RRIF VISOKA KOLA ZA FINANCIJSKI MENADMENT

ZAGREB

SEMINARSKI RAD
TEMELJNI FINANCIJSKI IZVJETAJI to sadre

Ime i prezime studenta: Martina Vadlja

Kolegij: Osnove ekonomije
Predmetni nastavnik: mr.sc. Planinko Majeti
Tema: Temeljni financijski izvjetaji to prikazuj

Zagreb, sijeanj, 2014.

SADRAJ:

TEMELJNI FINANCIJSKI IZVJETAJI-UVOD

1. Bilanca
1.1. Imovina, kapital i obveze
1.2. Vrste bilanci

2. Raun dobiti i gubitka

2.1. Prihodi, rashodi i financijski rezultat

1
2
4
5

8
8

3. Izvjetaj o novanom tijeku

10

4. Izvjetaj o promjenama kapitala

12

5. Biljeke uz financijske izvjetaje

13

TEMELJNI FINANCIJSKI IZVJETAJI - UVOD

Financijski izvjetaji predstavljaju temeljnu podlogu i polaznu toku za analizu

poslovanja poduzea. Oni pruaju informacija o poduzeu, i to o njegovoj imovini, obvezama,
kapitalu, prihodima i rashodima (financijskom rezultatu), te novanim tijekovima.Kao
sredstvo informiranja koriste se financijski izvjetaji. Temeljni financijski izvjetaji su:1
1. bilanca
2. raun dobiti i gubitka
3. izvjetaj o promjeni kapitala
4. izvjetaj o novanom tijeku
5. biljeke uz financijske izvjetaje.

1 Zakon o raunovodstvu, lanak 15., Narodne novine, br. 109/07

1. Bilanca
Bilanca se ubraja u temeljne financijske izvjetaje. Rije bilanca potjee od latinske rijei bilanx, gdje se bi prevodi kao dvostruki, a lanx kao zdjelica vage to u konanici oznaava
dvije zdjelice. Vaga je simbol ravnotee, a temeljno pravilo svake bilance je da ukupna
vrijednost aktive mora biti jednaka ukupnoj vrijednosti pasive. Ova jednakost poznata je kao
naelo bilanne ravnotee.
Bilanca je financijski izvjetaj koji pokazuje financijski poloaj poduzea na odreeni
nadnevak, odnosno ona je sustavni pregled imovine, obveza i kapitala na odreeni
datum.2Struktura bilance prikazana je sljedeom slikom.

2 Hrvatski standardi financijskog izvjetavanja 1 Financijski izvjetaji, lanak

1.7, Narodne novine, br. 30/08

Slika 1. Prikaz strukture bilance

AKTIVA

PAS I VA

A. Potraivanja za upisani, a neuplaeni A. Kapital i rezerve

kapital
B. Dugotrajna imovina
C. Kratkotrajna imovina
D. Plaeni trokovi budueg razdoblja i
obraunani prihodi
E. Ukupna aktiva
F. Izvanbilanni zapisi

B. Rezerviranja
C. Dugorone obveze
D. Kratkorone obveze
E. Odgoeno plaanje trokova i
prihod buduih razdoblja
F. Ukupna pasiva
G. Izvanbilanni zapisi

Izvor: prilagoeno prema: Belak, V. i suradnici.: Raunovodstvo poduzetnika, RRIF Plus

d.o.o., Zagreb, 2011, str. 49.
Iz slike 1 vidljiva je struktura bilance te se ona sastoji od dva dijela. Lijeva strana bilance
predstavlja imovinu kojom poduzee raspolae, a desna strana izvore financiranja imovine.
Navedeni elementi bilance objanjeni su u daljnjem tekstu.

1.1. Imovina, kapital i obveze

Imovina podrazumijeva resurs koji je pod kontrolom poduzea te koji proizlazi iz

prolih dogaaja i od kojeg se oekuju budue ekonomske koristi. 3 Imovina poduzea dijeli
se na dugotrajnu i kratkotrajnu imovinu.
Dugotrajna imovina obuhvaa:4
a) materijalnu imovinu (graevinski objekti, nekretnine, postrojenja, oprema)
b) nematerijalnu imovinu (patenti, licencije, koncesije, goodwill)
c) financijsku imovinu (ulaganja u povezana drutva, dugorone vrijednosne papire, dane
dugorone kredite)
d) dugorona potraivanja (potraivanja od povezanih poduzea).
U odnosu na dugotrajnu imovinu postoji i kratkotrajna imovina koja ima vijek trajanja krai
od jedne godine.
U kratkotrajnu imovinu pridaju:5
a) zalihe (sirovina i materijala, trgovake robe, gotovih proizvoda)
b) potraivanja ( potraivanja od kupaca, za dane predujmove, od zaposlenih)
c) financijska imovina ( dani kratkoroni krediti, zajmovi povezanim poduzeima,
primljeni kratkoroni vrijednosni papiri)
d) novana sredstva( novac u banci i blagajni).

3 ager, K., Mami Saer, I., Sever, S., ager, L.: Analiza financijskih izvjetaja,
MASMEDIA d.o.o., Zagreb, 2008., str. 53.
4 Crnkovi, L., Martinovi, J., Mijo, I.: Financijsko raunovodstvo, Ekonomski
fakultet u Osijeku, Osijek, 2008., str. 83.
5 Ibidem, str. 115.

Kapital se definira kao ostatak imovine nakon odbitka svih njegovih obveza. Prilikom
poslovanja moe doi do poveanja ili smanjenja kapitala. Kapital se poveava prilikom
ulaganja vlasnika te zadravanjem zarada iz profitabilnog poslovanja (zadrana dobit).
Povlaenja novca i druge imovine iz poduzea od strane vlasnika, kao i ostvarivanje gubitaka
iz neprofitabilnog poslovanja rezultirat e smanjenjem kapitala.
Sljedei izvor financiranja imovine jesu obveze. Obveze su dugovi poduzea koji su
proizali iz prolih dogaaja za ije se podmirenje oekuje smanjenje resursa koji utjelovljuju
ekonomske koristi.6 Podjela obveza prema ronosti prikazana je slikom 2.
Slika 2. Obveze prema ronosti

DUGORONE OBVEZE
OBVEZE
KRATKORONE OBVEZE
Izvor: prilagoeno prema: ager, K., Mami Saer, I., Sever, S., ager, L.: Analiza
financijskih izvjetaja, MASMEDIA d.o.o., Zagreb, 2008., str. 54.

Iz slike 2 uoljivo je da se obveze prema roku dospijea dijele na dugorone obveze i

kratkorone obveze.

6 ager, K., Mami Saer, I., Sever, S., ager, L.: Analiza financijskih izvjetaja,
MASMEDIA d.o.o., Zagreb, 2008., str. 53.

Dugorone obveze ine:7

1) obveze za primljene dugorone financijske i robne zajmove
2) obveze za primljene dugorone kredite banaka i drugih kreditnih institucija
3) obveze za emitirane dugorone obveznice.
Suprotnost dugoronim obvezama jesu kratkorone obveze.
U kratkorone obveze spadaju:8
1) obveze po vrijednosnim papirima
2) obveze prema dobavljaima
3) obveze prema povezanim drutvima i iz zajednikih poslova
4) obveze na osnovi kratkoronih zajmova, kredita, predujmova, depozita i jamstava
5) obveze za bruto plae, nadnice i naknade i dohotke zaposlenika po drugim osnovama i
dr.

7 Crnkovi, L., Martinovi, J., Mijo, I.: Financijsko raunovodstvo, Ekonomski

fakultet u Osijeku, Osijek, 2008., str. 147.
8 Ibidem, str. 148.

1.2. Vrste bilanci

Razlikujemo nekoliko vrsta bilanci ovisno o karakteru vremena, formi ili razlogu njihova
sastavljanja. U praksi se obino susreu ove vrste bilanci:9
1) poetna bilanca
2) zakljuna bilanca
3) pokusna bilanca
4) konsolidirana bilanca
5) zbrojna bilanca
6) diobena i fuzijska bilanca
7) sanacijska bilanca
8) likvidacijska

9 ager, K., Mami Saer, I., Sever, S., ager, L.: Analiza financijskih izvjetaja,
MASMEDIA d.o.o., Zagreb, 2008., str. 65.-66.

Bilanca koja se sastavlja prilikom osnivanja poduzea je poetna bilanca. Ona se sastavlja na
01.01. tekue godine, a ulazni podaci za njezino sastavljanje uzimaju se iz zakljune bilance
31.12. prethodne godine.
Pokusna bilanca je bilanca koja se sastavlja radi kontrole, odnosno provjere
ispravnosti provedenih knjienja. Uobiajena je praksa da se sastavlja jednom mjeseno, a
obvezno se sastavlja prije sastavljanja i prezentiranja bilo koje od navedenih bilanci.10
Konsolidacijska bilanca sastavlja se kao prikaz vrijednosti aktive i pasive samostalnih
drutava meusobno povezanih zajednikim interesom.
Zbrojna bilanca je bilanca koja se takoer sastavlja za sloena poduzea, ali se kod nje
zbrajaju istovrsne stavke iz bilance samostalnih poduzea.
Diobena bilanca podrazumijeva bilancu koja se sastavlja prilikom razdvajanja
gospodarskog subjekta, ili pak u sluaju razdvajanja nekog njegovog dijela.
Fuzijska bilanca nastaje u sluaju integriranja dva ili vie samostalnih poduzea u
jedno novo poduzee. Ona nastaje zbrajanjem istovrsnih stavki bilance integriranih poduzea.
Sanacijska bilanca, kao to sam naziv govori, sastavlja se prilikom sanacije poduzea.
Njezinim sastavljanjem utvruju se nastali gubitci u poslovanju te slui kao mjera za njihovo
rjeavanje. Ako postupak sanacije ne uspije, pokree se steajni postupak.11
Likvidacijska bilanca je bilanca koja se sastavlja kao prikaz vrijednosti aktive i pasive u
trenutku prestanka rada poduzetnika.

10 Ibidem, str. 66.

11 Ibidem, str. 67.
11

2. Raun dobiti i gubitka

Financijski izvjetaj kojim se utvruje financijski rezultat poslovanja poduzea za
odreeno razdoblje naziva se raun dobiti i gubitka. On pokazuje uspjenost poslovanja
poduzea i koristi se kao glavni pokazatelj profitabilnosti poduzea. Pod uspjenosti
poslovanja podrazumijeva se sposobnost ostvarivanja odreenih ciljeva, prvenstveno se istie
cilj profitabilnost poslovanja. Raun dobiti i gubitka moe se definirati kao financijski
izvjetaj koji prikazuje koliko je prihoda i rashoda ostvareno u odreenom vremenu te kolika
je ostvarena dobit (gubitak).12 Sueljavanjem prihoda i rashoda ostvarenih u obraunskom
razdoblju dobiva se uvid u ostvareni financijski rezultat, a upravo to omoguava raun dobiti i
gubitka. Navedeni elementi objanjeni su u nastavku.

2.1. Prihodi, rashodi i financijski rezultat

Prema Odboru za standarde financijskog izvjetavanja13, prihod se definira kao poveanje
ekonomske koristi tijekom obraunskog razdoblja u obliku priljeva ili poveanja imovine ili
smanjenja obveza to ima za posljedicu poveanje kapitala, osim onog u svezi s uplatom od
strane sudionika u kapitalu. Prihodi se priznaju prema naelu njihova nastanka, tj. u trenutku
isporuke dobara i usluga. Sukladno tome, oni se knjie prilikom ispostave fakture kupcima
bez obzira na to to naplata slijedi naknadno.
Nasuprot prihodima postoje i rashodi. Oni predstavljaju smanjenje ekonomske koristi u
obraunskom razdoblju te se smatraju odljevima koji dovode do smanjenja imovine.

12 ager, K., Mami Saer, I., Sever, S., ager, L.: Analiza financijskih izvjetaja,
MASMEDIA d.o.o., Zagreb, 2008., str. 67.
13 Odbor za standarde financijskog izvjetavanja: Odluka o objavljivanju
hrvatskih standarda financijskog izvjetavanja, 2008. Preuzeto s: www.osfi.hr.
(19.05.2013.)
12

Priznavanje rashoda vri se prema naelu sueljavanja prihoda i rashoda, tj. pridruivanjem
nastalih trokova prihodima kod kojih su nastali.
Financijski rezultat se rauna kao razlika izmeu prihoda i rashoda. On moe biti
pozitivan i negativan. Ako su prihodi vei od rashoda tada je ostvaren pozitivan financijski
rezultat, tj. dobit. U obrnutom sluaju, kada su rashodi vei od prihoda tada je ostvaren
negativan financijski rezultat, tj. gubitak.

13

3. Izvjetaj o novanom tijeku

Financijski izvjetaj koji pokazuje izvore pribavljanja i nain uporabe novca je
izvjetaj o novanom tijeku. Vlasnike poduzea kao i ostale korisnike zanima iz kojih izvora
stie novac i u koje se svrhe troi. On omoguava utvrivanje vika ili nedostatka novanih
sredstava. Da bi se dolo do informacija koliko je poduzee sposobno stvarati novac iz
redovitih aktivnosti i je li to dovoljno za odvijanje normalnih djelatnosti, primici i izdaci
novca razvrstavaju se u tri vrste aktivnosti:
1. poslovne aktivnosti,
2. investicijske aktivnosti i
3. financijske aktivnosti.14
Poslovne aktivnosti su glavne aktivnosti kojima se poduzee bavi i koje stvaraju prihod te je
njihov utjecaj na financijski rezultat poduzea najznaajniji. Novani primici steeni iz ovih
aktivnosti u veini sluajeva odnose se na: novane primitke po osnovi prodaje robe ili
pruanja usluga, novane primitke od naknada, novani primitke od osiguravajuih drutava i
sl. S druge strane, najei novani izdaci iz poslovnih aktivnosti jesu: novani izdaci
dobavljaima, novani izdaci za zaposlene, novani izdaci za porez na dobit i sl.
Investicijske aktivnosti veinom se veu uz promjene na dugotrajnoj imovini.
Primici i izdaci novca na osnovi investicijskih aktivnosti mogu se pojaviti kao:
a) novani primici od prodaje nekretnina, oprema, postrojenja i druge materijalne i
nematerijalne imovine,
b) novani primici od povrata danih kredita drugima,
c) novani primici od prodaje dionica, obveznica drugih poduzea,

14 ager, K., Mami Saer, I., Sever, S., ager, L.: Analiza financijskih izvjetaja,
MASMEDIA d.o.o., Zagreb, 2008., str. 82.
14

d) novani izdaci za nabavu nekretnina, opreme i druge materijalne i nematerijalne

imovine,
e) novani izdaci na osnovi kredita danih drugima,
f) novani izdaci za kupovinu dionica ili obveznica drugih subjekata itd.15
Aktivnosti koje su vezane uz financiranje poslovanja poduzea nazivaju se financijske
aktivnosti. Kada se govori o njima uglavnom se misli na promjene koje su vezane uz strukturu
obveza i kapitala. Ove aktivnosti obuhvaaju novane primitke steene, primjerice, emisijom
dionica, emisijom obveznica i ostalih vrijednosnih papira te od primljenih zajmova. Novani
izdaci na osnovi financijskih aktivnosti odnose se na: novane izdatke otkupa vlastitih
dionica, izdatke za kamate, dividende te novane izdatke za otplatu zajma itd.
Kada se govori o izvjetaju o novanom tijeku potrebno je spomenuti metode kojima on moe
biti sastavljen. Postoje dvije metode njegova sastavljanja:
1) direktna metoda ova metoda prikazuje bruto novane primitke i bruto novane
izdatke novca zasebno za svaku aktivnost (poslovne, investicijske, financijske), ili
2) indirektna metoda ova metoda novani tok od poslovnih aktivnosti prikazuje kao
usklaenje dobiti ili gubitka za nenovane rashode i nenovane prihode, te promjene u
kratkotrajnoj imovini (osim novca i novanih ekvivalenata) i kratkoronim obvezama.
Novani tok od investicijskih i financijskih aktivnosti prikazuje primitke i izdatke po ovim
aktivnostima (i identian je novanom toku koji se utvruje po direktnoj metodi).

15 Ibidem, str. 84.

15

4. Izvjetaj o promjenama kapitala

Izvjetaj o promjenama kapitala treba prikazati promjene komponenata kapitala koje
su se dogodile izmeu dva obraunska razdoblja. Prema Hrvatskom standardu financijskog
izvjetavanja 116, izvjetaj o promjenama kapitala sadrava promjene uloenog kapitala,
zaraenog kapitala i izravne promjene u kapitalu (mimo rauna dobiti i gubitka). Uloeni
kapital i zaraeni kapital ine kapital poduzea, a ukupni kapital poduzea se dijeli na est
potpozicija. Potpozicije ukupnog kapitala su:17
I. Upisani kapital
II. Premije na emitirane dionice (kapitalni dobitak)
III. REVALORIZACIJSKA REZERVA
IV. REZERVE
1. zakonske rezerve
2. rezerve za vlastite dionice
3. statutarne reserve
4. ostale rezerve
V. ZADRANA DOBIT ILI PRENESENI GUBITAK
VI. DOBIT ILI GUBITAK TEKUE GODINE
Informacije o politici raspodjele zarada na dio koji se isplauje vlasnicima i dio koji ostaje u
poduzeu (zadrana dobit) daje izvjetaj o promjenama kapitala. U bilanci poduzea na strani
pasive iskazuje se stanje kapitala koja predstavlja neto vrijednost imovine. Budui da u
razdoblju od poetka (01.01.) do kraja obraunskog razdoblja (31.12.) nastaju poslovni
dogaaji koji uzrokuju poveanje i smanjenje salda kapitala, investitore zanima koji su

16 Ibidem
17 ager, K., Mami Saer, I., Sever, S., ager, L.: Analiza financijskih izvjetaja,
MASMEDIA d.o.o., Zagreb, 2008., str. 87.
16

dogaaji

uzrokovali promjene komponenata kapitala, a upravo to prikazuje izvjetaj o

promjenama kapitala.

17

5. Biljeke uz financijske izvjetaje

Posljednji financijski izvjetaj koji su poduzetnici obvezni izraditi za poslovnu godinu
jesu biljeke uz financijske izvjetaje. One dodatno pojanjavaju strukturu, vrijednost i
obiljeja nekih pozicija u izvjetajima. Tako, primjerice, u biljekama trebaju biti prikazane
metode procjene bilannih pozicija, eventualna odstupanja od postavljenih metoda s
razlozima odstupanja i kvantifikacijom uinaka tih odstupanja.18
Biljeke daju tekstualne opise ili podzbrojeve stavki objavljenih u temeljnim financijskim
izvjetajima te informacije o stavkama koje ne ispunjavaju uvjete za priznavanje u tim
izvjetajima. Informacije prikazane u biljekama nisu prikazane ni u kojem drugom
financijskom izvjetaju, a nune su za razumijevanje ostalih financijskih izvjetaja i ocjenu
poslovanja te omoguuju dodatne analize poslovanja poduzea koje su neophodne za istinito i
fer izvjetavanje.
Prema Meunarodnom raunovodstvenom standardu 1, u biljekama se:19
a) prezentiraju informacije o osnovi za sastavljanje financijskih izvjetaja i odreenim
raunovodstvenim politikama
b) objavljuju informacije koje nalau MSFI-jevi, a koje nisu prikazane drugdje u
financijskim izvjetajima i
c) pruaju dodatne informacije koje nisu prezentirane drugdje u financijskim
izvjetajima, ali su vane za razumijevanje bilo kojeg sastavnog dijela financijskih
izvjetaja.

18 Ibidem, str. 89.

19 http://www.osfi.hr/Uploads/1/2/21/46/100/Odluka.pdf (19.05.2013.)
18