prof. dr. sc.

Branka Ramljak
Sveučilište u Splitu
Ekonomski fakultet
Katedra za računovodstvo i reviziju

FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI
Bilanca

Split, 2022.
 1. GODIŠNJI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI PREMA ZOR-u i HSFI

• Sustav godišnjih financijskih izvještaja za srednja i velika poduzeća sastoji se

od sljedećih šest izvještaja (čl. 19. ZORa):
1. izvještaj o financijskom položaju - bilanca
2. račun dobiti i gubitka
3. izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti (samo obveznici primjene MSFI)
4. izvještaj o novčanim tokovima
5. izvještaj o promjenama kapitala
6. bilješke uz financijske izvještaje.

• Mikro i mali poduzetnici moraju sastavljati samo:

1. bilancu
2. račun dobiti i gubitka
3. bilješke uz financijske izvještaje.

Izvještaji malih poduzetnika bit će predmet našeg rada u okviru kolegija

Računovodstvo.
prof.dr.sc. Ivica Pervan i prof.dr.sc. Željana Aljinović Barać
 TEMELJNE RAČUNOVODSTVENE KATEGORIJE

 STATIČKE KATEGORIJE:
 Imovina
 Kapital
 Obveze

 DINAMIČKE KATEGORIJE:
 Rashodi
 Prihodi
 Financijski rezultat (dobit/gubitak)

prof.dr.sc. Branka Ramljak 3

VEZE IZMEĐU FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA
PODRUČJE ODLUČIVANJA
INVESTIRANJE POSLOVANJE FINANCIRANJE

BILANCA
IMOVINA IZVORI IMOVINE
Kratkoročna imovina RAČUN DOBITI I Kratkoročne obveze
Dugoročna imovina GUBITKA Dugoročne obveze
Kapital
UKUPNO IMOVINA Prihodi iz poslovanja UKUPNO IZVORI
- Rashodi iz poslovanja
= Rezultat poslovanja
- Porez na dobit
= Neto dobit/Gubitak

IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TIJEKU

INVESTICIJSKE POSLOVNE FINANCIJSKE

AKTIVNOSTI AKTIVNOSTI AKTIVNOSTI

prof.dr.sc. Ivica Pervan i prof.dr.sc. Željana Aljinović Barać

 2. IZVJEŠTAVANJE EKSTERNIH KORISNIKA PUTEM RGFI

• Polazeći od odredbi Zakona o računovodstvu-ZOR (čl. 30 - 32), obveznici

primjene zakona moraju predavati svoje financijske izvještaje za javnu
objavu kroz Registar godišnjih financijskih izvještaja-RGFI, kojeg vodi
FINA.
• U javnom dijelu Registra za svakog poduzetnika se objavljuje sljedeće:
1. godišnje financijske izvještaje
2. konsolidirane godišnje financijske izvještaje
3. godišnja izvješća
4. konsolidirana godišnja izvješća
5. revizorska izvješća zajedno s izvještajima koji su bili predmet revizije
6. odluku o predloženoj raspodjeli dobiti ili pokriću gubitka

prof.dr.sc. Ivica Pervan i izv.prof.dr.sc. Željana Aljinović Barać

• Godišnje izvješće prema odredbama ZOR (čl. 21.) treba obuhvaćati sljedeće
elemente:
1. financijske izvještaje za izvještajno razdoblje, uključujući revizorsko izvješće ako je
propisana obvezna revizija godišnjih financijskih izvještaja
2. izjavu o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja, ako su je dužni sastavljati
3. izvještaj o plaćanjima javnom sektoru, ako su ga dužni sastavljati
4. izvješće poslovodstva s podacima koji se odnose na prikaz vjerojatnog budućeg
razvoja poduzetnikova poslovanja, aktivnosti istraživanja i razvoja, podataka o
otkupu vlastitih dionica sukladno propisu kojim se uređuju trgovačka društva,
podataka o postojećim podružnicama poduzetnikakoje financijske instrumente
koristi, ako je to značajno za procjenu imovine, obveza, financijskog položaja i
uspješnosti poslovanja (ciljeva i politike poduzetnika u vezi s upravljanjem
financijskim rizicima, zajedno s politikom zaštite svake značajnije vrste prognozirane
transakcije za koju se koristi računovodstvo zaštite; izloženosti poduzetnika
cjenovnom riziku, kreditnom riziku, riziku likvidnosti i riziku novčanog toka).
5. nefinancijsko izvješće, ako je obveznik njegove izrade i ako ga odluči uključiti u
izvješće poslovodstva
Mikro i mali poduzetnici nisu dužni sastavljati godišnje izvješće.

• Važnost treba dati obvezi izrade bilješki koje bi trebale davati detaljnije razrade
glavnih elemenata financijskih izvještaja i računovodstvene politike.
prof.dr.sc. Ivica Pervan i izv.prof.dr.sc. Željana Aljinović Barać
 1.1.Izvještaj o financijskom položaju - Bilanca

• Bilanca je financijski izvještaj koji pokazuje stanje imovine i izvora imovine

na određeni dan. Imovina se u računovodstvenoj terminologiji naziva aktiva,
a njeni izvori pasiva.

• Osnovna karakteristika bilance je činjenica da je ona statički izvještaj koji se

odnosi na jednu točku u vremenu te zbog toga svaka bilanca ima datum na
koji se odnosi.

• U bilanci uvijek mora biti ravnoteža, koja se odnosi na imovinu i njene izvore,
jer prema temeljnoj računovodstvenoj jednakosti imovina uvijek mora biti
jednaka svojim izvorima. Ta se ravnoteža može zapisati pomoću sljedeće
formule:
Imovina = Izvori imovine

prof.dr.sc. Ivica Pervan i izv.prof.dr.sc. Željana Aljinović Barać

• Polazeći od toga da izvori imovine mogu biti “vlastiti” (koji pripadaju
vlasnicima) i “tuđi” (koji pripadaju vjerovnicima), desna se strana formule
može zapisati i na sljedeći način:

Imovina = Kapital + Obveze

• Osnovnu strukturu bilance prikazuje sljedeća slika:

Kapital

Imovina

Obveze

prof.dr.sc. Ivica Pervan i izv.prof.dr.sc. Željana Aljinović Barać

 O IMOVINI

Imovina odgovara na pitanje ŠTO poduzeće ima

IMOVINA = AKTIVA

DUGOTRAJNA KRATKOTRAJNA
(fiksna, stalna) (obrtna,tekuća)

prof.dr.sc. Branka Ramljak 9

 OBILJEŽJA DUGOTRAJNE IMOVINE

PO KOJOJ VRIJEDNOSTI SE VODI IMOVINA?

1. Materijalna i nematerijalna imovina vode se po NABAVNOJ
VRIJEDNOSTI (trošak nabave):
a) kupovna cijena +
b) ovisni troškovi nabave (prijevoz, prijenos, ukrcaj,
iskrcaj, špedicija, carina i sl.)

A KAKO SE TROŠI?
2. Troši se postupno u korisnom vijeku trajanja –
AMORTIZACIJA

prof.dr.sc. Branka Ramljak 10

 OBILJEŽJA KRATKOTRAJNE IMOVINE

PO KOJOJ VRIJEDNOSTI SE VODI?

1. Vodi se po NABAVNOJ VRIJEDNOSTI:
– Zalihe se vode po trošku nabave i cijeni proizvodnje u
proizvodnoj djelatnosti, odnosno po
– Nabavnoj i prodajnoj, te maloprodajnoj vrijednosti u
trgovini

A KAKO SE TROŠI?
1. Troši se jednokratno, stavljanjem u proizvodnju ili
prodajom (unutar određenog razdoblja)

prof.dr.sc. Branka Ramljak 11

• Prema HSFI 1- Financijski izvještaji, imovina se u bilanci dijeli na dva
osnovna dijela dugotrajnu i kratkotrajnu.

• Definicija kratkotrajne imovine dana je u HSFI 1, koji ističe da je to ona

imovina koja ispunjava sljedeće uvjete (HSFI 1, t. 1.12.):
1. očekuje se da će se realizirati ili se drže za prodaju ili potrošnju u redovnom tijeku
poslovanja,
2. primarno se drži za trgovanje,
3. očekuje se da će se realizirati unutar dvanaest mjeseci od datuma bilance,
4. novac ili novčani ekvivalent, osim ako mu je ograničena mogućnost razmjene ili uporabe
za podmirivanje obveza za razdoblje od najmanje dvanaest mjeseci od datuma bilance.

• Dugotrajna imovina je ona imovina koja ne zadovoljava definiciju

kratkotrajne imovine iz HSFI 1.

• S obzirom na kriterije definirane za kratkotrajnu imovinu proizlazi da je

dugotrajna imovina ona imovina koja se ne drži za trgovanje, te se očekuje
da će njen vijek trajanja biti duži od dvanaest mjeseci.

• Pored prethodno opisanih uvjeta za priznavanje dug. imovine valja istaknuti

i odredbe Zakona o porezu na dobit koji u članku 12. ističe da se pod
dugotrajnom imovinom smatraju ona imovina kod koje je pojedinačni trošak
nabave veći od 3.500 kn (NN, 143/14).

prof.dr.sc. Ivica Pervan i izv.prof.dr.sc. Željana Aljinović Barać

• Osnovnu strukturu imovine prikazuje sljedeća slika:

IMOVINA

DUGOTRAJNA IMOVINA

ü nematerijalna
ü materijalna
ü financijska
ü potraživanja

KRATKOTRAJNA IMOVINA

ü zalihe
ü potraživanja
ü financijska
ü novac

prof.dr.sc. Ivica Pervan i izv.prof.dr.sc. Željana Aljinović Barać

 O IZVORIMA IMOVINE

IZVORI IMOVINE = PASIVA

VLASTITI IZVORI TUĐI IZVORI

/Kapital/ /Obveze/

Izvori imovine odgovaraju na pitanje ČIJE JE to što poduzeće

ima

prof.dr.sc. Branka Ramljak 14

 1.1.2. Obveze

• Obveze su tuđi izvori imovine jer se u poslovnoj praksi uvijek jedan dio
imovine financira iz tuđih izvora (iz kredita banaka, zajmova drugih društava,
obveza dobavljačima, obveza prema državi, itd.)

• Prema Okviru HSFI obveza je sadašnja obveza poduzetnika, proizašla iz

prošlih transakcija i prošlih događaja za čije se podmirenje očekuje da
će doći do odljeva resursa iz poduzetnika koji utjelovljuju ekonomske
koristi.

• Obveza se priznaje u bilanci kada je vjerojatno da će zbog podmirivanja

sadašnje obveze nastati odljev resursa i kada se iznos kojem će se ona
podmiriti može pouzdano izmjeriti.

prof.dr.sc. Ivica Pervan i izv.prof.dr.sc. Željana Aljinović Barać

• Obveze se kao i imovina moraju klasificirati na dugoročne i kratkoročne,
dok su posebne kategorije obveza rezerviranja i nepredviđene obveze.

• Kratkoročna obveza je sadašnja obveza koja ispunjava bilo koji od

sljedećih kriterija (HSFI 13, t. 13.7.):

1. očekuje se da će se podmiriti u redovnom tijeku poslovnog ciklusa

2. dospijeva za podmirenje u roku unutar dvanaest mjeseci poslije datuma bilance
3. primarno se drži radi trgovanja.

• Obveza koja ne udovoljava definiciji kratkoročne obveze klasificira se kao

dugoročna obveza.

• Dakle, dugoročne obveze su one obveze koje trgovačko društvo ne treba

podmiriti u roku kraćem od 12 mjeseci.

prof.dr.sc. Ivica Pervan i izv.prof.dr.sc. Željana Aljinović Barać

• Osnovnu strukturu obveza prikazuje sljedeća slika:

OBVEZE

DUGOROČNEOBVEZE

ü emitirane obveznice
ü uzeti krediti
ü uzeti zajmovi

KRATKOROČNE OBVEZE

ü prema dobavljačima
ü za uzete kredite
ü za za uzete zajmove
ü prema državi

prof.dr.sc. Ivica Pervan i izv.prof.dr.sc. Željana Aljinović Barać

 1.1.3. Kapital

• Kapital predstavlja izvor imovine vlasnika, te se rezidualnim pristupom

izračunava kao razlika između imovine i obveza.

• Ovdje valja napomenuti da su kapital i obveze izvori imovine, odnosno

drugim riječima potraživanja prema imovini trgovačkog društva.

• U literaturi se obično ističe da su obveze jače potraživanje prema imovini,

dok je kapital slabije potraživanje prema imovine.

 Tako primjerice, ako trgovačko društvo završi u stečaju i nakon toga u likvidaciji iz
imovine se najprije podmiruju obveze prema vjerovnicima.

 Tek kada se obveze podmire eventualni višak imovine međusobno dijele vlasnici.

• Detaljniju razradu kretanja kapitala u odnosu na bilancu daje izvještaj o

promjenama kapitala.

prof.dr.sc. Ivica Pervan i izv.prof.dr.sc. Željana Aljinović Barać

• Osnovnu strukturu kapitala prikazuje sljedeća slika:

KAPITAL

UPISANI KAPITAL

REZERVE KAPITALA

REZERVE IZ DOBITI
ü zakonske
ü statutarne
ü ostale

REVALORIZACIJSKE
REZERVE

FINANCIJSKI REZULTAT
POSLOVANJA
ü dobit/gubitak tekuće godine
ü zadržana dobit/preneseni
gubitak

prof.dr.sc. Ivica Pervan i izv.prof.dr.sc. Željana Aljinović Barać

• HSFI 12 - Kapital u svojim definicijama na sljedeći način definira osnovne
dijelove kapitala na sljedeći način (HSFI 12, t. 7-15):

1. Upisani kapital je novčano izražena vrijednost onoga što ulagač unosi u trgovačko
društvo, a registrirano je na trgovačkom sudu.

2. Kapitalne rezerve (rezerve kapitala prema čl.122, ZTD-a) kapitala kojeg poduzetnik
ostvaruje: realizacijom dionica, odnosno udjela iznad nominalne vrijednosti upisanog
kapitala odnosno iznad troška stjecanja trezorskih dionica.

3. Rezerve iz dobiti su dio kapitala koje se formiraju iz dobiti poduzetnika.

4. Revalorizacijske rezerve su dio kapitala koje nastaju ponovnom procjenom imovine

iznad troškova nabave (dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine, te financijske
imovine raspoložive za prodaju).

5. Zadržana dobit ili preneseni gubitak je dio dobiti prethodnih razdoblja koja ostaje
poduzetniku nakon raspoređivanja u rezerve, isplate dividende ili udjela u dobiti
umanjena za gubitke prethodnih razdoblja.

6. Dobit ili gubitak tekućeg razdoblja je dio kapitala kao rezultat viška prihoda nad
rashodima, odnosno viška rashoda na prihodima ostvarenih u tekućem obračunskom
razdoblju nakon obračuna poreza na dobit.

prof.dr.sc. Ivica Pervan i izv.prof.dr.sc. Željana Aljinović Barać

 1.1.4. Sadržaj i oblik bilance
• Kod javne objave kod malih poduzetnika se koristi sljedeći format bilance:

prof.dr.sc. Ivica Pervan i izv.prof.dr.sc. Željana Aljinović Barać

 1.1.5. Bilančne promjene

• Tijekom odvijanja poslovnog procesa u poduzeću se javljaju različite

transakcije, koje na različite načine utječu na imovinu i izvore
imovine u bilanci.

• Međutim, bez obzira na različitost tih transakcija one uzrokuju

sljedeće četiri temeljne promjene u bilanci:

1. povećanje jedne stavke aktive, uz istovremeno smanjenje neke druge

stavke aktive (tzv. promjene u strukturi aktive)
2. povećanje jedne stavke pasive, uz istovremeno smanjenje neke druge
stavke pasive (tzv. promjene u strukturi pasive)
3. povećanje aktive i pasive za isti iznos
4. smanjenje aktive i pasive za isti iznos.

prof.dr.sc. Ivica Pervan i izv.prof.dr.sc. Željana Aljinović Barać

• Vlasnik je 01.02. uplatio 100.000 kn žiro račun kod osnivanja d.o.o.

Bilanca na dan 01.02.200X.

Aktiva Pasiva

Ž-R 100.000 Kapital 100.000

Σ Aktive= 100.000 Σ Pasive=100.000

prof.dr.sc. Ivica Pervan i izv.prof.dr.sc. Željana Aljinović Barać

• Na dan 02.02. iznos od 10.000 kn podignut je sa žiro računa i uplaćen
u blagajnu.

Bilanca na dan 02.02.200X.

Aktiva Pasiva

Blagajna 10.000
Kapital 100.000
Ž-R 90.000

Σ Aktive = 100.000 Σ Pasive = 100.000

prof.dr.sc. Ivica Pervan i izv.prof.dr.sc. Željana Aljinović Barać

• Kupljena je trgovačka roba 03.02. te je primljen račun od dobavljača
60.000 kn.

Bilanca na dan 03.02.200X.

Aktiva Pasiva

Blagajna 10.000 Kapital 100.000

Ž-R 90.000

Trgovačka roba 60.000 Obveze dobavlj. 60.000

Σ Aktive = 160.000 Σ Pasive=160.000

prof.dr.sc. Ivica Pervan i izv.prof.dr.sc. Željana Aljinović Barać

• Obveza prema dobavljaču 04.02. u iznosu od 50.000 kn je podmirena
sa žiro računa.

Bilanca na dan 04.02.200X.

Aktiva Pasiva
Blagajna 10.000 Kapital 100.000
Ž-R 40.000
Obveze dobavlj. 10.000
Trgovačka roba 60.000

Σ Aktive=110.000 Σ Pasive=110.000

prof.dr.sc. Ivica Pervan i izv.prof.dr.sc. Željana Aljinović Barać

• Na dan 04.02. dobavljaču je izdana mjenica u svoti od 7.000 kn s
rokom dospijeća od 3 mjeseca.

Bilanca na dan 01.01.200X.

Aktiva Pasiva

Blagajna 10.000 Kapital 100.000

Ž-R 40.000 Obveze dobavlj. 3.000
Trgovačka roba 60.000
Obveze za mjenice 7.000

Σ Aktive = 110.000 Σ Pasive = 110.000

prof.dr.sc. Ivica Pervan i izv.prof.dr.sc. Željana Aljinović Barać