T&T (The Travel & Tourism Competitiveness) index predstavlja skup faktora i politike koja

omoguava odrivi razvoj putovanja i turizma generalno to doprinosi razvoju i

konkurentnosti zemlje. T&T index se sastoji od 4 sub indexa, 14 stubova i 90 pojedinanih
indikatora koji su razvrstani unutar pomenutih 14 stubova. Na osnovu detaljne analize
pomenutih 90 indikatora izvreno je globalno rangiranje konkurentnosti zemalja.

Evropa i Euroazija su i dalje daleko najbolje rangirani region prema T&T indexu
konkurentnosti, sa ukupno 6 drava u prvih 10. Ovako dobre rezultate temelje zahvaljujui
prvenstveno kulturnom bogatstvu, odlinom turistikom infrastrukturom, visokom stepenu
sigurnosti itd...

TOP 10:

1. panija
2. Francuska
3. Njemaka
4. Japan (napredak 5 mjesta)
5. Velika Britanija
6. SAD
7. Australija
8. Italija
9. Kanada
10. vicarska (nazadovala 4 mjesta)

Indija napredovala 12 mjesta, Izrael 11, Koreja 10, Meksiko 8 itd...

BiH je prema podacima iz 2015. godine bila rangirana na 113. mjesto od ukupno 136 zemalja.
Indeks kompetitivnosti turizma i putovanja koji se rauna za svaku dravu pojedinano sastoji
se od 4 sub indexa:

1. Omoguavajueg okruenja 40 indikatora

2. Turistike politike i omoguavajuih uslova 23 indikatora
3. Infrastrukture 17 indikatora
4. Prirodnih i kulturnih resursa 10 indikatora

Sub index OMOGUAVAJUEG OKRUENJA sadri 5 tzv. stubova:

Stub 1: Poslovno okruenje (12 indikatora)

Ovaj stub obuhvata dio koji se odnosi na to koju poziciju drava zauzima po pitanju okoline
politike za kompanije kada je u pitanju poslovanje. Istraivanje je pokazalno znaajne veze
izmeu privrednog rasta i aspekata kao to je pitanje koliko dobro su zatiena prava na
posjed i efikasnost legalnog okvira. Slino tome politika kompetitivnosti ukljuujui i
domau i internacionalnu konkurentnost, mjerenu u uvjetima olakanih stranih direktnih
ulaganja (FDI) utiu na efikasnost i produktivnost drave. Ovi faktori su vani za sve
sektore, ukljuujui i Tourism&Travel. Zatim, razmatramo cijenu i vrijeme potrebno za
graevinsku dozvolu, koje je djelomino relativni problem za Tourism&Travel razvoj.

Stub 2: Sigurnost i zatita (5 indikatora)

Sigurnost i zatita su vani faktori koji odreuju kompetativnost T&T industrije zemlje.
Turiste odbijaju putovanja u opasne zemlje ili regije inei ih manje atraktivnim za razvoj
P&T sektora u tim mjestima. Ovdje se odnosi na obale zloina i nasilja kao i turizma i dio na
koji se politika moe osloniti da prue zatitu od zloina.

Stub 3: Zdravlje i higijena (6 indikatora)

Zdravlje i higijena su takoer osnovni za T&T kompetitivnost. Pristup pitkoj vodi i

sanitarijama su vani za udobnost i zdravlje putnika. U sluaju da se turista razboli, drava je
duna da osigura odgovarajuu njegu i omogui doktore i bolnike krevete. U sluaju
epidemije HIV-a i malarije mogu imati uticaj na produktivnost T&T radnike snage i igraju
ulogu u smanjenju elje turista da posjete dravu.
Stub 4: Ljudski resursi i trite rada (9 indikatora)

Kvaliteta ljudskih resursa u privredi osigurava da industrija ima pristup saradnicima koji joj
trebaju. Indikatori ovog stuba mjere koliko dobro drave razvijaju vjetine kroz edukaciju i
trening i koliko je ta edukacija i trening uinkovita na tritu rada.

Prijanji pokazatelji ukljuuju stope postignua formalnog obrazovanja i uee privatnog

sektora u nadogradnji ljudskih resursa, kao to su poduzetnika ulaganja u obuku radnika i
brigu o kupcima. Ovo ukljuuje mjerenje fleksibilnosti, efikasnosti i otvorenosti trita rada
kao i sudjelovanja ena, da bi se procjenila koliina radnog talenta i sposobnost
rasporeivanja ljudskih resursa za njihovu najbolju upotrebu.

Stub 5: Kompjuterska sposobnost (8 indikatora)

Online usluge i poslovanje imaju sve veu vanost u T&T indexu, a internet se sve vie koristi
za planiranje, te rezervaciju putovanja i boravka. Indikatori ovog stuba mjere izmeu ostalog
pokrivenost mobilnim mreama, kvalitet oprskrbe elektrine energije, sposobnost poslovnih i
individualnih subjekata da koriste i pruaju online usluge.

Sub index TURISTIKE POLITIKE I OMOGUAVAJUIH USLOVA sadri 4 tzv.

stuba:

Stub 1: Vanost putovanja i turizma (6 indikatora)

Proirenje koje vlada odreuje za sektor putovanja i turizma ima velikog uticaja na
konkurentnost T&T indexa. Jasno je da je sektor od primarne vanosti, te da vlada moe
kanalizirati sredstva na kljune razvojne projekte i koordinirati aktere i resurse koji su
potrebni za razvoj sektora. Stabilnost vladine politike se moe odraziti na sposobnost
sektora u privlaenju buduih privatnih ulaganja.

Vlada takoer moe igrati vanu ulogu u izravnom privlaenju turista putem nacionalnih
marketinkih kampanja. Ovaj stub obuhvata mjere uinkovitosti potronje javnih trinih
kampanja i brendiranja zemlje te cjelovitosti i pravovremenosti pruanja T&T podataka
meunarodnim organizacijama jer to ukazuje na vanost koju zemlja dodijeli svom T&T
sektor
Stub 2: Meunarodna otvorenost (3 indikatora)

Razvoj konkurentnog T&T meunarodnog sektora zahtjeva odreeni stepen otvorenosti i

putne olakice. Restriktivne politike, kao to su zahtjevne procedure u vezi viza - smanjuju
spremnost turista da posjeti zemlju, a posredno smanjuju dostupnost kljunih usluga.
Komponente u ovom stubu ukljuuju otvorenost bilateralnih sporazuma o vazdunom
saobraaju gdje vlada vri uticaj dostupnost saobraaja u zemlju, i broj regionalnih
trgovinskih sporazuma koji su na snazi, ija e zamjena osigurati svjetsku klasu turistikih
usluga.

Stub 3: Kompetitivnost cijena (4 indikatora)

Manji trokovi putovanja u jednoj zemlji utiu na poveanje atraktivnosti te zemlje kako za
turiste tako i za investitore u T&T sektoru. Meu aspektima koji utiu na cjenovnu
konkurentnost i koje treba uzeti u obzir u ovom polju, jeste cijena aerodromskih taksi i
aerodromskih naknada, to moe uticati da cijena avio karte bude skuplja, prosjena
cijena smjetaja, standard ivota uopte, cijena goriva, to pokazuje platenu mo koji
direktno utiu na trokove putovanja.

Stub 4: Okolini odrivi razvoj (10 indikatora)

Vanost prirodne okoline za ponudu atraktivnih lokacija u turizmu se ne moe dovoljno istai,
tako politika upravljanja i faktori shodni napretku okoline odrivosti su vana
kompetitivna prednost u osiguravanju budue atraktivnosti kao destinacije. Ovaj stub
sadri smjernice kao to su strogost i pojaavanje vladinih okolinih regulacija i
varijabla koje se tiu statusa vode, umskih resursa i morskog dna, zastupljene pritiskom
na priobalni ribolov. S obzirom na utjecaj samog turizma, takoer uzimamo u obzir i opseg do
kojeg vlade prioritiziraju razvoj turistike industrije u sopstvenim ekonomskim sistemima.
Sub index INFRASTRUKTURE sadri 3 tzv. stuba:

Stup 1: Infrasturktura zranog prometa (6 indikatora)

Infrastruktura klju za turizam.

Zrana povezanost bitna je za to laki pristup putnicima iz emitivnih zemalja, kao i kretanja
unutar receptivnih zemalja. U ovom stubu mjerimo koliinu zranog prometa koristei
indikatore kao to su dostupna sjedita, broj polijetanja, gustoa zrane luke i broj
zrakoplovnih operatera, kao i kvalitet zrane infrasturkture za domae i meunarodne
letove.

Stub 2: Infrastruktura kopnenog i morskog saobraaja (6 indikatora)

Mogunost efikasnog i uspjenog transporta do kljunih oblinih centara i turistikih

atrakcija je kljuan za T&T sektor. To zahtjeva dovoljno opsenu cestovnu i eljezniku
mreu, koja podrava gustu cestovnu i eljezniki saobraaj, kao i ceste eljeznice i
ifrastrukturu luka, koje zadovoljavaju meunarodne standarde udobnosti, sigurnosti i
modalne uinkovitosti. Stub se takoer odnosi na neureene ceste koje omoguuju lokalne
veze, a u odreenoj mjeri mogu posluiti kao tip odreenih posebnih slikovitih cesta koje
mogu u vrlo specifinom kontekstu privui turiste.

Stub 3. Infrastruktura turistikih usluga (4 indikatora)

Dostupnost dovoljno kvalitetnih smjetajnih, uslunih kapaciteta i zabavljakih sadraja moe

predstavljati znaajnu kompetitivnu prednost za dravu. Nivo uslune turistike infrastrukture
mjeri se brojem vierazrednih hotelskih soba komplementiranim nivoom pristupa uslugama
kao to su unajmljivanje automobila i koritenje bankomata.

Sub index PRIRODNIH I KULTURNIH RESURSA sadri 2 tzv. stuba:

Stub 1: Prirodni resursi (5 indikatora)

Zemlje sa prirodnim dobarima jasno imaju konkurentne prednosti u privlaenju turista. Ovo
poglavlje ukljuuje niz pokazatelja o atraktivnosti, ukljuujui broj spomenika koji su
uvrteni na listu UNESCO-ove prirodne svjetske batine, mjera kvalitete prirodnog okruenja
koja je predstavljena ljepotom krajolika, bogatstvom faune u zemlji mjerene ukupnim brojem
poznatih ivotinjskih vrsta, i procenat zatienih podruja u zemlji,koji odreuje stepen
nacionalnog parka i rezervata prirode.
Stub 2: Kulturni resursi i poslovna putovanja (5 indikatora)

Kulturni resursi zemlje su samo jo jedan od kljunih pokretaa T&T konkurentnosti. U ovom
stubu ukljuujemo broj UNESC-ove kulturne svjetske batine, broj velikih stadiona koji mogu
ugostiti sportske ili zabavne dogaaje i nova mjera za digitalnom potranom za kulturom i
zabavom i nove mjere broja online potraga koje se odnose na kulturne resurse jedne zemlje,
mogu dati pretpostavku o broju zainteresovanih. Broj meunarodnih sastanaka udruenja koji
se odvijaju unutar zemlje je ukljuen u snimanje, barem djelimino, poslovnih putovanja.