Menadžersko Računovodstvo I Vježbe

Uvod [MENADŽERSKO RAČUNOVODSTVO I]
1. GODIŠNJI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI
Zakonom o računovodstvu (ZOR) uređuje se računovodstvo poduzetnika, razvrstavanje

poduzetnika i grupa poduzetnika, knjigovodstvene isprave i poslovne knjige, popis imovine i
obveza, primjena standarda financijskog izvještavanja i tijelo za donošenje standarda
financijskog izvještavanja, godišnji financijski izvještaji i konsolidacija godišnjih financijskih
izvještaja, izvještaj o plaćanjima javnom sektoru, revizija godišnjih financijskih izvještaja i
godišnjeg izvješća, sadržaj godišnjeg izvješća, javna objava godišnjih financijskih izvještaja i
godišnjeg izvješća, Registar godišnjih financijskih izvještaja te obavljanje nadzora (Zakonu o
računovodstvu, NN 78/15).
Poduzetnici u smislu ZOR (NN 78/15) razvrstavaju se na mikro, male, srednje i velike ovisno o
pokazateljima utvrđenim na zadnji dan poslovne godine koja prethodi poslovnoj godini za koju
se sastavljaju financijski izvještaji. Pokazatelji na temelju kojih se razvrstavaju poduzetnici su:
iznos ukupne aktive, iznos prihoda i prosječan broj radnika tijekom poslovne godine.
 Mikro poduzetnici su oni koji ne prelaze granične pokazatelje u dva od sljedeća tri uvjeta:
ukupna aktiva 2.600.000,00 kuna
prihod 5.200.000,00 kuna
prosječan broj radnika tijekom poslovne godine – 10 radnika.
 Mali poduzetnici su oni koji nisu mikro poduzetnici i ne prelaze granične pokazatelje u dva
od sljedeća tri uvjeta:
prihod 60.000.000,00 kuna
 Srednji poduzetnici su oni koji nisu ni mikro ni mali poduzetnici i ne prelaze granične
pokazatelje u dva od sljedeća tri uvjeta:
prihod 300.000.000,00 kuna
 Veliki poduzetnici su:
poduzetnici koji prelaze granične pokazatelje u najmanje dva od tri prethodna uvjeta kao i
banke, štedne banke, stambene štedionice, institucije za elektronički novac, društva za
osiguranje, društva za reosiguranje, leasing-društva, društva za upravljanje UCITS
fondovima, društva za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima, UCITS fondovi,
alternativni investicijski fondovi, mirovinska društva koja upravljaju obveznim mirovinskim
fondovima, mirovinska društva koja upravljaju dobrovoljnim mirovinskim fondovima,
dobrovoljni mirovinski fondovi, obvezni mirovinski fondovi te mirovinska osiguravajuća
društva, društva za dokup mirovine, faktoring-društva, investicijska društva, burze,
operateri MTP-a, središnja klirinška depozitarna društva, operateri središnjeg registra,
operateri sustava poravnanja i/ili namire i operateri Fonda za zaštitu ulagatelja neovisno o
tome da li prelaze granične pokazatelje u najmanje dva od tri prethodna uvjeta.
1
Financijski izvještaji su strukturirani prikaz financijskog položaja i uspješnosti subjekta. Cilj

financijskih izvještaja je pružiti informacije o financijskom položaju, financijskoj uspješnosti i
novčanim tokovima poslovnog subjekta koje su korisne širokom krugu korisnika u donošenju
ekonomskih odluka. Financijski izvještaji također prikazuju rezultate uprave u upravljanju
resursima koji su joj povjereni (NN 136/09, MSFI 1). Financijski izvještaji trebaju istinito i fer
prezentirati financijski položaj, financijsku uspješnost i novčane tokove poduzetnika. Istinito i
objektivno predočavanje zahtjeva vjerno predočenje učinaka transakcije i drugih poslovnih
događaja, a u skladu s kriterijima priznavanja imovine, obveza, kapitala, prihoda i rashoda (NN
86/15, HSFI 1). Objavljeni financijski izvještaji su temeljna informacija koju koristi menadžment
o financijskom položaju, uspješnosti i promjenama financijskog položaja poduzeća (Belak, 2006,
47). Godišnji financijski izvještaji moraju pružiti istinit i fer prikaz financijskog položaja i
uspješnosti poslovanja poduzetnika (ZOR, NN 78/15).
Godišnji financijski izvještaji prema Zakonu o računovodstvu (NN 78/15) su:

1) izvještaj o financijskom položaju (bilanca)
2) račun dobiti i gubitka
3) izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti
4) izvještaj o novčanim tokovima
5) izvještaj o promjenama kapitala
6) bilješke uz financijske izvještaje.
Poduzetnik je dužan sastavljati i prezentirati godišnje financijske izvještaje primjenom Hrvatskih

standarda financijskog izvještavanja (HSFI) ili Međunarodnih standarda financijskog
izvještavanja (MSFI) sukladno odredbama ZOR. Hrvatski standardi financijskog izvještavanja su
računovodstvena načela i pravila priznavanja, mjerenja i klasifikacije poslovnih događaja te
sastavljanja i prezentiranja financijskih izvještaja koje donosi Odbor za standarde financijskog
izvještavanja u skladu sa ZOR i objavljuju se u »Narodnim novinama«. Međunarodni standardi
financijskog izvještavanja su međunarodni računovodstveni standardi kako su uređeni člankom
2. Uredbe (EZ) br. 1606/2002 (ZOR, NN 78/15).
Mikro, mali i srednji poduzetnici te ostali poduzetnici koji se ne mogu razvrstati po kriterijima iz
ZOR dužni su sastavljati i prezentirati godišnje financijske izvještaje primjenom Hrvatskih
standarda financijskog izvještavanja. Veliki poduzetnici i subjekti od javnog interesa prema ZOR
dužni su sastavljati i prezentirati godišnje financijske izvještaje primjenom Međunarodnih
standarda financijskog izvještavanja. Mali i mikro poduzetnici dužni su sastavljati bilancu, račun
dobiti i gubitka i bilješke uz financijske izvještaje. Poduzetnici koji su obveznici primjene
Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja u sklopu sastavljanja svojih godišnjih financijskih
izvještaja nisu obvezni sastavljati izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti.
1.1. RELEVANTNE ZNAČAJKE BILANCE
Bilanca (Izvještaj o financijskom položaju) je sustavni pregled imovine, kapitala i obaveza na

određeni datum (NN 86/15, HSFI 1). Bilanca predstavlja prikaz stanja i strukture imovine i njenih
izvora, promatranog subjekta u određenom trenutku tj. na određeni dan, izraženih u
financijskim terminima. U računovodstvu se imovina poduzeća naziva AKTIVA, a izvori imovine
PASIVA (Belak, 2006, 48).
2
Temeljna računovodstvena jednakost o kojoj treba voditi računa pri sastavljanu bilance,
odnosno, bilančna ravnoteža, glasi:
AKTIVA = PASIVA
odnosno
IMOVINA = KAPITAL + OBVEZE
Budući da je
AKTIVA = IMOVINA, odnosno, PASIVA = KAPITAL + OBVEZE.
U nastavku je prikazana struktura bilance prema Pravilniku o strukturi i sadržaju godišnjih

financijskih izvještaja (NN 95/16).
Tablica 1.1: Bilanca

AKTIVA PASIVA
A) POTRAŽIVANJA ZA UPISANI A NEUPLAĆENI A) KAPITAL I REZERVE
KAPITAL I. Temeljni (upisani) kapital
B) DUGOTRAJNA IMOVINA II. Kapitalne rezerve
I. Nematerijalna imovina III. Rezerve iz dobiti
II. Materijalna imovina IV. Revalorizacijske rezerve
III. Dugotrajna financijska imovina V. Rezerve fer vrijednosti
IV. Potraživanja VI. Zadržana dobit ili preneseni gubitak
V. Odgođena porezna imovina VII. Dobit ili gubitak poslovne godine
C) KRATKOTRAJNA IMOVINA VIII. Manjinski (nekontrolirajući) interes
I. Zalihe B) REZERVIRANJA
II. Potraživanja C) DUGOROČNE OBVEZE
III. Kratkotrajna financijska imovina D) KRATKOROČNE OBVEZE
IV. Novac u banci i blagajni E) ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠKOVA I PRIHOD
D) PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA I BUDUĆEGA RAZDOBLJA
OBRAČUNATI PRIHODI F) UKUPNO PASIVA
E) UKUPNO AKTIVA G) IZVANBILANČNI ZAPISI
F) IZVANBILANČNI ZAPISI
1.1.1. IMOVINA KAO ELEMENT BILANCE
U aktivi bilance prikazuje se imovina koja je resurs koji kontrolira poduzetnik kao rezultat
prošlih događaja iz kojih se očekuje priljev budućih ekonomskih koristi kod poduzetnika. Prema
kriteriju ročnosti, odnosno mogućnosti transformacije u novac imovina se dijeli na kratkotrajnu
i dugotrajnu imovinu. Kratkotrajna imovina je imovina koja ispunjava sljedeće uvjete: očekuje
se da će se realizirati ili se drže za prodaju ili potrošnju u redovnom tijeku poslovanja; primarno
se drži za trgovanje; očekuje se da će se realizirati unutar dvanaest mjeseci od datuma bilance
te novac ili novčani ekvivalent, osim ako mu je ograničena mogućnost razmjene ili upotrebe za
podmirivanje obveza za razdoblje od najmanje dvanaest mjeseci od datuma bilance. Sva druga
imovina je dugotrajna (NN 86/15, HSFI 1).
Prema Pravilniku o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja (NN 95/16) kratkotrajna
imovina se dijeli na zalihe, potraživanja, kratkotrajnu financijsku imovinu i novac u banci i
blagajni, što je vidljivo iz sljedeće tablice.
3
Tablica 1.2: Kratkotrajna imovina

Kratkotrajna imovina
KRATKOTRAJNA FINANCIJSKA NOVAC U BANCI
ZALIHE POTRAŽIVANJA
IMOVINA I BLAGAJNI
- Ulaganja u udjele (dionice)
poduzetnika unutar grupe
- Ulaganja u ostale
vrijednosne papire
- Sirovine i - Potraživanja od - Dani zajmovi, depoziti i
materijal poduzetnika unutar slično poduzetnicima unutar
- Proizvodnja u grupe grupe
tijeku - Potraživanja od - Ulaganja u udjele (dionice)
- Gotovi proizvodi društava povezanih društava povezanih
- Trgovačka roba sudjelujućim interesom sudjelujućim interesom
- Novac u banci i
- Predujmovi za - Potraživanja od kupaca - Ulaganja u ostale
blagajni
zalihe - Potraživanja od vrijednosne papire društava
- Dugotrajna zaposlenika i članova povezanih sudjelujućim
imovina poduzetnika interesom
namijenjena - Potraživanja od države i - Dani zajmovi, depoziti i
prodaji drugih institucija slično društvima povezanim
- Biološka imovina - Ostala potraživanja sudjelujućim interesom
- Ulaganja u vrijednosne
papire
- Dani zajmovi, depoziti i
slično
- Ostala financijska imovina
Prema Pravilniku o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja (NN 95/16) dugotrajna
imovina se dijeli na nematerijalnu, materijalnu, dugotrajnu financijsku imovinu i potraživanja,
što je vidljivo iz sljedeće tablice.
4
Tablica 1.3: Dugotrajna imovina

Dugotrajna imovina
NEMATERIJALNA MATERIJALNA DUGOTRAJNA FINANCIJSKA
POTRAŽIVANJA
IMOVINA IMOVINA IMOVINA
- Ulaganja u udjele (dionice)
- Ulaganja u ostale
vrijednosne papire
- Zemljište - Dani zajmovi, depoziti i
- Izdaci za razvoj - Građevinski slično poduzetnicima unutar
- Koncesije, patenti, objekti grupe
licencije, robne i - Postrojenja i - Ulaganja u udjele (dionice)
- Potraživanja od
uslužne marke, oprema društava povezanih
poduzetnika unutar
softver i ostala prava - Alati, pogonski sudjelujućim interesom
grupe
- Goodwill inventar i - Ulaganja u ostale
- Potraživanja od
- Predujmovi za transportna imovina vrijednosne papire društava
društava povezanih
nabavu - Biološka imovina povezanih sudjelujućim
sudjelujućim
nematerijalne - Predujmovi za interesom
interesom
imovine materijalnu imovinu - Dani zajmovi, depoziti i
- Potraživanja od
- Nematerijalna - Materijalna slično društvima povezanim
kupaca
imovina u pripremi imovina u pripremi sudjelujućim interesom
- Ostala potraživanja
- Ostala - Ostala materijalna - Ulaganja u vrijednosne
nematerijalna imovina papire
imovina - Ulaganja u - Dani zajmovi, depoziti i
nekretnine slično
- Ostala ulaganja koja se
obračunavaju metodom
udjela
- Ostala dugotrajna
financijska imovina
1.1.2. KAPITAL KAO ELEMENT BILANCE
Kapital je vlastiti izvor financiranja imovine, a izračunava se kao ostatak imovine poduzetnika
nakon odbitka svih njegovih obveza. Prema financijskom konceptu kapitala, kao uloženog novca
ili uložene kupovne moći, kapital je sinonim za neto imovinu ili kapital poduzetnika. Prema
fizičkom konceptu kapitala, kao poslovne sposobnosti, kapital se smatra sposobnost
poduzetnika za proizvodnju temeljenu primjerice na broju jedinica proizvoda na dan (NN 86/15,
HSFI 12). Prema Pravilniku o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja (NN 95/16)
kapital i rezerve se dijele na: temeljni (upisani) kapital, kapitalne rezerve, rezerve iz dobiti,
revalorizacijske rezerve, rezerve fer vrijednosti, zadržana dobit ili preneseni gubitak, dobit ili
gubitak poslovne godine te manjinski (nekotrolirajući) interes, što je vidljivo iz sljedeće tablice.
5
Tablica 1.4: Kapital i rezerve

Kapital i rezerve
Temeljni (upisani) kapital
Kapitalne rezerve
Rezerve iz dobiti
Revalorizacijske rezerve
Rezerve fer vrijednosti
Zadržana dobit ili preneseni gubitak
Dobit ili gubitak poslovne godine
Manjinski (nekontrolirajući) interes
1.1.3. OBVEZE KAO ELEMENT BILANCE
Obveza je sadašnja obveza poduzetnika, proizašla iz prošlih događanja i za čije se podmirenje

očekuje odljev resursa. Obveza je dužnost ili odgovornost da se postupi ili nešto izvrši na
određeni način, a proizlazi iz prošlih transakcija ili drugih prošlih poslovnih događanja. Obveze
se klasificiraju kao kratkoročne i dugoročne (NN 86/15, HSFI 13).
Kratkoročne obveze su obveze koje ispunjavaju sljedeće uvjete: očekuje se da će se podmiriti u

redovitom tijeku poslovnog ciklusa; primarno se drže radi trgovanja; dospijevaju za
podmirivanje unutar dvanaest mjeseci poslije datuma bilance i poduzetnik nema bezuvjetno
pravo odgoditi podmirivanje obveza za najmanje dvanaest mjeseci poslije datuma bilance. Sve
druge obveze su dugoročne (NN 86/15, HSFI 1). Kratkoročne obveze su onaj dio ukupnih obveza
koji dospijeva na naplatu u razdoblju kraćem od jedne godine, a prema Pravilniku o strukturi i
sadržaju godišnjih financijskih izvještaja (NN 95/16) sastoje se od sljedećih stavki prikazanih u
tablici 1.5.
Tablica 1.5: Kratkoročne obveze

Kratkoročne obveze
Obveze prema poduzetnicima unutar grupe
Obveze za zajmove, depozite i slično poduzetnika unutar grupe
Obveze prema društvima povezanim sudjelujućim interesom
Obveze za zajmove, depozite i slično društava povezanih sudjelujućim interesom
Obveze za zajmove, depozite i slično
Obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama
Obveze za predujmove
Obveze prema dobavljačima
Obveze po vrijednosnim papirima
Obveze prema zaposlenicima
Obveze za poreze, doprinose i slična davanja
Obveze s osnove udjela u rezultatu
Obveze po osnovi dugotrajne imovine namijenjene prodaji
Ostale kratkoročne obveze
6
Dugoročne obveze su onaj dio ukupnih obveza koji dospijeva na naplatu u razdoblju dužem od
jedne godine, a prema Pravilniku o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja (NN
95/16) sastoje se od sljedećih stavki prikazanih u tablici 1.6.
Tablica 1.6: Dugoročne obveze

Dugoročne obveze
Obveze prema poduzetnicima unutar grupe
Obveze za zajmove, depozite i slično poduzetnika unutar grupe
Obveze prema društvima povezanim sudjelujućim interesom
Obveze za zajmove, depozite i slično društava povezanih sudjelujućim interesom
Obveze za zajmove, depozite i slično
Obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama
Obveze za predujmove
Obveze prema dobavljačima
Obveze po vrijednosnim papirima
Ostale dugoročne obveze
Odgođena porezna obveza
1.2. RELEVANTNE ZNAČAJKE RAČUNA DOBITI I GUBITKA
Račun dobiti i gubitka prikazuje prihode i rashode te dobit ili gubitak ostvaren u određenom
obračunskom razdoblju (NN 86/15, HSFI 1). Za razliku od bilance koja prikazuje stanje imovine i
izvora imovine na određeni dan, račun dobiti i gubitka prikazuje financijski rezultat ostvaren u
određenom vremenskom razdoblju (Belak, 2006, 58).
Glavni elementi računa dobiti i gubitka su prihodi, rashodi te dobit i gubitak ostvaren tijekom
određenog obračunskog razdoblja. U računu dobiti i gubitka sučeljavaju se prihodi i rashodi
određenog obračunskog razdoblja, a priznaju se i mjere sukladno s HSFI 15 – Prihodi i HSFI 16 –
Rashodi (NN 86/15, HSFI 1). Prihod je povećanje ekonomskih koristi tijekom obračunskog
razdoblja u obliku priljeva ili povećanja imovine ili smanjenja obveza, kada ti priljevi imaju za
posljedicu povećanje kapitala, osim povećanja kapitala koje se odnosi na unose od strane
sudionika u kapitalu (NN 86/15, HSFI 15). Prema HSFI 15 obuhvaćeni su prihodi koji nastaju iz
transakcija i poslovnih događaja, a svrstani su u: poslovne prihode, prihode od prodaje, ostale
poslovne prihode i financijske prihode. Rashodi su smanjenja ekonomskih koristi kroz
obračunsko razdoblje u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza što za
posljedicu ima smanjenje kapitala, osim onog u svezi s raspodjelom sudionicima u kapitalu (NN
86/15, HSFI 16). Prema HSFI 16 obuhvaćeni su rashodi koji nastaju iz transakcija i poslovnih
događaja, a svrstani su u: poslovne rashode i financijske rashode.
Dobit predstavlja povećanje ekonomske koristi tijekom obračunskog razdoblja, a utvrđuje se

sučeljavanjem prihoda i rashoda. Dobit se koristi i kao mjerilo uspješnosti ili kao temelj za druga
mjerenja. Gubici predstavljaju smanjenje ekonomke koristi tijekom obračunskog razdoblja, a
utvrđuju se sučeljavanjem prihoda i rashoda u slučaju da su rashodi veći od prihoda (NN 86/15,
HSFI)
7
U nastavku je prikazan račun dobiti i gubitka prema Pravilniku o strukturi i sadržaju godišnjih
financijskih izvještaja (NN 95/16).
RAČUN DOBITI I GUBITKA
Oznaka
Naziv pozicije
pozicije
I POSLOVNI PRIHODI
1. Prihodi od prodaje s poduzetnicima unutar grupe
2. Prihodi od prodaje
3. Prihodi na temelju upotrebe vlastitih proizvoda, robe i usluga
4. Ostali poslovni prihodi s poduzetnicima unutar grupe
5. Ostali poslovni prihodi
II POSLOVNI RASHODI
1. Promjene vrijednosti zaliha proizvodnje u tijeku i gotovih proizvoda
2. Materijalni troškovi
a) Troškovi sirovina i materijala
b) Troškovi prodane robe
c) Ostali vanjski troškovi
3. Troškovi osoblja
a) Neto plaće i nadnice
b) Troškovi poreza i doprinosa iz plaća
c) Doprinosi na plaće
4. Amortizacija
5. Ostali troškovi
6. Vrijednosna usklađenja
a) dugotrajne imovine osim financijske imovine
b) kratkotrajne imovine osim financijske imovine
7. Rezerviranja
a) Rezerviranja za mirovine, otpremnine i slične obveze
b) Rezerviranja za porezne obveze
c) Rezerviranja za započete sudske sporove
d) Rezerviranja za troškove obnavljanja prirodnih bogatstava
e) Rezerviranja za troškove u jamstvenim rokovima
f) Druga rezerviranja
8. Ostali poslovni rashodi
III FINANCIJSKI PRIHODI
1. Prihodi od ulaganja u udjele (dionice) poduzetnika unutar grupe
2. Prihodi od ulaganja u udjele (dionice) društava povezanih sudjelujućim interesom
Prihodi od ostalih dugotrajnih financijskih ulaganja i zajmova poduzetnicima unutar
3.
grupe
4. Ostali prihodi s osnove kamata iz odnosa s poduzetnicima unutar grupe
5. Tečajne razlike i ostali financijski prihodi iz odnosa s poduzetnicima unutar grupe
6. Prihodi od ostalih dugotrajnih financijskih ulaganja i zajmova
8
7. Ostali prihodi s osnove kamata

8. Tečajne razlike i ostali financijski prihodi
9. Nerealizirani dobici (prihodi) od financijske imovine
10. Ostali financijski prihodi
IV FINANCIJSKI RASHODI
1. Rashodi s osnove kamata i slični rashodi s poduzetnicima unutar grupe
2. Tečajne razlike i drugi rashodi s poduzetnicima unutar grupe
3. Rashodi s osnove kamata i slični rashodi
4. Tečajne razlike i drugi rashodi
5. Nerealizirani gubici (rashodi) od financijske imovine
6. Vrijednosna usklađenja financijske imovine (neto)
7. Ostali financijski rashodi
V UDIO U DOBITI OD DRUŠTAVA POVEZANIH SUDJELUJUĆIM INTERESOM
VI UDIO U DOBITI OD ZAJEDNIČKIH POTHVATA
VII UDIO U GUBITKU OD DRUŠTAVA POVEZANIH SUDJELUJUĆIM INTERESOM
VIII UDIO U GUBITKU OD ZAJEDNIČKIH POTHVATA
IX UKUPNI PRIHODI
X UKUPNI RASHODI
XI DOBIT ILI GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA
1. Dobit prije oporezivanja
2. Gubitak prije oporezivanja
XII POREZ NA DOBIT
XIII DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA
1. Dobit razdoblja
2. Gubitak razdoblja
PREKINUTO POSLOVANJE (popunjava poduzetnik obveznik primjene MSFI-a samo
ako ima prekinuto poslovanje)
XIV DOBIT ILI GUBITAK PREKINUTOG POSLOVANJA PRIJE OPOREZIVANJA
1. Dobit prekinutog poslovanja prije oporezivanja
2. Gubitak prekinutog poslovanja prije oporezivanja
XV POREZ NA DOBIT PREKINUTOG POSLOVANJA
1. Dobit prekinutog poslovanja za razdoblje
2. Gubitak prekinutog poslovanja za razdoblje
UKUPNO POSLOVANJE (popunjava samo poduzetnik obveznik primjene MSFI-a koji
ima prekinuto poslovanje)
XVI DOBIT ILI GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA
2. Gubitak prije oporezivanja
XVII POREZ NA DOBIT
XVIII DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA
1. Dobit razdoblja
2. Gubitak razdoblja
DODATAK RDG-u (popunjava poduzetnik koji sastavlja godišnje konsolidirane
financijske izvještaje)
9
XIX DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA

1. Pripisana imateljima kapitala matice
2. Pripisana manjinskom (nekontrolirajućem) interesu
Subjekt je dužan sve stavke prihoda i rashoda priznate u razdoblju prikazati (NN 136/09, MSFI 1)
a) u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti kao jedinom izvještaju ili
b) u dvama izvještajima: izvještaju koji predočava sastavne dijelove dobiti ili gubitka
(zaseban račun dobiti i gubitka) i drugom izvještaju, koji započinje s dobiti ili gubitkom i
predočava sastavne dijelove ostale sveobuhvatne dobiti (izvještaj o sveobuhvatnoj
dobiti).
U nastavku je prikazan izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti prema Pravilniku o strukturi i

sadržaju godišnjih financijskih izvještaja (NN 95/16).
IZVJEŠTAJ O OSTALOJ SVEOBUHVATNOJ DOBITI (MSFI)
Oznaka
Naziv pozicije
pozicije
IZVJEŠTAJ O OSTALOJ SVEOBUHVATNOJ DOBITI (popunjava poduzetnik obveznik primjene
MSFI-a)
I DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA
II OSTALA SVEOBUHVATNA DOBIT/GUBITAK PRIJE POREZA
1. Tečajne razlike iz preračuna inozemnog poslovanja
2. Promjene revalorizacijskih rezervi dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine
Dobitak ili gubitak s osnove naknadnog vrednovanja financijske imovine raspoložive za
3.
prodaju
4. Dobitak ili gubitak s osnove učinkovite zaštite novčanih tokova
5. Dobitak ili gubitak s osnove učinkovite zaštite neto ulaganja u inozemstvu
6. Udio u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti/gubitku društava povezanih sudjelujućim interesom
7. Aktuarski dobici/gubici po planovima definiranih primanja
8. Ostale nevlasničke promjene kapitala
III POREZ NA OSTALU SVEOBUHVATNU DOBIT RAZDOBLJA
IV NETO OSTALA SVEOBUHVATNA DOBIT ILI GUBITAK
V SVEOBUHVATNA DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA
DODATAK Izvještaju o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti (popunjava poduzetnik koji sastavlja
konsolidirane godišnje financijske izvještaje)
VI SVEOBUHVATNA DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA
1. Pripisana imateljima kapitala matice
2. Pripisana manjinskom (nekontrolirajućem) interesu
10
1.3. RELEVANTNE ZNAČAJKE IZVJEŠTAJA O NOVČANIM TOKOVIMA
Izvještaj o novčanom toku iskazuje novčane tokove, tj. priljev i odljev novca i novčanih
ekvivalenata u određenom obračunskom razdoblju. Novac obuhvaća novac u blagajni i depozite
po viđenju, dok su novčani ekvivalenti kratkotrajna visoko likvidna ulaganja koja se mogu brzo,
u roku ne dužem od tri mjeseca, konvertirati u poznate iznose novca te su podložna
beznačajnom riziku promjene vrijednosti. Informacije o novčanom toku pružaju korisnicima
financijskih izvještaja osnovicu za ocjenjivanje sposobnosti poduzetnika da stvara novac i
novčane ekvivalente kao i potrebu poduzetnika da koristi te novčane tokove (NN 86/15, HSFI 1).
Izvještaj o novčanom toku može se promatrati kao novčanik poduzetnika u koji novac dolazi od
naplata i odlazi radi plaćanja različitih obveza (Belak, 2006, 78). Kod izvještaja o novčanom toku
važno je napraviti razliku između prihoda i priljeva te nastanka obveze i odljeva novca. Naime,
prihod poduzetnika nastaje ispostavljanjem računa kupcu, dok će se priljev novca pojaviti tek
kada kupac podmiri račun. Ukoliko kupac ne podmiri račun nastat će prihod, ali neće biti
priljeva.
Izvještaj o novčanom toku treba prezentirati novčane tokove tijekom razdoblja, klasificirane na
novčane tokove od poslovnih, investicijskih i financijskih aktivnosti. Poslovne aktivnosti su
glavne i druge aktivnosti poduzetnika, osim investicijskih i financijskih aktivnosti. Investicijske
aktivnosti jesu stjecanje i otuđivanje dugotrajne imovine i drugih ulaganja, koja nisu uključena u
novčane ekvivalente. Financijske aktivnosti jesu aktivnosti koje rezultiraju promjenom strukture
i sastava kapitala i zaduživanja poduzetnika (NN 86/15, HSFI 1).
Izvještaj o novčanom toku može se sastaviti primjenom (NN 86/15, HSFI 1):
1) direktne metode – ova metoda prikazuje bruto novčane primitke i bruto novčane izdatke
novca zasebno za svaku aktivnost (poslovne, investicijske, financijske), ili
2) indirektne metode – ova metoda novčani tok od poslovnih aktivnosti prikazuje kao
usklađenje dobiti ili gubitka za nenovčane rashode i nenovčane prihode, te promjene u
kratkotrajnoj imovini (osim novca i novčanih ekvivalenata) i kratkoročnim obvezama.
Novčani tok od investicijskih i financijskih aktivnosti prikazuje primitke i izdatke po ovim
aktivnostima (i identičan je novčanom toku koji se utvrđuje po direktnoj metodi).
U nastavku je prikazan izvještaj o novčanim tokovima prema Pravilniku o strukturi i sadržaju

godišnjih financijskih izvještaja (NN 95/16).
IZVJEŠTAJ O NOVČANIM TOKOVIMA
INDIREKTNA METODA
Oznaka
Naziv pozicije
pozicije
NOVČANI TOKOVI OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI
2. Usklađenja:
a Amortizacija
11
Dobici i gubici od prodaje i vrijednosna usklađenja dugotrajne materijalne i

b
nematerijalne imovine
Dobici i gubici od prodaje, nerealizirani dobici i gubici i vrijednosna usklađenja
c
financijske imovine
d Prihodi od kamata i dividendi
e Rashodi od kamata
f Rezerviranja
g Tečajne razlike (nerealizirane)
h Ostala usklađenja za nenovčane transakcije i nerealizirane dobitke i gubitke
I Povećanje ili smanjenje novčanih tokova prije promjena u radnom kapitalu
3. Promjene u radnom kapitalu
a Povećanje ili smanjenje kratkoročnih obveza
b Povećanje ili smanjenje kratkotrajnih potraživanja
c Povećanje ili smanjenje zaliha
d Ostala povećanja ili smanjenja radnog kapitala
II Novac iz poslovanja
4. Novčani izdaci za kamate
5. Plaćeni porez na dobit
A NETO NOVČANI TOKOVI OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI
NOVČANI TOKOVI OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI
1. Novčani primici od prodaje dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine
2. Novčani primici od prodaje financijskih instrumenata
3. Novčani primici od kamata
4. Novčani primici od dividendi
5. Novčani primici s osnove povrata danih zajmova i štednih uloga
6. Ostali novčani primici od investicijskih aktivnosti
III Ukupno novčani primici od investicijskih aktivnosti
1. Novčani izdaci za kupnju dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine
2. Novčani izdaci za stjecanje financijskih instrumenata
3. Novčani izdaci s osnove danih zajmova i štednih uloga za razdoblje
4. Stjecanje ovisnog društva, umanjeno za stečeni novac
5. Ostali novčani izdaci od investicijskih aktivnosti
IV Ukupno novčani izdaci od investicijskih aktivnosti
B NETO NOVČANI TOKOVI OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI
12
NOVČANI TOKOVI OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI

1. Novčani primici od povećanja temeljnog (upisanog) kapitala
2. Novčani primici od izdavanja vlasničkih i dužničkih financijskih instrumenata
3. Novčani primici od glavnice kredita, pozajmica i drugih posudbi
4. Ostali novčani primici od financijskih aktivnosti
V Ukupno novčani primici od financijskih aktivnosti
Novčani izdaci za otplatu glavnice kredita, pozajmica i drugih posudbi i dužničkih
1.
financijskih instrumenata
2. Novčani izdaci za isplatu dividendi
3. Novčani izdaci za financijski najam
4. Novčani izdaci za otkup vlastitih dionica i smanjenje temeljnog (upisanog) kapitala
5. Ostali novčani izdaci od financijskih aktivnosti
VI Ukupno novčani izdaci od financijskih aktivnosti
C NETO NOVČANI TOKOVI OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI
1. Nerealizirane tečajne razlike po novcu i novčanim ekvivalentima
D NETO POVEĆANJE ILI SMANJENJE NOVČANIH TOKOVA
E NOVAC I NOVČANI EKVIVALENTI NA POČETKU RAZDOBLJA
F NOVAC I NOVČANI EKVIVALENTI NA KRAJU RAZDOBLJA
DIREKTNA METODA
Oznaka
Naziv pozicije
pozicije
NOVČANI TOKOVI OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI
1. Novčani primici od kupaca
2. Novčani primici od tantijema, naknada, provizija i slično
3. Novčani primici od osiguranja za naknadu šteta
4. Novčani primici s osnove povrata poreza
5. Novčani izdaci dobavljačima
6. Novčani izdaci za zaposlene
7. Novčani izdaci za osiguranje za naknade šteta
8. Ostali novčani primici i izdaci
I Novac iz poslovanja
9. Novčani izdaci za kamate
10. Plaćeni porez na dobit
13
A) NETO NOVČANI TOKOVI OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI

NOVČANI TOKOVI OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI
1. Novčani primici od prodaje dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine
2. Novčani primici od prodaje financijskih instrumenata
3. Novčani primici od kamata
4. Novčani primici od dividendi
5. Novčani primici s osnove povrata danih zajmova i štednih uloga
6. Ostali novčani primici od investicijskih aktivnosti
II Ukupno novčani primici od investicijskih aktivnosti
1. Novčani izdaci za kupnju dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine
2. Novčani izdaci za stjecanje financijskih instrumenata
3. Novčani izdaci s osnove danih zajmova i štednih uloga
4. Stjecanje ovisnog društva, umanjeno za stečeni novac
5. Ostali novčani izdaci od investicijskih aktivnosti
III Ukupno novčani izdaci od investicijskih aktivnosti
B) NETO NOVČANI TOKOVI OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI
NOVČANI TOKOVI OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI
1. Novčani primici od povećanja temeljnog (upisanog) kapitala
2. Novčani primici od izdavanja vlasničkih i dužničkih financijskih instrumenata
3. Novčani primici od glavnice kredita, pozajmica i drugih posudbi
4. Ostali novčani primici od financijskih aktivnosti
IV Ukupno novčani primici od financijskih aktivnosti
Novčani izdaci za otplatu glavnice kredita, pozajmica i drugih posudbi i dužničkih
1.
financijskih instrumenata
2. Novčani izdaci za isplatu dividendi
3. Novčani izdaci za financijski najam
4. Novčani izdaci za otkup vlastitih dionica i smanjenje temeljnog (upisanog) kapitala
5. Ostali novčani izdaci od financijskih aktivnosti
V Ukupno novčani izdaci od financijskih aktivnosti
C) NETO NOVČANI TOKOVI OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI
1. Nerealizirane tečajne razlike po novcu i novčanim ekvivalentima
D) NETO POVEĆANJE ILI SMANJENJE NOVČANIH TOKOVA
E) NOVAC I NOVČANI EKVIVALENTI NA POČETKU RAZDOBLJA
F) NOVAC I NOVČANI EKVIVALENTI NA KRAJU RAZDOBLJA
14
1.4. RELEVANTNE ZNAČAJKE IZVJEŠTAJA O PROMJENAMA KAPITALA
Izvještaj o promjenama kapitala prikazuje strukturu vlastitog kapitala i promjene na svim

stavkama vlastitog kapitala na kraju izvještajnog razdoblja u odnosu na početak razdoblja
(Belak, 2006, 37). Izvještaj o promjenama kapitala prikazuje sve promjene na kapitalu koje su se
dogodile između dva datuma bilance (NN 86/15, HSFI). Izvještaj o promjenama kapitala
sadržava promjene: uloženog kapitala, zarađenog kapitala i izravne promjene u kapitalu (mimo
računa dobiti i gubitka). Pozicije Izvještaja o promjenama kapitala koje se odnose na izravne
promjene vrijednosti kapitala sukladne su HSFI 12 – Kapital (NN 86/15, HSFI 1).
1.5. RELEVANTNE ZNAČAJKE BILJEŠKI UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE
Bilješke uz financijske izvještaje sadrže dodatne i dopunske informacije koje nisu prezentirane u
bilanci, računu dobiti i gubitka, izvještaju o promjenama kapitala i izvještaju o novčanom toku
(NN 86/15, HSFI 1). U bilješkama se pružaju dodatne informacije koje nisu prezentirane drugdje
u financijskim izvještajima, ali su važne za razumijevanje bilo kojeg sastavnog dijela financijskih
izvještaja. Subjekt može bilješke koje pružaju informacije o osnovi sastavljanja financijskih
izvještaja i specifičnim računovodstvenim politikama prezentirati kao odvojeni dio financijskih
izvještaja (NN 136/09, MSFI 1).
15
Zadaci za vježbu
Zadatak 1.1.
Razvrstajte sljedeće stavke na imovinu (kratkotrajnu i dugotrajnu) ili na izvore imovine (kapital,
dugoročne i kratkoročne obveze):
 Poslovne zgrade,  Obveze za neto-plaće,
 Obveze za kamate,  Temeljni dionički kapital,
 Tehnička postrojenja,  Putnička vozila,
 Glavna blagajna,  Dani kratkotrajni zajmovi,
 Zalihe sirovina i materijala,  Ulaganja u vrijednosne papire
 Potraživanja od kupaca, (dugotrajne) – npr. ulaganja u
 Obveze za porez na dobit, državne obveznice,
 Dugoročni financijski krediti banaka,  Zakonske pričuve.
 Ulaganje u patente,
BILANCA
AKTIVA PASIVA
• Dugotrajna imovina • Kapital
• Dugoročne obveze
• Kratkoročne obveze
• Kratkotrajna imovina
Zadatak 1.2.
Na temelju sljedećih podataka sastavi početnu bilancu poduzeća "Sunce d.o.o.":
 uredska oprema (npr. fotokopirni  hladnjače 115.000
aparati) 600.000  obveze prema dobavljačima u zemlji
 žiro-račun u banci 400.000 34.000
 sitan inventar na zalihi 178.000  građevinsko zemljište 2.400.000
 zakonske pričuve 500.000  ulaganje u licenciju 23.000
 tvorničke zgrade 2.000.000  dugoročni financijski krediti banaka
 obveze za kratkoročne kredite u 886.000
banci 25.000  obveze za izdane čekove 49.000
 zalihe sirovina i materijala 35.000  upisani temeljni kapital članova
 glavna blagajna 89.000 d.o.o.?
 gotovi proizvodi na skladištu 20.000
16
BILANCA Poduzeća SUNCE D.O.O. na dan 01.01.20xx.

AKTIVA PASIVA
UKUPNA AKTIVA UKUPNA PASIVA
Zadatak 1.3.
Na temelju sljedećih podataka sastavi početnu bilancu poduzeća "More d.d."
 žiro-račun u banci 1.000.000  rezerviranja za otpremnine i
 ulaganja u vrijednosne papire (npr. mirovine 380.000
primljeni čekovi) 20.000  izdani čekovi 14.000
 izdane dugoročne obveznice  obveze za prekoračenje na računu
300.000 (okvirni kredit) 113.000
 zalihe ambalažnog materijala 75.000  zadržana dobit 56.000
 ulaganja u patente 45.000  rezervni dijelovi na zalihi 43.000
 oprema trgovine 196.000  devizni račun u domaćoj banci
 roba u prodavaonici 44.000 250.000
 depoziti dugotrajni u poslovnim  temeljni dionički kapital ?
bankama 258.000  obveze prema dobavljačima 24.000.
 poljoprivredno zemljište 460.000
BILANCA Poduzeća MORE D.D. na dan 01.01.20xx.

AKTIVA PASIVA
UKUPNA AKTIVA UKUPNA PASIVA
17
LITERATURA:
1. Belak, V. (2006): Profesionalno računovodstvo: prema MSFI i hrvatskim poreznim
propisima, Zgombić & Partneri, Zagreb.
2. Odluka o objavljivanju Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja, Narodne
novine 136/09.
3. Odluka o objavljivanju Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja, Narodne novine
86/15.
4. Pravilniku o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja, Narodne novine 95/16.
5. Zakon o računovodstvu, Narodne novine 78/15., 134/15., 120/16. i 116/18.
18
Vježbe 1. [MENADŽERSKO RAČUNOVODSTVO I]
1. FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI U TERMINIMA MENADŽERSKOG RAČUNOVODSTVA
1.1. RAZLIKE IZMEĐU MENADŽERSKOG I FINANCIJSKOG RAČUNOVODSTVA
Pod pojmom računovodstva podrazumijeva se opisivanje, mjerenje i tumačenje ekonomskih

aktivnosti određenih subjekata, a obuhvaća izuzetno kompleksan skup tehnika, načela i vještina
mjerenja, opisivanja i tumačenja ekonomskih aktivnosti različitih entiteta (Belak, 1995, 5). U
praksi, ali i literaturi računovodstvo se sve više strukturira u dva osnovna dijela i to (Gulin et al.,
2011, 8):
1) Financijsko računovodstvo - evidencija prošlih poslovnih događaja i temeljem toga
sastavljanje financijskih izvještaja;
2) Upravljačko (menadžersko) računovodstvo – izrada informacija menadžmentu za
donošenje poslovnih odluka i informacije okrenute budućem poslovanju.
Prema Belaku (1995, 9) menadžersko računovodstvo se bavi prikupljanjem, klasifikacijom,

obradom i prikazivanjem informacija koje pomažu menadžerima u ispunjavanju ustrojstvenih
ciljeva, a njegove karakteristike po kojima se razlikuje od financijskog računovodstva su:
 nije obvezno po zakonu,
 sadržaj nije formaliziran,
 razdoblja za koja se sastavlja nisu propisana,
 koristi se podacima iz financijskog računovodstva ali i drugim podacima, kao što su
procjene i buduće transakcije,
 pruža informacije za interne korisnike, prvenstveno menadžere,
 budući da pruža informacije namijenjene menadžerima za donošenje poslovnih odluka
naglasak je na pravovremenosti tih informacija,
 primarno se fokusira na izvještaje segmenta poslovanja i centre odgovornosti.
Prema Belaku (1995, 9) financijsko računovodstvo podrazumijeva pripremu, obradu i upotrebu

računovodstvenih podataka i informacija koje opisuju financijske pozicije i rezultate poslovnih
entiteta. Karakteristike financijskog računovodstva su:
 obvezno po zakonu,
 sadržaj je formaliziran,
 razdoblja za koja se sastavlja su propisana,
 koristi se stvarnim povijesnim podacima,
 pruža informacije za eksterne korisnike,
 budući da pruža informacije namijenjene vanjskim korisnicima naglasak je na preciznosti
tih informacija,
 primarno se fokusira na izvještaje poslovnog subjekta kao cjeline.
1.2. RAČUN DOBITI I GUBITKA U MENADŽERSKOJ FORMI
1.2.1. SPECIFIČNOSTI RAČUNA DOBITI I GUBITKA U PROIZVODNOJ DJELATNOSTI I OBLIKOVANJE

ZA MENADŽERSKE POTREBE
Račun dobiti i gubitka u proizvodnoj djelatnosti specifičan je po načinu iskazivanja troškova za

prodano. Tvrtke iz proizvodne djelatnosti nabavljaju materijal i komponente te ih u procesu
1
proizvodnje pretvaraju u različite gotove proizvode pa obično imaju jedne ili više sljedećih vrsta
zaliha: zalihe materijala, zalihe nedovršene proizvodnje i zalihe gotovih proizvoda (Horngren,
Datar i Rajan, 2012, 36). Ukupni troškovi u proizvodnoj djelatnosti se razvrstavaju na
uskladištive (troškovi proizvodnje kojima je dopušteno teretiti zalihe) i neuskladištive (troškovi
razdoblja kojima nije dopušteno teretiti zalihe). Osnovno pravilo kod terećenja troškova
proizvodnje na rashode jest da ti troškovi postaju rashod u trenutku prodaje gotovih proizvoda,
dok neuskladištivi troškovi odmah po svom nastanku postaju rashodi razdoblja, odnosno,
neuskaldištivi troškovi postaju rashodi u razdoblju u kojem su nastali (Belak, 2006, 65).
Uskladištivi troškovi se sastoje od troškova izravnog materijala, troškova izravnog rada i općih
troškova proizvodnje, odnosno, troškova proizvodne režije. Neuskladištivi troškovi su troškovi
administracije, uprave i prodaje (npr. trošak reklame, trošak plaće računovođe i sl.), opći
troškovi financiranja (trošak kamata i negativnih tečajnih razlika) i drugi opći troškovi (Belak,
1995, 28).
Zadatak 1.1.
a) Na temelju sljedećih podataka izradi izvješće o proizvodnim troškovima.
b) Na temelju izvješća o proizvodnim troškovima i preostalih podataka izradi račun dobiti i
gubitka.
Napomena: Svi podaci iz tablice trebaju se koristiti u rješavanju zadatka!
Stavke Iznos
Zalihe materijala 1.1. 258.600
Nabava materijala tijekom godine 2.500.000
Zalihe nedovršene proizvodnje 1.1. 360.000
Zalihe gotovih proizvoda 1.1. 128.500
Trošak izravnog rada 2.400.000
Trošak amortizacije strojeva u pogonima 655.000
Trošak neizravnog rada u pogonu 425.000
Trošak održavanja strojeva u pogonima 85.400
Trošak energije u pogonu 127.000
Trošak pomoćnog materijala 125.000
Trošak reklame 226.000
Trošak plaća kadrovske službe 360.000
Trošak amortizacije uredske opreme 85.000
Trošak telefona u poslovnoj zgradi 25.000
Trošak kamata 122.000
Prihod od prodaje 7.555.000
Porez na dobit
(Porezna osnovica je jednaka iznosu ?
dobiti prije poreza)
2
Izvješće o proizvodnim troškovima

na kraju godine
(31.12.20xx.)
Stavke Iznos
1. Trošak izravnog materijala
Zalihe materijala 1.1.
Nabava materijala tijekom godine
Zalihe materijala 31.12.
2. Trošak izravnog rada
3. Trošak proizvodne režije
Trošak amortizacije strojeva u pogonima
Trošak neizravnog rada u pogonu
Trošak održavanja strojeva u pogonima
Trošak energije u pogonu
Trošak pomoćnog materijala
4. Proizvodni troškovi ukupno
5. Zalihe nedovršene proizvodnje 1.1.
6. Ukupni troškovi proizvodnje u tijeku
7. Zalihe nedovršene proizvodnje 31.12.
8. Trošak proizvedenih gotovih proizvoda
Račun dobiti i gubitka za proizvodnu djelatnost

od 01.01. do 31.12.20xx.
Stavke Iznos
1. Prihod od prodaje
2. Troškovi za prodano
Zalihe gotovih proizvoda 1.1.
Trošak proizvedenih gotovih proizvoda
Zalihe gotovih proizvoda 31.12.
3. Bruto dobit
Trošak administracije, uprave i prodaje
4. Operativna dobit
Trošak financiranja
5. Dobit prije poreza
Porez na dobit
6. Dobit poslije oporezivanja
Zadatak 1.2.
gubitka.
Stavke Iznos
Nabava materijala tijekom godine 987.600
3

Trošak izravnog rada 857.600
Trošak amortizacije tvorničke zgrade 426.300
Trošak dizelskog goriva za stroj 36.740
Trošak administracije, uprave i prodaje 459.780
Porez na dobit
?
(Porezna osnovica je 2.269.920)
Izvješće o proizvodnim troškovima

na kraju godine
(31.12.20xx.)
Stavke Iznos

od 01.01. do 31.12.20xx.
Stavke Iznos
4
1.2.2. SPECIFIČNOSTI RAČUNA DOBITI I GUBITKA U DJELATNOSTI TRGOVINE I OBLIKOVANJE ZA

MENADŽERSKE POTREBE
Trgovina je djelatnost čije je temeljno obilježje nabavljanje trgovačke robe i njena daljnja
prodaja kupcima u nepromijenjenom stanju uz zaračunavanje trgovačke marže. Račun dobiti i
gubitka u djelatnosti trgovine, slično kao i kod proizvodne djelatnosti, specifičan je po načinu
iskazivanja troškova za prodano, tj. rashoda iz osnovne aktivnosti (Belak, 1995, 35).
Postupak obračuna troškova za prodano se provodi na sljedeći način:

Zalihe robe na početku (01.01.)
+ Nabava robe tijekom godine
= Roba raspoloživa za prodaju
- Zalihe robe na kraju (31.12.)
= Troškovi za prodano (nabavna vrijednost prodane robe).
Napomena: Budući da u djelatnosti trgovine nema proizvodnih troškova nema ni izvješća o proizvodnim
troškovima!
Zadatak 1.3.
a) Na temelju sljedećih podataka izradi račun dobiti i gubitka za trgovačko poduzeće.
Stavke Iznos
Bruto prihod od prodaje robe 3.500.000
Rabat 500.000
Zalihe trgovačke robe 1.1. 250.000
Nabava robe tijekom godine 1.240.000
Trošak bruto plaće 284.000
Trošak energije 165.000
Porez na dobit 233.600
Račun dobiti i gubitka za djelatnost trgovine

od 01.01. do 31.12.20xx.
Stavke Iznos
1. Neto prihod
Bruto prihod od prodaje robe
Rabat
2. Troškovi za prodano
Zalihe trgovačke robe 1.1.
Nabava robe tijekom godine
Zalihe trgovačke robe 31.12.
3. Bruto dobit
Trošak administracije, uprave i prodaje
4. Operativna dobit
Trošak financiranja
5. Dobit prije poreza
Porez na dobit
6. Dobit poslije oporezivanja
5
Zadatak 1.4.
Stavke Iznos
Rabat 267.000
Račun dobiti i gubitka za djelatnost trgovine

od 01.01. do 31.12.20xx.
Stavke Iznos
6
Zadaci za vježbu
Zadatak 1.5.
Stavke Iznos
Rabat 500.000
Zadatak 1.6.
gubitka.
Stavke Iznos
Nabava materijala tijekom godine 467.000
Trošak izravnog rada 525.700
Trošak amortizacije poslovne zgrade 225.750
Trošak amortizacije stroja 69.700
7
LITERATURA
1. Belak, V. (2006): Profesionalno računovodstvo: prema MSFI i hrvatskim poreznim
propisima, Zgombić & Partneri, Zagreb.
2. Belak, V. (1995): Menadžersko računovodstvo, RRiF plus, Zagreb.
3. Gulin, D., Janković, S., Dražić Lutilsky, I., Perčević, H., Peršić, M., Vašiček, V. (2011):
Upravljačko računovodstvo, RIF, Zagreb.
4. Horngren, C.T., Datar, S.M., Rajan, M.V. (2012): Cost Accounting, Pearson Prentice Hall,
New Jersey.
8
2. HORIZONTALNA, VERTIKALNA I ANALIZA TRENDA
Analiza poslovanja na temelju financijskih izvještaja ima osobitu važnost jer omogućuje
spoznaju ekonomskog i financijskog „zdravlja“ društva, odnosno, njegovih slabih i jakih strana
(Osmanagić Bedenik, 2010). Analiza financijskih izvještaja je najbitniji dio cjelokupne analize
poslovanja jer temeljni financijski izvještaji daju potrebne informacije i omogućuju uvid u
realno stanje i poslovanje društva (Horvat Jurjec, 2011). Analiza financijskih izvještaja može se
definirati kao proces primjene različitih analitičkih sredstava i tehnika pomoću kojih se podatci
iz financijskih izvještaja pretvaraju u upotrebljive informacije relevantne za upravljanje
(Bolfek, Stanić i Knežević, 2012).
2.1. HORIZONTALNA ANALIZA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA
Ukoliko se želi analizirati poslovanje s dinamičnog aspekta tada pojedinačni podaci iz

financijskih izvještaja nisu adekvatni sve dok se ne usporede s odgovarajućim podacima iz
prethodnih razdoblja. Naime, ostvarene performanse uspoređene s kontrolnom mjerom ili
konkurencijom mogu biti zadovoljavajuće, ali promatrane u duljem vremenskom razdoblju
mogu ukazivati na prisutni trend nepovoljnog kretanja (Belak, 1995, 93). Analize financijskih
izvještaja najčešće se prave kao usporedba brojčanih pokazatelja iz izvještaja dobivenih na
kraju poslovne godine čime se omogućava usporedba tijekom određenog razdoblja. Takva
analiza pokazuje promjene na pojedinim stavkama i naziva se horizontalnom analizom.
Također, kod provođenja horizontalne analize bolje je da se uspoređuju pozicije za veći broj
godina, kako bi se mogle uočiti određene tendencije i na temelju njih donositi kvalitetniji
poslovni planovi i odluke za buduća razdoblja (Bolfek, Stanić i Knežević, 2012). Horizontalna
analiza je usporedni prikaz apsolutnih svota najvažnijih pozicija bilance i računa dobiti i gubitka
te promjena tih svota tijekom vremena (za više uzastopnih godišnjih izvještaja) u apsolutnim i
relativnim iznosima (Belak, 1995, 93). Za izračunavanje promjena u pozicijama financijskih
izvještaja mogu se koristiti bazni indeksi (sve godine se uspoređuju sa jednom odabranom
baznom godinom) ili verižni indeksi (svaka godina se uspoređuje sa svojom prethodnom
godinom).
Izračun apsolutne promjena pojedinih stavki provodi se pomoću sljedećeg obrasca:

Iznos godine t – Iznos godine t-1 = Apsolutna razlika
Izračun relativne promjena pojedinih stavki provodi se pomoću sljedećeg obrasca:

Apsolutna razlika/Iznos godine t-1 *100 = Relativna razlika
Najveći problemi horizontalne analize su inflacija, promjene u politici bilanciranja te sve ostale
promjene koje izvještaje čine neusporedivima zbog čeka se ti izvještaji prije uspoređivanja
moraju uskladiti ako je to moguće (Belak, 1995, 93).
1
Zadatak 2.1.
Na temelju podataka za 2011. i 2012. godinu, provedi horizontalnu analizu, te na temelju
izračunatih apsolutnih i relativnih razlika prokomentiraj pojedine stavke kratkotrajne imovine.
2012. 2011. APSOLUTNA RELATIVNA
STAVKE
(000 kn) (000 kn) RAZLIKA RAZLIKA
Kratkotrajna imovina 1.017.872 994.489
Zalihe 33.268 22.705
Potraživanja od kupaca 227.586 273.604
Potraživanja od povezanih društava 81.190 87.491
Ostala potraživanja 15.169 12.327
Financijska imovina 145.365 68.249
Plaćeni troškovi budućeg razdoblja i
3.655 4.808
nedospjela naplata prihoda (AVR)
Novac i novčani ekvivalenti 511.639 525.305
1.200.000
1.000.000
800.000
600.000
400.000
200.000
2012. 2011.
Kratkotrajna imovina __________________________________________________________

___________________________________________________________________________
Zalihe ______________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
Potraživanja od kupaca ________________________________________________________
___________________________________________________________________________
Financijska imovina ___________________________________________________________
___________________________________________________________________________
2
Relativna razlika
112,99
120
100
80
60 46,52
40
23,06
20
2,35
-2,6
0 -7,2
-16,82
-23,98
-20
-40
2.2. VERTIKALNA ANALIZA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA
Vertikalna analiza prikazuje postotni udjel svake stavke financijskog izvještaja u odnosu na
odgovarajući zbroj, a može se primijeniti usporedno za više godina što omogućuje usporedbe
kroz vrijeme (Belak, 1995, 96). Vertikalna analiza se može provesti tako da se u bilanci aktiva i
pasiva označe sa 100, a sve druge pozicije se tada stavljaju u odnos s njima da bi se dobila
njihova struktura. Isto tako se može prihod od prodaje ili ukupan prihod označiti sa 100 pa se
sve ostale pozicije uspoređuju s njim (Bolfek, Stanić i Knežević, 2012).
Zadatak 2.2.
U narednoj tablici su prikazani podaci o kratkotrajnoj imovini za 2011. i 2012. godinu.
2012. 2011. UDJEL UDJEL PROMJENA
STAVKE
(000 kn) (000 kn) (2012.) (2011.) (post.poen)
Kratkotrajna imovina 1.017.872 994.489
Zalihe 33.268 22.705
Potraživanja od povezanih društava 81.190 87.491
AVR 3.655 4.808
Novac i novčani ekvivalenti 511.639 525.305
Na temelju podataka iz prethodne tablice napravi vertikalnu analizu pojedinačnih stavki

kratkotrajne imovine tako da:
a) izračunaš udjele pojedinačnih stavki kratkotrajne imovine u odnosu na ukupni iznos,
3
STRUKTURA KRATKOTRAJNE IMOVINE 2011.

2,28
27,51
52,83
8,8
6,86
1,24
0,48
Zalihe Potraživanja od kupaca
Potraživanja od povezanih društava Ostala potraživanja
Financijska imovina AVR
Novac i novčani ekvivalenti
b) objasniš promjenu pojedinačnih stavki kratkotrajne imovine u 2012. u odnosu na 2011.

godinu (postotni poeni).
Zalihe ______________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
Potraživanja od kupaca ________________________________________________________
___________________________________________________________________________
Financijska imovina ___________________________________________________________
___________________________________________________________________________
10
8
Promjena udjela (postotni poeni) 7,42
6
4
2 0,99
0,25
0
-0,12
-2 -0,82
-4 -2,57
-6 -5,15 Potraživanja
Novac i
Potraživanja od Ostala Financijska
Zalihe AVR novčani
od kupaca povezanih potraživanja imovina
ekvivalenti
društava
Kratkotrajna imovina 0,99 -5,15 -0,82 0,25 7,42 -0,12 -2,57
4
2.3. ANALIZA TRENDA PERFORMANSI
Analiza trenda (analiza indeksa) prikazuje kretanje performansi izraženo u postotku u odnosu
na neku baznu veličinu koja se označava sa 100%. Ona se najčešće upotrebljava za analizu
smjerova kretanja performansi usporedbom više godina, a obično se prikazuje pomoću
dijagrama što menadžerima pomaže da lakše uoče trendove kretanja pokazatelja performansi
(Belak, 1995, 98).
Izračun baznih indeksa provodi se pomoću sljedećeg obrasca:

(Iznos godine t /Iznos godine bazna )*100 = Bazni indeks za godinu t
Zadatak 2.3.
U narednoj tablici su prikazani neki od podataka uspješnosti iz računa dobiti i gubitka za
razdoblje od 2009. godine do 2012. godine:
STAVKE (000 kn) 2009. 2010. 2011. 2012.
Prihod od prodaje 1.400.011 1.218.863 1.165.830 1.913.304
Trošak prodanih proizvoda 1.213.945 1.012.567 1.031.945 1.701.672
Bruto dobit 186.066 206.269 133.885 211.632
Neto dobit 128.447 24.062 27.993 126.918
Pomoću podataka iz prethodne tablice izračunaj bazne indekse, te ih prikaži na grafikonu.

Bazna godina je 2009.
STAVKE (000 kn) 2009. 2010. 2011. 2012.
Prihod od prodaje
Trošak prodanih proizvoda
Bruto dobit
Neto dobit
5
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
6
Zadaci za vježbu
Zadatak 2.4.
U narednoj tablici su prikazani podaci o kratkotrajnoj imovini u 2006. i 2007. godini:
2006. 2007. Udjel Udjel Promjena
Stavke
(000) (000) (2006.) (2007.) (post. poen.)
Kratkotrajna imovina 194.381 276.262
Zalihe 67.404 117.566
Novac na računu i blagajni 3.955 5.220
Na temelju podataka iz prethodne tablice napravi vertikalnu analizu pojedinačnih stavki
kratkotrajne imovine tako da:
a) izračunaš udjele pojedinačnih stavki kratkotrajne imovine u odnosu na ukupni iznos,
b) objasniš promjenu pojedinačnih stavki kratkotrajne imovine u 2007. u odnosu na 2006.
godinu (postotni poeni).
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
Zadatak 2.5.
Na temelju podataka za 2006. i 2007. godinu, provedi horizontalnu analizu, te na temelju
izračunatih apsolutnih i relativnih razlika prokomentiraj pojedine stavke kratkotrajne imovine.
2006. 2007. APSOLUTNA RELATIVNA
Stavke
(000) (000) RAZLIKA RAZLIKA
Kratkotrajna imovina 194.381 276.262
Zalihe 67.404 117.566
Novac na računu i blagajni 3.955 5.220
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
7
LITERATURA
2. Bolfek, B., Stanić, M., Knežević, S. (2012): Vertikalna i horizontalna financijska analiza
poslovanja tvrtke, Ekonomski vjesnik: Review of Contemporary Entrepreneurship,
Business, and Economic Issues, Vol. XXV No. 1., str. 146-167.
3. Horvat Jurjec, K. (2011): Analiza financijskih izvještaja pomoću financijskih pokazatelja,
RRiF, Vol 7, str. 18 - 26.
4. Osmanagić Bedenik, N. (2010): Analiza poslovanja na temelju godišnjih financijskih
izvještaja, RRiF, Vol 3, str. 59 - 69.
5. Registar godišnjih financijskih izvještaja (FINA), http://rgfi.fina.hr/JavnaObjava-
web/pSubjektTrazi.do
8
Vježbe 3. i 4. [MENADŽERSKO RAČUNOVODSTVO I]
3. ANALIZA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA POMOĆU POKAZATELJA

Analiza putem pokazatelja biti će prikazana pomoću sljedećih šest skupina pokazatelja (Belak,
1995, 62-93):
1. Pokazatelji profitabilnosti,
2. Pokazatelji obrtaja imovine,
3. Pokazatelji likvidnosti i solventnosti,
4. Pokazatelji efikasnosti investiranja dioničara,
5. Pokazatelj ukupne uspješnosti (Zeta Score),
6. Pokazatelji dodane vrijednosti.
Zadatak 3.1.
Navedeni pokazatelji uspješnosti biti će izračunati i prikazani na temelju podataka iz financijskih
izvještaja društva Ericsson Nikola Tesla d.d.1
3.1. POKAZATELJI PROFITABILNOSTI

Analiza profitabilnosti smatra se najvažnijom analizom, a ključne odnose u analizi profitabilnosti
predstavljaju dvije temeljne mjere i to profitna marža i povrat na investirano.
3.1.1. PROFITNA MARŽA

Pokazatelji profitne marže su najviše upotrebljavane mjere profitabilnosti u menadžerskoj
praksi, a stavljaju u omjer različite vrste dobiti i ostvareni prihod. S obzirom na korištenu
kategoriju dobiti najčešće se razlikuju sljedeće kategorije profitne marže:
𝐵𝐵𝐵𝐵𝐵𝐵𝐵𝐵𝐵𝐵 𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑
1. 𝐵𝐵𝐵𝐵𝐵𝐵𝐵𝐵𝐵𝐵 𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝 𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚ž𝑎𝑎 = ∗ 100 =
𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃ℎ𝑜𝑜𝑜𝑜 𝑜𝑜𝑜𝑜 𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝
Bruto profitna marža pokazuje da društvu nakon pokrića proizvodnih troškova ostaje _____%
prihoda za pokriće troškova uprave i prodaje, troškova financiranja te za ostvarenje dobiti.
𝑂𝑂𝑂𝑂𝑂𝑂𝑂𝑂𝑂𝑂𝑂𝑂𝑂𝑂𝑂𝑂𝑂𝑂𝑂𝑂 𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑
2. 𝑂𝑂𝑂𝑂𝑂𝑂𝑂𝑂𝑂𝑂𝑂𝑂𝑂𝑂𝑂𝑂𝑂𝑂𝑂𝑂 𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝 𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚ž𝑎𝑎 = ∗ 100 =
Operativna profitna marža pokazuje da društvu nakon podmirenja proizvodnih troškova i

troškova uprave i prodaje ostaje _____% prihoda za pokriće troškova financiranja i dobit.
𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷 𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝 𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝

3. 𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃 𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚ž𝑎𝑎 𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝 𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝 = ∗ 100 =
Profitna marža prije oporezivanja pokazuje da društvu nakon podmirenja svih troškova
(proizvodnih troškova, troškova uprave i prodaje te troškova financiranja) ostaje _____%
prihoda za dobit koja će tek biti oporezovana prema odredbama Zakona o porezu na dobit.
𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷 𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝 𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝

4. 𝑁𝑁𝑁𝑁𝑁𝑁𝑁𝑁 𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝 𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚ž𝑎𝑎 = ∗ 100 =
1
Preuzeto sa: https://www.ericsson.hr/documents/20181/21865/04_Financijski_2017.pdf/138e327e-59f5-49d3-
9536-27f2ebc39981
1
Neto profitna marža pokazuje da društvu nakon podmirenja svih troškova i poreza na dobit
ostaje _____% prihoda. Taj dio prihoda, koji poprima karakter dobiti nakon oporezivanja,
društvo može podijeliti vlasnicima ili reinvestirati u poslovanje.
𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷 𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝 𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝

5. 𝑀𝑀𝑀𝑀𝑀𝑀ž𝑎𝑎 𝑛𝑛𝑛𝑛𝑛𝑛𝑛𝑛 𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝 𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝 = � − 1� ∗ 100 =
𝑇𝑇𝑇𝑇ž𝑖𝑖š𝑛𝑛𝑛𝑛 𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐 𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘
Tržišna cijena korištenog vlastitog kapitala se računa, prema sljedećoj formuli:
𝑇𝑇𝑇𝑇ž𝑖𝑖š𝑛𝑛𝑛𝑛 𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐 𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣 𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘 = 𝐺𝐺𝐺𝐺𝐺𝐺𝐺𝐺𝐺𝐺𝐺𝐺𝐺𝐺𝐺𝐺 ∗ 𝐶𝐶𝐶𝐶𝐶𝐶𝐶𝐶𝐶𝐶𝐶𝐶 𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘(%)

=
Cijenu kapitala (%) najprikladnije je izračunati pomoću WACC koncepta ili korištenjem
prosječnih kamatnih stopa na bankarske kredite. Pretpostavimo da cijena kapitala u zadatku
iznosi 10%.
Marža neto preostalog profita od _____% pokazuje da su dioničari ostvarili _____% veći profit
ulaganjem u društvo nego što bi ga ostvarili da su investirali kapital po postojećoj tržišnoj cijeni
kapitala.
3.1.2. POVRAT NA INVESTIRANO

Povrat na investirano (povrat na korišteni kapital) pokazuje koliko je menadžment bio efikasan
u korištenju raspoloživih resursa društva. S obzirom na značenje "korištenog kapitala" mogu se
koristiti sljedeća tri pokazatelja:
1. 𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃 𝑛𝑛𝑛𝑛 𝑢𝑢𝑢𝑢𝑢𝑢𝑢𝑢𝑢𝑢𝑢𝑢 𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘 = ∗ 100 =
𝑈𝑈𝑈𝑈𝑈𝑈𝑈𝑈𝑈𝑈𝑈𝑈 𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖
Povrat na ukupni kapital (Return on Assets - ROA) predstavlja omjer operativne dobiti jer on u
sebi sadrži troškove korištenja vlastitog i tuđeg kapitala (kamate) i ukupne imovine (kapital i
obveze). Pokazatelj povrata na ukupni kapital pokazuje da je na 100 investiranih novčanih
jedinica u aktivu društva ostvareno _____ novčanih jedinica operativne dobiti.
2. 𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃 𝑛𝑛𝑛𝑛 𝑢𝑢𝑢𝑢𝑢𝑢ž𝑒𝑒𝑒𝑒𝑒𝑒 𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑č𝑛𝑛𝑛𝑛 𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘

𝑂𝑂𝑂𝑂𝑂𝑂𝑂𝑂𝑂𝑂𝑂𝑂𝑂𝑂𝑂𝑂𝑂𝑂𝑂𝑂 𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑 − 𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾 𝑛𝑛𝑎𝑎 𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘č𝑛𝑛𝑛𝑛 𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘
= ∗ 100
𝑈𝑈𝑈𝑈𝑈𝑈𝑈𝑈𝑈𝑈𝑈𝑈 𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝 − 𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾č𝑛𝑛𝑛𝑛 𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜
Povrat na uloženi dugoročni kapital pokazuje da je na 100 kn (NJ) uloženog dugoročnog kapitala
ostvareno X kn (NJ) operativne dobiti umanjene za kamate na kratkoročne kredite.
𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷 𝑛𝑛𝑛𝑛𝑛𝑛𝑛𝑛𝑛𝑛 𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜

3. 𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃 𝑛𝑛𝑛𝑛 𝑢𝑢𝑢𝑢𝑢𝑢𝑢𝑢𝑢𝑢𝑢𝑢 𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣 𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘 = ∗ 100 =
𝑈𝑈𝑈𝑈𝑈𝑈𝑈𝑈𝑈𝑈𝑈𝑈 𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣 𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘
Povrat na ukupni vlastiti kapital pokazuje da je _____ kn dobiti nakon oporezivanja proizašlo iz
100 kn uloženog vlastitog kapitala.
2
3.2. POKAZATELJI OBRTAJA IMOVINE

Analiza obrtaja ukupne imovine predstavlja analizu odnosa između prihoda i aktive (može se
raditi i za svaki pojedinačni dio aktive odvojeno). Analiza obrtaja imovine je koeficijent koji
govori koliko jedna novčana jedinica aktive (dijela aktive) stvara novčanih jedinica prihoda. Kod
ove analize obično se izračunavaju sljedeći pokazatelji:

1. 𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾 𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜 𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑟𝑟𝑟𝑟𝑟𝑟𝑟𝑟𝑟𝑟 𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖 = =
𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾 𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖
1 novčana jedinica kratkotrajne imovine stvara _____ novčanih jedinica prihoda od prodaje.

2. 𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾 𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜 𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑 𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖 = =
𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷 𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖
1 novčana jedinica dugotrajne imovine stvara _____ novčanih jedinica prihoda od prodaje.

3. 𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝑒𝑒𝑛𝑛𝑛𝑛 𝑢𝑢𝑢𝑢𝑢𝑢ž𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖 𝑧𝑧𝑧𝑧𝑧𝑧𝑧𝑧ℎ𝑎𝑎 = =
𝑈𝑈𝑈𝑈𝑈𝑈𝑈𝑈𝑈𝑈𝑈𝑈 𝑧𝑧𝑧𝑧𝑧𝑧𝑧𝑧ℎ𝑒𝑒
1 novčana jedinica ukupnih zaliha stvara _____ novčanih jedinica prihoda od prodaje.
4. 𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾 𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜 𝑛𝑛𝑛𝑛𝑛𝑛𝑛𝑛 𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝ž𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖

= =
𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃ž𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖 𝑜𝑜𝑜𝑜 𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘 − 𝑂𝑂𝑂𝑂𝑂𝑂𝑂𝑂𝑂𝑂𝑂𝑂 𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝 𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑č𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖
1 novčana jedinica neto potraživanja stvara _____ novčanih jedinica prihoda od prodaje.
3.3. POKAZATELJI LIKVIDNOSTI I SOLVENTNOSTI
3.3.1. POKAZATELJI LIKVIDNOSTI

Pokazatelji likvidnosti prikazuju sposobnost društva da u roku podmiruje sve svoje kratkoročne
(tekuće) obveze. Redovito podmirenje tekućih obveza je važno radi toga da ne bi došlo do
zastoja u redovitom poslovanju te do blokade novčanog računa u ključnim trenucima za
poslovanje. Mjere za izračunavanje likvidnosti društva mogu se svrstati u dvije skupine:
Ad 1.) Mjere utemeljene na odnosu između tekuće aktive i pasive
1. 𝑇𝑇𝑇𝑇𝑇𝑇𝑇𝑇ć𝑖𝑖 𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜 = =
𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾č𝑛𝑛𝑛𝑛 𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜
Koeficijent opće likvidnosti pokazuje u kojoj mjeri kratkotrajna imovina pokriva kratkoročne
obveze. Ako je tekući odnos veći od 1, odnosno od 1:1, to znači da je kratkotrajna imovina veća
od kratkoročnih obveza te da se može očekivati da će kratkoročne obveze biti pokrivene na
vrijeme kratkotrajnom imovinom. Suprotno vrijedi u slučaju ako je tekući odnos manji od 1. Što
je veći pokazatelje tekućeg odnosa to je veća sigurnost da će kratkoročne obveze biti
podmirene u roku. Idealni odnos između kratkotrajne imovine i kratkoročnih obveza ne postoji
jer on ovisi o vrsti djelatnosti, međutim, idealna iskustvena vrijednost pokazatelja opće
likvidnosti iznosi minimalno 2 (1,8) te se u tom slučaju zaključuje da je društvo sposobno
3
podmiriti kratkoročne obveze. Tekući odnos za društvo Ericsson Nikola Tesla d.d iznosi _____
što je manje od odnosa 2:1 koji se uzima kao zadovoljavajući odnos te ukazuje na činjenicu da je
kratkotrajna imovina veća od kratkoročnih obveza ali se ne može sa sigurnošću utvrditi da li će
kratkoročne obveze biti podmirene u roku kratkotrajnom imovinom.
𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾 𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖 − 𝑍𝑍𝑍𝑍𝑍𝑍𝑍𝑍ℎ𝑒𝑒

2. 𝐵𝐵𝐵𝐵𝐵𝐵𝑖𝑖 𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜 = =
Za koeficijent ubrzane likvidnosti također ne postoji neki idealni odnos koji vrijedi za sve
situacije jer on ovisi o vrsti djelatnosti, međutim, idealna iskustvena vrijednost pokazatelja
ubrzane likvidnosti iznosi minimalno 1 (0,8) te se u tom slučaju zaključuje da je društvo
sposobno u vrlo kratkom roku osigurati određenu količinu novca. Brzi odnos za društvo Ericsson
Nikola Tesla d.d iznosi _____ što je već od odnosa 1:1 koji se uzima kao zadovoljavajući odnos
te ukazuje na činjenicu da je društvo sposobno zadovoljiti ozbiljnu izvanrednu potrebu za
gotovinom.
3. 𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅𝑅 𝑟𝑟𝑟𝑟𝑟𝑟𝑟𝑟𝑟𝑟𝑟𝑟𝑟𝑟ž𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖 𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘 = 𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾 𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖 − 𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾č𝑛𝑛𝑛𝑛 𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜 =
Radno raspoloživi kapital pokazuje koliko kapitala stoji na raspolaganju za udovoljavanje

tekućim obvezama. On ukazuje na pozitivno ili negativno prekoračenje kratkotrajne imovine
nad kratkoročnim obvezama. Poželjna je pozitivna vrijednost pokazatelja. Radno raspoloživi
kapital za društvo Ericsson Nikola Tesla d.d iznosi __________ kn što je pozitivna vrijednost koja
ukazuje na činjenicu da društvo ima veću kratkotrajnu imovinu od kratkoročnih obveza.
Ad 2.) Mjere koje pokazuju mogućnost pretvaranja tekuće aktive u novac
𝑇𝑇𝑇𝑇𝑇𝑇š𝑎𝑎𝑎𝑎 𝑧𝑧𝑧𝑧 𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝

4. 𝐵𝐵𝐵𝐵𝐵𝐵𝐵𝐵 𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜 𝑧𝑧𝑧𝑧𝑧𝑧𝑧𝑧ℎ𝑎𝑎 = =
𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃č𝑛𝑛𝑛𝑛 𝑧𝑧𝑧𝑧𝑧𝑧𝑧𝑧ℎ𝑒𝑒
Broj obrtaja zaliha pokazuje koliko se puta tijekom godine prosječna vrijednost zaliha pretvori u
potraživanje od kupaca. Poželjna je što veća vrijednost pokazatelja. Broj obrtaja zaliha za
društvo Ericsson Nikola Tesla d.d. od _____ puta znači da se prosječna vrijednost zaliha pretvori
u potraživanja od kupaca ≈ _____ puta tijekom poslovne godine.
𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃ž𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖 𝑜𝑜𝑜𝑜 𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘

5. 𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃č𝑛𝑛𝑛𝑛 𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣 𝑛𝑛𝑛𝑛𝑛𝑛𝑛𝑛𝑛𝑛𝑛𝑛𝑛𝑛 𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝ž𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖 = =
𝑁𝑁𝑁𝑁𝑁𝑁𝑁𝑁𝑁𝑁ć𝑒𝑒𝑒𝑒𝑒𝑒 𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝ž𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖/365 𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑
𝑁𝑁𝑁𝑁𝑁𝑁𝑁𝑁𝑁𝑁ć𝑒𝑒𝑒𝑒𝑒𝑒 𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝ž𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖 = 𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃ℎ𝑜𝑜𝑜𝑜 𝑜𝑜𝑜𝑜 𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝 + 𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾 1.1. −𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾 31.12.

=
Prosječno vrijeme naplate potraživanja pokazuje koliko je dana prosječno potrebno za naplatu
potraživanja, odnosno pretvaranje potraživanja u novac. Poželjna je što manja vrijednost
pokazatelja. Prosječno vrijeme naplate potraživanja za društvo Ericsson Nikola Tesla d.d. iznosi
≈ _____ dana.
4
3.3.2. POKAZATELJI SOLVENTNOSTI

Pokazatelji solventnosti prikazuju sposobnost društva da u roku podmiruje sve svoje dugoročne
obveze. Usmjereni su na dugoročnu financijsku stabilnost kroz odnose unutar kapitalne (ukupni
dugoročni kapital) i financijske (ukupna pasiva) strukture društva. Ovdje se obično koristi
sljedećih pet pokazatelja:
1. 𝑂𝑂𝑂𝑂𝑂𝑂𝑂𝑂𝑂𝑂 𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑č𝑛𝑛𝑛𝑛ℎ 𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜 𝑖𝑖 𝑢𝑢𝑢𝑢𝑢𝑢𝑢𝑢𝑢𝑢𝑢𝑢𝑢𝑢 𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑č𝑛𝑛𝑛𝑛𝑛𝑛 𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘

𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷č𝑛𝑛𝑛𝑛 𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜
= ∗ 100 =
𝑈𝑈𝑈𝑈𝑈𝑈𝑈𝑈𝑈𝑈𝑈𝑈 𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑č𝑛𝑛𝑛𝑛 𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘
Udjel dugoročnih obveza u ukupnom dugoročnom kapitalu bi trebao biti maksimalno oko 30-
35%. Društvo Ericsson Nikola Tesla d.d. ima udjel tuđeg dugoročnog kapitala od _____% što
pokazuje kako se može vjerovati da društvo ima sposobnost pokrića dugoročnih obveza te da će
one biti podmirene na vrijeme.
𝑈𝑈𝑈𝑈𝑈𝑈𝑈𝑈𝑈𝑈𝑈𝑈 𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜
2. 𝑆𝑆𝑆𝑆𝑆𝑆𝑆𝑆𝑆𝑆𝑆𝑆𝑆𝑆 𝑧𝑧𝑧𝑧𝑧𝑧𝑧𝑧ž𝑒𝑒𝑒𝑒𝑒𝑒𝑒𝑒𝑒𝑒𝑒𝑒 = ∗ 100 =
Iskustvo je pokazalo da bi gornja granica stupnja zaduženosti trebala biti 50%, odnosno da bi
udjel obveza u ukupnoj imovini trebao biti maksimalno 50% (samim time udio kapitala je
minimalno 50%). Stupanj zaduženosti pokazuje koliki se dio imovine financira iz tuđih izvora, pa
samim time što je stupanj zaduženosti veći to je veći i rizik ulaganja u društvo. Društvo Ericsson
Nikola Tesla d.d. ima stupanj zaduženosti od _____% što pokazuje da se društvo _____%
financira iz tuđih izvora (obveze), a _____% iz vlastitih izvora (kapital).
3. 𝑂𝑂𝑂𝑂𝑂𝑂𝑂𝑂𝑂𝑂 𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑 𝑖𝑖 𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔 = ∗ 100 =
𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉𝑉 𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘
Odnos duga i glavnice daje istu informaciju kao i stupanj zaduženosti samo kroz drugačiji odnos.
Teorijski tražena maksimalna vrijednost omjera duga i glavnice je 1, odnosno 1:1 što znači da
ukupan dug ne bi trebao biti veći od ukupne glavnice (društvo se ne bi trebala zaduživati iznad
vrijednosti vlasničke glavnice). Društvo Ericsson Nikola Tesla d.d. ima omjer duga i glavnice od
_____:1, što nije zadovoljavajući odnos te ukazuje da je ukupan dug veći od ukupne glavnice
društva.
4. 𝑂𝑂𝑂𝑂𝑂𝑂𝑂𝑂𝑂𝑂 𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝ć𝑎𝑎 𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘 = =
𝑇𝑇𝑇𝑇𝑇𝑇š𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘 𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘
Tražena vrijednost pokazatelja pokrića kamata iznosi minimalno 1, što bi značilo da je

operativna dobit koju je društvo ostvarilo dostatna za podmirenje troškova kamata. Društvo
Ericsson Nikola Tesla d.d. ima odnos pokrića kamata veći od 1 što znači da je operativna dobit
ostvarena u poslovanju _____ puta veća od plaćenih kamata.
5. 𝑂𝑂𝑂𝑂𝑂𝑂𝑂𝑂𝑂𝑂 𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑 𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖 𝑖𝑖 𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣č𝑘𝑘𝑘𝑘 𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔 = =
𝐺𝐺𝐺𝐺𝐺𝐺𝐺𝐺𝐺𝐺𝐺𝐺𝐺𝐺𝐺𝐺
Iskustvena vrijednost kod ovog pokazatelja nije precizno definirano, ali se obično ističe
vrijednost od 1, odnosno 1:1. Društvo Ericsson Nikola Tesla d.d. ima odnos dugotrajne imovine
i vlasničke glavnice manji od 1 što znači da je glavnica veća od dugotrajne imovine društva.
5
3.4. POKAZATELJI EFIKASNOSTI INVESTIRANJA DIONIČARA

Pokazatelji efikasnosti investiranja dioničara u dioničko društvo pružaju dioničarima i
potencijalnim dioničarima informacije o efektima ulaganja u redovite dionice dioničkog društva.
U nastavku su prikazani temeljni pokazatelji efikasnosti investiranja dioničara.
𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷 𝑛𝑛𝑛𝑛𝑛𝑛𝑛𝑛𝑛𝑛 𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜 − 𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃š𝑡𝑡𝑡𝑡𝑡𝑡𝑡𝑡 𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑

1. 𝑍𝑍𝑍𝑍𝑍𝑍𝑍𝑍𝑍𝑍𝑍𝑍 𝑝𝑝𝑝𝑝 𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑 (𝐸𝐸𝐸𝐸𝐸𝐸) = =
𝐵𝐵𝐵𝐵𝐵𝐵𝐵𝐵 𝑟𝑟𝑟𝑟𝑟𝑟𝑟𝑟𝑟𝑟𝑟𝑟𝑟𝑟𝑟𝑟ℎ 𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑
Zarada po dionici pokazuje relativnu profitabilnost dioničkog društva te se izračunava kao omjer
dobiti nakon oporezivanja i broja redovnih dionica. Pokazatelj nije jednostavno koristiti za
usporedbe između društava, jer direktno ovisi o broju emitiranih dionica. Zarada po dionici za
društvo Ericsson Nikola Tesla d.d. iznosi _____ kn.
𝐼𝐼𝐼𝐼𝐼𝐼𝐼𝐼𝐼𝐼ć𝑒𝑒𝑒𝑒𝑒𝑒 𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑
2. 𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷 𝑝𝑝𝑝𝑝 𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑 = =
𝐵𝐵𝐵𝐵𝐵𝐵𝐵𝐵 𝑟𝑟𝑟𝑟𝑟𝑟𝑟𝑟𝑟𝑟𝑟𝑟𝑟𝑟𝑟𝑟ℎ 𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑
Dividenda po dionici definira iznos isplaćenih dividendi po svakoj redovitoj dionici te predstavlja
mjeru profitabilnosti promatrano s pozicije neposrednog interesa običnih dioničara. Dividenda
po dionici za društvo Ericsson Nikola Tesla d.d. iznosi _____ kn.
𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷 𝑛𝑛𝑛𝑛𝑛𝑛𝑛𝑛𝑛𝑛 𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜 − 𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃š𝑡𝑡𝑡𝑡𝑡𝑡𝑡𝑡 𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑

3. 𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃 𝑛𝑛𝑛𝑛 𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑č𝑎𝑎𝑎𝑎𝑎𝑎𝑎𝑎𝑎𝑎 𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔 = ∗ 100
𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃č𝑛𝑛𝑛𝑛 𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠 𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔𝑔
=
Povrat na dioničarsku glavnicu je mjera profitabilnosti dioničara koji imaju redovne dionice, a
izračunava se kao omjer dobiti nakon oporezivanja (umanjenog za povlaštene dividende) i
prosječne dioničarske glavnice. Kod društva Ericsson Nikola Tesla d.d. povrat na dioničku
glavnicu običnih dionica iznosi _____%.
𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷 𝑝𝑝𝑝𝑝 𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑

4. 𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃 𝑜𝑜𝑜𝑜 𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑 = ∗ 100 =
𝑇𝑇𝑇𝑇ž𝑖𝑖š𝑛𝑛𝑛𝑛 𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐 𝑟𝑟𝑟𝑟𝑟𝑟𝑟𝑟𝑟𝑟𝑟𝑟𝑟𝑟𝑟𝑟ℎ 𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑
Prinos od dividendi pokazuje stopu povrata na dioničku glavnicu promatranu s aspekta tržišne
cijene dionice, a izračunava se kao omjer isplaćenih dividendi po dionici i tržišne cijene redovitih
dionica. Kod društva Ericsson Nikola Tesla d.d. prinos od dividendi iznosi _____%.
𝑇𝑇𝑇𝑇ž𝑖𝑖š𝑛𝑛𝑛𝑛 𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐 𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑

5. 𝐶𝐶𝐶𝐶𝐶𝐶𝐶𝐶𝐶𝐶𝐶𝐶/𝑍𝑍𝑍𝑍𝑍𝑍𝑍𝑍𝑍𝑍𝑍𝑍 𝑝𝑝𝑝𝑝 𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑 = =
𝑍𝑍𝑍𝑍𝑍𝑍𝑍𝑍𝑍𝑍𝑍𝑍 𝑝𝑝𝑝𝑝 𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑
Odnos cijene i zarade po dionici pokazuje vrijeme za koje bi se investicija mogla vratiti, a
izračunava se kao omjer tržišne cijene redovitih dionica i zarade po dionici. Prema izračunu,
statično promatrano, potencijalni kupac dionice društva Ericsson Nikola Tesla d.d. vratio bi
investiciju u roku od ≈ _____ godina.
6
3.5. POKAZATELJ UKUPNE USPJEŠNOSTI (ZETA SCORE)

Američki profesor Altman je s grupom istraživača razvio tehniku računanja ukupnog izraza
uspješnosti društva na malom broju pokazatelja koje je doveo u međusobni odnos i odredio
intenzitet utjecaja svakog od njih na ukupnu uspješnost. Altmanov Z ili Zeta Score se sastoji od
pet pokazatelja tj. odnosa koji se množe s ponderima utjecaja i potom zbrajaju. Na temelju
statističke analize oblikovan je slijedeći model:
Z = 1,2X1 + 1,4X2 + 3,3X3 + 0,6X4 + 0,999X5
U prethodno navedenoj formuli varijable X1….X5 se izračunavaju na sljedeći način:
X1 = Kratkotrajna imovina / Ukupna imovina

X2 = Zadržana dobit / Ukupna imovina
X3 = Operativna dobit (EBIT) / Ukupna imovina
X4 = Tržišna vrijednost glavnice / Ukupne obveze
X5 = Prihod od prodaje / Ukupna imovina
Na temelju izračunate vrijednosti Z pokazatelja moguće je donijeti sljedeća tri tipa zaključka o
budućem poslovanju i mogućnosti bankrota:
Vrijednost Z pokazatelja Zaključak o vjerojatnosti bankrota

Z > 2,675 Društvo posluje jako dobro i bankrot nije vjerojatan.
“Siva zona” gdje postoji mogućnost bankrota, ali to nije u
2,675 > Z > 1,81
potpunosti sigurno.
Z < 1,81 Vrlo vjerojatna mogućnost bankrota u narednim godinama.
X1 =
X2 =
X3 =
X4 =
X5 =
Z ENT =
Društvo Ericsson Nikola Tesla d.d. ima vrijednost pokazatelja od _____ što znači da je Z >2,675 i
da društvo posluje jako dobro i bankrot nije vjerojatan.
3.6. POKAZATELJI DODANE VRIJEDNOSTI

Dodana vrijednost (engl. Value Added or Added Value) predstavlja razliku između prihoda i
kupljenih dobara i usluga. Dodana vrijednost predstavlja vrijednost koju društvo dodaje iz svojih
kapaciteta. Dodanu vrijednost je moguće izračunati na temelju računa dobiti i gubitka, gdje su
troškovi razvrstani prema prirodnim vrstama, prema sljedećoj formuli:
DV = Trošak plaća i ostalih primanja zaposlenika + Trošak kamata + Porez na dobit + Dobit
nakon poreza
DV =
7
Pokazatelji proizvodnosti bazirani na dodanoj vrijednosti:
𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷 𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣
1. 𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃 𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑 𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖 = =
Proizvodnost dugotrajne imovine društva Ericsson Nikola Tesla d.d od _____ pokazuje da 1 kn
dugotrajne imovine odbacuje _____ kn dodane vrijednosti ili da 100 kn „odbacuje“ _____ kn
dodane vrijednosti.
2. 𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃 𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘 𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖 = =
Proizvodnost kratkotrajne imovine društva Ericsson Nikola Tesla d.d od _____ pokazuje da 1 kn
kratkotrajne imovine odbacuje _____ kn dodane vrijednosti ili da 100 kn „odbacuje“ _____ kn
dodane vrijednosti.
3. 𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃 𝑢𝑢𝑢𝑢𝑢𝑢𝑢𝑢𝑢𝑢𝑢𝑢 𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖 = =
Proizvodnost ukupne imovine društva Ericsson Nikola Tesla d.d od _____ pokazuje da 1 kn
ukupne imovine odbacuje _____ kn dodane vrijednosti ili da 100 kn „odbacuje“ _____ kn
dodane vrijednosti.
4. 𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃 𝑝𝑝𝑝𝑝 𝑧𝑧𝑧𝑧𝑧𝑧𝑧𝑧𝑧𝑧𝑧𝑧𝑧𝑧𝑧𝑧𝑧𝑧𝑧𝑧 = =
𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑗𝑗𝑒𝑒č𝑎𝑎𝑎𝑎 𝑏𝑏𝑏𝑏𝑏𝑏𝑏𝑏 𝑧𝑧𝑧𝑧𝑧𝑧𝑧𝑧𝑧𝑧𝑧𝑧𝑧𝑧𝑧𝑧𝑧𝑧𝑧𝑧𝑧𝑧
Proizvodnost po zaposlenom društva Ericsson Nikola Tesla d.d od __________ pokazuje da 1

zaposlenik odbacuje __________ kn dodane vrijednosti.
8
Zadaci za vježbu
Zadatak 4.1.
Na temelju sljedećih podataka izradi račun dobiti i gubitka za proizvodnu djelatnost te izračunaj
temeljni kapital, dobit tekuće godine te aktivu i pasivu u završnoj bilanci.
Stavka Iznos (kn)

Ulaganje u računalni softwer 100.000 Stavka Iznos (kn)
Građevinsko zemljište 225.000 Prihod od prodaje 330.000
Poslovne zgrade 307.000 Tr. proizvedenih gotovih proizvoda 168.650
Tvorničke zgrade 240.000 Zalihe gotovih proizvoda 01.01. 30.000
Strojevi u pogonima 165.500 Zalihe gotovih proizvoda 31.12. 50.076
Žiro račun 420.000 Trošak sajma 8.000
Primljeni čekovi građana 14.000 Trošak amortizacije zgrade 12.280
Dani kratkotrajni zajmovi 27.000 Trošak reklame 3.000
Zalihe sirovina i materijala 75.000 Trošak negativnih tečajnih razlika 1.250
Gotovi proizvodi na skladištu 50.076 Trošak kamata na kredite 12.600
Temeljni dionički kapital ? Porez na dobit 27.296
Zakonske pričuve 90.000
Dobit poslovne godine ?
Dugoročni krediti banaka 53.000
Obveze za izdane mjenice 57.400
Obveze prema dobavljačima 23.500
Obveze za neto-plaće 45.000
Na temelju podataka iz završne bilance i računa dobiti i gubitka izračunaj i objasni sljedeće
financijske pokazatelje:
1. operativna profitna marža, 5. broj obrtaja zaliha gotovih
2. povrat na ukupni vlastiti kapital, proizvoda,
3. koeficijent opće likvidnosti, 6. koeficijent obrtaja dugotrajne
4. stupanj zaduženosti, imovine.

od 01.01. do 31.12.20xx.
Stavke Iznos
9
A Bilanca P
Kratkotrajna imovina = Kratkoročne obveze =
Dugotrajna imovina = Dugoročne obveze =
Vlastit kapital =
od toga temeljni kapital=
Ukupna aktiva = Ukupna pasiva =
1. 𝑂𝑂𝑂𝑂𝑂𝑂𝑂𝑂𝑂𝑂𝑂𝑂𝑂𝑂𝑂𝑂𝑂𝑂𝑂𝑂 𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝 𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚ž𝑎𝑎 = ∗ 100 =
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷𝐷 𝑛𝑛𝑛𝑛𝑛𝑛𝑛𝑛𝑛𝑛 𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑧𝑧𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖
2. 𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃 𝑛𝑛𝑛𝑛 𝑢𝑢𝑢𝑢𝑢𝑢𝑢𝑢𝑢𝑢𝑢𝑢 𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣 𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘 = ∗ 100 =
𝑈𝑈𝑈𝑈𝑈𝑈𝑈𝑈𝑈𝑈𝑈𝑈 𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣 𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
3. 𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾 𝑜𝑜𝑜𝑜ć𝑒𝑒 𝑙𝑙𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖 = =
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
4. 𝑆𝑆𝑆𝑆𝑆𝑆𝑆𝑆𝑆𝑆𝑆𝑆𝑆𝑆 𝑧𝑧𝑧𝑧𝑧𝑧𝑧𝑧ž𝑒𝑒𝑒𝑒𝑒𝑒𝑒𝑒𝑒𝑒𝑒𝑒 = ∗ 100 =
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
𝑇𝑇𝑇𝑇𝑇𝑇š𝑎𝑎𝑎𝑎 𝑧𝑧𝑧𝑧 𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝
5. 𝐵𝐵𝐵𝐵𝐵𝐵𝐵𝐵 𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜 𝑧𝑧𝑧𝑧𝑧𝑧𝑧𝑧ℎ𝑎𝑎 = =
(𝑍𝑍𝑍𝑍𝑍𝑍𝑍𝑍ℎ𝑒𝑒 1.1. + 𝑍𝑍𝑍𝑍𝑍𝑍𝑍𝑍ℎ𝑒𝑒 31.12. )/2
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃ℎ𝑜𝑜𝑜𝑜 𝑜𝑜𝑜𝑜 𝑝𝑝𝑝𝑝𝑜𝑜𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑
6. 𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾 𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜𝑜 𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑 𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖 = =
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
10
LITERATURA:
2. Financijski izvještaji Ericssona Nikole Tesle d.d. Preuzeto sa:
https://www.ericsson.hr/documents/20181/21865/04_Financijski_2017.pdf/138e327e-
59f5-49d3-9536-27f2ebc39981
3. Opći izvještaj Ericssona Nikole Tesle d.d. Preuzeto sa:
https://www.ericsson.hr/documents/20181/21865/01_Opci_2017.pdf/1dbe3d80-a2cf-
4117-b264-ec66c3c7792b
11
180 Financijski izvještaji Godišnji izvještaj 2017. / Ericsson Nikola Tesla Grupa
Ericsson Nikola Tesla d.d.
Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti

za godinu koja je završila 31. prosinca 2017. godine
2017. 2016.
Bilješke ‘000 kn ‘000 kn
Prihodi od prodaje 3, 4 1.464.878 1.575.862

Trošak prodanih proizvoda (1.320.147) (1.389.129)
Bruto dobit 144.731 186.733
Troškovi prodaje (44.847) (43.420)
Administrativni troškovi (33.103) (32.525)
Ostali poslovni prihodi 7.511 4.809
Ostali poslovni troškovi (3.070) (3.179)
Dobitak iz poslovanja 71.222 112.418
Neto financijski rashod/prihod 7 (2.715) 5.250
Dobit prije oporezivanja 68.507 117.668
Porez na dobit 8 (4.224) (8.101)
Dobit za godinu 64.283 109.567
Ostala sveobuhvatna dobit - -
Ukupno sveobuhvatna dobit za godinu 64.283 109.567
Zarada po dionici (kuna) 9 48,32 82,45
Bilješke koje slijede čine sastavni dio ovih konsolidiranih financijskih izvještaja.
Ericsson Nikola Tesla Grupa / Godišnji izvještaj 2017. Financijski izvještaji 181
Izvještaj o financijskom položaju

na dan 31. prosinca 2017. godine
2017. 2016.
Imovina Bilješke ‘000 kn ‘000 kn
Dugotrajna imovina
Nekretnine, postrojenja i oprema 10 98.011 107.933
Nematerijalna imovina 11 1.287 1.912
Zajmovi i potraživanja 12 82.874 81.160
Ulaganja u ovisna društva 13 1.093 73
Odgođena porezna imovina 8 14.336 13.558
Ukupno dugotrajna imovina 197.601 204.636
Kratkotrajna imovina
Zalihe 14 17.348 9.188
Potraživanja od kupaca 15 140.802 173.363
Potraživanja od povezanih društava 26 (c) 186.857 90.141
Ostala potraživanja 16 17.575 14.040
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i

gubitka 17 84.520 62.993
Plaćeni troškovi budućeg razdoblja i nedospjela naplata
prihoda 5.068 4.422
Novac i novčani ekvivalenti 18 145.086 213.375
Ukupno kratkotrajna imovina 597.256 567.522
Ukupno imovina 794.857 772.158
Izvještaj o financijskom položaju

(nastavak)
na dan 31. prosinca 2017. godine
2017. 2016.
Kapital i obveze Bilješke ‘000 kn ‘000 kn
Kapital i rezerve
Dionički kapital 19 (a) 133.165 133.165
Vlastite dionice (280) (1.630)
Zakonske rezerve 19 (c) 6.658 6.658
Zadržana dobit 83.913 140.057
Ukupno kapital i rezerve 223.456 278.250
Dugoročne obveze
Uzeti zajmovi 20 8.378 8.954
Primanja zaposlenih 22 (a) 5.279 5.487
Ostale dugoročne obveze 21 6.843 9.946
Ukupno dugoročne obveze 20.500 24.387
Kratkoročne obveze
Obveze prema povezanim društvima 26 (c) 135.508 96.211
Obveze prema dobavljačima i ostale obveze 23 197.123 130.460
Obveze za porez na dobit 340 21.658
Rezerviranja 24 26.619 15.967
Odgođeno plaćanje troškova i prihod budućeg razdoblja 25 191.311 205.225
Ukupno kratkoročne obveze 550.901 469.521
Ukupno obveze 571.401 493.908
Ukupno kapital i obveze 794.857 772.158
Izvještaj o promjenama kapitala

Dionički Vlastite Zakonske Zadržana

kapital dionice rezerve dobit Ukupno
‘000 kn ‘000 kn ‘000 kn ‘000 kn ‘000 kn
Bilješka 19 (b)
Na dan 1. siječnja 2016. godine 133.165 (3.434) 6.658 164.038 300.427

Promjene u kapitalu za 2016. godinu
Ukupno sveobuhvatna dobit - - - 109.567 109.567
Raspodijeljena dividenda za 2015. godinu,
bilješka 19 (d) - - - (132.846) (132.846)
Kupnja vlastitih dionica, bilješka 19 (b) - (1.140) - - (1.140)
Isplate s temelja dionica, - 2.087 - (2.087) -
Prodaja vlastitih idonica, bilješka 22 (b) - 857 - 123 980
Transakcije podmirene vlasničkim instrumentima,
bilješka 22 (b) - - - 1.262 1.262
Ukupno transakcije s vlasnicima - 1.804 - (133.548) (131.744)
Na dan 31. prosinca 2016. godine 133.165 (1.630) 6.658 140.057 278.250
Na dan 1. siječnja 2017. godine 133.165 (1.630) 6.658 140.057 278.250

Promjene u kapitalu za 2017. godinu
Ukupno sveobuhvatna dobit - - - 64.283 64.283
Raspodijeljena dividenda za 2016. godinu,
bilješka 19 (d) - - - (119.735) (119.735)
Isplate s temelja dionica, - 926 - (926) -
Prodaja vlastitih dionica bilješka 22 (b) - 424 - (34) 390
Transakcije podmirene vlasničkim instrumentima,
bilješka 22 (b) - - - 268 268
Ukupno transakcije s vlasnicima - 1.350 - (120.427) (119.077)
Na dan 31. prosinca 2017. godine 133.165 (280) 6.658 83.913 223.456
Izvještaj o novčanom toku

2017. 2016.
Novčani tokovi od poslovnih aktivnosti

Dobit prije oporezivanja 68.507 117.668
Ispravci:
Amortizacija 5, 10, 11 36.146 44.235
Umanjenja vrijednosti – neto 10.902 16.359
Neto povećanje rezerviranja 24 21.217 12.421
Dobitak od prodaje nekretnina, postrojenja i opreme (136) (65)
Neto gubitak/(dobitak) od promjene financijske imovine 644 (2.033)
Amortizacija diskonta 0 (657)
Prihodi od kamata (4.936) (3.332)
Rashodi od kamata 7 256 563
Gubici/(dobici) od tečajnih razlika 16.321 (5.274)
Transakcije podmirene vlasničkim instrumentima 6 268 1.262
149.189 181.147
Promjene u obrtnom kapitalu
Potraživanja (82.748) (71.803)
Zalihe (8.158) 10.571
Obveze 65.619 61.775
Novac od poslovnih aktivnosti 123.902 181.690
Plaćene kamate (256) (563)
Uplata poreza na dobit (20.163) -
Neto novac od poslovnih aktivnosti 103.483 181.127
Novčani tokovi od investicijskih aktivnosti

Primici od kamata 2.388 2.745
Primljena dividenda 77 212
Ulaganja u ovisna društva 13 (1.019) -
Naplata od prodaje nekretnina, postrojenja i opreme 149 83
Kupnja nekretnina, postrojenja i opreme te nematerijalne imovine (26.450) (28.224)
Depoziti dani financijskim institucijama - neto (2.200) (19.846)
Kupnja financijske imovine po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka (54.008) (89.000)
Prodaja financijske imovine po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka 31.760 81.745
Neto novac korišten za investicijske aktivnosti (49.303) (52.285)
Izvještaj o novčanom toku

(nastavak)
2017. 2016.
Novčani tokovi od financijskih aktivnosti

Kupnja vlastitih dionica 19 (b) - (1.140)
Plaćena dividenda 19 (d) (119.887) (132.846)
Neto novac korišten u financijskim aktivnostima (119.887) (133.986)
Efekt promjene tečaja po novcu i novčanim ekvivalentima (2.582) 20
Neto smanjenje novca i novčanih ekvivalenata (68.289) (5.124)
Novac i novčani ekvivalenti na početku godine 213.375 218.499
Novac i novčani ekvivalenti na kraju godine 18 145.086 213.375
Ericsson Nikola Tesla Grupa / Godišnji izvještaj 2017. Opći izvještaj 27
Informacije za dioničare
Dionicama Ericssona Nikole Tesle d.d. trguje se na Redovitom tržištu

Zagrebačke burze pod burzovnim simbolom ERNT-R-A.
Trgovanje i kretanje cijene dionice Nastavak godine bio je obilježen neizvjesnošću vezanom
Ukupni promet dionicom Ericssona Nikole Tesle u 2017. uz razvoj situacije s dionicama društava sastavnicama
godini iznosio je 55,1 milijuna kuna (2016.: 53,2 milijuna koncerna Agrokor. Promet dionicama unutar knjige
kuna). Tijekom 2017. tržišna kapitalizacija porasla je 3,4 ponuda bio 37,3 posto bolji nego godinu ranije, međutim
posto na 1.603,3 milijuna kuna (2016.: 1.550,0 milijuna zbog manjeg prometa blok transakcijama ukupni promet
kuna). U pogledu free float tržišne kapitalizacije, Ericsson dionicama bilježi porast od 2,9 posto u odnosu na
Nikola Tesla deseta je kompanija na Zagrebačkoj burzi s prethodnu godinu. Indeksi su godinu završili raznoliko:
816,2 milijuna kuna, što predstavlja 2,5 posto ukupne free CROBEX i CROBEX10 korigirani su oko 7 posto, a
float kapitalizacije tržišta. Težina dionice Ericsson Nikola CROBEXnutris pretrpio je gubitak od značajnih 45,1
Tesla u indeksu CROBEX krajem 2017. iznosila je 7,59 posto. posto. Istovremeno, CROBEXtransport zabilježio je rast
Na Zagrebačkoj burzi 2017. godine započela je od čak 18,9 posto. Cijena dionice ERNT-R-A porasla je 3,4
optimistično, rastom svih ključnih trgovinskih pokazatelja. posto u 2017. godini.
Kretanje prosječne cijene dionice ERNT-R-A

od 2013. – 2017. godine (u kunama)
1.700
1.600
1.500
1.400
1.300
1.200
1.100
1.000
900
800
I XII XII XII XII XII
2013. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.
cijene dionice i promet 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.
najviša (kn) 1.584 1.659 1.390 1.177,99 1.444,00

najniža (kn) 1.234 1.250 930 940 1.066,51
zadnja - krajem godine (kn) 1.470 1.299 1.045 1.164 1.203,99
promet (u mil. kuna) 121,5 174,2 79,4 53,2 55,1
volumen trgovanja 82.575 116.379 68.888 49.628 43.312
dividenda po dionici (kn)
- redovna 20 20 20 20 32,5*
- izvanredna 300 70 80 70 -
* prijedlog dividende upućen Glavnoj skupštini dioničkog društva Ericsson Nikola Tesla
5. ANALIZA OBRASCA BON-1
Bonitet društva (engl. Creditworthiness, njem. Bonität) je ocjena vjerojatnosti nastupanja

insolventnosti društva u budućnosti, prema nešto širem shvaćanju ocjena likvidnosti i kreditne
sposobnosti, u najširem smislu sveobuhvatna ocjena temeljena na analizi završnog računa i
situacije društva (Bahtijarević-Šiber i Sikavica, 2001).
Bonitetna informacija, koju pruža obrazac BON-1, temelji se na podacima godišnjih financijskih i
tromjesečnih statističkih izvještaja. Ostvarenja poduzetnika uspoređuju se s ostvarenjima svih
poduzetnika u razredu te svih poduzetnika jednake veličine u razredu (II. A. i II. B.). Što je rang
poduzetnika viši to je on u boljem položaju, osim kad ima gubitak nakon oporezivanja (II. B. 5.).
Mjerila za ocjenu boniteta u pogledu pokazatelja prikazanih pod II. C. i II. D. su dvojaka, jer se
pojedini pokazatelj izračunat za poduzetnika promatra u odnosu na prosjek razreda odnosno
odgovarajuće skupine po veličini unutar razreda, ali i u odnosu na optimalnu vrijednost
određenog pokazatelja.1
BON-1 2 će detaljnije biti objašnjen na primjeru HOTEL HVAR d.o.o. (Zadatak 5.1.)
Obrazac BON-1 podijeljen je na pet osnovnih dijelova i to:
I. OPĆI PODACI O PODUZETNIKU - kao što su: naziv poduzetnika, adresa, matični broj, oblik
vlasništva, veličina i sl.
1
Više informacija na internim stranicama Financijske agencije (FINA): https://www.fina.hr/bon-1
2
BON-1 / 1 izdani primjerak = 292 kn
1
II. PODACI I POKAZATELJI POSLOVANJA ZA PRETHODNU GODINU - koji su razvrstani u sljedeće

četiri skupine:
A) Podaci o imovini i izvorima sredstava - Ova skupina podataka odnosi se na pozicije imovine i
izvora imovine iz bilance na kraju prethodne poslovne godine (uz 2017. godinu dani su podaci i
za 2016. godinu). Taj dio obrasca obuhvaća sljedeće stavke:
B) Financijski rezultati - Ova skupina podataka sadrži osnovne pozicije računa dobiti i gubitka, te
ima sljedećih pet stavki:
C) Pokazatelji financijske stabilnosti, zaduženosti i likvidnosti - Ova skupina sadrži pokazatelje i

to sedam sljedećih pokazatelja:
2
C.1. Pokriće stalnih sredstava i zaliha kapitalom i dugoročnim izvorima (koeficijent financijske
stabilnosti) - optimalni koeficijent je 1,00 što znači da se cjelokupna dugotrajna imovina
financira iz dugoročnih izvora, a ako je koeficijent manji od 1,00 financijska je stabilnost
poduzetnika slabija (niži stupanj financijske stabilnosti od poželjnog).
C.2. Udio kapitala u izvorima sredstava (stupanj samofinanciranja) - idealna iskustvena

vrijednost za ovaj pokazatelj iznosi 50%, te je poželjno da je njegova vrijednost što veća. Viši
stupanj samofinanciranja ukazuje na veće korištenje vlastitog kapitala i posljedično lakše
podmirivanje obveza. Poduzetnik nije prekomjerno zadužen ako je udio 50%.
C.3. Faktor zaduženosti - uvjetno odražava broj godina potrebnih za pokriće postojećih obveza
ako se poslovanje nastavi s jednakim pozitivnim rezultatima. Granična mjera je 5 godina, što
znači da je poduzetnik kojem treba duže od 5 godina da iz dobiti nakon oporezivanja i
amortizacije pokrije svoje obveze prekomjerno zadužen.
C.4. Koeficijent obrtaja ukupne imovine - pokazuje koliko jedna novčana jedinica imovine stvara
novčanih jedinica prihoda, što je koeficijent veći to je veća i aktivnost poduzetnika. Poželjno da
je njegova vrijednost što viša.
C.5. Koeficijent opće likvidnosti - ako je manji od 2,00 likvidnost može biti upitna, a ako je
koeficijent manji od 1,00 jamačna je nesposobnost plaćanja promatranog poduzetnika. Idealna
iskustvena vrijednost za ovaj pokazatelj je 2, što bi značilo da poduzetnik ima dvostruko više
kratkotrajne imovine u odnosu na kratkoročne obveze, te ne bi trebalo biti problema s
podmirivanjem obveza. Ako je vrijednost ovog pokazatelja niža od 1, to ukazuje da poduzetnik
ima više kratkoročnih obveza nego kratkotrajne imovine.
3
C.6. Vrijeme naplate kratkotrajnih potraživanja od kupaca - pokazuje prosječan broj dana
potreban da se promatrana potraživanja naplate, a što je vrijeme kraće poduzetnik brže dolazi
do sredstava. Poželjno da je njegova vrijednost što niža.
C.7. Vezivanje zaliha - daje uvid u prosječan broj dana potrebnih da se postojeće zalihe prodaju.
Pokazuje aktivnost poduzetnika u pretvaranju zaliha u potraživanja od kupaca pa je manji broj
dana za poduzetnika povoljniji, jer to ukazuje da poduzetnik brzo prodaje zalihe i stvara
potraživanja od kupaca, a veći broj dana nepovoljniji.
D) Pokazatelji poslovne uspješnosti - Ova skupina također sadrži pokazatelje i to četiri sljedeća
pokazatelja:
D.1. Odnos ukupnog prihoda i rashoda - predstavlja omjer iznosa ukupnih prihoda i rashoda te
govori o ekonomičnosti ukupnog poslovanja. Pokazuje koliko se novčanih jedinica prihoda
ostvari po jednoj novčanoj jedinici rashoda, a trebao bi biti veći od 1,00, jer se u suprotnom radi
o neekonomičnom poslovanju poduzetnika. Ako je poduzetnik ostvario dobit onda su prihodi
veći od rashoda, te ovaj pokazatelj ima vrijednost veću od 1. U suprotnom, ako je poduzetnik
ostvario gubitak vrijednost ovog pokazatelja je manja od 1.
D.2. Udjel dobiti ili gubitka u ukupnom prihodu - govori o profitabilnosti poslovanja; što je udjel
veći, to je veća i profitabilnost poslovanja poduzetnika.
4
D.3. Udjel dobiti ili gubitka u imovini - govori o rentabilnosti poslovanja odnosno o tome koliko
dobiti stvara raspoloživa imovina; što je udjel veći, to je veća i rentabilnost poslovanja
poduzetnika.
D.4. Dobit ili gubitak po zaposlenom - je važan pokazatelj u usporedbi s ostvarenjem iz

usporedne godine kao i u usporedbi s ostvarenjem razreda; ako je veći od onog iz usporedne
godine i od ostvarenja razreda, poduzetnik se može smatrati poslovno uspješnim. Ovaj
pokazatelj ukazuje na podatak koliko novčanih jedinica dobiti nakon oporezivanja stvara svaki
zaposlenik.
III. PODACI O ZAPOSLENIMA – prikazuju podatke o prosječnom broju zaposlenih, te prosječnoj

mjesečnoj bruto plaći za prethodne četiri poslovne godine. Podaci o broju zaposlenih te o
prosječnoj mjesečnoj bruto plaći po zaposlenom ne uspoređuju se sa veličinama iz razreda, već
se prikazuje tendencija kretanja kod samog poduzetnika. Primjerice, tendencija rasta prosječne
mjesečne bruto plaće po zaposlenom govori povoljno o bonitetu poduzetnika, dok tendencija
stagnacije ili pada govori suprotno.
IV. PODACI O POSLOVANJU ZA PRETHODNO POSLOVNO RAZDOBLJE (prvih tri, šest ili devet
mjeseci) – prikazuju pet podataka usporedno kroz isto razdoblje tekuće i prethodne poslovne
godine, te tri podatka usporedno na početku tekuće poslovne godine te nakon devet mjeseci
tekuće poslovne godine.
5
V. STANJE NOVČANIH SREDSTAVA - prikazuje stanje novčanih sredstava koja se prate na žiro
računima poduzetnika, i to na dan 31.12. prethodne poslovne godine, te na zadnji dan
prethodnog poslovnog razdoblja (svaka tri mjeseca). Stanje novčanih sredstava se također ne
uspoređuju s iznosima razreda, ali daju sliku o kretanju novčanih sredstava samog poduzetnika.
6
Zadatak 5.2. (20 bodova)

Sljedeća tablica pokazuje odabrani dio iz obrasca BON-1 za poduzetnika Split d.d.
Opis Godina
C. Pokazatelji financijske stabilnosti, zaduženosti i likvidnosti 2016 2017
Koeficijent financijske stabilnosti 0,90 0,85
Udio kapitala u izvorima sredstava 47,10 40,01
Faktor zaduženosti 4 6
Koeficijent obrtaja ukupne imovine 2,46 2,57
Koeficijent opće likvidnosti 1,05 0,90
Vrijeme naplate kratkotrajnih potraživanja od kupaca 180 214
Vezivanje zaliha 62 63
D. Pokazatelji poslovne uspješnosti 2016 2017
Odnos ukupnog prihoda i rashoda 1,14 1,13
Udjel dobiti ili gubitka u ukupnom prihodu 13,55 12,53
Udjel dobiti ili gubitka u imovini 31,91 34,17
Dobit ili gubitak po zaposlenom 41.179,00 58.274,00
a) Na temelju podataka iz prethodne tablice objasni vrijednosti navedenih šest pokazatelja

iz obrasca BON-1 za 2017. godinu usporedbom s teorijskim vrijednostima (15 bodova).
Koeficijent financijske stabilnosti ___________________________________________________

______________________________________________________________________________
Faktor zaduženosti ______________________________________________________________

______________________________________________________________________________
Koeficijent obrtaja ukupne imovine_________________________________________________

______________________________________________________________________________
Vrijeme naplate kratkotrajnih potraživanja od kupaca __________________________________

______________________________________________________________________________
Vezivanje zaliha ________________________________________________________________

______________________________________________________________________________
Dobit ili gubitak po zaposlenom____________________________________________________

______________________________________________________________________________
b) Na temelju svih raspoloživih podataka iz tablice donesi opći zaključak o financijskoj

situaciji poduzetnika Split d.d. (5 bodova)
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
7
LITERATURA
1. Bahtijarević-Šiber, F., Sikavica, P. (2001): Leksikon menedžmenta, Masmedia, Zagreb.
2. Internet izvori: https://www.fina.hr
8
INFORMACIJA O BONITETU BON - 1
I. OPĆI PODACI O PODUZETNIKU
II. PODACI I POKAZATELJI POSLOVANJA ZA 2017. GODINU
III. PODACI O ZAPOSLENIMA
IV. PODACI O POSLOVANJU ZA RAZDOBLJE I-IX 2018. GODINE
V. STANJE NOVČANIH SREDSTAVA
Naziv poduzetnika HOTEL HVAR d.o.o.
Adresa JELSA, JELSA 893
Osobni identifikacijski broj (Porezna uprava) 94905144054
Matični broj 2293161
Oblik vlasništva Poduzeće u privatnom vlasništvu - od osnivanja
Veličina Mali
Naziv razreda djelatnosti (šifra NKD) Hoteli i sličan smještaj (5510)
Broj poduzetnika u razredu 1095
Broj poduzetnika iste veličine u razredu 189
Broj gubitaša u razredu 453
Broj dobitaša u razredu 622
Podatak o svim kunskim računima za redovno poslovanje poduzetnika javno su dostupni iz Jedinstvenog registra računa kojeg vodi
Financijska agencija. Više o tome na www.fina.hr
Informacija o bonitetu BON-1 ažurira se četiri puta godišnje, podacima iz godišnjeg financijskog izvještaja za prethodnu godinu i
podacima iz tromjesečnih izvještaja za razdoblja I – III, I – VI i I – IX. Više o tome na www.fina.hr
Objašnjenja pokazatelja poslovanja iz informacije o bonitetu BON-1 možete preuzeti na www.fina.hr ili zatražiti u poslovnoj jedinici Fine
(bez naknade).
ID izvještaja:
zagreb, 13.03.2019 godine
Sastavio/sastavila: Ovjera Fine
1
(Iznosi: u kunama, bez lipa)
Godina Rang poduzetnika u razredu u

Opis 2017.
među
među svim
A. Podaci o imovini i izvorima sredstava 2016. 2017. poduzetnicima
poduzetnicima iste veličine
5.069.969 5.439.940 478 166
1. Vrijednost ukupne imovine
302.720 387.989 760 176
2. Dugotrajna imovina
4.767.249 5.051.951 173 58
3. Kratkotrajna imovina
121.079 251.564 194 58
3.1. Zalihe
986.784 577.628 184 62
3.2. Potraživanja od kupaca
2.292.700 2.489.052 81 26
3.3. Kratkotrajna financijska imovina
1.630.220 3.978.451 304 110
4. Kapital i rezerve
270.906 92.635 591 141
5. Dugoročne obveze
3.154.571 1.343.852 400 106
6. Kratkoročne obveze
228.583 351.356 338 110
6.1. Obveze prema dobavljačima
0 0 - -
6.2. Obveze prema kreditnim institucijama
B. Financijski rezultati
12.485.975 14.210.049 128 37
1. Ukupni prihodi
10.323.161 11.882.648 56 9
2. Prihodi od prodaje na inozemnom tržištu
10.918.989 11.794.272 146 47
3. Ukupni rashodi
1.566.986 2.348.231 71 14
4. Dobit tekuće godine
0 0 - -
5. Gubitak tekuće godine
Opis Godina Razred u 2017.
C. Pokazatelji financijske stabilnosti, zaduženosti i Poduzetnici iste
2016. 2017. Svi poduzetnici
likvidnosti veličine
4,49 6,37 0,89 0,75
1. Pokriće stalnih sredstava i zaliha, kapitalom i
dugoročnim izvorima
32,15 73,13 46,33 9,45
2. Udio kapitala u izvorima sredstava, u %
2 1 8 21
3. Faktor zaduženosti, broj godina
2,46 2,61 0,24 0,18
4. Koeficijent obrtaja ukupne imovine
1,51 3,76 0,58 0,35
5. Koeficijent opće likvidnosti
22 21 15 30
6. Vrijeme naplate kratkotrajnih potraživanja od
kupaca, u danima
4 5 19 22
7. Vezivanje zaliha, u danima
Podaci i pokazatelji poslovanja izrađeni su na temelju godišnjeg financijskog izvještaja za javnu objavu.
Svi financijski podaci iz godišnjeg financijskog izvještaja poduzetnika, dostupni su u Registru godišnjih financijskih izvještaja kojeg vodi
Financijska agencija. Više o tome www.fina.hr
ID izvještaja:
2

Svi poduzetnici Poduzetnici iste
D. Pokazatelji poslovne uspješnosti 2016 2017 veličine
1. Odnos ukupnog prihoda i rashoda, koeficijent 1,14 1,20 1,09 0,91
2. Udjel dobiti ili gubitka u ukupnom prihodu, u % 12,55 16,53 7,35 -10,57
3. Udjel dobiti ili gubitka u imovini, u % 30,91 43,17 1,77 -1,95
4. Dobit ili gubitak po zaposlenom, u kunama 40.179 57.274 36.291 -44.616
Izvor podataka: izvještaj GFI za 2016. i GFI za 2017. godinu

(iznosi: u kunama , bez lipa)
Prosječna mjesečna bruto plaća

Prosječan broj zaposlenih na Prosječan broj zaposlenih na
Razdoblje po zaposleniku na bazi sati
bazi stanja krajem razdoblja bazi sati rada rada*
2015. 42 39 6.332
2016. 43 39 6.913
2017. 44 41 6.897
I - IX 2018. ... ... -
Izvor podataka: izvještaj GFI za 2015., 2016. i 2017. godinu i izvještaj TI-POD za razdoblje I-IX 2018.
*Prosječna bruto plaća prema podacima iz GFI-a računa se na temelju podataka o neto plaći te doprinosa, poreza i prireza na porez iz
plaće, a prosječna bruto plaća prema podacima iz TI-a, uz navedeno, uključuje i doprinose na plaće.
IV. PODACI O POSLOVANJU ZA RAZDOBLJE I-IX 2018. GODINE

Razdoblje
Opis
I - IX 2017. I - IX 2018.
1. Ukupni prihodi ... ...
2. Ukupni rashodi ... ...
3. Prihodi od prodaje u inozemstvu ... ...
4. Predujmovi poreza na dobit ... ...
5. Vrijednost ostvarenih investicija u dugotrajnu imovinu ... ...

Opis stanje 01.01.2018. stanje 30.09.2018.
6. Zalihe ... ...
7. Potraživanja od kupaca ... ...
8. Obveze prema dobavljačima ... ...
Izvor podataka: izvještaj TI-POD za razdoblje I-IX 2018.
ID izvještaja:
3
Stanje na dan Iznosi u kunama, bez lipa
31. XII 2017. 902.210
31. III 2018. ...
30. VI 2018. ...
30. IX 2018. ...
Izvor podataka: izvještaj TI-POD za razdoblja I-III 2018., I-VI 2018. i I-IX 2018. te izvještaj GFI za 2017. godinu.
“-“ nema pojave

“…“ ne raspolaže se podatkom
Podatke o bonitetu korisnik je dužan čuvati kao poslovnu tajnu. Za poslovnu odluku na temelju samo ove informacije o bonitetu
poslovnog partnera Fina ne snosi posljedice.
Datum formiranja informacije: 11.03.2019
ID izvještaja:
4
INFORMACIJA O BONITETU BON - 1
IV. PODACI O POSLOVANJU ZA RAZDOBLJE I-III 2018. GODINE
Naziv poduzetnika CALLIDUS D.O.O.
Adresa SVETI IVAN ZELINA, Vladimira Nazora 64
Osobni identifikacijski broj (Porezna uprava) 01810346427
Matični broj 2595169
Oblik vlasništva Poduzeće u privatnom vlasništvu - nakon pretvorbe
Veličina Mikro
Proizvodnja kruha; proizvodnja svježih peciva, slastičarskih proizvoda i

Naziv razreda djelatnosti (šifra NKD)
kolača (1071)
Broj poduzetnika u razredu 899
Broj poduzetnika iste veličine u razredu 721
Broj gubitaša u razredu 284
Broj dobitaša u razredu 604
Podatak o svim kunskim računima za redovno poslovanje poduzetnika javno su dostupni iz Jedinstvenog registra računa kojeg vodi
Financijska agencija. Više o tome na www.fina.hr
Informacija o bonitetu BON-1 ažurira se četiri puta godišnje, podacima iz godišnjeg financijskog izvještaja za prethodnu godinu i
podacima iz tromjesečnih izvještaja za razdoblja I – III, I – VI i I – IX. Više o tome na www.fina.hr
Objašnjenja pokazatelja poslovanja iz informacije o bonitetu BON-1 možete preuzeti na www.fina.hr ili zatražiti u poslovnoj jedinici Fine
(bez naknade).
ID izvještaja: 5503465
Zagreb, 03.07.2018 godine
1
Godina Rang poduzetnika u razredu u

Opis 2017.
među
među svim
A. Podaci o imovini i izvorima sredstava 2016. 2017. poduzetnicima
poduzetnicima iste veličine
21.939.780 19.287.366 34 6
1. Vrijednost ukupne imovine
20.942.118 18.179.400 23 6
2. Dugotrajna imovina
996.062 1.099.585 196 75
3. Kratkotrajna imovina
0 0 - -
3.1. Zalihe
879.455 18.812 465 297
3.2. Potraživanja od kupaca
0 1.968 314 211
3.3. Kratkotrajna financijska imovina
11.890.744 9.059.292 28 5
4. Kapital i rezerve
825.854 810.879 113 33
5. Dugoročne obveze
9.215.110 9.413.682 26 3
6. Kratkoročne obveze
21.783 20.417 616 440
6.1. Obveze prema dobavljačima
0 0 - -
6.2. Obveze prema kreditnim institucijama
B. Financijski rezultati
1.763.295 1.285.115 404 228
1. Ukupni prihodi
0 0 - -
2. Prihodi od prodaje na inozemnom tržištu
3.070.459 4.112.959 147 19
3. Ukupni rashodi
0 0 - -
4. Dobit tekuće godine
1.307.164 2.827.844 8 3
5. Gubitak tekuće godine
C. Pokazatelji financijske stabilnosti, zaduženosti i Poduzetnici iste
2016. 2017. Svi poduzetnici
likvidnosti veličine
0,61 0,54 0,94 0,97
1. Pokriće stalnih sredstava i zaliha, kapitalom i
dugoročnim izvorima
54,20 46,97 43,47 37,18
2. Udio kapitala u izvorima sredstava, u %
8 8 6 7
3. Faktor zaduženosti, broj godina
0,08 0,07 1,15 0,98
4. Koeficijent obrtaja ukupne imovine
0,11 0,12 1,11 1,10
5.Koeficijent opće likvidnosti
351 0 43 52
6. Vrijeme naplate kratkotrajnih potraživanja od
kupaca, u danima
0 0 25 18
7. Vezivanje zaliha, u danima
Podaci i pokazatelji poslovanja izrađeni su na temelju godišnjeg financijskog izvještaja za javnu objavu.
Svi financijski podaci iz godišnjeg financijskog izvještaja poduzetnika, dostupni su u Registru godišnjih financijskih izvještaja kojeg vodi
Financijska agencija. Više o tome www.fina.hr
2

Svi poduzetnici Poduzetnici iste
D. Pokazatelji poslovne uspješnosti 2016 2017 veličine
1. Odnos ukupnog prihoda i rashoda, koeficijent 0,57 0,31 1,02 1,01
2. Udjel dobiti ili gubitka u ukupnom prihodu, u % -74,13 -220,05 1,54 -0,05
3. Udjel dobiti ili gubitka u imovini, u % -5,96 -14,66 1,76 -0,05
4. Dobit ili gubitak po zaposlenom, u kunama -1.307.164 -2.827.844 4.272 -84
Izvor podataka: izvještaj GFI za 2016. i GFI za 2017. godinu

Prosječna mjesečna bruto plaća

Prosječan broj zaposlenih na Prosječan broj zaposlenih na
Razdoblje po zaposleniku na bazi sati
bazi stanja krajem razdoblja bazi sati rada rada*
2015. 1 1 13.345
2016. 1 1 13.352
2017. 1 1 13.461
I - III 2018. ... ... -
Izvor podataka: izvještaj GFI za 2015., 2016. i 2017. godinu i izvještaj TI-POD za razdoblje I-III 2018.
*Prosječna bruto plaća prema podacima iz GFI-a računa se na temelju podataka o neto plaći te doprinosa, poreza i prireza na porez iz
plaće, a prosječna bruto plaća prema podacima iz TI-a, uz navedeno, uključuje i doprinose na plaće.
IV. PODACI O POSLOVANJU ZA RAZDOBLJE I-III 2018. GODINE

Razdoblje
Opis
I - III 2017. I - III 2018.
1. Ukupni prihodi ... ...
2. Ukupni rashodi ... ...
3. Prihodi od prodaje u inozemstvu ... ...
4. Predujmovi poreza na dobit ... ...
5. Vrijednost ostvarenih investicija u dugotrajnu imovinu ... ...

Opis stanje 01.01.2018. stanje 31.03.2018.
6. Zalihe ... ...
7. Potraživanja od kupaca ... ...
8. Obveze prema dobavljačima ... ...
Izvor podataka: izvještaj TI-POD za razdoblje I-III 2018.
3
Stanje na dan Iznosi u kunama, bez lipa
30. VI 2017. ...
30. IX 2017. ...
31. XII 2017. 935.440
31. III 2018. ...
Izvor podataka: izvještaj TI-POD za razdoblja I-VI 2017., I-IX 2017. i TI-POD I-III 2018. te izvještaj GFI za 2017. godinu.
“-“ nema pojave

“…“ ne raspolaže se podatkom
Podatke o bonitetu korisnik je dužan čuvati kao poslovnu tajnu. Za poslovnu odluku na temelju samo ove informacije o bonitetu
poslovnog partnera Fina ne snosi posljedice.
Datum formiranja informacije: 02.07.2018
4
Objašnjenja pokazatelja poslovanja iz informacije o bonitetu BON-1
Bonitetna informacija, koju pruža obrazac BON-1, temelji se na podacima godišnjih financijskih i
tromjesečnih statističkih izvještaja. Ostvarenja poduzetnika uspoređuju se s ostvarenjima svih
poduzetnika u razredu te svih poduzetnika jednake veličine u razredu. (II. A. i II. B.). Što je rang
poduzetnika viši to je on u boljem položaju, osim kad ima gubitak nakon oporezivanja (II. B. 5.). Mjerila
za ocjenu boniteta u pogledu pokazatelja prikazanih pod II. C. i II. D. su dvojaka, jer se pojedini
pokazatelj izračunat za poduzetnika promatra u odnosu na prosjek razreda odnosno odgovarajuće
skupine po veličini unutar razreda, ali i u odnosu na optimalnu vrijednost određenog pokazatelja.
C. Pokazatelji financijske stabilnosti, zaduženosti i likvidnosti iskazuju sljedeće optimalne
vrijednosti:
C.1. Pokriće stalnih sredstava i zaliha kapitalom i dugoročnim izvorima: optimalni koeficijent
je 1,00, a ako je koeficijent manji od 1,00 financijska je stabilnost poduzetnika slabija.
C.2. Udio kapitala u izvorima sredstava: poduzetnik nije prekomjerno zadužen ako je udio
50,00%.
C.3. Faktor zaduženosti uvjetno odražava broj godina potrebnih za pokriće postojećih obveza ako
se poslovanje nastavi s jednakim pozitivnim rezultatima; granična mjera je 5 godina, što znači da je
poduzetnik kojem treba duže od 5 godina da iz dobiti nakon oporezivanja i amortizacije pokrije svoje
obveze prekomjerno zadužen.
C.4. Koeficijent obrtaja ukupne imovine pokazuje koliko jedna novčana jedinica imovine stvara
novčanih jedinica prihoda; što je koeficijent veći to je veća i aktivnost poduzetnika.
C.5. Koeficijent opće likvidnosti: ako je manji od 2,00 likvidnost može biti upitna, a ako je
koeficijent manji od 1,00 jamačna je nesposobnost plaćanja promatranog poduzetnika.
C.6. Vrijeme naplate kratkotrajnih potraživanja od kupaca pokazuje prosječan broj dana
potreban da se promatrana potraživanja naplate, a što je vrijeme kraće poduzetnik brže dolazi do
sredstava.
C.7. Vezivanje zaliha daje uvid u prosječan broj dana potrebnih da se postojeće zalihe prodaju, pa
je manji broj dana za poduzetnika povoljniji, a veći nepovoljniji.
D. Pokazatelji poslovne uspješnosti imaju sljedeće optimume:
D.1. Odnos ukupnog prihoda i rashoda govori o ekonomičnosti ukupnog poslovanja; pokazuje
koliko se novčanih jedinica prihoda ostvari po jednoj novčanoj jedinici rashoda, a trebao bi biti veći od
1,00, jer se u suprotnom radi o neekonomičnom poslovanju poduzetnika.
D.2. Udjel dobiti ili gubitka u ukupnom prihodu govori o profitabilnosti poslovanja; što je udjel
veći, to je veća i profitabilnost poslovanja poduzetnika.
D.3. Udjel dobiti ili gubitka u imovini govori o rentabilnosti poslovanja odnosno o tome koliko
dobiti stvara raspoloživa imovina; što je udjel veći, to je veća i rentabilnost poslovanja poduzetnika.
D.4. Dobit ili gubitak po zaposlenom je važan pokazatelj u usporedbi s ostvarenjem iz
usporedne godine kao i u usporedbi s ostvarenjem razreda; ako je veći od onog iz usporedne godine i
od ostvarenja razreda, poduzetnik se može smatrati poslovno uspješnim.
Podaci o broju zaposlenih te o prosječnoj mjesečnoj bruto plaći po zaposlenom ne uspoređuju se sa
veličinama iz razreda, već se prikazuje tendencija kretanja kod samog poduzetnika. Primjerice,
tendencija rasta prosječne mjesečne bruto plaće po zaposlenom govori povoljno o bonitetu
poduzetnika, dok tendencija stagnacije ili pada govori suprotno.
Podaci STANJE NOVČANIH SREDSTAVA također se ne uspoređuju s iznosima razreda, ali daju
sliku o kretanju novčanih sredstava samog poduzetnika.
Oznaka ″-″ znači da nema pojave, odnosno neke vrste imovine, financijskog rezultata ili pokazatelja.
Oznaka ″...″ znači da se ne raspolaže podatkom jer za promatrano razdoblje nije predan financijski ili
statistički izvještaj.
6. IZVJEŠTAJ O NOVČANIM TOKOVIMA
Izvještaj o novčanom toku iskazuje novčane tokove, tj. priljev i odljev novca i novčanih
ekvivalenata u određenom obračunskom razdoblju. Novac obuhvaća novac u blagajni i
depozite po viđenju, dok su novčani ekvivalenti kratkotrajna visoko likvidna ulaganja koja se
mogu brzo, u roku ne dužem od tri mjeseca, konvertirati u poznate iznose novca te su podložna
beznačajnom riziku promjene vrijednosti. Informacije o novčanom toku pružaju korisnicima
financijskih izvještaja osnovicu za ocjenjivanje sposobnosti poduzetnika da stvara novac i
novčane ekvivalente kao i potrebu poduzetnika da koristi te novčane tokove (NN 86/15, HSFI
1).
6.1. SKUPINE AKTIVNOSTI U IZVJEŠTAJU O NOVČANIM TOKOVIMA
U izvještaju o novčanim tokovima novčani primici i izdaci razvrstavaju se prema sljedeće tri
skupine aktivnosti poduzetnika:
1) Poslovne (operativne) aktivnosti,
2) Investicijske (ulagateljske) aktivnosti,
3) Financijske aktivnosti.
Izvještaj o novčanom toku treba prezentirati novčane tokove tijekom razdoblja, klasificirane
na novčane tokove od poslovnih, investicijskih i financijskih aktivnosti. Poslovne aktivnosti su
glavne i druge aktivnosti poduzetnika, osim investicijskih i financijskih aktivnosti. Investicijske
aktivnosti jesu stjecanje i otuđivanje dugotrajne imovine i drugih ulaganja, koja nisu uključena
u novčane ekvivalente. Financijske aktivnosti jesu aktivnosti koje rezultiraju promjenom
strukture i sastava kapitala i zaduživanja poduzetnika (NN 86/15, HSFI 1).
6.1.1. NOVČANI TOKOVI IZ POSLOVNIH AKTIVNOSTI
Novčani tokovi od poslovnih aktivnosti prvenstveno proizlaze od glavnih aktivnosti

poduzetnika koje stvaraju prihode. Izvještaj o novčanim tokovima od operativnih aktivnosti
pokazatelj je opsega u kojem su operativne djelatnosti društva ostvarile dostatne gotovinske
dotoke za očuvanje poslovne sposobnosti (Belak, 1995, 102). Poslovne aktivnosti su glavne
aktivnosti poduzetnika koje proizlaze iz transakcija i poslovnih događaja koje određuju,
odnosno, utječu na dobit ili gubitak (HSFI 1). Sljedeća tablica prikazuje neke od najznačajnijih
novčanih primitaka i izdataka iz poslovnih aktivnosti (Belak, 1995, 102).
NOVČANI TOKOVI IZ POSLOVNIH AKTIVNOSTI

Novčani primici Novčani izdaci
 Primici od prodaje roba i pružanja usluga  Novčane isplate dobavljačima za isporučenu
 Novčani primici od naknada, provizija i drugi robu i pružene usluge
prihodi  Novčane isplate zaposlenima i za račun
 Povrat poreza zaposlenih
 Primljeni predujmovi od kupaca  Plaćanje poreza i kazni
 Naplaćene sudske parnice, penali i sl.  Plaćanje kamata na primljene kredite
 Primici od donacija i subvencija  Dani predujmovi za poslovne aktivnosti
 Dane donacije
1
6.1.2. NOVČANI TOKOVI IZ INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI
Investicijske, odnosno ulagateljske aktivnosti obuhvaćaju primitke i izdatke koji su povezani uz

transakcije s dugotrajnom imovinom, odnosno, stjecanje i otuđenje dugotrajne imovine i
drugih ulaganja, koja nisu uključena u novčane ekvivalente (HSFI 1). Sljedeća tablica prikazuje
primjere novčanih primitaka i izdataka iz investicijskih aktivnosti (Belak, 1995, 103).
NOVČANI TOKOVI IZ INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI

 Novčani primici od prodaje nekretnine,  Izdaci za kupnju dugotrajne imovine
postrojenja i opreme, nematerijalne imovine  Novčane isplate za stjecanje glavnice ili
i druge dugotrajne imovine dužničkih instrumenata drugih subjekata i
 Primici od prodaje dionica/udjela drugih udjela u zajedničke pothvate
subjekata  Dani zajmovi drugim osobama
 Novčani primici od naplate zajmova danih
drugim osobama
 Primljene dividende od povezanih subjekata
6.1.3. NOVČANI TOKOVI IZ FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI
Novčani tokovi iz financijskih aktivnosti prikazuju novčane transakcije društva s njegovim

vlasnicima i transakcije s kreditorima koji posuđuju novac (Belak, 1995, 103). Financijske
aktivnosti jesu aktivnosti koje imaju za posljedicu veličinu i sastav kapitala i posudbi
poduzetnika (HSFI 1). Bitno je naglasiti da u financijske novčane tokove spadaju posudbe i
vraćanje dugoročnih i kratkoročnih kredita, ali ne i plaćene kamate na kredite koje se
evidentiraju kao novčani tokovi iz poslovnih aktivnosti. Sljedeća tablica prikazuje primjere
novčanih primitaka i izdataka iz financijskih aktivnosti (Belka, 1995, 103).
NOVČANI TOKOVI IZ FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI

 Primici od prodaje dionica  Isplate dobiti i dividendi vlasnicima
 Primici od prodaje obveznica  Isplate za kupnju trezorskih dionica
 Primljeni dugoročni i kratkoročni krediti  Vraćanje glavnice dugoročnih i
kratkoročnih kredita
 Isplata obveznica
6.2. METODE ZA IZRADU IZVJEŠTAJA O NOVČANIM TOKOVIMA
Izvještaj o novčanom toku može se sastaviti primjenom (NN 86/15, HSFI 1):
1) direktne metode – ova metoda prikazuje bruto novčane primitke i bruto novčane izdatke
novca zasebno za svaku aktivnost (poslovne, investicijske, financijske)
2
Zadatak 6.1.
Na temelju poslovnih promjena od 1 do 15 izradi izvještaj o novčanim tokovima uz primjenu
direktne metode za poslovni subjekt Split d.d. Početno stanje novca i novčanih ekvivalenata
iznosi 7.000.000 kn.
1) Prodani gotovi proizvodi te ispostavljen račun kupcu na iznos od 1.451.800 kn.
2) Kupac platio račun u iznosu od 1.451.800 kn.
3) Razduži zalihe za prodane proizvode.
4) Nabavljen stroj te primljen račun u iznosu od 610.000 kn.
5) Račun za stroj je plaćen.
6) Naplaćena potraživanja od kupaca robe u iznosu od 4.283.700 kn.
7) Kupljene dionice poslovnog subjekta More d.d. u iznosu od 200.000 kn.
8) Plaćen dospjeli kratkoročni kredit od čega je kamata 45.900 kn, a glavnica 918.000 kn.
9) Plaćen premija osiguranja u iznosu od 50.000 kn.
10) Primljeni računi dobavljača za razne materijalne troškove i energiju u iznosu od
450.000 kn te razne usluge u iznosu od 235.000 kn koji su odmah i plaćeni.
11) Naplaćene dividende u iznosu od 21.210 kn.
12) Prodane obveznice poslovnog subjekta Sunce d.d. u iznosu od 100.000 kn.
13) Nabavljena trgovačka roba te je primljen račun u iznosu od 6.283.000 kn koji je i odmah
plaćen.
14) Plaćene obveze prema dobavljačima u iznosu od 1.979.465 kn.
15) Plaćene dospjele obveze po dugoročnom kreditu u iznosu od 1.500.000 kn glavnice i
450.000 kn kamata.
Naredna tablica prikazuje novčane tokove po pojedinim knjiženjima:
Broj. Poslovne aktivnosti Investicijske aktivnosti Financijske aktivnosti

knjiž. Primici Izdaci Primici Izdaci Primici Izdaci
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
∑
Na temelju prethodne tablice moguće je izraditi izvještaj o novčanim tokovima uz primjenu

direktne metode:
3
Izvještaj o novčanim tokovima za razdoblje od 01.01.-31.12.20xx. Iznos (kn)

1. Novčani tokovi od poslovnih aktivnosti
Primici
- Izdaci
Neto novčani tokovi od poslovnih aktivnosti
2. Novčani tokovi od investicijskih aktivnosti
Primici
- Izdaci
Neto novčani tokovi od investicijskih aktivnosti
3. Novčani tokovi od financijski aktivnosti
Primici
- Izdaci
Neto novčani tokovi od financijskih aktivnosti
4. Neto povećanje ili smanjenje novčanih tokova (1±2±3)
5. Novac i novčani ekvivalenti na početku razdoblja
6. Novac i novčani ekvivalenti na kraju razdoblja (5±4)
Zadatak 6.2.
Na temelju poslovnih promjena od 1 do 17 izradi izvještaj o novčanim tokovima uz primjenu
direktne metode za poslovni subjekt Split d.d. (na žiro računu i blagajni se nalazi 1.000.000 kn)
1) Kupljene obveznice poslovnog subjekta Plaža d.d. u iznosu od 250.000 kn.
2) Prodana trgovačka roba te je ispostavljen račun kupcu na iznos od 13.359.000 kn.
3) Naplaćena potraživanja od kupaca u iznosu od 12.023.000 kn te je knjižena nabavna
vrijednost prodane robe u iznosu od 4.700.000 kn.
4) Naplaćen dio danog dugoročnog zajma i to u iznosu glavnice od 450.000 kn, a kamata
22.500 kn.
5) Prodan dio proizvodne opreme te ispostavljen račun kupcu na iznos od 2.500.000 kn
koji je odmah i naplaćen.
6) Prodana oprema isknjižena i to nabavna vrijednost 3.000.000 kn, akumulirana
amortizacija 850.000 kn, a sadašnja vrijednost 2.150.000 kn.
7) Obračunate plaće zaposlenicima i to neto plaće 2.500.000 kn, doprinosi i porezi
925.000 kn.
8) Isplaćen dio plaća i to neto plaće 2.100.420 kn te doprinosi i porez 750.000 kn.
9) Prodani kratkoročni vrijednosni papiri koji se drže radi trgovanja u iznosu od 188.900
kn.
10) Emitirane i prodane obveznice u iznosu od 1.200.000 kn.
11) Plaćena akontacija poreza na dobit u iznosu od 146.900 kn.
12) Naplaćena naknada šteta od osiguranja u iznosu od 25.000 kn.
13) Primljen dugoročni zajam od 1.000.000 kn.
14) Plaćene dospjele obveze po emitiranim obveznicama i to glavnica u iznosu od 100.000
kn, a kamata 15.000 kn.
15) Obračunate obveze za doprinose i članarine u iznosu od 35.000kn, a plaćeno 25.000
kn.
16) Plaćene dospjele obveze za financijski najam i to glavnica u iznosu od 100.000 kn, a
kamata 27.000 kn.
17) Obračunata i knjižena amortizacija u iznosu od 2.690.000 kn.
4
Broj.
knjiž.
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
∑

direktne metode:
5
Zadatak 6.3.
Na temelju podataka iz početne bilance za društvo Split d.d. i poslovnih promjena od 1 do 21
izradi izvještaj o novčanim tokovima uz primjenu direktne metode:
Početna bilanca na dan 01.01.20xx.

Stavke Iznos Stavke Iznos
Zgrada radionice 920.000 Obveze prema dobavljačima 259.000
Ak. amortizacija zgrade radionice (350.000) Obveze za kratkoročni kredit 198.200
Stroj 120.000 Temeljni kapital 970.000
Ak. amortizacija stroja (100.000)
Žiro račun 404.000
Glavna blagajna 21.000
Potraživanja od kupaca 20.000
Gotovi proizvodi na skladištu 350.000
Zalihe sirovina i materijala 42.200
Ukupna aktiva 1.427.200 Ukupna pasiva 1.427.200
1. Društvo je dobilo račun za materijal u svoti od 4.000 kn + 1.000 kn PDV.

2. Obvezu prema dobavljaču materijala smo podmirili na način da smo izdali mjenicu na
cjelokupan iznos.
3. Društvo je podignulo dugoročni kredit od banke u iznosu od 200.000 kn.
4. Djelatniku Ivanu I. iz glavne blagajne smo isplatili 1.500 kn akontacije za službeni put u
Rijeku.
5. Podmirene su obveze za izdanu mjenicu dobavljaču materijala u cijelosti.
6. Obračunane su plaće djelatnika u proizvodnji u svoti od 45.000 kn neto, te 28.000 kn
poreza i doprinosa.
7. Po povratku sa službenog puta Ivan I. je podnio obračun troškova u svoti od 2.000 kn.
8. Prodali smo stroj kupcu i ispostavili račun u svoti od 30.000 kn (neamortizirani dio
iznosi 20.000 kn)
9. Kupac je platio 30.000 kn za kupljeni stroj.
10. Obračunajte i proknjižite trošak amortizacije zgrade radionice po godišnjoj stopi od 5%.
11. Obveze za bruto plaće su u cijelosti isplaćene.
12. Izvršite prijenos proizvodnih (uskladištivih) troškova na proizvodnju u tijeku. Dovršeno
je 100% proizvodnje u tijeku te je preneseno na zalihe gotovih proizvoda.
13. Kupcu je prodano gotovih proizvoda te je ispostavljen račun na iznos od 300.000 kn +
75.000 kn PDV (Trošak za prodano 150.000 kn).
14. Kupac je platio račun za kupljene proizvode od 375.000 kn.
15. Primljen je obračun kamata od banke u iznosu od 6.000 kn, koji je odmah i plaćen.
16. Izvršite prijenos neuskladištivih (administrativnih) troškova na rashode.
17. Saldirajte PDV, isplata razlike od 74.000 kn.
18. Utvrdite bruto financijski rezultat i prenesite ga na razred 8.
19. Obračunajte porez na dobit te platite u iznosu od 30.400 kn.
20. Utvrdite neto financijski rezultat i prenesite rezultat na razred 9.
21. Iz dobiti tekuće godine isplaćene su dividende u svoti od 15.000 kn te je razlika dobiti
prebačena u zadržanu dobit.
6
Broj.
knjiž.
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
∑

direktne metode:
7
Zadatak 6.4.
Na temelju podatka da se na žiro računu društva X d.d. nalazi 135.600 kn, na blagajni 8.700 kn
i narednih poslovnih promjena izradi izvještaj o novčanim tokovima direktnom metodom:
1. Kupcu A d.d. su prodani gotovi proizvodi te me je izdan račun u svoti od 600.000 kn
plus 150.000 kn PDV (trošak za prodano iznosi 440.000 kn).
2. Naplaćen je dio potraživanja od kupca u iznosu od 450.000 kn.
3. Obračunate su i odmah isplaćene plaće zaposlenicima u svoti od 163.000 kn.
4. Plaćen je dio obveza dobavljačima sirovina u svoti od 92.000 kn.
5. Društvo je podiglo dugoročni kredit od banke za kupnju novih strojeva u iznosu od
500.000 kn.
6. Kupljeni su novi strojevi te je primljena faktura u svoti od 400.000 plus 100.000 kn PDV.
7. Dobavljaču strojeva je isplaćeno 500.000 kn sa žiro računa.
8. Vlasnici društva X d.d. su izvršili dokapitalizaciju na način da su povećali svoje
dioničarske uloge kupnjom novoupisanih dionica. Za kupljene dionice su uplatili
500.000 kn gotovine.
9. Društvo X d.d. je kupilo 10.000 dionica društva Y d.d., što predstavlja 25% vlasničkog
udjela, te je isplaćeno 450.000 kn.
10. Društvo Y d.d., u kojem je kupljen udjel od 25% objavljuje dobit nakon oporezivanja od
100.000 kn. Budući se primjenjuje metoda udjela priznaje se 25% dobiti u prihode od
udjela tj. iznos od 25.000 kn.
11. Od društva Y d.d. u kojem se drži udjel od 25% primljene su dividende u svoti od 7.000
kn.
12. Plaćena je obveza za porez na dodanu vrijednost u iznosu od 7.000 kn.
13. Kupac proizvoda A d.d. dodatno je podmirio 300.000 kn dugovanja na žiro račun.
14. Plaćene su kamate banci za dugoročni kredit u svoti od 32.000 kn.
15. Vraćen je dio glavnice dugoročnog kredita isplatom 40.000 kn.
16. Društvo je platilo obvezu za porez na dobit u iznosu od 12.000 kn.
17. Društvo X d.d. isplaćuje svojim dioničarima 14.000 kn dividendi iz zadržane dobiti.
8
Broj.
knjiž.
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
∑
9
2) indirektne metode – ova metoda novčani tok od poslovnih aktivnosti prikazuje kao
usklađenje dobiti ili gubitka za nenovčane rashode i nenovčane prihode, te promjene
u kratkotrajnoj imovini (osim novca i novčanih ekvivalenata) i kratkoročnim obvezama.
Novčani tok od investicijskih i financijskih aktivnosti prikazuje primitke i izdatke po
ovim aktivnostima (i identičan je novčanom toku koji se utvrđuje po direktnoj metodi).
Za izradu izvještaja o novčanim tokovima indirektnom metodom za poslovne aktivnosti može

se koristiti sljedeći obrazac:
Stavke Objašnjenje
Neto financijski rezultat poslovanja Polazna stavka
+ Amortizacija Ne dovode do odljeva novca
Prodaja zaliha i naplata potraživanja stvara
+ Smanjenje salda na zalihama i potraživanjima
novac
Zadržavanje zaliha i porast potraživanja
- Povećanje salda na zalihama i potraživanjima
smanjuju novac
+ Povećanje kratkoročnih obveza Neplaćanje obveza povećava novac
- Smanjenje kratkoročnih obveza Plaćanje obveza smanjuje novac
+ Gubici od neoperativnih aktivnosti Iskazuje se zasebno
10
Zadatak 7.1.
Za izradu izvještaja o novčanim tokovima indirektnom metodom potrebno je raspolagati
početnom bilancom, računom dobiti i gubitka te završnom bilancom.
Račun dobiti i gubitka za razdoblje od 01.01. do 31.12. 20xx.
Redni broj Stavke Iznos (kn)
Prihod od prodaje proizvoda 300.000
1
Prihod od prodaje stroja 30.000
Troškovi za prodano 150.000
2
Neamortizirani dio stroja 20.000
Bruto dobit 160.000
3
Trošak AUP-a 2.000
Operativna dobit 158.000
4
Trošak financiranja 6.000
Dobit prije oporezivanja 152.000
5
6 Dobit nakon oporezivanja 121.600
Usporedni prikaz početne i završne bilance

Stavke 01.01. 31.12. Razlika Stavke 01.01. 31.12. Razlika
Zgrada radionice 920.000 920.000 0 Dobavljači 259.000 259.000 0
Ak. amorti. zgrade (350.000) (396.000) (46.000) Krat. kredit 198.200 198.200 0
Stroj 120.000 0 120.000 Tem. kapital 970.000 970.000 0
Ak. amorti. stroja (100.000) 0 (100.000) Dug. kredit 0 200.000 200.000
Žiro račun 404.000 805.600 401.600 Zad. dobit 0 106.600 106.600
Glavna blagajna 21.000 19.000 2.000
Kupci 20.000 20.000 0
Gotovi proizvodi 350.000 319.000 31.000
Zalihe SIM 42.200 46.200 4.000
Uk. aktiva 1.427.200 1.733.800 Uk. pasiva 1.427.200 1.733.800

1. Novčani tokovi od poslovnih aktivnosti
Neto novčani tokovi od poslovnih aktivnosti

2. Novčani tokovi od investicijskih aktivnosti
Neto novčani tokovi od investicijskih aktivnosti

3. Novčani tokovi od financijski aktivnosti
Neto novčani tokovi od financijskih aktivnosti

4. Neto povećanje ili smanjenje novčanih tokova (1±2±3)
5. Novac i novčani ekvivalenti na početku razdoblja
6. Novac i novčani ekvivalenti na kraju razdoblja (5±4)
11
Zadatak 7.2.
Na temelju podataka iz početne i završne bilance, te računa dobiti i gubitka za društvo X izradi
izvještaj o novčanim tokovima uz primjenu indirektne metode.
Bilanca
Stavke 01.01. 31.12. Razlika
Vozilo 100.000 100.000 0
Ak. amortizacija vozila (60.000) (70.000) 10.000
Oprema trgovine 650.000 650.000 0
Ak. amortizacija opreme trgovine (138.000) (176.000) 38.000
Poslovni prostor 0 800.000 800.000
Žiro račun 122.000 2.099.500 1.977.500
Pretporez po ulaznim računima 0 11.000 11.000
Potraživanja od kupaca 125.000 188.000 63.000
Zalihe trgovačke robe 350.000 150.000 200.000
Ukupna aktiva 1.149.000 3.752.500 -
Temeljni kapital 795.000 2.345.000 1.550.000
Zadržana dobit 0 40.000 40.000
Dugoročni kredit 95.000 995.000 900.000
Obveze prema dobavljačima 259.000 284.500 25.500
Obveze za PDV po isporukama 0 88.000 88.000
Ukupna pasiva 1.149.000 3.752.500 -
Stavke Iznos (kn)

Prihodi od prodaje 400.000
Troškovi za prodano 250.000
Bruto dobit 150.000
… …
Dobit prije oporezivanja 51.000
Dobit nakon oporezivanja 40.000
12
Zadatak 7.3.
Na temelju podataka iz početne i završne bilance, dobiti nakon oporezivanja od 70.000 kn za
društvo X izradi izvještaj o novčanim tokovima uz primjenu indirektne metode.
Bilanca
Stavke 01.01. 31.12. Razlika
Građevinsko zemljište 390.000 390.000 0
Ulaganje u licenciju 650.000 650.000 0
Ak. amortizacija nematerijalne imovine (138.000) (151.000) 13.000
Glavna blagajna 13.000 11.000 2.000
Žiro račun 780.000 823.000 43.000
Pretporez po ulaznim računima 9.000 0 9.000
Potraživanja od kupaca 135.000 278.000 143.000
Zalihe trgovačke robe 350.000 150.000 200.000
Ukupna aktiva 2.189.000 2.151.000 38.000
Temeljni kapital 1.842.000 1.842.000 0
Zadržana dobit 10.000 60.000 50.000
Kratkoročni kredit 102.000 92.000 10.000
Obveze prema dobavljačima 235.000 146.000 89.000
Obveze za PDV po isporukama 0 11.000 11.000
Ukupna pasiva 2.189.000 2.151.000 38.000
13
LITERATURA
2. Odluka o objavljivanju Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja, Narodne novine
86/15.
14
8. METODE RAZDVAJANJA FIKSNIH I VARIJABILNIH TROŠKOVA
Podjela na fiksne i varijabilne troškove jedna je od najvažnijih i najviše korištenih podjela u

troškovnom i menadžerskom računovodstvu. Za razdvajanje fiksnih i varijabilnih troškova u
slučaju korištenja povijesnih podataka razvijeno je više tehnika i metoda, ali se u praksi najčešće
koriste sljedeće tri (Belak, 1995, 167):
1) Metoda najniže i najviše razine aktivnosti,

2) Metoda linije trenda, i
3) Metoda regresijske analize.
Kod procjenjivanja funkcije troška potrebno je utvrditi i razlikovati zavisnu od nezavisne

varijable. Zavisna varijabla je varijabla koju se predviđa, a što je neka vrsta troška. Izbor zavisne
varijable, troška kojeg treba predvidjeti, ovisit će o svrsi procjenjivanja funkcije troška.
Nezavisna varijabla, razina aktivnosti ili uzročnik troškova, jest faktor koji se koristi za
predviđanje zavisne varijable, odnosno troška (Bhimani et al., 2018, 277)
8.1. METODA NAJNIŽE I NAJVIŠE RAZINE AKTIVNOSTI

Ova metoda razdvaja fiksne od varijabilnih troškova na temelju podataka za najviši i najniži
stupanj poslovne aktivnosti (količina proizvodnje, rad strojeva, rad radnika ...), odnosno koristi
samo dvije razine aktivnosti i svote pripadajućih troškova tih razina. Postupak metode se sastoji
u tome da se utvrdi jedinična svota varijabilnih troškova i to na temelju odnosa razlike u
troškovima i razlike u aktivnostima između najniže i najviše razine aktivnosti. Kada se varijabilni
troškovi po jedinici pomnože s brojem jedinica za bilo koju razinu aktivnosti dobije se ukupna
svota varijabilnih troškova. Kad se ta svota odbije od ukupnih troškova te razine aktivnosti
dobije se svota fiksnih troškova (Belak, 1995, 167).
Zadatak 8.1.
Društvo Split d.d. raspolaže s podacima o kretanju komunalnih troškova u pogonu za
proizvodnju pekarskih proizvoda, koji se nalaze u narednoj tablici:
Mjesec Proizvodnja (kom) Komunalni troškovi (kn) Rad radnika (h)

Siječanj 75 5.100 1.250
Veljača 78 5.300 1.270
Ožujak 80 5.650 1.280
Travanj 92 6.300 1.300
Svibanj 98 6.400 1.340
Lipanj 108 6.700 1.370
Srpanj 118 7.035 1.390
Kolovoz 112 7.000 1.380
Rujan 95 6.200 1.330
Listopad 90 6.100 1.290
Studeni 85 5.600 1.280
Prosinac 90 5.900 1.290
Ukupno 1.121 73.285 15.770
1
Izračunaj troškovnu funkciju za komunalne troškove društva Split d.d. koristeći metodu najniže i
najviše razine aktivnosti uz proizvodnju kao utjecajnu varijablu, odnosno uzročnik troškova.
Razina aktivnosti Proizvodnja (kom) Komunalni troškovi (kn)
Varijabilni trošak po jedinici = Razlika u troškovima/Razlika u aktivnostima

=
Ukupni varijabilni trošak =

=
ili =
Ukupni fiksni trošak =

=
ili =
Troškovna funkcija (y) = ___________________
8.2. METODA LINIJE TRENDA

Kod ove metode je potrebno raspolagati stvarnim računovodstvenim podacima o kretanju
troškova za određenu nezavisnu varijablu. Te podatke treba ucrtati u koordinatni sustav na
kojem os X predstavlja uzročnik troškova (nezavisnu varijablu), a os Y ukupne troškove (zavisnu
varijablu). Na temelju podataka o troškovima za određeni broj jedinica outputa, ucrtaju se
točke u koordinatnom sustavu koje su uvijek više ili manje rasute. Ovaj postupak rezultira
"dijagramom rasipanja" koji pomaže analitičaru u predočenju odnosa između troškova i razine
aktivnosti. Nakon ucrtavanja točaka u koordinatni sustav potrebno je povući liniju trenda,
nastojeći da ispod i iznad linije trenda bude jednak broj točaka. Točka presijecanja kose linije s
koordinatom predstavlja ukupni trošak kada je aktivnost nula, odnosno komponentu fiksnog
troška u ukupnoj svoti troškova za bilo koju razinu aktivnosti (Belak, 1995, 168). Ukupan
varijabilni trošak može se izračunati na način da se od iznosa ukupnog troška oduzme iznos
ukupnog fiksnog troška. Prednost ove metode je brzina njene primjene, jednostavnost uporabe
i razumijevanja, a glavni nedostatak nepreciznost zbog proizvoljnog povlačenja linije trenda,
odnosno nedostatak objektivnosti.
2
Zadatak 8.2.

Siječanj 75 5.100 1.250
Veljača 78 5.300 1.270
Ožujak 80 5.650 1.280
Travanj 92 6.300 1.300
Svibanj 98 6.400 1.340
Lipanj 108 6.700 1.370
Srpanj 118 7.035 1.390
Kolovoz 112 7.000 1.380
Rujan 95 6.200 1.330
Listopad 90 6.100 1.290
Studeni 85 5.600 1.280
Prosinac 90 5.900 1.290
Ukupno 1.121 73.285 15.770
Izračunaj troškovnu funkciju za komunalne troškove društva Split d.d. koristeći metodu linije
trenda uz proizvodnju kao utjecajnu varijablu, odnosno uzročnik troškova.
Ukupni mjesečni fiksni trošak = 1.500
Ukupni godišnji fiksni trošak =
Varijabilni trošak po jedinici =
Troškovna funkcija (y) =____________________
8.000
7.000
Komunalni troškovi (kn)
6.000
5.000
4.000
3.000
2.000
1.000
0
0 20 40 60 80 100 120 140
Proizvodanja (kom)
3
8.3. METODA REGRESIJSKE ANALIZE

Metoda regresijske analize je matematička metoda za razdvajanje fiksnih i varijabilnih troškova
koja umanjuje nepreciznosti koje se pojavljuj kod prethodne dvije metode (Belak, 1995, 169).
Polazna postavka ove metode je linearna funkcija trenda koja glasi:
y = a +bx,
gdje je:
y - zavisna varijabla
a - iznos ukupnog fiksnog troška
b - iznos varijabilnog troška po jedinici
x - nezavisna varijabla
Za izračun parametara a i b kod jednostruke linearne regresije mogu se koristiti sljedeće dvije
formule:
∑𝑦𝑦∑𝑥𝑥 2 − ∑𝑥𝑥∑𝑥𝑥𝑥𝑥 𝑛𝑛∑𝑥𝑥𝑥𝑥 − ∑𝑥𝑥∑𝑦𝑦

𝑎𝑎 = 𝑏𝑏 =
𝑛𝑛∑𝑥𝑥 2 − (∑𝑥𝑥)2 𝑛𝑛∑𝑥𝑥 2 − (∑𝑥𝑥)2
Zadatak 8.3.

Siječanj 75 5.100 1.250
Veljača 78 5.300 1.270
Ožujak 80 5.650 1.280
Travanj 92 6.300 1.300
Svibanj 98 6.400 1.340
Lipanj 108 6.700 1.370
Srpanj 118 7.035 1.390
Kolovoz 112 7.000 1.380
Rujan 95 6.200 1.330
Listopad 90 6.100 1.290
Studeni 85 5.600 1.280
Prosinac 90 5.900 1.290
Ukupno 1.121 73.285 15.770
Izračunaj troškovnu funkciju za komunalne troškove društva Split d.d. koristeći metodu
regresijske analize uz proizvodnju kao utjecajnu varijablu, odnosno uzročnik troškova.
4
Komunalni
Proizvodnja (kom)
Mjesec troškovi (kn) x1y x12
x1
y
Siječanj 75 5.100
Veljača 78 5.300
Ožujak 80 5.650
Travanj 92 6.300
Svibanj 98 6.400
Lipanj 108 6.700
Srpanj 118 7.035
Kolovoz 112 7.000
Rujan 95 6.200
Listopad 90 6.100
Studeni 85 5.600
Prosinac 90 5.900
Ukupno 1.121 73.285
∑𝑦𝑦∑𝑥𝑥 2 − ∑𝑥𝑥∑𝑥𝑥𝑥𝑥
𝑎𝑎 = =
𝑛𝑛∑𝑥𝑥 2 − (∑𝑥𝑥)2
𝑛𝑛∑𝑥𝑥𝑥𝑥 − ∑𝑥𝑥∑𝑦𝑦
𝑏𝑏 = =
𝑛𝑛∑𝑥𝑥 2 − (∑𝑥𝑥)2
Troškovna funkcija (y) =____________________
8.4. IZBOR UTJECAJNE VARIJABLE U TROŠKOVNOJ FUNKCIJI
U cilju izračuna što kvalitetnije troškovne funkcije potrebno je izabrati što bolju utjecajnu
varijablu, odnosno onu koja rezultira najreprezentativnijim regresijskih modelom. Koeficijent
determinacije je pokazatelj reprezentativnosti regresijskog modela koji se temelji na analizi
varijance. On se definira kao omjer sume kvadrata odstupanja protumačenih regresijom i sume
kvadrata ukupnih odstupanja. Ovaj pokazatelj govori koliko se varijacije promatranog troška
može objasniti korištenom utjecajnom varijablom. Vrijednost koeficijenta determinacije kreće
se u intervalu od 0 do 1 te je poželjno da vrijednost bude bliža 1 jer to znači da je regresijski
model reprezentativniji. Koeficijent determinacije kod jednostruke linearne regresije može se
izračunati kvadriranjem koeficijenta korelacije (r), prema sljedećoj formuli (Pivac i Rozga, 2008):
R² = (r)²
Koeficijent korelacije izračunava se prema sljedećoj formuli:
𝑟𝑟 =
�[𝑛𝑛∑𝑥𝑥 2 − (∑𝑥𝑥)2 ] × [𝑛𝑛∑𝑦𝑦 2 − (∑𝑦𝑦)2 ]
5
Zadatak 8.4.
U narednoj tablici dani su podaci o komunalnim troškovima (zavisnoj varijabli y) te dvije
potencijalne nezavisne varijable, proizvodnja (x1) i rad radnika (x2). Primjenom koeficijenta
determinacije odredi koja je nezavisna varijabla bolja za utvrđivanje troškovne funkcije za
komunalne troškove društva Split d.d.
Komunalni Rad
Proizvodnja
Mjesec troškovi radnika x2y x22 Y2
x1
y x2
Siječanj 75 5.100 1.250
Veljača 78 5.300 1.270
Ožujak 80 5.650 1.280
Travanj 92 6.300 1.300
Svibanj 98 6.400 1.340
Lipanj 108 6.700 1.370
Srpanj 118 7.035 1.390
Kolovoz 112 7.000 1.380
Rujan 95 6.200 1.330
Listopad 90 6.100 1.290
Studeni 85 5.600 1.280
Prosinac 90 5.900 1.290
Ukupno 1.121 73.285 15.770
Uvrštavanjem podataka iz prethodne tablice u formulu za izračun koeficijenta korelacije

dobivaju se sljedeće vrijednost
𝑟𝑟1 = =
�[𝑛𝑛∑𝑥𝑥 2 − (∑𝑥𝑥)2 ] × [𝑛𝑛∑𝑦𝑦 2 − (∑𝑦𝑦)2 ]
𝑟𝑟2 = =
�[𝑛𝑛∑𝑥𝑥 2 − (∑𝑥𝑥)2 ] × [𝑛𝑛∑𝑦𝑦 2 − (∑𝑦𝑦)2 ]
Korelacija između x1 i y iznosi r =

Na temelju izračunatog R² za regresijski model varijable x1 od _____ i regresijski model varijable
x2 od _____ može se donijeti zaključak da je prvi model bolji. Drugim riječima, može se kazati
da komadi proizvedenih proizvoda (x1) bolje objašnjavaju trošak komunalnih usluga od sati
rada radnika (x2). Do sličnog se zaključka može doći i grafičkom analizom rasipanja koja se
prikazuje pomoću grafikona.
6
Zadaci za vježbu
Zadatak 8.5.
Društvo raspolaže s podacima o kretanju troška električne energije za polugodišnje razdoblje,
koji se nalaze u narednoj tablici:
Mjesec Trošak (000 kn) Rad radnika (000 h) Rad strojeva (000 h)
I 5.000 74 84
II 5.200 77 89
III 5.550 79 98
IV 6.200 91 94
V 6.550 97 117
VI 6.600 107 110
Prema iskustvu se smatra da trošak električne energije najviše ovisi o radu radnika, međutim
kao alternativni utjecajni faktor može se koristiti i rad strojeva. Na temelju zadanih podataka
odredi:
a) funkciju troška električne energije metodom najviše i najniže razine aktivnosti za rad
radnika kao utjecajnu varijablu;
Trošak Rad radnika Rad strojeva

Mjesec X12 X1Y X22 X2Y Y2
(000 kn) (000h) (000h)
I 5.000 74 84
II 5.200 77 89
III 5.550 79 98
IV 6.200 91 94
V 6.550 97 117
VI 6.600 107 110
Ukupno 35.100 525 592
Varijabilni trošak po jedinici = Razlika u troškovima/Razlika u aktivnostima

=
Ukupni fiksni trošak =
Troškovna funkcija (y) = ___________________
7
b) funkciju troška električne energije metodom regresijske analize za rad stroja kao utjecajnu
varijablu;
∑𝑦𝑦∑𝑥𝑥 2 − ∑𝑥𝑥∑𝑥𝑥𝑥𝑥
𝑎𝑎 = =
𝑛𝑛∑𝑥𝑥 2 − (∑𝑥𝑥)2
𝑏𝑏 = =
𝑛𝑛∑𝑥𝑥 2 − (∑𝑥𝑥)2
Troškovna funkcija (y) = _____________________
c) uporabom troškovnih funkcija izračunatih pod a) i b) izračunaj koliko bi iznosio trošak

električne energije za mjesec u kojem bi radnici odnosno strojevi radili 80.000 sati
mjesečno;
d) izračunom koeficijenta determinacije utvrdi koja nezavisna varijabla (rad radnika ili
strojeva) bolje objašnjava kretanje troška električne energije.
𝑟𝑟1 =
�[𝑛𝑛∑𝑥𝑥 2 − (∑𝑥𝑥)2 ] × [𝑛𝑛∑𝑦𝑦 2 − (∑𝑦𝑦)2 ]
𝑟𝑟2 =
�[𝑛𝑛∑𝑥𝑥 2 − (∑𝑥𝑥)2 ] × [𝑛𝑛∑𝑦𝑦 2 − (∑𝑦𝑦)2 ]

8
LITERATURA
2. Bhimani, A., Horngren, C.T., Datar, S.M., Foster, G. (2018): Upravljačko računovodstvo i
računovodstvo troškova, MATE d.o.o., Zagreb.
3. Pivac, S., Rozga, A. (2008): Statističke analize socioloških istraživanja, Redak, Split.
9
9. OBRAČUN TROŠKOVA ZASNOVAN NA AKTIVNOSTIMA (ABC METODA)
Nositelji troškova su proizvodi/usluge/ koji trebaju troškove apsorbirati kroz prodajnu cijenu,
te bez lociranja troškova po nositeljima nije moguće planirati niti pratiti profitabilnost svake
pojedine vrste proizvoda/usluge/. Za raspored troškova na nositelje, ključna je njihova
podjela na (Belak, 1995, 150):
1) Izravne (direktne) troškove proizvoda/usluge – troškovi koji se izravno mogu povezati
s određenim proizvodom/uslugom, a tu spadaju izravni materijal, izravni rad i ostali
izravni troškovi. Direktni troškovi nositelja troška su troškovi koji su povezani s
određenim nositeljem troškova i koji se mogu pratiti do njega na ekonomičan
(isplativ) način. Pridruživanje direktnih troškova odabranom nositelju troškova
predstavlja praćenje troškova (Bhimani et al., 2018, 39).
2) Neizravne (indirektne) troškove koji se raspoređuju na proizvod/uslugu – troškovi koji
se ne mogu izravno povezati s određenim proizvodom/uslugom nego se moraju
dodati izravnim troškovima po određenom „ključu“ rasporeda. Indirektni troškovi
nositelja troškova su troškovi povezani s određenim nositeljem troškova, ali se ne
mogu pratiti do njega na ekonomičan (isplativ) način te se raspoređuju na nositelje
troškova pomoću metoda rasporeda troškova. Pridruživanje indirektnih troškova
odabranom nositelju troškova predstavlja raspored troškova (Bhimani et al., 2018,
39).
Direktni Indirektni
troškovi troškovi
(Praćenje (Raspored
troškova) troškova)
Nositelj
troškova
Neizravni troškovi određenog troškovnog objekta ili nositelja troška (engl. cost object) mogu
biti neizravni proizvodni troškovi i neizravni neproizvodni troškovi. Ovi troškovi često čine
veliki udio u ukupnim troškovima dodijeljenim troškovnim objektima kao što su proizvodi,
usluge ili kupci, iako se ne mogu direktno identificirati s nositeljima troška. Kod ABC metode
(engl. Activity based costing – ABC) svi neizravni troškovi (engl. overhead cost) se
raspoređuju na troškovne poolove ili troškovna središta unutar organizacije koja
predstavljaju aktivnosti (engl. cost pools) iz kojih se zatim troškovi postupno prenose na
troškovni objekt pomoću troškovnih pokretača, odnosno baza za raspodjelu troškova (engl.
cost drivers). Ovaj postupak se naziva raspored troškova (engl. cost allocation). ABC metoda
se fokusira na pojedinačne aktivnosti (događaj, zadatak ili jedinica posla sa određenom
svrhom kao npr. dizajniranje proizvoda) kao temeljne nositelje troškova. Troškovi
pojedinačnih aktivnosti se pridružuju nositeljima troška kao što su proizvodi i usluge na bazi
poduzetih aktivnosti da se proizvede svaki proizvod ili usluga (Bhimani et al., 2018, 347).
1
Zadatak 9.1.
Društvo Split d.d. proizvodi specifične kutije za pakiranje koje se koriste u farmaceutskoj
industriji. Postoje dvije vrste kutija i to C52 i W29. Društvo raspolaže sljedećim podacima
pojedinačno za svaku liniju proizvoda:
Stavke Kutija C52 Kutija W29 Ukupno

Trošak direktnog rada 3.000 1.000 4.000
Količina sirovina za proizvodnju 750.000 250.000 1.000.000
Sati rada u odjelu za dizajniranje 3.000 2.000 5.000
Sati postavke strojeva 650 350 1.000
Rad strojeva 200.000 100.000 300.000
Ukupni opći troškovi iznose 1.000.000 kn te su za potrebe ABC metode raspoređeni u 4

aktivnosti. Društvo raspolaže sljedećim podacima o aktivnostima pojedinačno za svaku liniju
proizvoda:
Ukupni troškovi Baza za raspodjelu Stopa za raspodjelu

Aktivnosti
(kn) troškova (kom,h..) općih troškova
1. Nabava, rukovanje i
200.000
skladištenje materijala
2. Dizajniranje proizvoda 100.000
3. Priprema strojeva 70.000
4. Proizvodne operacije 630.000
Ukupni opći troškovi 1.000.000
1. Izračunaj tradicionalnom metodom ukupne troškove pojedine linije proizvoda na

način da ukupne opće troškove rasporedite temeljem direktnih troškova.
2. Izračunaj ukupne troškove pojedine linije proizvoda uz pomoć obračuna troškova po
aktivnostima (koristeći ABC metodu).
Ad 1.) Tradicionalna metoda
 Ukupni opći (indirektni) troškovi =

 Baza za raspodjelu indirektnih troškova =
 Stopa za raspodjelu indirektnih troškova =
2
Ad 2.) Obračun troškova po aktivnostima (ABC metoda)
Zadatak 9.2.
Hotel Makarska d.o.o. je odlučio povećati broj ostvarenih noćenja na način da poboljša
dodatnu ponudu svoga hotela. Društvo raspolaže sljedećim podacima pojedinačno za svaku
liniju usluge (usluge teniskih terena -TT i usluge paintball –PB).
Stavke TT PB Ukupno
Troškovi prodanih usluga 125.000 133.200 258.200
Trošak kineziologa 69.600 - 69.600
Sati rada iznajmljivača 1.460 1.532 2.992
Broj sati održavanja 210 225 435
Količina materijala 980 1.200 2.180
Broj narudžbi opreme 68 93 161
Ukupni opći troškovi iznose 169.790 kn te su za potrebe ABC metode raspoređeni u 5

aktivnosti. Hotel Makarska d.o.o. raspolaže sljedećim podacima o aktivnostima pojedinačno
za svaku liniju usluga:
Baza za raspodjelu Stopa za

Aktivnost Ukupni troškovi
troškova raspodjelu
Direktno dodijeliti usluzi
1. Stručna usluga 69.600 -
teniskih terena
2. Iznajmljivanje 44.880
3. Održavanje 13.050
4. Nabava, rukovanje i
26.160
skladištenje materijala
5. Nabava opreme 16.100
Ukupni opći troškovi 169.790
1. Izračunaj tradicionalnom metodom ukupne troškove pojedine linije usluga na način

da ukupne opće troškove rasporedite temeljem direktnih troškova.
2. Izračunaj ukupne troškove pojedine linije usluga uz pomoć obračuna troškova po
aktivnostima (koristeći ABC metodu).
3

Stavke TT PB Ukupno
Stavke TT PB Ukupno
Zadatak 9.3.
Društvo Plastim d.d. proizvodi dvije vrste leća za farove automobila. Postoje dvije vrste leća -
jednostavne S3 i složeno CL5. Društvo raspolaže sljedećim podacima o direktnim troškovima
te ostalim podacima pojedinačno za svaku liniju proizvoda:
Stavke S3 CL5 Ukupno

Direktni trošak materijala 1.125.000 675.000 1.800.000
Direktni trošak rada 600.000 195.000 795.000
Direktni trošak čišćenja i održavanja kalupa 120.000 150.000 270.000
Dizajn kalupa – dijelova m2 30 70 100
Sati pripreme stroja 500 1.500 2.000
Sati rada stroja 9.000 3.750 12.750
Broj isporuka 100 100 200
Isporučeni paketi – m3 45.000 22.500 67.500
Sati rada administracije 30.000 9.750 39.750
Ukupni opći troškovi iznose 2.115.000 kn te su za potrebe ABC metode raspoređeni u 6

aktivnosti. Društvo raspolaže sljedećim podacima o aktivnostima:
4
Ukupni troškovi Baza za raspodjelu Stopa za raspodjelu

Aktivnosti
(kn) troškova (kom,h..) općih troškova
1. Dizajn 450.000
2. Priprema stroja za oblikovanje 300.000
3. Proizvodne operacije 637.500
4. Priprema isporuke 81.000
5. Distribucija 391.500
6. Administracija 255.000
Ukupni opći troškovi 2.115.000
1. Izračunaj tradicionalnom metodom ukupne troškove pojedine linije proizvoda na

način da ukupne opće troškove rasporedite temeljem ukupnih direktnih troškova.
2. Izračunaj ukupne troškove pojedine linije proizvoda koristeći ABC metodu.

5
LITERATURA:
1) Belak, V. (1995): Menadžersko računovodstvo, RRiF plus, Zagreb.

2) Bhimani, A., Horngren, C.T., Datar, S.M., Foster, G. (2018): Upravljačko računovodstvo i
6
10. STANDARDNI TROŠKOVI U PLANIRANJU I KONTROLI
Standardni trošak je očekivani trošak uz uvažavanje određene strogosti postavljanja, a definira

se kao planirani jedinični trošak proizvoda, komponenti ili usluga proizvedenih u obračunskom
razdoblju (Gulin et al., 2011, 157). Standardni troškovi se izračunavaju po jedinici učinka
(proizvoda ili usluge), korištenjem znanstvenih metoda i na temelju iskustvenih podataka, a
uobičajeno se sastoje od (Belak, 1995, 207):
1) Standardni trošak izravnog materijala,
2) Standardni trošak izravnog rada,
3) Standardni trošak proizvodne režije.
Dvije osnovne kategorije koje se odnose na standardni trošak po jedinici su (Gulin et al., 2011,
157):
− Količinski standard ili standardna količina je troškovna komponenta koja se zasniva na
standardnoj količini po jedinici, a iskazuje se u pojmu inputa po jedinici outputa koji se
mjeri u kilogramima, satima, metrima i sl. On predstavlja očekivani iznos direktnog
materijala ili broja direktnih sati rada koji su potrebni za proizvodnju jedne jedinice
gotovog proizvoda ili usluge.
− Cjenovni standard ili standardna cijena je troškovna komponenta koja se zasniva na
standardnim cijenama za svaku mjeru količinskog standarda, a obično se izražava u
mjernim jedinicama kao što su kn/kg, kn/h i sl. On predstavlja iznos koji se očekuje
platiti za trošak svake jedinice direktnog materijal i trošak svakog sata direktnog rada
koji su uključeni u proizvodnji jedinice gotovog proizvoda ili usluge.
Odstupanje troškova je pozitivna li negativna razlika između standardnih i stvarnih troškova.

Ako su stvarni troškovi veći od standardnih došlo je do nepovoljnog odstupanja, a u slučaju da
su standardni troškovi veći od stvarnih troškova došlo je do povoljnog odstupanja (Pervan,
2006).
Zadatak 10.1.
Društvo Split d.d. proizvodi jedan proizvod te u prosjeku proizvede 2.000 komada gotovih
proizvoda mjesečno. Standardni proizvodni troškovi po jedinici proizvoda prikazani su u
narednoj tablici.
Standardni troškovi po jedinici proizvoda Iznos (kn)

1. Izravni materijal (10 kg x 7 kn) 70
2. Izravni rad (5 h x 20 kn) 100
3. Proizvodna režija 82
a) Fiksna proizvodna režija (160.000 kn/2.000 kom = 80 kn/kom)
b) Varijabilna proizvodna režija (2 kn/kom)
Ukupni standardni troškovi po jedinici 252
1
U mjesecu siječnju društvo je bilo prisiljeno smanjiti proizvodnju na 1.000 komada gotovih
proizvoda. Stvarni troškovi proizvodnje prikazani su u narednoj tablici.
Stvarni ukupni troškovi za 1.000 proizvoda Iznos (kn)

1. Izravni materijal (10.500 kg x 7,10 kn) 74.550
2. Izravni rad (6.500 h x 21 kn) 136.500
3. Proizvodna režija 166.600
a) Fiksna proizvodna režija = 162.500 kn
b) Varijabilna proizvodna režija = 4.100 kn
Ukupni stvarni troškovi 377.650
Na temelju podataka o standardnim troškovima za 2.000 komada gotovih proizvoda i stvarnim

troškovima za 1.000 komada gotovih proizvoda analiziraj:
Ad 1.) Ukupna odstupanja troškova.
Ukupni stvarni troškovi

Ukupni standardni trošak
Ukupno odstupanje
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
Ad 2.) Odstupanja po pojedinoj kategoriji troškova proizvodnje.
1. Odstupanje troškova izravnog materijala:
a) Odstupanje cijene materijala = Stvarna količina x (Standardna cijena - Stvarna cijena)

=
___________________________________________________________________________
b) Odstupanje količine materijala = Standardna cijena x (Standardna količina - Stvarna količina)

=
___________________________________________________________________________
c) Ukupno odstupanje troška materijala = Standardni trošak - Stvarni trošak

=
___________________________________________________________________________
2
2. Odstupanje troškova izravnog rada:
a) Odstupanje cijene rada = Stvarni sati rada x (Standardna cijena - Stvarna cijena)
=
___________________________________________________________________________
b) Odstupanje efikasnosti rada = Standardna cijena x (Standardni rad - Stvarni rad)

=
___________________________________________________________________________
c) Ukupno odstupanje troška rada = Standardni trošak - Stvarni trošak

=
___________________________________________________________________________
3. Odstupanje troška proizvodne režije (odstupanje u potrošnji + apsorpcija):
a) Odstupanje u potrošnji troškova proizvodne režije = Ukupni standardni trošak proizvodne

režije prema fleksibilnom budžetu 1 - Ukupni stvarni trošak proizvodne režije
=
___________________________________________________________________________
b) Odstupanje u apsorpciji troškova proizvodne režije prikazuje sljedeća tablica:

Planirano Ostvareno
Stavke za za
2.000 kom 1.000 kom
1. Režijski troškovi uračunani u proizvodni proces primjenom
_____ kn standardnih režijskih troškova po jedinici
2. Režijski troškovi prema fleksibilnom budžetu:
a) Fiksni
b) Varijabilni
Ukupni režijski troškovi
3. Odstupanje u apsorpciji zbog promjene opsega proizvodnje
(1-2)
___________________________________________________________________________
Kada je proizvodnja manja od planirane fiksni troškovi se ne smanjuju u fleksibilnom budžetu

sa smanjenjem broja jedinica kao što se neće smanjiti ni u stvarnosti. Za razliku od toga,
1
Fleksibilni budžet je oblikovan na način da se njegove stavke prilagođavaju svakoj promjeni u opsegu aktivnosti.
Osnovno načelo djelovanja fleksibilnog budžeta je jednostavno: stavke budžeta koje imaju fiksnu prirodu ne
mijenjaju se, a stavke koje imaju varijabilnu prirodu mijenjaju se s promjenom u razini aktivnosti ovisno o prirodi
njihova ponašanja u odnosu na te promjene.
3
primjenom koncepta standardnih troškova u slučaju smanjene količine proizvodnje smanjuje

se i ukupna svota proračunanih i terećenih fiksnih troškova. Zbog toga je ostalo neapsorbirano
(nepokriveno) 80.000 kn troškova proizvodne režije. Neapsorbirani troškovi proizvodne režije
smatraju se nepovoljnim odstupanjem koje je posljedica smanjenog opsega proizvodnje u
odnosu na planiranu.
c) Ukupno odstupanje troškova proizvodne režije je __________________________________
Zadatak 10.2.
Društvo Solin d.o.o. proizvodi jedan proizvod te u prosjeku proizvede 3.000 komada gotovih
proizvoda mjesečno. Standardni proizvodni troškovi po jedinici proizvoda prikazani su u
narednoj tablici.

2. Izravni rad (4,5 h x 20 kn) 90
U mjesecu svibnju društvo je bilo prisiljeno smanjiti proizvodnju na 2.000 komada gotovih
proizvoda. Stvarni troškovi proizvodnje prikazani su u narednoj tablici.

2. Izravni rad (7.500 h x 21 kn) 157.500
a) Fiksan proizvodna režija = 242.500 kn
Na temelju podataka o standardnim troškovima za 3.000 komada gotovih proizvoda i stvarnim

troškovima za 2.000 komada gotovih proizvoda analiziraj:
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
4

=
___________________________________________________________________________

=
___________________________________________________________________________

=
___________________________________________________________________________
=
___________________________________________________________________________

=
___________________________________________________________________________

=
___________________________________________________________________________

režije prema fleksibilnom budžetu - Ukupni stvarni trošak proizvodne režije
=
___________________________________________________________________________
5

Stavke
___________________________________________________________________________
6
Zadaci za vježbu
Zadatak 10.3.
Na temelju podataka o standardnim troškovima za 4.000 komada gotovih proizvoda

2. Izravni rad (5,5 h x 20 kn) 110
i stvarnim troškovima za 3.000 komada gotovih proizvoda

2. Izravni rad (15.500 h x 21 kn) 325.500
a) Fiksan proizvodna režija = 332.500 kn
analiziraj:
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________

=
___________________________________________________________________________
7

=
___________________________________________________________________________

=
___________________________________________________________________________
=
___________________________________________________________________________

=
___________________________________________________________________________

=
___________________________________________________________________________

režije prema fleksibilnom budžetu - Ukupni stvarni trošak proizvodne režije
=
___________________________________________________________________________

Stavke
8
___________________________________________________________________________
9
LITERATURA
2. Gulin, D., Janković, S., Dražić Lutilsky, I., Perčević, H., Peršić, M., Vašiček, V. (2011):
Upravljačko računovodstvo, RIF, Zagreb.
3. Pervan, I. (2006): Uporaba standardnih troškova u računovodstvu i menadžerskom
odlučivanju, RRiF, Vol. 7, str. 24-30.
10
11. KARAKTERISTIKE POSLOVNOG PLANA I NJEGOVA IZRADA
Glavni budžet/proračun/poslovni plan (engl. Master budget) obično se sastoji od adekvatnog

broja međusobno povezanih budžeta koji zajedno sumiraju planirane aktivnosti ukupnog
budućeg poslovanja. Glavni budžet/proračun/poslovni plan društva sastoji se od dva dijela
(Bhimani et al., 2018, 474):
 Operativni budžet/proračun/plan (razlike u strukturi proizlaze iz vrste djelatnosti)
1. Proračun prodaje
2. Proračun proizvodnje (nabave)
3. Proračun troškova proizvodnje (nabave)
4. Proračun troškova uprave, prodaje i administracije
5. Račun dobiti i gubitka predviđen budžetom
 Financijski budžet/proračun/plan (isti za sve vrste djelatnosti)
1. Proračun gotovine
2. Planirana bilanca
3. Planirani izvještaj o novčanom toku
4. Kapitalni proračun
11.1. OPERATIVNI BUDŽET
Operativni budžet za proizvodno društvo se sastoji od prognoze i nacrta prodaje, rasporeda

proizvodnje, proračuna troškova proizvodnje, proračuna troškova uprave, prodaje i
administracije (operativnih troškova) te na kraju od računa dobiti i gubitka predviđenog
budžetom. Polazište u izradi glavnog budžeta je prognoza i nacrt prodaje koji uzima u obzir
ekonomske uvjete i očekivanu razinu konkurencije. Na temelju definiranih mogućnosti
prodaje može se pripremiti raspored proizvodnje u jedinicama za koje se proračunavaju
troškovi proizvodnje i operativni troškovi. Svi rezultati operativnog budžeta sumiraju se u
okviru budžeta dobiti koji je jedan od ključnih pokazatelja efikasnosti planiranih aktivnosti
(Belak, 1995, 180).
Struktura operativnog budžeta za društvo koje se bavi trgovinom znatno je jednostavnija u
odnosu na proizvodno društvo budući da se kod društva koje se bavi trgovinom ne sastavlja
plan proizvodnje i plan troškova proizvodnje sa popratnim informacijama već plan nabave
trgovačke robe (Broz Tominac et al., 2015, 344).
Zadatak 11.1.
Društvo Merkur d.d. se bavi proizvodnjom, te na datum 01.01.20xx. ima sljedeće stavke u
početnoj bilanci:
Bilanca
Aktiva Iznos Pasiva Iznos
Zalihe materijala 150.000 Zadržana dobit 38.148
Zalihe proizvoda 8.148 Obveze prema dobavljačima 70.000
Potraživanja od kupaca 60.000 Dugoročni kredit I 200.000
Ukupna aktiva 958.148 Ukupna pasiva 958.148
U cilju izrade glavnog budžeta za prvo tromjesečje poznati su sljedeći podaci:
1
1. Planirana količina prodaje iznosi 4.500 komada po cijeni od 250 kn/kom.

2. Na zalihama gotovih proizvoda u početnoj bilanci se nalazi 120 komada, dok je
planirano stanje na kraju 2% od planirane količine prodaje.
3. Društvo ima sljedeće proizvodne troškove:
a) Varijabilni: rad 20 kn/kom, materijal 30 kn/kom,
b) Fiksni tromjesečni trošak amortizacije stroja od 80.000 kn.
4. Društvo ima sljedeće troškove AUP-a:
a) Fiksni tromjesečni troškovi plaće od 178.800 kn,
b) Fiksni tromjesečni troškovi reklame od 10.000 kn.
5. U cilju budžetiranja gotovine potrebno je definirati i politiku upravljanja gotovinom:
a) Očekivana naplata potraživanja od kupaca iznosi 80%,
b) Očekivano podmirenje obveza dobavljačima iznosi 90%,
c) 100% isplata bruto plaća,
d) 100% isplata anuiteta od 100.000 kn (kvota = 60.000 kn, a kamate = 40.000 kn),
e) Porez na dobit neće biti podmiren u prvom tromjesečju, a iznosi 118.132,60 kn,
f) Vlasnicima će biti isplaćena dividenda od 60.000 kn.
6. U segmentu ulaganja u dugotrajnu imovinu društvo Merkur d.d. ima u planu kupiti
zgradu za potrebe proizvodnje, kojoj se vrijednost procjenjuje na 3.000.000 kn. U cilju
financiranja kupnje zgrade predviđeni su i sljedeći izvori:
a) Raspoloživa gotovina iz poslovanja od 500.000 kn,
b) Dugoročni kredit banke od 1/3 vrijednosti zgrade,
c) Dokapitalizacija vlasnika uplatom ostatka iznosa u gotovini.
Na temelju prethodno navedenih informacija izradi glavni budžet sa sljedećim elementima:
1) Operativni budžet
Plan prodaje Iznos
Plan proizvodnje Iznos
Plan troškova proizvodnje Iznos
2
Plan nabave materijala (zalihe na kraju 120.000 kn) Iznos
Plan stanja zaliha gotovih proizvoda Iznos
Plan troškova AUP-a Iznos
Budžetirani račun dobiti i gubitka Iznos
11.2. FINANCIJSKI BUDŽET
Financijski budžeti se zbrajaju u okviru dva financijska izvješća i to budžeta gotovine (budžeta
novca i novčanih ekvivalenata) i budžetirane bilance. Za izradu budžeta gotovine potrebno je
izvesti seriju prethodnih procjena i obračuna kao što su: budžet potraživanja od kupaca,
budžet plaćanja tekućih obveza i ostali slični budžeti. Budžet gotovine predstavlja prognozu
priljeva i odljeva novčanih sredstava za budžetsku godinu i kraće vremensko razdoblje. Dobar
budžet gotovine osigurava društvo od blokada računa i zastoja u poslovanju te omogućuje
optimalnu manipulaciju novčanim sredstvima. Bilanca predviđena budžetom predstavlja
projekciju bilance stanja koja bi se trebala pojaviti nakon određenog razdoblja operativnih,
investicijskih i financijskih aktivnosti u odnosu na početno stanje tog razdoblja. Bilanca
predviđena budžetom prikazuje stanje i strukturu imovine i izvora te imovine na zadnji dan
budžetirane godine. Kapitalni budžet zbraja budžete za investicijske projekte kao što su
investicije u zgrade, postrojenja i opremu. Kapitalni budžet pokriva dugoročne planove za
razdoblje od 5 do 10 godina. Kapitalno budžetiranje predstavlja proces planiranja i
procjenjivanja prijedloga za investiranje u aktivu društva (Belak, 1995, 181-182).
3
Zadatak 11.1.
Društvo Merkur d.d. se bavi proizvodnjom, te na datum 01.01.20xx. ima sljedeće stavke u
početnoj bilanci:
Bilanca
Zalihe proizvoda 8.148 Obveze prema dobavljačima 70.000
Potraživanja od kupaca 60.000 Dugoročni kredit I 200.000
Ukupna aktiva 958.148 Ukupna pasiva 958.148
U cilju izrade glavnog budžeta za prvo tromjesečje poznati su sljedeći podaci …
5. U cilju budžetiranja gotovine potrebno je definirati i politiku upravljanja gotovinom:

a) Očekivana naplata potraživanja od kupaca 80%,
b) Očekivano podmirenje obveza dobavljačima iznosi 90%,
c) 100% isplata bruto plaća,
d) 100% isplata anuiteta od 100.000 kn (kvota = 60.000 kn, a kamate = 40.000 kn),
e) Porez na dobit neće biti podmiren u prvom tromjesečju, a iznosi 118.132,60 kn,
f) Vlasnicima će biti isplaćena dividenda od 60.000 kn.
6. U segmentu ulaganja u dugotrajnu imovinu društvo Merkur d.d. ima u planu kupiti
zgradu za potrebe proizvodnje, kojoj se vrijednost procjenjuje na 3.000.000 kn. U cilju
financiranja kupnje zgrade predviđeni su i sljedeći izvori
a) Raspoloživa gotovina iz poslovanja od 500.000 kn,
b) Dugoročni kredit banke od 1/3 vrijednosti zgrade,
c) Dokapitalizacija vlasnika uplatom ostatka iznosa u gotovini.
1) Financijski budžet
Potraživanja od kupaca Iznos
Obveze prema dobavljačima Iznos
4
Obveze prema zaposlenicima za plaće Iznos
Obveze prema bankama za kredite Iznos
Obveze prema bankama za kamate Iznos
Obveze prema državi za porez na dobit Iznos
Obveze prema vlasnicima za isplatu dividendi Iznos
Žiro račun Iznos
5
Izvještaj o novčanim tokovima Iznos
Budžetirana bilanca
Kapitalni budžet
Iznos
(Ulaganje u kupnju zgrade)
6
Zadatak 12.1.
Poznati su sljedeći podaci o poslovanju društva Montaža d.d. koje se bavi trgovinom:
 Trgovačko društvo prodaje proizvod po cijeni od 800 kn po komadu. Zbog rasta

konkurencije u svakom se narednom mjesecu očekuje pad cijene od 5% u odnosu na
prethodni mjesec.
 Očekivana prodaja za prvi mjesec iznosi 300 komada, dok se u svakom narednom
mjesecu očekuje povećanje prodaje za 10% u odnosu na prvi mjesec.
 Zalihe na kraju pojedinog mjeseca iznose 2% od planirane prodaje.
 Zalihe na početku prvog mjeseca iznose 10 proizvoda.
 Trgovačko društvo ima sljedeće troškove nabave po svakom proizvodu:
1. kupovna cijena 100 kn/kom,
2. carina 15% na kupovnu cijenu po komadu,
3. transport i ostali ovisni troškovi nabave 10 kn/kom.
 Društvo ima sljedeće troškove AUP-a:
1. bruto plaće uprave 45.000 kn mjesečno,
2. bruto plaće prodavača 60.000 mjesečno,
3. troškovi vode, struje i telefona 5.000 kn mjesečno,
4. troškovi reklame i promidžbenih materijala 15.000 kn mjesečno.
 Trošak kamata na kredite po mjesecima iznosi 12.000 kn, 11.000 kn i 10.000 kn.
 Porez na dobit po mjesecima iznosi 13.100 kn, 14.710 kn i 12.402 kn.
Na temelju prethodno navedenih podataka za prvo tromjesečje (pojedinačno za svaki mjesec)
izradi:
Plan prodaje 1. mjesec 2. mjesec 3. mjesec
Plan nabave 1. mjesec 2. mjesec 3. mjesec
Plan troškova nabave 1. mjesec 2. mjesec 3. mjesec
7
Plan stanja zaliha 1. mjesec 2. mjesec 3. mjesec
Plan troškova AUP-a 1. mjesec 2. mjesec 3. mjesec
Račun dobiti i gubitka u menadžerskoj formi

Stavke 1. mjesec 2. mjesec 3. mjesec
8
Zadaci za vježbu
Zadatak 12.2.
Proizvodno društvo proizvodi i prodaje jedan proizvod. Prognoza društva je da će u siječnju
prodati 5.500 komada proizvoda, dok se za veljaču i ožujak očekuje porast prodaje od 10% u
odnosu na prethodni mjesec. Predviđeno je da se na zalihama gotovih proizvoda na kraju
svakog mjeseca nalazi 2% planirane mjesečne prodaje, dok su zalihe na početku prvog mjeseca
150 komada. Pretpostavlja se da će u siječnju tržišna cijena proizvoda biti 400 kn, dok se u
veljači i ožujku, zbog rasta konkurencije očekuje pad cijene od 5% u odnosu na siječanj.
Direktni troškovi proizvodnje obuhvaćaju direktni rad (35 kn/kom), materijal (10 kn/kom) i
električnu energiju (2 kn/kom). Amortizacija stroja se obračunava vremenski (uz linearnu
metodu) te je na godišnjoj razini iznosila 900.000 kn. U administrativnim službama društva je
zaposleno 6 zaposlenika kojima je mjesečna bruto plaća po 6.000kn, a menadžer društva ima
mjesečnu bruto plaću od 12.000 kn. U cilju bolje prodaje društvo svaki mjesec plaća reklamu
u novinama od 8.000 kn. Budući da je društvo uzelo dugoročni kredit od banke za financiranje
kupnje stroja ono svaki mjesec plaća kamata na kredit u iznosu od 12.000 kn. Porez na dobit,
po mjesecima, iznosi 359.590,40 kn, 374.357,30 kn i 414.649,90 kn.
Na temelju prethodno navedenih podataka za prvo tromjesečje (pojedinačno za svaki mjesec)
izradi:
Plan prodaje 1. mjesec 2. mjesec 3. mjesec
Plan proizvodnje 1. mjesec 2. mjesec 3. mjesec
Plan troškova proizvodnje 1. mjesec 2. mjesec 3. mjesec
Plan stanja zaliha 1. mjesec 2. mjesec 3. mjesec
9
(Napomena: Planirani iznosi zaliha materijala na kraju svakog mjeseca iznosi 5% mjesečnog utroška
materijala, a početni saldo na zalihama materijala 1. mjeseca iznosi 5.000 kn.)
Plan nabave materijala 1. mjesec 2. mjesec 3. mjesec
Plan troškova AUP-a 1. mjesec 2. mjesec 3. mjesec
Račun dobiti i gubitka u menadžerskoj formi

Stavke 1. mjesec 2. mjesec 3. mjesec
10
Zadatak 12.3.
Društvo Split d.d. se bavi proizvodnjom, te na datum 01.01.20xx. ima sljedeće stavke u
početnoj bilanci:
Bilanca
Stavka Iznos Stavka Iznos
Postrojenje 1.200.000 Temeljni kapital 960.000
Zalihe proizvoda 1.425 Dugoročni kredit 650.000
Potraživanja od kupaca 12.000 Obveze prema dobavljačima 50.000
Ukupna aktiva 1.753.425 Ukupna pasiva 1.753.425
U cilju izrade glavnog budžeta za prvo tromjesečje poznati su sljedeći podaci:
 Planirana količina prodaje iznosi 550 komada po cijeni od 850 kn/kom.

 Na zalihama gotovih proizvoda u početnoj bilanci se nalazi 15 komada, dok je planirano
stanje na kraju 4% od planirane količine prodaje.
 Društvo ima sljedeće proizvodne troškove:
1. Varijabilni: rad 45 kn/kom, materijal 25 kn/kom
2. Fiksni tromjesečni trošak amortizacije postrojenja od 13.925 kn.
 Društvo ima sljedeće troškove uprave i prodaje:
1. Fiksni tromjesečni troškovi reklame od 5.000 kn
2. Fiksni tromjesečni troškovi rada od 65.000 kn.
 U cilju budžetiranja gotovine potrebno je definirati i politiku upravljanja gotovinom:
1. Očekivana naplata potraživanja od kupaca iznosi 80%,
2. Očekivano podmirenje obveza dobavljačima iznosi 70%,
3. 100% isplata bruto plaća,
4. Isplata anuiteta od 100.000 kn (60% kvota i 40% kamata).
Plan prodaje Iznos
Plan proizvodnje Iznos
11
Plan troškova proizvodnje Iznos
Plan nabave materijala (zalihe na kraju 100.000 kn) Iznos
Plan stanja zaliha gotovih proizvoda Iznos
Plan troškova AUP-a Iznos
2) Financijski budžet
Potraživanja od kupaca Iznos
Obveze prema dobavljačima Iznos
Obveze prema zaposlenicima za plaće Iznos
12
Obveze prema bankama za kredite Iznos
Obveze prema bankama za kamate Iznos
Žiro račun Iznos
Izvještaj o novčanim tokovima Iznos
13
LITERATURA
2. Bhimani, A., Horngren, C.T., Datar, S.M., Foster, G. (2018): Upravljačko računovodstvo
i računovodstvo troškova, MATE d.o.o., Zagreb.
3. Broz Tominac, S., Dragija, M., Hladika, M., Mićin, M. (2015): Upravljačko
računovodstvo-studija slučaja, HZRFD, Zagreb.
14
13. ANALIZA TROŠAK-OBUJAM-DOBIT (COST-VOLUME-PROFIT ANALYSIS)
Analiza točke pokrića (ili analiza troška-volumena-profiti, engl. cost-volume-profit analysis)

najčešće služi kao vodič u kratkoročnom planiranju, a posebno u donošenju menadžerskih odluka
zbog čega predstavlja značajan i efikasan instrument upravljačkog računovodstva (Belak, 1995,
236). CVP analiza istražuje ponašanje ukupnih prihoda, ukupnih troškova i dobiti kako se
mijenjaju razine outputa, prodajna cijena, varijabilni ili fiksni troškovi. Točka pokrića količina je
outputa u kojoj su ukupni prihodi i ukupni troškovi jednaki, odnosno u kojoj je dobit jednaka nuli
(Bhimani et al., 2018, 243).
Točka pokrića troškova se izračuna prema sljedećoj formuli i izražava se količinski (u jedinicama
outputa):
𝐹𝐹𝐹𝐹𝐹𝐹𝐹𝐹𝐹𝐹𝐹𝐹 𝑡𝑡𝑡𝑡𝑡𝑡š𝑎𝑎𝑎𝑎
𝑇𝑇𝑇𝑇č𝑘𝑘𝑘𝑘 𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝ć𝑎𝑎 𝑡𝑡𝑡𝑡𝑡𝑡š𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘 𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘č𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖 =
𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃 𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐 − 𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃č𝑛𝑛𝑛𝑛 𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣 𝑡𝑡𝑡𝑡𝑡𝑡š𝑎𝑎𝑎𝑎
Točka pokrića može se izraziti i novčano, odnosno financijski, prema sljedećoj formuli:
𝑇𝑇𝑇𝑇č𝑘𝑘𝑘𝑘 𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝ć𝑎𝑎 𝑡𝑡𝑡𝑡𝑡𝑡š𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘 𝑛𝑛𝑛𝑛𝑛𝑛č𝑎𝑎𝑎𝑎𝑎𝑎 = 𝑇𝑇𝑇𝑇č𝑘𝑘𝑘𝑘 𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝ć𝑎𝑎 𝑡𝑡𝑡𝑡𝑡𝑡š𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘 𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘č𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖 ∗ 𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃 𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐
Ako se pored pokrića troškova želi ostvariti i određeni iznos bruto dobiti, točka pokrića se
izračunava na sljedeći način:
𝐹𝐹𝐹𝐹𝐹𝐹𝐹𝐹𝐹𝐹𝐹𝐹 𝑡𝑡𝑡𝑡𝑡𝑡š𝑎𝑎𝑎𝑎 + 𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃 𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑

𝑇𝑇𝑇𝑇č𝑘𝑘𝑘𝑘 𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝ć𝑎𝑎 𝑢𝑢𝑢𝑢 𝑏𝑏𝑏𝑏𝑏𝑏𝑏𝑏𝑏𝑏 𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑 =
𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃 𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐 − 𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃𝑃č𝑛𝑛𝑛𝑛 𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣 𝑡𝑡𝑡𝑡𝑡𝑡š𝑎𝑎𝑎𝑎
Ako se pored pokrića troškova želi ostvariti i određeni iznos neto dobiti, točka pokrića se
izračunava na sljedeći način:
𝐹𝐹𝐹𝐹𝐹𝐹𝐹𝐹𝐹𝐹𝐹𝐹 𝑡𝑡𝑡𝑡𝑡𝑡š𝑎𝑎𝑎𝑎 + 𝐶𝐶𝐶𝐶𝐶𝐶𝐶𝐶𝐶𝐶𝐶𝐶 𝑛𝑛𝑛𝑛𝑛𝑛𝑛𝑛 𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑 /(1 − 𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠 𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝 𝑛𝑛𝑛𝑛 𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑)
𝑇𝑇𝑇𝑇č𝑘𝑘𝑘𝑘 𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝ć𝑎𝑎 𝑢𝑢𝑢𝑢 𝑛𝑛𝑛𝑛𝑛𝑛𝑛𝑛 𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑 =
𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾 𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚ž𝑎𝑎
Zadatak 13.1.
More d.o.o. je mali obiteljski hotel koji se nalazi na otoku Pagu. Noćenje sa doručkom iznosi 300
kn. Trošak namirnica iznosi 40 kn po noćenju, trošak osoblja 60 kn po noćenju i trošak komunalnih
usluga 20 kn po noćenju. Hotel trenutno zapošljava 4 zaposlenika kojima je mjesečna bruto plaća
po 5.200 kn. Radi bolje prodaje svojih usluga hotel godišnje plaća oglas u novinama u svoti od
2.400 kn. Na temelju podataka izračunaj i objasni:
1. Točku pokrića troškova izraženu količinski i novčano na godišnjoj razini.
2. Koliko noćenja treba ostvariti u cilju ostvarenja godišnje dobiti prije oporezivanja od
360.000 kn?
360.000 kn, ako se cijena noćenja uslijed porasta konkurencije smanji za 5%?
360.000 kn, ako zbog promjene na tržištu dođe do pada cijene namirnica što će utjecati
na smanjenje troškova namirnica po noćenju za 5%?
1
FT =
VT =
PC =
1.) TP =
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
2.) TP =
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
3.) TP =
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
4.) TP =
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
Zadatak 13.2.
Društvo Split d.o.o. proizvodi jedan proizvod te ima sljedeće troškove poslovanja: direktni rad
500 kn/kom, direktni materijal 720 kn/kom, amortizacija 235.000 kn mjesečno, najam 50.000 kn
mjesečno i reklama 23.000 kn mjesečno. Na temelju podataka da prodajna cijena proizvoda iznosi
1.500 kn i podataka o troškovima poslovanja izračunaj i objasni:
1. Točku pokrića izraženu količinski i novčano na mjesečnoj razini.
2. Kakav financijski rezultat društvo ostvaruje proizvodnjom i prodajom 1.950 kom
proizvoda?
3. Koliku količinu proizvoda treba proizvesti i prodati ako želi ostvariti dobit prije
oporezivanja od 125.000 kn?
4. Kolika bi se količina trebala proizvesti i prodati u slučaju da varijabilni troškovi porastu za
10%, ako društvo i dalje želi ostvariti dobit prije oporezivanja od 125.000 kn?
FT =
VT =
PC =
2
1.) TP =
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
2.) TP =
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
3.) TP =
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
4.) TP =
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
Zadatak 13.3.
Vlasnik hotela More d.o.o. je uloži 400.000 kn vlastitog kapitala u hotel. Noćenje sa doručkom
iznosi 300 kn. Trošak namirnica iznosi 40 kn po noćenju, trošak osoblja 60 kn po noćenju i trošak
komunalnih usluga 20 kn po noćenju. Hotel trenutno zapošljava 4 zaposlenika kojima je mjesečna
bruto plaća po 5.200 kn. Radi bolje prodaje svojih usluga hotel godišnje plaća oglas u novinama
u svoti od 2.400 kn. Izračunaj godišnju točku pokrića troškova uz podataka da vlasnik želi ostvariti
povrat na uloženi kapital od 15% (nakon oporezivanja). Porez na dobit se obračunava po stopi od
12%.
𝐹𝐹𝐹𝐹𝐹𝐹𝐹𝐹𝐹𝐹𝐹𝐹 𝑡𝑡𝑡𝑡𝑡𝑡š𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘𝑘 + 𝐶𝐶𝐶𝐶𝐶𝐶𝐶𝐶𝐶𝐶𝐶𝐶 𝑛𝑛𝑛𝑛𝑛𝑛𝑛𝑛 𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑 /(1 − 𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠𝑠 𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝 𝑛𝑛𝑛𝑛 𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑𝑑)
𝑇𝑇𝑇𝑇č𝑘𝑘𝑘𝑘 𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝𝑝ć𝑎𝑎 =
𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾𝐾 𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚ž𝑎𝑎
FT =
VT =
PC =
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
3
Zadatak 13.4.
More d.o.o. je mali obiteljski hotel koji se nalazi na otoku Pagu. Kapacitet hotela se sastoji od 6
soba i 4 apartmana. Noćenje sa doručkom u sobi iznosi 300 kn, a u apartmanu 400 kn. Trošak
namirnica i osoblja iznosi 80 kn po noćenju za sobu, a 95 kn po noćenju u apartmanu. Hotel
trenutno zapošljava 6 zaposlenika kojima je mjesečna bruto plaća po 5.200 kn. Radi bolje prodaje
svojih usluga hotel mjesečno plaća oglas u novinama u svoti od 1.400 kn. Na temelju prethodno
iznesenih podataka o poslovanju hotela izračunaj i objasni:
1. Koliku mjesečnu popunjenost mora ostvariti hotel, uključujući sobe i apartmane, da
pokrije sve troškove poslovanja (izračun baziraj na vaganoj prosječnoj kontribucijskoj
marži)?
2. Koliku prosječnu mjesečnu popunjenost pojedine vrste kapaciteta treba ostvariti hotel,
odnosno koliki ukupni mjesečni prihod treba ostvariti u cilju pokrića svih troškova
poslovanja?
PC VT KM Kapacitet VPKM
Soba
Apartman
Ukupno
FT =
1) TP =
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
2) Ukupni prihod =
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
Sobe -
Prihod za sobe -
Apartmani -
Prihod za apartmane -
4
Zadaci za vježbu
Zadatak 13.5.
Društvo Split d.d. posluje u vlastitom poslovnom prostoru u kojem je zaposleno 5 djelatnika,
kojima je sveukupna godišnja bruto plaća 492.000 kn. Društvo proizvodi dva proizvod koja
prodaje po cijeni od 1.550 kn za proizvod A, te 1.200 kn za proizvod B. Radi bolje prodaje
proizvoda, društvo svaki mjesec plaća oglas u novinama u svoti od 4.000 kn. Troškovi proizvodnje
proizvoda A iznose 950 kn/kom, a proizvoda B 620 kn/kom. Društvo mjesečno može proizvesti
45 kom proizvoda A i 55 kom proizvoda B. Na temelju prethodno iznesenih podataka o poslovanju
društva Split d.d. izračunaj i objasni:
1. Koliko mjesečno društvo mora proizvesti i prodati proizvoda, uključujući proizvod A i B,
da pokrije sve troškove poslovanja (izračun baziraj na vaganoj prosječnoj kontribucijskoj
marži)?
2. Koliku prosječnu mjesečnu proizvodnju i prodaju pojedine vrste proizvoda treba ostvariti
društvo, odnosno koliki ukupni mjesečni prihod treba ostvariti u cilju pokrića svih troškova
poslovanja?
Cijena VT KM Kapacitet VPKM

Proizvod A
Proizvod B
Ukupno
FT =
1) TP =
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
2) Ukupni prihod =
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
Proizvod A –
Prihod za proizvod A -
Proizvod B -
Prihod za proizvod B
5
Zadatak 13.6.
Društvo More d.d. posluje u vlastitom poslovnom prostoru u kojem je zaposleno 5 djelatnika,
gdje je svakome od njih godišnja bruto plaća po 98.400 kn. Društvo prodaje samo jedan proizvod
po cijeni od 1.000 kn, koji se uvozi iz inozemstva. Radi bolje prodaje proizvoda, društvo svaki
mjesec plaća oglas u novinama u svoti od 3.000 kn. Nabavna cijena tog proizvoda od stranog
dobavljača iznosi 400 kn po komadu na što carinarnica zaračunava i naplaćuje 10% carine na svaki
uvezeni proizvod. Ovisni troškovi nabave (transport, osiguranje, itd.) plaćaju se domaćim
dobavljačima i iznose 120 kn po komadu. Porez na dobit se obračunava po stopi od 12%. Na
temelju prethodno iznesenih podataka o poslovanju društva izračunaj i objasni:
1. Točku pokrića troškova izraženu količinski i novčano na mjesečnoj razini.
2. Koliko proizvoda treba prodati u cilju ostvarenja mjesečne neto dobiti od 6.000 kn?
3. Koliko bi proizvoda trebalo prodati u cilju ostvarenja mjesečne dobiti prije oporezivanja
od 8.000 kn, ako se prodajna cijena uslijed porasta konkurencije smanji za 5%, a zbog
promjene carinskih propisa carina bude smanjena na 5%?
4. Društvo je prodalo vlastiti poslovni prostor te sada mora plaćati najamninu od 4.000 kn
mjesečno. Kakav bruto financijski rezultat društvo ostvaruje u slučaju mjesečne prodaje
od 150 proizvoda, ako zaposli još jednog radnika?
PC =
FT =
VT =
1.) TP =
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
2.) TP =
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
3.) TP =
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
4.) TP =
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
6
LITERATURA
2. Bhimani, A., Horngren, C.T., Datar, S.M., Foster, G. (2018): Upravljačko računovodstvo i

Menadžersko Računovodstvo I Vježbe

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Menadžersko Računovodstvo I Vježbe

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Uvod [MENADŽERSKO RAČUNOVODSTVO I]

1. GODIŠNJI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI

Zakonom o računovodstvu (ZOR) uređuje se računovodstvo poduzetnika, razvrstavanje

Financijski izvještaji su strukturirani prikaz financijskog položaja i uspješnosti subjekta. Cilj

Godišnji financijski izvještaji prema Zakonu o računovodstvu (NN 78/15) su:

Poduzetnik je dužan sastavljati i prezentirati godišnje financijske izvještaje primjenom Hrvatskih

1.1. RELEVANTNE ZNAČAJKE BILANCE

Bilanca (Izvještaj o financijskom položaju) je sustavni pregled imovine, kapitala i obaveza na

U nastavku je prikazana struktura bilance prema Pravilniku o strukturi i sadržaju godišnjih

Tablica 1.1: Bilanca

1.1.1. IMOVINA KAO ELEMENT BILANCE

Tablica 1.2: Kratkotrajna imovina

Tablica 1.3: Dugotrajna imovina

1.1.2. KAPITAL KAO ELEMENT BILANCE

Tablica 1.4: Kapital i rezerve

1.1.3. OBVEZE KAO ELEMENT BILANCE

Obveza je sadašnja obveza poduzetnika, proizašla iz prošlih događanja i za čije se podmirenje

Kratkoročne obveze su obveze koje ispunjavaju sljedeće uvjete: očekuje se da će se podmiriti u

Tablica 1.5: Kratkoročne obveze

Tablica 1.6: Dugoročne obveze

1.2. RELEVANTNE ZNAČAJKE RAČUNA DOBITI I GUBITKA

Dobit predstavlja povećanje ekonomske koristi tijekom obračunskog razdoblja, a utvrđuje se

RAČUN DOBITI I GUBITKA

7. Ostali prihodi s osnove kamata

XIX DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA

U nastavku je prikazan izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti prema Pravilniku o strukturi i

IZVJEŠTAJ O OSTALOJ SVEOBUHVATNOJ DOBITI (MSFI)

1.3. RELEVANTNE ZNAČAJKE IZVJEŠTAJA O NOVČANIM TOKOVIMA

U nastavku je prikazan izvještaj o novčanim tokovima prema Pravilniku o strukturi i sadržaju

IZVJEŠTAJ O NOVČANIM TOKOVIMA

Dobici i gubici od prodaje i vrijednosna usklađenja dugotrajne materijalne i

NOVČANI TOKOVI OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI

A) NETO NOVČANI TOKOVI OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI

1.4. RELEVANTNE ZNAČAJKE IZVJEŠTAJA O PROMJENAMA KAPITALA

Izvještaj o promjenama kapitala prikazuje strukturu vlastitog kapitala i promjene na svim

1.5. RELEVANTNE ZNAČAJKE BILJEŠKI UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE

BILANCA Poduzeća SUNCE D.O.O. na dan 01.01.20xx.

UKUPNA AKTIVA UKUPNA PASIVA

BILANCA Poduzeća MORE D.D. na dan 01.01.20xx.

UKUPNA AKTIVA UKUPNA PASIVA

1. FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI U TERMINIMA MENADŽERSKOG RAČUNOVODSTVA

1.1. RAZLIKE IZMEĐU MENADŽERSKOG I FINANCIJSKOG RAČUNOVODSTVA

Pod pojmom računovodstva podrazumijeva se opisivanje, mjerenje i tumačenje ekonomskih

Prema Belaku (1995, 9) menadžersko računovodstvo se bavi prikupljanjem, klasifikacijom,

Prema Belaku (1995, 9) financijsko računovodstvo podrazumijeva pripremu, obradu i upotrebu

1.2. RAČUN DOBITI I GUBITKA U MENADŽERSKOJ FORMI

1.2.1. SPECIFIČNOSTI RAČUNA DOBITI I GUBITKA U PROIZVODNOJ DJELATNOSTI I OBLIKOVANJE

Račun dobiti i gubitka u proizvodnoj djelatnosti specifičan je po načinu iskazivanja troškova za

Izvješće o proizvodnim troškovima

Račun dobiti i gubitka za proizvodnu djelatnost

Zalihe gotovih proizvoda 1.1. 325.470

Izvješće o proizvodnim troškovima

Račun dobiti i gubitka za proizvodnu djelatnost

1.2.2. SPECIFIČNOSTI RAČUNA DOBITI I GUBITKA U DJELATNOSTI TRGOVINE I OBLIKOVANJE ZA

Postupak obračuna troškova za prodano se provodi na sljedeći način:

Račun dobiti i gubitka za djelatnost trgovine

Račun dobiti i gubitka za djelatnost trgovine

2. HORIZONTALNA, VERTIKALNA I ANALIZA TRENDA

2.1. HORIZONTALNA ANALIZA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA

Ukoliko se želi analizirati poslovanje s dinamičnog aspekta tada pojedinačni podaci iz

Izračun apsolutne promjena pojedinih stavki provodi se pomoću sljedećeg obrasca:

Izračun relativne promjena pojedinih stavki provodi se pomoću sljedećeg obrasca:

Kratkotrajna imovina __________________________________________________________

2.2. VERTIKALNA ANALIZA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA