Professional Documents
Culture Documents
UVOD.........................................................................................................................................3
1.Preduzee i vrijednost preduzea.....................................................................................4
1.1. Definicija preduzea..................................................................................................4
1.2.Vrijednost preduzea.................................................................................................4
2.Pristupi procjeni preduzea..............................................................................................6
3.Izbor pristupa procjeni vrijednsoti preduzea..............................................................11
4.Metode utvrivanja vrijednosti preduzea....................................................................13
4.1. Metode statike procjene vrijednosti.....................................................................13
4.2. Metode dinamike procjene vrijednosti.................................................................16
ZAKLJUAK........................................................................................................................19
2
UVOD
Procjena vrijednosti preduzea je sloen postupak, koji se sastoji od velikog broja aktivnosti
iji je krajnji rezultat miljenje o njegovoj vrijednosti na odreeni dan. Praksa procjene
vrijednosti preduzea razvila je veliki broj metoda koje su zasnovane na tri osnovna pristupa,
odnosno principa, i to trokovnom,trinom ili komparativnom i dohodovnom. U uslovima efi
kasnosti trita, primjena ovih metotoda teorijski bi trebalo da rezultira jednakim
vrijednostima.
3
Uz pojam preduzee veu se brojne definicije , meu kojim su:
Definicija preduzea (Seneui): svaka ljudska aktivnost koja koristi raznovrsne sile za
ostvarenje odreenog cilja
Definicija preduzea (trini koncept): svaki samostalni finansijski subjekt koji proizvodi
robe i usluge za trite
Definicija preduzea (Markovi)- samostalna, ekonomska, tehnika, trino-finansijska i
drutvena cjelina u privatnom ili javnom vlasnitvu; proizvodi robe i usluge za trite, pri
emu koristi ljudske i materijalne resurse, snosi poslovni rizik, sa ciljem maksimiziranja
dobiti i drugih ekonomskih i drutvenih ciljeva.
Preduzee je oblik organizovanja djelatnosti, bez obzira na vrstu te djelatnosti, karakter
vlasnitva, veliinu, pravni oblik, itd. Uvijek je samostalni subjekt koji proizvodi za trite,
upotrebljava resurse, preuzima poslovni rizik i nastoji ostvariti profit.
Ciljevi poslovanja preduzea su ekonomski i druteni. Ekonomski ciljevi su ostvarivanje
dobiti i kontinuitet poslovanja i razvoj , a drutveni ciljevi su postizanje zadovoljstva
zaposlenih kao i postizanje zadovoljstva poslovnih partnera,kupaca,potroaa,graana i
drave.
Preduzee je generator ekonomskog razvoja, civilizacijskog dostignua jednog drutva.
1. objektivnu vrijednost,
2. subjektivnu vrijednost i
3.pravednu vrijednost 1
Objektivna vrijednost preduzea je ona vrijednost koju utvruje neutralni procjenitelj, a takva
se vrijednost utvruje za bilo kojeg kupca,odnosno investitora.
1
Dr. Adil Trgo, Ekonomika preduzea, Fakultet za menadment i poslovnu ekonomiju,
Mostar 2010.godine str.431
4
Subjektivna vrijednost nekog preduzea se manje ili vie razlikuje od objektivne vrijednosti
zbog injenice to se uloga potencijalnog kupca formira na temelju njegove veze sa
preduzeem kojem se procjenjuje vrijednost i njihovih vlastitih planova.
Pravedna vrijednost preduzea je vrijednost koju utvrde ili predloe finansijski eksperti u
ulozi arbitra izmeu zainteresovanih sudionika-kupaca i prodavaca ,vodei rauna o
subjektivnim procjenama i jednih i drugih. Drugaije reeno,pravedna cijena se nalazi izmeu
objektivne i subjektivne vrijednosti,pri emu prodavac nastoji da pravedna cijena bude via,a
kupac da pravedna cijena bude nia , to znai da su njihovi interesi konfliktni.
Metodoloki pristup utvrivanja vrijednosti preduzea u biti je isti bez obzira na razloge
procjenjivanja , jer je u svim situacijama cilj procjene utvrditi pravu i realnu vrijednost
preduzea. A prava ili realna vrijednost preduzea moe se definisati kao vrijednost imovine
preduzea umanjene za njegove obaveze, odnosno moe se definisati izrazom:
V=IO
Imovina preduzea ima ekonomsku vrijednost samo ako moe zadovoljiti neije potrebe tj.
ako ima upotrebnu vrijednost ili korisnost. A potrebna vrijednost ili korisnost sastoji se u tome
da se imovinom preduizea moe ostvariti pozitivni finansijski rezultat u odreenom
vremenskom periodu.
Prema meunarodnim standardima vrednovanja postoje tri osnovna pristupa odnosno principa
procjene vrijednosti, i to:
trokovni,
2
Mikerevi D.: Princip i praksa procjene vrijednosti preduzea, Finrar, Banja Luka, 2010,
str. 148.
5
Trokovni pristup reflektuje se na utvrivanju vrijednosti imovine na temelju nadoknadive
vrijednosti. Na tritu se nastoji nai odgovarajua nova imovina koja ima sline proizvodne
mogunosti kao ona za koju se utvruje vrijednost. Tako utvrena vrijednost nove imovine
umanjuje se za amortizaciju ,ime se dobiva sadanja vrijednost. Ovaj se pristup temelji na
pretpostavci da kupac za odreenu imovinu ne bi trebao platiti vie nego to bi ga kotala ista
ta imovina kada bi je zamijenio.
Trini ili komparativni pristup utvruje vrijednost preduzea analizom prolih ili nedavnih
prodaja sline imovine, odnosno na temelju proteklih trinih transakcija. U ovaj je pristup
ukljuena procjena trne vrijednosti imovine,uzimajui u obzir cijene plaene u stvarnim
transakcijama .Slina imovina nedavno prodata ili ponuena na prodaju na istom tritu
analizira se i uporeuje ss s imovinom koja se procjenjuje ,prilagoavajui je je za faktore kao
to su vrijeme prodaje ,lokacija, tip, godine, uslovi poboljanja i oekivana korisnost.
Dohodovni ili prihodni pristup ukljuuje fundamentalnu koncepciju finansijske teorije trita
da je vrijednost bilo koje imovine sadanja vrijednost anticipiranog ili budueg prihoda
proizvedenog od te imovine. Dohodovni pristup je tipian nain utvrivanja vrijednosti
imovine koja stvara ili je sposobna stvarati prihod, odnosno dobitak.
Knjigovodstvena vrijednost
6
procijenjene vrijednosti aktive i knjigovodstveno procijenjenih svih obaveza. U procjeni
knjigovodstvene vrijednosti preduzea polazi se od slijedeih pretpostavki:
Vk = Ak Ok
Knjigovodstveni pristup procjeni vrijednosti preduzea opravdan je samo kao polazna taka
procjene koja moe biti korisna za uporeivanje sa rezultatima koji e se dobiti ostalim
pristupima
7
Trina vrijednost preduzea moe se prikazati slijedeim izrazom:
Vt = At Ot
Likvidacijska vrijednost
8
imovine preduzea jer trine cijene vode rauna o funkcionalnoj sposobnosti i
zastarjelosti te imovine
V p = ( P T ) / ( 1+ p )
9
Svaki od navedenih metoda procjene moe se primijeniti samo ukoliko su ispunjeni odreeni
uslovi za njihovu primjenu. Prilikom izbora metoda za vrednovanje preduzea, procjenjivai
se mogu suoiti sa razliitim problemima od ijeg rjeavanja zavisi i relevantnost primjene
ovog metoda. Problemi uglavnom nastaju u vezi sa informacionom osnovom i odnose se na
kvantitet ili na kvalitet podataka, a esto i na jedno i na drugo. Nedostatak odgovarajuih
podataka moe biti problem u svim fazama ili koracima postupka vrednovanja. Meutim, on
je posebno karakteristian prilikom
odluivanja o pristupu koji e biti primijenjen u vrednovanju odnosno metodi koju bi trebalo
izabrati. Isto vai i za kvalitet podataka,od koga takoe direktno zavisi da li e biti izabrane
najprikladnije metode za vrednovanje preduzea. 3
Izbor trinih metoda zavisi od mogunosti da se za potrebe vrednovanja obezbijedi kvalitetna
baza podataka. Za razliku od prinosnih, trine metode ne zahtijevaju samo podatke o
preduzeu koje se vrednuje,ve i podatke o uporedivim preduzeima ili o transakcijama u
kojima su predmet kupoprodaje bila uporediva preduzea. Da li postoji dovoljan broj
preduzea koja su slina preduzeu koje se vrednuje i kolika je njihova slinost, ne moe se
uvijek utvrditi sa dovoljnom pouzdanou. Zbog toga raspoloivost i kvalitet baza podataka o
uporedivim preduzeima mogu predstavljati znaajno ogranienje za izbor trinih metoda.
Prilikom odluivanja o primjeni trinih metoda, procjenjiva bi trebalo da vodi rauna o
raznim vrstama rizika, koji su neophodni za
korigovanje ili prilagoavanje multiplikatora vrijednosti zasnovanih na podacima o
uporedivim preduzeima. Prilino jednostavna, ali mona metodologija vrednovanja je putem
multiplikatora vrijednosti koja je izuzetno popularna meu profesionalnim procjenjivaima.
Iako popularna,moe biti vrlo rizina ako se nepaljivo primjenjuje u odreenom ambijentu,
to se esto deava. 4
10
izvor koristi informacijama iz prolosti koje su evidentirane u knjigovodstvu preduzea. Zbog
nerealnog iskazivanja vrijednosti pojedinih bilansnih pozicija, knjigovodstvena vrijednost
moe znatno odstupati od stvarne vrijednosti preduzea.
Procjenom trine vrijednosti preduzea izbjegaju se nedostaci utvrivanja knjigovodstvene
vrijednosti preduzea, jer se procjena bilansnih pozicija oslanja na trine cijene. Meutim u
preduzeu postoje i takve vrijednosti koje nisu sadrane u bilansu preduzea odnosno nisu
knjigovoddstveno niti registrovane, pa ne postoji niti njihova procjena. Rje je najee o
raznim oblicima tzv. Nematerijalne imovine , kao to su : know-how , goodwill, rezina
informatizacije preduzea , razina specifinih znanja zaposlenika, kvaliteta menadmenta ,
imid i dr. Utvrivanje vrijednosti nematerijalne imovine gotovo je nemogue statikim
metodama procjene. Zato se pribjegava utvrivanju poslovne vrijednosti preduzea tj.
dinamikom pristupu procjeni.
Dinamiki pristup procjeni oslanja se na sposobnost preduzea da stvara dobitak u toku
poslovanja, te je orjentisan ka budunosti. Budui dobitak preduzea moe se procijeniti na
temelju ostvarenih rezultata u proteklom periodu ili na temelju oekivanja razvojne
raspoloivost informacija i
11
nepostojanja razvijenog trita roba i kapitala, procjena vrijednosti temeljena na dinamikom
pristupu moe dovesti do nerealnog rezultata tj.do znatno nie vrijednosti preduzea od
njegove realne vrijednosti.U takvim je uslovima bolje primijeniti statiki pristup tj. utvrditi
trinu vrijednost preduzea. Meutim ni tako utvrena vrijednost preduzea ne predstavlja
njegovu stvarnu vrijednost . Zato je pored trine vrijednosti potrebno utvrditi i njegovu
poslovnu vrijednost , to znai da treba koristiti kombinovani pristup procjeni, kako bi tako
utvrena vrijednost preduzea bila to blia njegovoj stvarnoj vrijednosti.
Razliiti pristupi procjeni vrijednosti odreuju i razliite naine, odnosno rezliitu upotrebu
odgovarajuih metoda procjene vrijednosti preduzea. Ako se kao kriterij za diferenciranje
metoda uzima statiki ili dinamiki pristup procjeni , tada se mogu podijeliti na: metode
statike procjene vrijednosti i metode dinamike procjene vrijednosti preduzea.
12
Metoda procjene neto imovine preduzea temelji se na procjeni vrijednosti imovine i obaveza
preduzea, te se esto u literaturi naziva i metoda neto aktive ili net assets method. Neto
vrijednost preduzea je razlika izmeu ukupne vrijednosti imovine i ukupnih obaveza
preduzea. U uslovima postojanja kvalitetnih i pouzdanih raunovodstvenih izvjetaja i
instituta revizije istih, neto vrijednost predstavlja donju granicu vrijednosti preduzea.
Polazite za utvrivanje neto imovine je bilans preduzea, a procjena vrijednosti na temalju
bilansnog stanja samo je prvi korak ili polazna osnova za sve naine ,odnosno metode
procjene vrijednosti preduzea na temelju imovine.
Knjigovodstvene stavke aktive i pasive esto ne odraavaju njihovu stvarnu vrijednost ,a
neusklaenost izmeu knjigovodstvene i stvarne vrijednosti najee proizlazi zbog
inflatornih kretanja te mogunosti friziranja bilansa . Usklaivanje knjigovodstvene
vrijednosti sa stvarnom trinom vrijednou mogue je pomou nekoliko metoda , a to su:
procjena vrijednosti preduzea na berzi, procjena vrijednosti preduzea na temelju
rentabilnosti grane, procjena vrijednosti preduzea po elementima njegove imovine i obaveza.
V t = Cp X N
gdje je : Vt - trina vrijednost preduzea
Cp cijena dionica preduzea na tritu
N - broj dionica koje je preduzee emitovalo
Ukoliko preduzea ne prodaju svoje dionice na tritu tada trinu vrijednost preduzea nije
mogue utvrditi primjenom navedenog izraza , ali ju je mogue utvrditi analizom neposredne
kupoprodaje dionica izmeu potencijalnih dioniara. Do realne cijene preduzea odnosno
vrijednosti preduzea potrebno je doi analizom vie sluajeva kupoprodaje jer se samo na
temelju jednog sluaja ne moe utvrditi realna cijena.
13
posmatrano preduzee pripada. Prinos preduzea vrednuje se isto kao i dobitak prosjenog
preduzea u grani , odnosno vrijedi omjer:
Cp : Zp = Cm : Zm
gdje je : Cp cijena dionice preduzea
Zp - prinos(zarada) po dionici preduzea
Cm prosjena cijena dionice u grani
Zm prosjeni prinos (zarada) po dionici grane
14
- oekivanje pada potranje za proizvodima preduzea i sl.
-
Likvidacijska vrijednost preduzea jednaka je iznosu koji se procjenjuje nekim od
postupaka statikog procjenjivanja vrijednosti preduzea, umanjenom za trokove likvidiranja
imovine. To je neto iznos koji vlasnik moe realizovati ako je poslovanje preduzea privedeno
kraju i imovina rasprodata u dijelovima. Ovoj definiciji treba dodati i to da su u isto vrijeme
obaveze preduzea plaene.
Vrijednost preduzea moe se utvrditi shodno veliini prinosa pri emu se prinosi mjere
veliinom dobitka ili novanog toka koje preduzee ostvaruje, te se moe govoriti o
dinamikom aspektu utvrivanja vrijednosti preduzea.
Dinamiki pristup utvrivanja vrijednosti preduzea znai i postojanje dinamikih metoda
procjene. Postoji nekoliko specifinih metoda procjene vrijednosti preduzea koje se temelje
na prinosima iz budueh poslovanja , a najznaajnije su: metoda kapitalizacije dobitka
preduzea, metoda cijena/zarada, metoda procjene na temelju dobiti od dividendi, metoda
sadanje vrijednosti novanog toka preduzea.
15
Metoda cijena / zarada koristi se za utvrivanje vriojednosti preduzea ije dionice
kotiraju na tritu.Postupak utvrivanja vrijednosti preduzea ovom metodom prilino je
jednostavan , ali i neprecizan, te se u poslovnim krugovima naziva pravilo palca .
Vrijednost preduzea dobiva se na taj nain da se dobitak po dionici pomnoi sa brojem
izdatih dionica preduzea.
16
Diskontiranje se provodi uz odabranu diskontnu stopu kojom se budui novani tok svodi na
sadanju vrijednost.
17
ZAKLJUAK
18
Literatura:
- http://www.poslovni-info-eu /
- http://www.finansingscience.org
19