 1.listopada za tri
mjeseca iznosi 3.000. Proknjižite troškove
najamnine koncem listopada.
4. Obračunana amortizacija NPO iznosi 275.
5. Obračunana je, ali ne i isplaćena, plaća
zaposlenih 950.
6. Unaprijed je naplaćena usluga kupcima koja će
se obavljati sljedeća tri mjeseca 450. Tijekom
listopada ostvarena je i obračunana
jednomjesečna usluga 150.
 Probna bilanca Korekcije Korig. probna Račun dobiti i Bilanca
Naziv konta bilanca gubitka
Duguje Potražuje Duguje Potražuje Duguje Potražuje Duguje Potražuje Duguje Potražuje
Novac 24.800
Potraživanja 2.250
Zalihe 700
Unapr.pl. najamn. 3.000
Namještaj 16.500
Akumul. amort.
Dobavljači 13.100
Obveze za plaće
Unapr.napl.usl. 450
Glavnica 31.250
Povl. glavnice 3.200
Prih.prodaje usl. 7.000

Trošk. najamn.
Troškovi plaća 950
Trošk.materij.
Trošk. amort.
Trošk. usluga 400
51.800 51.800
 Probna bilanca Korekcije Korig. probna Račun dobiti i Bilanca
Naziv konta bilanca gubitka
Duguje Potražuje Duguje Potražuje Duguje Potražuje Duguje Potražuje Duguje Potražuje
Novac 24.800
Potraživanja 2.250 (a) 250
Zalihe 700 (b) 300
Unapr.pl. najamn. 3.000 (c)1.000
Namještaj 16.500
Akumul. amort. (d) 275
Dobavljači 13.100
Obveze za plaće (e) 950
Unapr.napl.usl. 450 (f) 150
Glavnica 31.250
Povl. glavnice 3.200
Prih.prodaje usl. 7.000 (a) 250
(f) 150
Trošk. najamn. (c)1.000
Troškovi plaća 950 (e) 950
Trošk.materij. (b) 300
Trošk. amort. (d) 275
Trošk. usluga 400
51.800 51.800 2.925 2.925
 Probna bilanca Korekcije Korig. probna Račun dobiti i Bilanca
Naziv konta bilanca gubitka
Duguje Potražuje Duguje Potražuje Duguje Potražuje Duguje Potražuje Duguje Potražuje
Novac 24.800 24.800
Potraživanja 2.250 (a) 250 2.500
Zalihe 700 (b) 300 400
Unapr.pl. najamn. 3.000 (c)1.000 2.000
Namještaj 16.500 16.500
Akumul. amort. (d) 275 275
Dobavljači 13.100 13.100
Obveze za plaće (e) 950 950
Unapr.napl.usl. 450 (f) 150 300
Glavnica 31.250 31.250
Povl. glavnice 3.200 3.200
Prih.prodaje usl. 7.000 (a) 250 7.400
(f) 150
Trošk. najamn. (c)1.000 1.000
Troškovi plaća 950 (e) 950 1.900
Trošk.materij. (b) 300 300
Trošk. amort. (d) 275 275
Trošk. usluga 400 400
51.800 51.800 2.925 2.925 53.275 53.275
 Probna bilanca Korekcije Korig. probna Račun dobiti i Bilanca
Naziv konta bilanca gubitka
Duguje Potražuje Duguje Potražuje Duguje Potražuje Duguje Potražuje Duguje Potražuje
Novac 24.800 24.800 24.800
Potraživanja 2.250 (a) 250 2.500 2.500
Zalihe 700 (b) 300 400 400
Unapr.pl. najamn. 3.000 (c)1.000 2.000 2.000
Namještaj 16.500 16.500 16.500
Akumul. amort. (d) 275 275 275
Dobavljači 13.100 13.100 13.100
Obveze za plaće (e) 950 950 950
Unapr.napl.usl. 450 (f) 150 300 300
Glavnica 31.250 31.250 31.250
Povl. glavnice 3.200 3.200 3.200
Prih.prodaje usl. 7.000 (a) 250 7.400 7.400
(f) 150
Trošk. najamn. (c)1.000 1.000 1.000
Troškovi plaća 950 (e) 950 1.900 1.900
Trošk.materij. (b) 300 300 300
Trošk. amort. (d) 275 275 275
Trošk. usluga 400 400 400
51.800 51.800 2.925 2.925 53.275 53.275 3.875 7.400 49.400 45.875
 Probna bilanca Korekcije Korig. probna Račun dobiti i Bilanca
Naziv konta bilanca gubitka
Duguje Potražuje Duguje Potražuje Duguje Potražuje Duguje Potraž. Duguje Potražuje
Novac 24.800 24.800 24.800
Potraživanja 2.250 (a) 250 2.500 2.500
Zalihe 700 (b) 300 400 400
Unapr.pl. najam 3.000 (c)1.000 2.000 2.000
Namještaj 16.500 16.500 16.500
Akumul. amort. (d) 275 275 275
Dobavljači 13.100 13.100 13.100
Obveze za plaće (e) 950 950 950
Unapr.napl.usl. 450 (f) 150 300 300
Glavnica 31.250 31.250 31.250
Povl. glavnice 3.200 3.200 3.200
Prih.prodaje usl. 7.000 (a) 250 7.400 7.400
(f) 150
Trošk. najamn. (c)1.000 1.000 1.000
Troškovi plaća 950 (e) 950 1.900 1.900
Trošk.materij. (b) 300 300 300
Trošk. amort. (d) 275 275 275
Trošk. usluga 400 400 400
Ukupno 51.800 51.800 2.925 2.925 53.275 53.275 3.875 7.400 49.400 45.875
Neto dobit 3.525 3.525
7.400 7.400 49,400 49.400
 KLASIFICIRANI FINANCIJSKI
IZVJEŠTAJI
• Pozicije s određenim obilježjima zajedno su
grupirani, odnosno "klasificirani".
• Svrha klasifikacija jest prikazati korisne,
uporabljive podsume koje će pomoći korisnicima
izvještaja kod procjene solventnosti,
profitabilnosti i perspektivi poduzeća.
• Klasifikacije i podsume standardizirane su i
pomažu donositeljima odluka kod usporedbe
financijskih izvještaja različitih kompanija.
 KLASIFICIRANA BILANCA
• Kod klasificirane bilance imovina je obično
predstavljena u tri grupe:
1. tekuća (kratkotrajna) imovina
2. postrojenja i oprema
3. ostala imovina.

• Obveze se klasificiraju u:
1. kratkoročne obveze i
2. dugoročne obveze
3. ostale obveze.
Klasificirana bilanca za kompaniju Computer Barn:
KOMPANIJA COMPUTER BARN
Bilanca
31. prosinca, 1994.

Klasificirana bilanca
Tekuća (kratkotrajna) imovina:
Novac 30,000$
Utrživi vrijednosni papiri 11,000
Potraživanja po vrijednosnim papirima 5,000
Potraživanja od kupaca 60,000
Zalihe 70,000
Rashodi plaćeni unaprijed 4,000
Ukupno tekuća imovina 180,000$
Postrojenja i oprema:
Zemljište 151,000$
Zgrada 120,000$
Manje: akumulirana amoritizacija 9,000 111,000
Prodajna oprema i namještaj 45,000$
Manje: akumulirana amoritizacija 27,000 18,000
Ukupno osnovna stredstva i oprema 280,000
Ostala imovina:
Zemljište zadržano kao buduće mjesto za izgradnju 170,000
Ukupno imovina 630,000

Obveze & Vlasnički kapital

Kratkoročne obveze:
Obveze po vrijednosnim papirima (dospijeće 6 mj.) 20,000$
Obveze prema dobavljačima 65,000
Obveze za poreze na prodaju 3,000
Nastale obveze za rashode 8,000
Nezarađeni prihod i polozi kupaca 4,000
Ukupne tekuće obveze 100,000$
Dugoročne obveze:
Obveze za hipotekarne kredite (dospijeće 20 g.) 210,000
Ukupno obveze 310,000$
Vlasnički kapital:
Pat O'Brien, kapital 320,000
Ukupno obveze i vlasnički kapital 630,000$
 Korištenje klasificirane bilance u ocjeni
likvidnosti i solventnosti

• Likvidnost jest mjera mogućnosti da se bilo

koji oblik imovine pretvori u novac unutar
relativno kratkog vremenskog razdoblja bez
ometanja normalnog poslovanja.
 Tekuća imovina

Vremensko razdoblje u kojemu se očekuje da će se

tekuća imovina pretvoriti u novac obično je jedna
godina. Ako kompanija treba više od jedne godine
za dovršenje svog normalnog poslovnog ciklusa,
ipak će se duljina poslovnog ciklusa koristiti kao
vremensko razdoblje koje definira tekuću
imovinu. Tako su zalihe i računi potraživanja od
kupaca normalno klasificirani kao tekuća imovina,
čak kad i pretvaranje te imovine u novac neće biti
dovršeno unutar jedne godine.
 U bilanci je tekuća imovina navedena po
redu likvidnosti (što je imovina bliža novcu,
veća je njezina likvidnost). Tako se novac
uvijek navodi prvi među tekućom
imovinom, a slijede je utrživi vrijednosni
papiri, potraživanja, zalihe i unaprijed
plaćeni rashodi.
 Kratkoročne obveze
Kratkoročne su obveze postojeći dugovi koji moraju
biti plaćeni unutar istog vremenskog razdoblja koje
se koristi kod definiranja tekuće imovine. Među
najuobičajenijim kratkoročnim obvezama su obveze
po vrijednosnim papirima (koje dospijevaju unutar
jedne godine), obveze prema dobavljačima, naplaćeni
nezarađeni prihodi, nastali neplaćeni rashodi kao što
su obveze za plaće i obveze za kamate. U bilanci su
obveze po vrijednosnim papirima obično nadvedene
prve, slijede računi obveza prema dobavljačima, a
ostale vrste kratkoročnih obveza mogu biti navedene
u bilo kojemu slijedu.
 Pokazatelj tekuće likvidnosti

• Najraširenije korišteno mjerilo mogućnosti

kratkoročnog plaćanja obveza jest pokazatelj
tekuće likvidnosti. Izračunava se dijeleći ukupnu
tekuću imovinu s ukupnim kratkoročnim
obvezama.
• Što je veći pokazatelj tekuće likvidnosti, to
kompanija izgleda solventnija. Mnogi bankari i
ostali kratkoročni vjerovnici tradicionalno su
vjerovali da pokazatelj tekuće likvidnosti treba biti
najmanje 2 prema 1.
• Klasificirana tekuća imovina i kratkoročne obveze
posebno su korisne za vjerovnike u ocjeni
trenutačne mogućnosti plaćanja obveza ili
solventnosti poslovnog subjekta.
• Prema ovom standardu kompanija Computer Barn
nešto je slabija; kompanija vjerojatno ne bi dobila
vrhunsku kreditnu ocjenu od banke ili nekog
drugog kratkoročnog vjerovnika koji primjenjuje
taj kriterij
 Ocjena financijskih pokazatelja
• Ne treba insistirati na prevelikom povjerenju u
"pravila odoka", kao što je npr. "pokazatelj tekuće
likvidnosti trebao bi biti najmanje 2 prema 1".
Donositelj odluka mora prvo razumjeti jedinstvene
karakteristike kompanije i grane djelatnosti u
kojoj radi.
• Trgovci na malo teže će imati veći pokazatelj
tekuće likvidnosti nego trgovci na veliko ili
proizvodne kompanije. Uslužne vrste poduzeća
koje nemaju zaliha imaju niže pokazatelje tekuće
likvidnosti nego trgovinske ili proizvodne
kompanije.
• Velika poduzeća s vrlo pouzdanim izvorima
prihoda i novčanih primitaka u mogućnosti su
raditi s nižim pokazateljima tekuće likvidnosti
nego što su manje kompanije s manje stabilnim
zaradama.
• Vrlo visok pokazatelj (4 ili 5 prema 1) može
značiti da je previše imovine "vezano" u tekućoj
imovini te da je možda ispuštena mogućnost za
rast.
• Korisnici financijskih informacija općenito koriste
dva kriterija:
– trend pokazatelja tijekom razdoblja od nekoliko godina
– usporedba s financijskim pokazateljima sličnih
kompanija i prosjecima cijele djelatnosti.
Primjer:
Mnoge specijalizirane institucije objavljuju godišnje
glavne poslovne pokazatelje i norme za mnoge grane
djelatnosti. Prosječni pokazatelji tekuće likvidnosti
nekoliko grana djelatnosti za prošlu godinu jesu:
Prosječni pokazatelj
Grana djelatnosti tekuće likvidnosti:

Zračni transport (glavni prijevoznici) 1 prema 1

Maloprodaja -opća trgovačka roba 2,1 prema 1
Maloprodaja -specijalna ženska odjeća 3,3 prema 1
Veleprodaja -oprema 1,7 prema 1
Proizvodnja- računala 1,5 prema 1
Telefonija (regionalno) 0,9 prema 1
Korisnost i ograničenja analize pokazatelja
• Korisnici financijskih izvještaja trebaju znati da
pokazatelji imaju nekoliko ograničenja. Na primjer,
menedžment može ući u transakcije na kraju godine
koje će privremeno popraviti glavne pokazatelje.

• Poduzeće Computer Barn ima tekuću imovinu od

180,000 i kratkoročne obveze od 100,000 što
rezultira pokazateljem tekuće likvidnosti od 1,8
prema 1. Što bi se dogodilo ako bi kratko prije kraja
godine menedžment iskoristio 20,000 za plaćanje
obveza prema dobavljačima?
• Ta bi transakcija smanjila tekuću imovinu
na 160,000 i kratkoročne obveze na 80,000.
Međutim, to bi također povećalo
kompanijin pokazatelj tekuće likvidnosti na
kraju godine na 2 prema 1 (160,000$ 
80,000$ = 2).
Ograničenja:
• imovina se procjenjuje po troškovima
nabave, a ne prema tekućoj tržišnoj
vrijednosti
• izražavaju jedino financijske odnose i
usporedbe financijskih pokazatelja
(zanemaruju se nefinancijski učinci).
 Radni (obrtni) kapital
• Radni (obrtni) kapital je druga mjera koja se često
koristi za izračunavanje odnosa između tekuće
imovine i kratkoročnih obveza. Radni kapital je višak
tekuće imovine preko kratkoročnih obveza.
• Prikazana bilanca označava da na kraju godine
kompanija Computer Barn ima radni kapital od
80,000 (180,000 -100,000).
• Iznos radnog kapitala koji kompaniji omogućuje
solventnost, varira s veličinom organizacije i prirodom
njezinih poslovnih aktivnosti. Analitičar koji je
upoznat s prirodom kompanijina poslovanja, obično
može odrediti prema iznosu radnog kapitala je li
kompanija u zadovoljavajućem financijskom položaju
ili će uskoro vjerojatno upasti u financijske teškoće.
• Kompanija s kratkoročnim obvezama koje su veće
od tekuće imovine ima negativni iznos radnog
(obrtnog) kapitala. Negativni radni (obrtni) kapital
odmah ne znači da je kompanija insolventna.
Svaka kompanija s pokazateljem tekuće
likvidnosti manjim od 1 prema 1 ima negativan
iznos radnog kapitala. Mnoge telefonske
kompanije pripadaju toj kategoriji.
 Vlasnikova odgovornost za dugove
poduzeća
• Računovođe gledaju poslovni subjekt odvojeno od
drugih ekonomskih aktivnosti vlasnika poduzeća
(ili nekoliko vlasnika poduzeća). Zakon u mnogim
državama, međutim, razlikuje korporacije i ostale
oblike poduzeća.
• Vlasnici vlastitih poduzeća i partnerstva osobno su
odgovorni za bilo koje i sve dugove. Zbog toga
njihovi vjerovnici često temelje svoje krajnje
odluke na solventnosti vlasnika poduzeća radije
nego na financijskom položaju samog poduzeća.
• Kod korporacija, vlasnici (dioničari) nisu osobno
odgovorni za dugove poduzeća. Vjerovnici mogu
računati jedino na poslovni subjekt kod traženja
plaćanja svojih potraživanja. Tako solventnost
poslovnog subjekta postaje mnogo značajnija ako
je poduzeće organizirano kao korporacija.
 Male korporacije i "garancije" za zajmove

Često male korporacije ne ispunjavaju uvjete koje

im postavljaju banke za kredit. U takvim
slučajevima vjerovnici mogu tražiti da jedan ili
nekoliko dioničara kompanije osobno garantira (ili
"supotpiše") određene dugove poslovnog subjekta.
Sa supotpisivanjem dugova korporacije, pojedinci
dioničari postaju osobno odgovorni za dug ako
korporacija nije u mogućnosti izvršiti plaćanje.
 
KLASIFIKACIJA RAČUNA DOBITI I
GUBITKA

Račun dobiti i gubitka može biti sastavljen

ili u obliku nekoliko koraka ili u obliku
jednog koraka.
Račun dobiti i gubitka u nekoliko koraka
Račun dobiti i gubitka u nekoliko koraka nazvan
je tako zbog serije koraka u kojoj se troškovi i
rashodi oduzimaju od prihoda.

Prihod prodaje
- trošak prodane robe
Bruto profit
- poslovni rashodi
Poslovna dobit
- neposlovne stavke
Neto dobit
Račun dobiti i gubitka u nekoliko koraka:
KOMPANIJA COMPUTER BARN
Račun dobiti i gubitka
za godinu koja završava na dan 31. prosinca, 1994.

Neto prodaja 900,000

Manje: Trošak prodane robe 540,000
Bruto profit 360,000
Manje: Poslovni rashodi
Rashodi prodaje:
Plaće iz prodaje i provizije 78,800
Reklama 42,000
Usluge dostave 14,200
Amortizacija: oprema trgovine 9,000
Drugi prodajni rashodi 6,000
Ukupno rashodi prodaje 150,000
Opći & administrativni rashodi
Administrativne & uredske plaće 73,000
Razne korisne stvari 6,500
Amortizacija: zgrada 8,500
Drugi opći & administrativni rashodi 11,000
Ukupni opći & administrativni rashodi 99,000
Ukupno poslovni rashodi 249,000
Poslovna dobit 111,000
Manje (više): Neposlovne stavke:
Rashod za kamate 23,000
Izgubljeni popusti kod kupnje 1,200
Prihod od kamata (3,200) 21,000
Neto dobit 90,000
Račun dobiti i gubitka u jednom koraku 
Račun dobiti i gubitka u jednom koraku dobio je ime
po tome što se svi troškovi i rashodi oduzimaju od
ukupnog prihoda u jednom koraku.
KOMPANIJA COMPUTER BARN
Račun dobiti i gubitka
za godinu koja završava na dan 31. prosinca, 1994.

Prihodi
Neto prodaja 900,000
Prihodi od kamata 3,200
Ukupni prihodi 903,200
Troškovi i rashodi
Trošak prodane robe 540,000
Prodajni rashodi 150,000
Opći & administrativni rashodi 99,000
Rashodi za kamate 23,000
Izgubljeni popusti kod kupnje 1,200
Ukupni troškovi i rashodi 813,200
Neto dobit 90,000
 Ocjena adekvatnosti neto dobiti
• Neto dobit neukorporiranog poduzeća trebala bi
biti dovoljna da vlasniku osigura naknadu za:
- osobne usluge koje je izvršio za poduzeće,
- povrat vlastitog kapitala kojeg je uložio u
poduzeće,
- stupanj financijskog rizika kojeg je poduzeo.

• Adekvatnost neto dobiti određena je vrijednošću

koju vlasnik pridaje svakom od tih čimbenika.
• Neto dobit korporacije trebala bi biti
dovoljna da dioničarima osigura naknadu
za:
- iznos njihova financijskog ulaganja,
- stupanj rizika koji su poduzeli.*

* Dioničari su obično izloženi manjem financijskom

riziku nego suvlasnici neukorporiranog poduzeća,
obzirom da nisu osobno odgovorni za dugove
poslovnog subjekta.
 Zalihe
• Zalihe su jedna od najznačajnijih stavaka bilance,
bilo da se radi o zalihama materijala, vlastitih
proizvoda ili trgovačke robe.
• U trgovačkom poduzeću, zalihe su namijenjene
prodaji kupcima.
• Zalihe se pretvaraju u novac unutar jednog
normalnog poslovnog ciklusa pa se smatraju
tekućom imovinom.
• U bilanci se zalihe prikazuju odmah nakon
potraživanja od kupaca zbog toga što su zalihe
samo jedan korak dalje od pretvaranja u novac,
nego što su to potraživanja od kupcima.
 Tok troškova zaliha

• Zalihe se, kao i većina ostale imovine, u

računovodstvu vrednuju po troškovima
nabave. Čim se proizvodi (roba) prodaju sa
zaliha, njihov se trošak nabave izostavlja iz
bilance i prenosi na troškove prodane robe
koji se, potom, sučeljavaju s prihodom od
prodaje u RDG-u.
 Shema toka troškova zaliha

BILANCA
Troškovi Tekuća imovina:
nabave Zalihe
(proizvodnje)

U trenutku prodaje
RAČUN DOBITI I GUBITKA
Prihod od prodaje robe
Rashodi prodane robe
Bruto marža
Troškovi poslovanja trgovine
Dobit
• U beskonačnom sustavu zaliha, knjiženja u
računovodstvu paralelno prate ovaj tok troškova.
Kad je roba kupljena, njezin se trošak knjiži na
dugovnoj strani konta zalihe. Kad se roba proda,
njezin se trošak nabave smanjuje na kontu zaliha i
knjiži na dugovnoj strani konta rashodi prodane
robe.

• U računovodstvu je izuzetno važno vrednovanje

zaliha. U većini slučajeva, vrijednost zaliha
najveća je stavka tekuće imovine, a i najveći
rashodi su rashodi prodane robe.
 Prema računovodstvenim standardima,
prihvatljivo je nekoliko različitih metoda
vrednovanja zaliha. Različite metode mogu
rezultirati značajno različitim financijskih
pokazateljima pa je i posebno važno da korisnici,
prije svih, menadžeri i investitori, razumiju učinke
primjene različitih metoda vrednovanja zaliha.
Standardne metode, prihvatljive u računovodstvu,
jesu pojedinačna indentifikacija i pretpostavka
toka troškova. Oba su pristupa prihvatljiva,
međutim kad se jedan pristup odaberem njega
treba dosljedno primjenjivati
 Pojedinačna identifikacija

Ova se metoda koristi kada se stvarni

troškovi pojedinih jedinica mogu odrediti iz
računovodstvene evidencije. Koristi se kod
jedinica robe i proizvoda koje imaju veliku
pojedinačnu vrijednost.
 Pretpostavka toka troškova
• Zalihe se vrednuju prema pretpostavljenom slijedu
kojim se jedinice proizvoda ili robe povlače sa
zaliha. Primjerice, moglo bi se pretpostaviti da se
najprije prodaje najstarija roba ili da se najprije
prodaje najčešće nabavljena roba.

• Međunarodnim računovodstvenim standardima

(MRS 2 - Zalihe) predviđaju se tri pretpostavke
toka. Osnovnim ili prioritetnim postupkom,
predviđene su:
 1. metoda prosječnih troškova

• zalihe se procjenjuju po prosječnom

jediničnom trošku s pretpostavkom da se
jedinice sa zaliha povlače slučajnim
redoslijedom. Vrijednost jedinice zaliha
izračunava se dijeljenjem ukupne
vrijednosti zaliha s ukupnom zatečenom
količinom na zalihi.
 2. prva cijena ulaza - prva cijena izlaza
(FIFO)

• pretpostavlja se da se one jedinice sa zalihe

koje su prve kupljene najprije troše sa
zalihe, odnosno da se sa zalihe najprije
izdaje roba koja je najdulje na zalihama.
Preostale zalihe čine jedinice vrednovane
po posljednjim ulaznim troškovima nabave.
 3. posljednja cijena ulaza - prva cijena
izlaza (LIFO)

• Alternativno dozvoljena metoda

• pretpostavlja se da se one jedinice sa zalihe

koje su posljednje kupljene najprije troše sa
zalihe, odnosno da se sa zalihe najprije
izdaje roba koja je najkraće na zalihama.
Preostale zalihe čine jedinice vrednovane
po prvim ulaznim troškovima nabave.
 Pretpostavka toka troškova ne mora
korespondirati sa stvarnim fizičkim
kretanjem zaliha. Kako su jedinice na zalihi
identične, potpuno je nebitno koja je
jedinica ranije, a koja kasnije umanjila
zalihu. Stoga se smatra da je tok troškova
puno važniji od fizičkog toka zaliha.
Korištenje pretpostavke toka eliminira
potrebu za posebnom identifikacijom svake
jedinice na zalihi i traženje njezina stvarnog
troška nabave.
 Zadatak
1. Proknjižite na kartici materijalnog knjigovodstva
stanje i promjene materijala po metodama izlaza:
FIFO, LIFO i prosječne ponderirane cijene.
2. Prikažite učinak odabira metode izlaza
materijala (robe) sa zalihe na troškove
obračunskog razdoblja.
01.1.2003. stanje 110 kg po 50 kn / kg
06.1.2003. nabavljeno 510 kg po 60 kn / kg
12.1.2003. utrošeno 520 kg
17.1.2003. nabavljeno 170 kg po 80 kn / kg
21.1.2003. utrošeno 200 kg
26.1.2003. nabavljeno 100 kg po 70 kn / kg
31.1.2003. zaključite karticu materijalnog knjigovodstva.
 Metoda: FIFO
Količina (kg) Jedinič. Vrijednost (kn)
Datum Dokument Opis cijena
Ulaz Izlaz Stanje (kn/kg) Duguje Potražuje Saldo
1.1.'03. Stanje PSo 110 110 50 5.500 5.500
6.1.'03. P-1 Nabava 510 620 60 30.600 36.100
110×50
12.1.'03. I-1 Utrošak 520 100 410×60 30.100 6.000

17.1.'03. P-2 Nabava 170 270 80 13.600 19.600

100×60
21.1.'03. I-2 Utrošak 200 70 100×80 14.000 5.600

26.1.'03. P-3 Nabava 100 170 70 7.000 12.600

31.1.'03. Stanje ZSo 170 12.600
Ukupno 890 890 56.700 56.700

Troškovi materijala
Dobavljač Zalihe materijala (robe) (Rashodi prodane robe)
51.200 PS 5.500 44.100 44.100

51.200 12.600 ZS
 Metoda: LIFO
Količina (kg) Jedinič. Vrijednost (kn)
Datum Dokument Opis cijena
Ulaz Izlaz Stanje (kn/kg) Duguje Potražuje Saldo
1.1.'03. Stanje PSo 110 110 50 5.500 5.500
6.1.'03. P-1 Nabava 510 620 60 30.600 36.100
510×60
12.1.'03. I-1 Utrošak 520 100 10×50 31.100 5.000

17.1.'03. P-2 Nabava 170 270 80 13.600 18.600

170×80
21.1.'03. I-2 Utrošak 200 70 30×50 15.100 3.500

26.1.'03. P-3 Nabava 100 170 70 7.000 10.500

31.1.'03. Stanje ZSo 170 10.500
Ukupno 890 890 56.700 56.700

Troškovi materijala
Dobavljač Zalihe materijala (robe) (Rashodi prodane robe)
51.200 PS 5.500 46.200 46.200

51.200 10.500 ZS
 Metoda: Prosječne ponderirane cijene
Količina (kg) Jedinič. Vrijednost (kn)
Datum Dokument Opis cijena
Ulaz Izlaz Stanje (kn/kg) Duguje Potražuje Saldo
1.1.'03. Stanje PSo 110 110 50 5.500 5.500,000
6.1.'03. P-1 Nabava 510 620 60 30.600 36.100,000
36.100
12.1.'03. I-1 Utrošak 520 100 620
30.277,419 5.822,581

17.1.'03. P-2 Nabava 170 270 80 13.600 19.422,581

19.422
21.1.'03. I-2 Utrošak 200 70 270
14.387,097 5.035,484

26.1.'03. P-3 Nabava 100 170 70 7.000 12.035,484

31.1.'03. Stanje ZSo 170 12.035,484
Ukupno 890 890 56.700 56.700,000

Troškovi materijala
Dobavljač Zalihe materijala (robe) (Rashodi prodane robe)
51.200 PS 5.500 44.665 44.665

51.200 12.035 ZS
 METODA STANDARDNOG TROŠKA
KAO TEHNIKA MJERENJA ZALIHA
• Prema točci 21. MRS-a 2, metoda standardnog
troška može se koristiti kao tehnika mjerenja
troškova zaliha pod uvjetom da su rezultati u
pogledu vrijednosti zaliha u bilanci i troškova za
prodano u računu dobiti i gubitka približni trošku.
• Za financijska izvješća vrednovanje zaliha po
standardnim troškovima prihvatljivo je kada nema
značajne razlike između stvarnih i standardnih
troškova.
• Ako postoji značajna razlika između stvarnih i
standardnih troškova, vrijednost zaliha treba
uskladiti na razinu stvarnih troškova. Ako se ne bi
usklađivala ta razlika, zalihe u bilanci i troškovi za
prodano u računu dobiti i gubitka bili bi pogrešno
iskazani za nedopuštenu svotu.
• U proizvodnim djelatnostima, kad god je to
moguće i prikladno, računovodstveni sustav se
temelji na stvarnim troškovima proizvodnje. U
praksi se nerijetko pojavljuju situacije da je
knjiženje po stvarnim troškovima neprikladno
zbog kašnjenja podataka u odnosu na potrebe.
• Najčešće, taj problem dolazi do izražaja u
masovnoj proizvodnji u kojoj se troškovi
proizvodnje obračunavaju mjesečno, a proizvodi
se kontinuirano proizvode, predaju u skladište i
prodaju tijekom cijelog mjeseca. Slični problemi
javljaju se čak i kod proizvodnji koje traju duže od
godinu dana.
• Budući da standardni troškovi uzimaju u obzir
normalne razine materijala i dijelova zaliha, rada,
učinkovitosti i proizvodni kapacitet, u slučaju kad
se kroz duže razdoblje pojavljuju odstupanja,
standarde treba preispitati te ako je neophodno
izmijeniti u skladu s tekućim uvjetima.
• Knjiženje zaliha sirovina i materijala, rezervnih
dijelova i sitnog inventara u sustavu standardnih
troškova razlikuje se od knjiženja u sustavu
stvarnih troškova po tome što se zalihe zadužuju i
razdužuju po standardnim, a ne po stvarnim
troškovima.

• Razlika između stvarnih i standardnih troškova

knjiže se na poseban račun – odstupanje od
stvarne cijene zaliha materijala.
• Ako je standardna cijena po kojoj je materijal
zadužen na skladište veća od stvarne nabavne
cijene, radi se o povoljnim (pozitivnim)
odstupanjima koja se na korektivnom računu
knjiže potražno.

• Ako je standardna cijena materijala niža od

stvarne nabavne cijene, radi se o nepovoljnim
(negativnim) odstupanjima koja se na
korektivnom računu knjiže dugovno.
Primjer knjiženja zaduženja i utroška zaliha
materijala po standardnim troškovima koji su
veći od stvarnih
1. Nabavljeno je 100 kg materijala po cijeni od 300
kn/kg. Primljena je faktura dobavljača na svotu
od 30.000 kn. Materijal je na zalihe zadužen po
standardnoj cijeni od 320,00 kn/kg.
2. U proces proizvodnje izdano je 40 kg materijala.
Obračun utroška je izveden po standardnoj cijeni
od 320,00 kn/kg. Za utrošeni materijal knjižena
su odstupanja od stvarne cijene zaliha materijala.
Knjiženje u dnevniku:

Tek. Opis Svota

br. Duguje Potražuje
1. Zalihe materijala (po stan. cijeni) 32.000
Dobavljači zaliha 30.000
Odstupanje od stvarne cijene zaliha materijala 2.000
Za zaduženje materijala na skladište po
standardnoj cijeni
2a. Osnovni materijal i sirovine 12.800
Zalihe materijala 12.800
Za davanje materijala u uporabu
2b. Odstupanje od stvarne cijene zaliha materijala 800
Odstupanje troškova zbog odstupanja cijene
800
zaliha
Za odstupanje od stvarne cijene zaliha
materijala
• Ako je ukupni potražni saldo odstupanja
standardnih od stvarnih troškova mali i ne utječe
bitno na financijski rezultat, ta odstupanja se
mogu prenijeti na prihode, a zalihe mogu ostati
proknjižene u bilanci po standardnim troškovima.

• Ako je taj saldo veliki, tj. ako su terećeni

standardni troškovi puno veći od stvarnih, onda
troškove zaliha i troškove za prodano treba
stornirati do razine stvarnih troškova.
Primjer knjiženja zaduženja i utroška zaliha
materijala po standardnim troškovima koji su
niži od stvarnih
1. Nabavljeno je 100 kg materijala po cijeni od 350
kn/kg. Primljena je faktura dobavljača na svotu
od 35.000 kn. Matrijal je na zalihe zadužen po
standardnoj cijeni od 320,00 kn/kg.
2. U proces proizvodnje izdano je 40 kg materijala.
Obračun utroška je izveden po standardnoj cijeni
od 320,00 kn/kg. Za utrošeni materijal knjižena
su odstupanja od stvarne cijene zaliha materijala.
Knjiženje u dnevniku:
Tek. Opis Svota
br. Duguje Potražuje
1. Zalihe materijala (po stan. cijeni) 32.000
Odstupanje od stvarne cijene zaliha materijala 3.000
Dobavljači zaliha 35.000
Za zaduženje materijala na skladište po
standardnoj cijeni
2a. Osnovni materijal i sirovine 12.800
Zalihe materijala 12.800
Istodobno:
2b. Odstupanje troškova zbog odstupanja cijene 1.200
zaliha
Odstupanje od stvarne cijene zaliha materijala 1.200
Za davanje materijala u proces i odstupanje
cijena
• Ako je ukupni dugovni saldo odstupanja
standardnih od stvarnih troškova mali i ne utječe
bitno na financijski rezultat, odstupanja se mogu
knjižiti na rashode razdoblja.

• Ako je taj saldo veliki, onda troškove zaliha

terećene standardnim troškovima treba korigirati
tj. povećati do visine stvarnih troškova.
 Zalihe sitnog inventara
• Dugotrajna imovina je ona imovina čiji je korisni
vijek trajanja od davanja u uporabu dulji od jedne
godine. Međutim, Zakon o porezu na dobit (NN
177/04), članak 12. nalaže da se dugotrajna
imovina podijeli na dva dijela i to na:
1) dugotrajnu imovinu čija je pojedinačna
nabavna vrijednost u trenutku nabave veća od
2.000,00 kn,
2) dugotrajnu imovinu čija je pojedinačna
nabavna vrijednost u trenutku nabave manja od
2.000,00 kn.
• Na dugotrajnu imovinu čija je pojedinačna
nabavna vrijednost u trenutku nabave veća od
2.000,00 kn obračunava se trošak amortizacije u
skladu s Zakonom o porezu na dobit, MRS-om 16
i MRS-om 38.

• Na dugotrajnu imovinu čija je pojedinačna

nabavna vrijednost manja od 2.000,00 kn bez
obzira na duljinu njenog stvarnog trajanja iznad
godine dana, ne obračunava se amortizacija jer se
ona smatra imovinom male vrijednosti.
• Na dugotrajnu imovinu čija je pojedinačna
nabavna vrijednost u trenutku nabave manja od
2.000,00 kn prigodom njenog davanja u uporabu
mogu se primijeniti dvije metode otpisa i to:
1. Metoda jednokratnog otpisa (izravnog otpisa)
2. Kalkulativni otpis
• S obzirom na to, dugotrajna imovina male
vrijednosti ne vodi se u bilanci kao dugotrajna
imovina nego kao kratkotrajna imovina na
poziciji zaliha i to kao:
1. Zalihe sitnog inventara
2. Zalihe ambalaže
3. Zalihe autoguma
• Trošak, tj. otpis zaliha sitnog inventara, ambalaže i
autoguma ne nastaje u trenutku nabave te imovine
nego u trenutku njezina davanja u uporabu.
• Ako se na zalihe sitnog inventara, ambalaže i
autoguma primjenjuje jednokratni (100 % otpis)
prilikom njihova davanja u uporabu odnosno kad se
te zalihe u potpunosti kalkulativno otpišu njihova
bilančna vrijednost je nula.
• Međutim, ako su ti predmeti i dalje u uporabi
potrebno je voditi posebnu evidenciju o njihovom
stanju. One se u tom slučaju najčešće i dalje vode u
bilanci evidentno s vrijednošću ispravljenom na
nulu kao sitni inventar u uporabi, autogume u
uporabi i ambalaža u uporabi te analitički za svaki
predmet posebno.
 Primjer nabave i otpisa sitnog inventara i
autoguma:
1. Nabavljeno je 10 komada ručnih bušilica pojedinačne nabavne
vrijednosti 600,00 kn i primljena je faktura dobavljača na
svotu od 6.000,00 kn plus 1.320,00 kn PDV.
2. Nabavljeno je 30 komada autoguma pojedinačne nabavne
vrijednosti 900,00 kn i primljena je faktura dobavljača na
svotu od 27.000,00 kn plus 5.940,00 kn PDV.
3. U uporabu u proces proizvodnje dano je 6 komada ručnih
bušilica. Na ručne bušilice prema općem aktu primjenjuje se
jednokratni otpis pa su troškovi proizvodnje terećeni sa
3.600,00 kn.
4. U uporabu za gospodarska vozila dano je 30 komada
automobilskih guma. Na autogume prema općem aktu
primjenjuje se 50% kalkulativni otpis pa su troškovi razdoblja
terećeni s 13.500,00 kn.
Knjiženje u dnevniku:
Tek. Opis Svota
br. Duguje Potražuje
1. Sitan inventar na zalihi 6.000,00
Pretporez po ulaznim računima 1.320,00
Dobavljači zaliha 7.320,00
Za fakturu dobavljača
2. Autogume na zalihi 27.000,00
Pretporez po ulaznim računima 5.940,00
Dobavljači zaliha 32.940,00
Za fakturu dobavljača
3. Sitan inventar u uporabi 3.600,00
Sitan inventar na zalihi 3.600,00
Istodobno:
Troškovi sitnog inventara u proizvodnji 3.600,00
Amortiziranje (ispravak vrijednosti) sitnog inventara 3.600,00
Za davanje sitnog inventara u uporabu i 100% otpis
4. Autogume u uporabi 27.000,00
Autogume na zalihi 27.000,00
Istodobno:
Troškovi autoguma u uslugama 13.500,00
Amortiziranje (ispravak vrijednosti) autoguma 13.500,00
Za davanje autoguma u uporabu i kalkulativni otpis
50 %
• Sitni inventar, ambalaža i autogume u uporabi koji
su otpisani u 100% iznosu isknjižavaju se u
trenutku njihova rashodovanja, ako su uništeni ili
ako se popisom utvrde kao manjak.

• Isknjižavanje sitnog inventara, ambalaže i

autoguma u uporabi provodi se na način da se
međusobno zatvore računi zaliha u uporabi i
računi amortiziranja (ispravka vrijednosti) tih
zaliha.
• Prilikom isknjižavanja 100% otpisanog sitnog
inventara, ambalaže i autoguma nema knjiženja
troškova čak ni onda kad su za uništenje ili manjak
tih zaliha krive odgovorne osobe jer je bilančna
vrijednost te imovine nula.
• Ako su za uništenje ili manjak sitnog inventara,
ambalaže i autoguma terete odgovorne osobe onda
su one dužne nadoknaditi procijenjenu vrijednost
uništenih ili izgubljenih zaliha, bez obzira na to što
je njihova knjigovodstvena vrijednost nula.
• U tom slučaju treba knjižiti potraživanja od
zaposlenika u visini procijenjene vrijednosti
uništenih ili izgubljenih zaliha uvećana za PDV, te
prihod i obvezu prema PDV-u.
 Primjer isknjižavanja zaliha sitnog
inventara, ambalaže i autoguma u uporabi
1. Ručna bušilica nabavne vrijednosti 600,00 kn koja je
100% otpisana uništena je tijekom rada. Utvrđeno je da
radnik nije kriv za uništenje bušilice te je isknjižena.
2. Tijekom vožnje uništena je autoguma na kamionu.
Nabavna vrijednost autogume u svoti od 450,00 kn
knjižena je na troškove života, a guma je rashodovana i
isknjižena.
3. Godišnjim popisom utvrđeno je da nedostaje jedna ručna
bušilica nabavne vrijednosti 600,00 kn koja je prilikom
davanja u uporabu bila otpisana 100%. Za
nadoknađivanje manjka bušilice tereti se radnik koji ju je
zadužio i to za procijenjenu preostalu vrijednost od
400,00 kn plus 88,00 kn PDV-a. Bušilica je isknjižena.
 Knjiženje u dnevniku:
Tek. Opis Svota
br. Duguje Potražuje
1. Amortiziranje sitnog inventara (ispravak vrijednosti) 600,00
Sitan inventar u uporabi 600,00
Za isknjiženje uništenog sitnog inventara
2. Amortiziranje autoguma (ispravak vrijednosti) 450,00
Troškovi sitnog inventara, ambalaže i autoguma 450,00
Autogume u uporabi 900,00
Za isknjiženje uništene gume i terećenje troškova za
neotpisani dio vrijednosti
3. Amortiziranje sitnog inventara (ispravak vrijednosti) 600,00
Sitan inventar u uporabi 600,00
Potraživanja za manjkove 488,00
Prihodi od potraživanja od odgovornih osoba za 400,00
manjkove
Obveze za PDV 88,00
Za isknjiženje sitnog inventara i potraživanja za
manjkove