Sadraj:

Uvod............................................................................................................................................2
Regulacija i deregulacija prometa kao osnovne mjere prometne politike .............................3
Regulacija prometa ....................................................................................................................3
Vrste regulacije ......................................................................................................................3
Regulacija sigurnosti prometa. ...............................................................................................3
Ekoloka i energetska regulacija.............................................................................................3
Razlozi za uvoenje regulacije ..................................................................................................!
"odru#je primjene regulacije .....................................................................................................$
%
Uvod
Svr&a javne politike u transportu jeste po'oljanje alokacija resursa i pove(anje
e)ikasnosti u toj djelatnosti. Uslovi to oteavaju a nerijetko i dovode u pitanje uspjeno
djelovanje transporta jesu razlog da vlada uti#e na nji&ovo po'oljanje.
*radicionalna uloga drave da donosi i provodi zakone+ odrava red te da osigurava
nacionalnu sigurnost znatno se proirila tokom vremena. Suvremenoj dravi pripada danas i
vana razvojna te regulacijska uloga kojom uveliko uti#e na ve(inu djelatnosti+ grana i
preduze(a. ,ko se+ meutim+ uloga drave u gospodarskom ivotu zemlje proiri do te mjere
da dravni aparat preuzme najvanije makro i mikro ekonomske )unkcije+ tada intervencija
drave mijenja svoj kvaliet i+ sude(i prema mnogim dosadanjim primjerima+ rezultira
nepovoljnim posljedicama.
Skup mjera kojima drava nastoji pove(ati optimalnost transportnog sistema moe se
svrstati u dvije glavne grupe. "rvom grupom mjera pokuava ograni(iti tetno djelovanje
trinog me&anizma+ kao to su pretjerana konkurencija+ zloupotre'a monopolskog poloaja+
diskrirninacija i dr. -rugim skupom nastoji potaknuti preduze(a i druge nositelje prometne
politike na racionalno iskoritavanje prijevozni& kapaciteta+ e)ikasno podmirenje transportni&
potre'a+ zatitu interesa korisnika prijevozni& usluga i sl.
.edna od poznati& mjera prisile koje je drava svojedo'no nametnula eljeznici jest
o'aveza prijevoza+ o'aveza odravanja u pogonu svi& eljezni#ki& pruga te o'aveza izrade i
o'javljivanja tari)a. /ntervencija drave moe poprimiti razl#ite mjere regulacije+ kao to je
regulacija cijena+ ograni#nje ulaska na trite+ kontrola kapaciteta+ kontrola investicija i sl.
-rava takoer moe ograni#avati konkurenciju u odreenim slu#ajevima drava
smatra da je potre'no primjenjivati razne mjere protekcionizma+ pomo(i i zatite transporta. U
po#etku pomae razvoj mladi& prometni& grana+ a pomae takoder javni prijevoz+ pose'no
javni gradski prijevoz+ kada on iz vlastiti& izvora pri&oda ne moe pokriti trokove
investiranja i poslovanja.
U skladu s pret&odnim razmatranjem u nastavku (e se ovog rada govoriti o mjerama
javne prometne politike. 0d niza dosad poznati& mjera+ pose'na (e se panja pridati politici
regulacije i deregulacije.
2
Regulacija i deregulacija prometa kao osnovne mjere prometne politike
Regulacija i deregulacija jesu dva lica jednog te istog pro'lema. 0n se+ s jedne strane+ o#itava
u irini i ja#ini uloge drave+ a s druge strane+ u veli#ini prava i slo'ode djelovanja
ekonomski& su'jekata. 1dje je linija razgrani#enja izmeu politike regulacije i politike
deregulacije+ koliko je ona #vrsta i vidljiva+ nije uvijek lako re(i. Stoga+ ovisno o speci)i#nosti
ti& odnosa te ja#ini uloge i uticaja pojedini& su'jekata+ jedno razdo'lje ekonomskog razvoja
vie karakteriziraju elementi regulacije a drugo vie elementi deregulacije.
Regulacija prometa
Vrste regulacije
2ad je rije# o regulaciji prometa mogu(e je govoriti o tri vrste prometne regulacije:
regulaciji sigurnosti prometa+
ekolokoj i energetskoj regulaciji+ i
ekonomskoj regulaciji.
Regulacija sigurnosti prometa.
0va je vrsta regulacije prvenstveno vezana za stanje prevozni& sredstava i transportne
opreme+ stru#nu osposo'ijenost zaposlenog oso'lja i na#in o'avljanja operativni& poslova.
1lavna joj je svr&a to 'olja zatita putnika+ ro'a i vozila od ivotne opasnosti+ povreda i
ote(enja.
"rva mjera regulacije za&tijeva da se prijevoznici pridravaju propisani& pravila o kvalitetu
opreme i njenom odravanju. -rugom se mjerom odreuje o'aveza i na(in sticanja
kvali)ikacije za oso'lje koje upravlja vozilom ili sudjeluje u nadzoru njegovog kretanja. 3a
neke su vrste poslova uslovi sticanja kvali)ikacije veoma strogi+ kao na primjer za pliote ili za
kontrolore leta i aerodromskog oso'lja koje radi na opsluzi aviona+ putnika i prtljaga+ te ro'e 4
pose'no opasni& materija5 i pote jer su u pitanju velike materijalne vrijednosti i sigurnost
velikog 'roja putnika. 6a#inom o'avljanja operativni& poslova utvruje se 'rzina kretanja
putni#ki& vozila+ na#in mimoilaenja 'rodova+ visina i koridor leta zrakoplova+ na#in
nji&ovog pristupa zra#noj luci te mnogi drugi operativni postupci.
Ekoloka i energetska regulacija.
Ekoloka regulacija prometa stavlja teite na kontrolu #isto(e zraka+ vode i
zemljita te ja#inu 'uke od strane prometa.
Energetska se+ pak+ regulacija odnosi na veli#inu i e)ikasnost potronje energije u
prometu. Svr&a joj je naj#e(e da se smanji ukupna potronja energije u prometu i pove(a
djelotvornost njene upotre'e po jedinici prevaljene udaljenosti ili jedinici prevezenog tereta.
*akvo nastojanje oso'ito dolazi do izraaja u ratnim uslovima ili u vrijeme otri& na)tni&
kriza kao to je 'ila ona sredinom %789:i& godina ovog vijeka.
Ekonomska regulacija prometa u najirem smislu predstavlja skup interventni&
vladini& mjera usmjereni& ka ureenju trini& odnosa i spre(avanju donoenja takvi& odluka
poduze(a to ne 'i vodile ra#una o ;javnom interesu; U razvijenim zemljama prometno je
trite tradicionalno pripadalo skupini regulisani& triita. Regulacija vozarina kod eljeznice+
ograni(enje ulaska na trite u kamionskom prijevozu+ minimalna razina usluge u gradskom
auto'usnom prijevozu ili propisi o #uvanju ro'e pri ukrcaju i iskrcaju te njenom prijevozu
3
samo su neki primjeri od mnogi& regulacijski& mjera u prometu koje se zagovaraju u ime
javnog interesa <=ar'ajo+ %773+ %>. *akav je stav prema prometu proiziao+ uz ostalo+ i z'og
miljenja da 'i slo'odno djelovanje trita vodilo smanjenju alokativne e)ikasnosti. Stoga
ve(ina vlada pokuava rijeiti suko' izmeu slo'odne konkurencije i op(e ekonomske
e)ikasnosti uspostavljanjem vie ili manje sloenog sistema regulacije.
"olitika regulacije+ a time i intenzitet te meuso'ni odnos izmeu spomenuti& vrsta
regulacija+ poprima razli#ite o'like u pojedinim zemljama. Razloge za to valja traiti <?aum
%7@3+ 22> u:
razli#itoj tradiciji u prometnoj politici+
razli#itim pogledima o poloaju prometa u ekonomiji+
razli#itim geogra)skim uslovima+
razli#itoj veli#ini i stepenu koncentracije prometne djelatnosti+
razli#itim prioritetima u prometnoj i ekonomskoj politici.
U nastavku ovog seminarskog rada (e se preteno govoriti o ekonomskoj regulaciji prometa.
Razlozi za uvoenje regulacije
-e)ormacije na tritu+ u o'ilnoj literaturi o teoriji i praksi regulacije+ uzimaju se kao
glavni ekonomski razlozi za dravnu regulaciju. U stvari+ regulacijskim se mjerama drave
pokuavaju nadomjestiti ili dopuniti oni me&anizmi trita to promatrani sa stajalita
ekonomije kao cjeline+ ne izvravaju svoju ulogu na zadovoljavaju(i na#in.
0d opti& o'janjenja o razlozima primjene regulacije u prometu valja spomenuti
miljenje Stiglera prema kojem je+ kako to prenosi *alleA 4%7@3+ $85 regulacija uvedena z'og
dva razloga:
prvo+ da 'i promet djelovao u korist javnog interesa i+
drugo to to trae neke transportne djelatnosti radi svoje vlastite koristi.
2oristi mogu 'iti u o'liku do'ivanja neposredni& su'vencija+ ili u o'liku nadzora
nad konkurencijom putem kontrole ulaska na triite. Su'vencije omogu(uju
nekim )irmama odravanje neunosne prijevozni#ke slu'e. *ime se prometne
)irme poti#e da osiguravaju prijevozni#ku slu'u koju triite ne 'i ina#e moglo
osigurati uoptee+ ili 'i to 'ilo mogu(e posti(i jedino uz smanjenu koli#inu i
kvlitet.
0d konkretni& razloga kojima se nastoji opravdati primjena regulacije ?reAer i Bac,voA
<%7@8+ %27> navode #etiri:
postojanje snaga monopola+
postojanje eksterni& u#inaka+
neprimjerena in)ormiranost trini& su'jekata te+
pose'ne razloge.
0sim toga+ primjena regulacije predlae se tamo gdje cijene nekog proizvoda ne
odraavaju sve vanije drutvene trokove i koristi proizvodnje. *o se prije svega dogaa u
onim slu#ajevima kod koji& postoje eksterni trokovi+ kao to su trokovi 'uke i
one#i(avanja okoline+ nastali kao posijedice odvijanja prometa. U tom slu#aju korisnici
prijevozni& usluga ne pla(aju pune grani#ne trokove+ pa se moe pretpostaviti da je potranja
za tim uslugama ve(a nego to 'i po pravilu ekonomske e)ikasnosti to doista 'ila. ,ko ipak+
postoje eksterne koristi+ kao to su multiplikativni razvojni u#inci za podru#je koje
novosagraena sao'ra(ajnica posluuje a te koristi ne nalaze odgovaraju(eg izraza u
drutvenim o'ra#unima i cijenama+ tada to uveliko uti#e na smanjenje potranje za datom
proizvodnjom i na datom podru#ju. U prvom je+ dakle+ slu#aju precijenjena+ a u drugom
!
podcijenjena uloga prometa u alokaciji resursa. -o koje se+ meutim+ mjere uspijeva uzeti u
o'zir eksterne u#inke i regulativnim postupcima uticati na smanjenje drutveni& trokova te
pove(anje drutveni& koristi od djelovanja prometa+ jo su uvijek glavni pro'lem nji&ove
primjene.
0d pose'ni& razloga za uvoenje regulacije spominju se dva:
prvo pojava Cpretjerane; konkurencije koja 'i navodno unitila sve osim jedne ili
dvije )irme koje 'i tada odredile nekonkurentne cijeneD
drugo+ potre'a da se proiiri regulacija ulaska na triite+ kako 'i se o'u&vatile
cijene odreene od strane konkurentni& ali neregulirani& takmi#ara.
*oj se skupini razloga dodaje nastojanje vlade da se sprije#i odreivanje vozarina na velike
udaljenosti ispod varija'ilni& trokova+ da 'i se potisnule konkurente )irme. *ako se nastale
gu'itke pokriva visokim pri&odima u lokalnoj slu'i+ kao to se to dogaa u tele)onskoj
slu'i.
U svim se pomenutim slu#ajevima uvoenje regulacije postie se propisvanjem pravnog
Clijeka; ili za'ranom odreeni& postupaka+ to u 'iti zna#i izuzimanje pojedini& ekonomski&
su'jekata od uo'i#ajenog djelovanja trita na nji&ovo ponaanje.
Uz razloge koji su u prilog primjeni regulacije+ postojali su takoer razlozi to su dovodili u
pitanje opravdanost njene primjene. Bnoge su okolnosti u prolosti+ a pose'no %739:i&
godina 'ile takve da su razlozi prve skupine ipak prevagnuli. 6aredna su+ meutim+ z'ivanja+
pose'no ona krajem %789:i& i po#tkom %7@9:i& godina+ potvrdila opravdanost mnogi& sumnji
u idealiziranje mogu(i& u#inaka regulacije.
Podruje primjene regulacije
Ekonomska se regulacija+ kao to je ve( spomenuto+ 'avi primjereno(u slu'e prijevoza i
njenim cijenama. Stoga se ona odnosi na nadzor vozarina+ ulazak na trite+ na#in o'avljanja
slu'e prijevoza te na )inancijsko poslovanje transportni& poduze(a.
Regulacija vozarina o'u&vata visinu i strukturu vozarina a svr&a joj je osiguravati sta'ilne
cijene prijevoza te spr#avanje nedoputene diskriminacije. U isto vrijeme ona tre'a da
potakne postojanje primjerene konkurencije meu vozarima i korisnicima nji&ovi& usluga.
Stoga takva regulacija tre'a uzeti u o'zir trokove prijevoza+ prilike na transportnom tritu i
potre'e za prijevozom.
2ontroliraju(i cijene prijevoza agencije za regulaciju u odreenoj mjeri nadziru i zarade
poduze(a. -ri se da te zarade moraju 'iti dovoljno visoke kako 'i nadoknadile eventualni
rizik te osigurale pri&vatljiv povrat uloenog kapitala <*al/cA+ %7@3+ !3>. "rijevoznici su
o'i#no o'avezni o'javiti svoje vozarine te i& na taj na#in u#inti pristupa#nim javnosti.
2ontrola ulaska i izlaska s triita ima dvojaku svr&u. "rva je+ da se ograni#i 'roj prijevoznika
koji nude pojedinu vrstu usluge izmeu dani& ta#aka ili na danom podru#ju. -ruga je pak
svr&a+ da se kontrolom izlaska s trita sprije(i smanjenje 'roja prijevoznika i veli#ine slu'e
koju oni odravaju.
Sc&umer <%7E@+ 299> smatra da se regulacija ulaska i izlaska s trita zasniva na uvjerenju
kako (e ograni#enje kapaciteta smanjiti konkurentske pritiske u toj mjeri da (e isklju#iti
pojavu pretjerane i tetne konkurencije+ jer (e ukupni ponueni kapacitet 'iti pri'lino jednak
kapacitetu to je potre'an da zadovolji potre'e za prijevozom. "ritom+ meutim+ tre'a imati
na umu da takva vrsta regulacije moe dovesti do stvaranja monopola u pojedinim mjestima i
podru#jima+ na pojedinim rutama ili u pojedinim prometnim granama.
Svoj pristanak za ulazak na trite drava moe uslovljavati za&tjevom da prijevoznik ima
odgovaraju(e nov#ane izvore+ da odredi podru#je rada iFili vrste prijevoza koje (e o'avljati+
da navede veli#inu i kvalitet slu'e koju nudi+ visinu vozarine prema kojoj (e prevoziti
$
putnike i ro'u+ te da ne(e napustiti doti#nu slu'u ili je prepustiti nekom drugom 'ez
suglasnosti drave.
6adzorom ulaska i izlaska s trita razlikuje se izmeu oni& koji rade ili ele raditi na #isto
poslovnoj osnovi 4javni prijevoz5 i oni& koji ele da svojim vozilima isklju#ivo prevoze
vlastitu ro'u 4prijevoz za vlastite potre'e5. Regulacija prevoza za vlastite potre'e i za
ugovorne prijevoznike moe 'iti 'laa od regulacije javnim prevoznicima+ te 'laa prema
prevoznicima za viastite potre'e nego prema ugovornim prevoznicima.
6a#in o'avljanja slu'e prevoza uklju#uje o'avezu odravanja te slu'e i osiguranje njene
primjerene razine. *o+ prema miljenju *alleAa <l7@3+ !$>+ name(e prevozniku tri glavna
za&tjeva:
F%F o'avezu pruanja usluga+
F2F primjerenu dostavu poiljke primaocu i
F3F iz'jegavanje diskriminacije.
*ransportno preduze(e prema prvo za&tjevu mora posluiti sve one koji trae usluge i od toga
ne moe odustati osim z'og zakonski propisanog razloga ili )izi#ki& ograni#enja. 0sim toga+
jednom do'iveno pravo da se posluuje neko podru#je ili neko mjesto ne smije se napustiti
'ez doputenja nadlenog organa. 3a&tjev o predaji poiljke name(e prevozniku o'avezu da
poiljku preda primatelju u )izi#kom stanju u kojem ju je preuzeo i da to u#ini u primjerenom
vremenu. "ema tre(em za&tjevu od prevoznika se o#ekuje da iz'jegava diskriminaciju prema
oso'ama+ ro'ama i mjestima+ odnosno relacijama.
Smatra se, osim toga+ da se regulacijom moe ograni(iti priroda ro'a to se mogu prevoziti te
vrste usluga koje se mogu ponuditi.
=iljevi regulacije
0pti je cilj regulacije prometa po'oljanje alokacije resursa unutar te djelatnosti te
osiguravanje e)ikasne i usklaene prevozne slu'e u javnom interesu+ ako se to ne moe
posti(i dogovorom meu prijevoznim preduze(ima.
=iljevima regulacije prometa takoer eli stvoriti uslove za konkurentno djelovanje trita. U
tu svr&u agencije i drugi sli#ni vladini organi+ koja se 'rinu za primjenu regulacije+ poti#u
konkurentno odreivanje cijena+ i odmjeren ulazak novi& preduze(a na pojedina trita. U isto
se vrijeme regulacijom mora sprije#iti nedoputena diskriminacija i osigurati adekvatna
slu'a prijevoza. Uvjet za osiguranje takve slu'e jesu sposo'ni prijevoznici+ toliko
)inancijski jaki da mogu ponuditi potre'ne kapacitete i usluge koje nji&ovi korisnici trae.
-aljnji cilj regulacije pretpostavlja uzimanje u o'zir oni& eksterni& u#inaka prometa to
iskrivljuju alokativne me&anizme privrede kao cjeline.
U skladu s onim to je ve( navedeno+ ?aum <%7@3+ %$> opravdava primjenu prometne
regulacije u trinoj privredi sa tri razloga: neuspje&om trita+ eksternim u#incima i javnim
interesom.
2ad je u pitanju neuspje& trita+ tada se na umu imaju dvije mogu(nosti: stanje prirodnog
monopola kojim se+ pod izlikom smanjenja jedini#ni& trokova pri&vata postojanje ograni#ene
veli#ine prijevozni& kapaciteta i ograni#ene konkurencije te stanje oligopola kod kojeg je
konkurencija veoma estoka+ a prema nekima i tetna. Smatra se da su razlozi za takvu vrstu
nepoeljnog stanja u speci)i#nim neuspjesima trita+ kao to su prekapacitiranost pogona+
suvie lak pristup tritu+ visoki )iksni trokovi+ te&ni#ka nedjeljivost proizvodnje i dr. Boe li
takvo stanje zaista opravdavati dravnu regulaciju i u kojoj mjeri otvoreno je pitanje+ ali se ne
osporava da ono ima vanu ulogu u politici regulacije. U )ormiranju alokacijski& ciljeva
regulacije putem trita pose'no se isti#e potre'a snienja trokova+ pove(anja kvaliteta
prevoza+ li'eralizacija transportne slu'e i adekvataan povrat uloeni& sredstava.
"ostoji o#ita 'ojazanost da 'i z'og eksterni& u#inaka raspoloive zali&e resursa 'ile 'rzo
iscrpljene u slu#aju internacionalizacije trita. *o 'i se takoe moglo dogoditi ako 'i se u
suko'u izmedu individualni& elja i za&tjeva drutva u o'zir uzele samo individualne
E
pre)erencije. -a 'i se sprije#ila takva alokativna iskrivljenja+ vlada nastoji neutralizovati
netrine pojave i djelovanje prometa usmjeriti u pravcu politi#ki poeljni& standarda. -o
sada je to #inila mjerama regulacije+ prije svega porezima+ su'vencijama+ za'ranama i sli#nim
mjerama.
G Regulativna politika drave+ pridravaju(i se ciljeva javnog interesa u uspostavljanju
trine e)ikasnosti+ znatno skre(e od na#ela alokacije resursa pomo(u konkurencije. 0va vrsta
intervencije smiljeno modi)icira o#ekivane rezultate trine konkurencije na strukturnoj ili
optoj ekonomskoj osnovi. Hto se zaista podrazumijeva pod Cjavnim interesom; posve je
ar'itrarnoD to je+ u pravilu+ ono to tvorci politike o'jave kao takvo. "rednost se naj#e(e daje
politi#kim ciljevima dio'e do&otka+ reglonalnoj politici i politici namjene povrina+
unapreenju mali& i srednji& preduze(a+ zatiti eljeznica+ po'oljanju cestovne sigurnosti+
odravanju zaposlenosti+ poreznim olakicama iz nacionalnog 'udeta te akciji protiv in)lacije
4?aum+ %7@2+ %85.
Razvoj regulacije
6euspje& trita 'io neposredan uzrok uplitanju drave u ekonomiju prometa. *o se uplitanje
vee za razdo'lje izgradnje+ a poslije i za razdo'lje upravijanja eljeznicom. Ve( se tada
razvila estoka rasprava izmedu oni& koji su 'ili za i oni& protiv dravne regulacije+ sli#noj
mnogim dananjim+ do'ro poznatim raspravama izmeu predstavnika dravne uprave+
otpremnika i prevoznika ro'e.
,ko se za primjer razvoja regulacije prometa uzmu Sjedinjene ,meri#ke -rave+ gdje je
regulacija prometa dosegla visok stepen razvijenosti+ tada se taj razvoj moe podijeliti u tri
razdo'lja: razdo'lje monopolske regulacije+ razdo'lje konkurentske kontrole i razdo'lje
re)orme regulacije.
%. Razdo'lje monopolske regulacije+ to se odnosi na drugu polovinu %7. i po#etak 29. vijeka+
ozna#ava nastojanje dravne vlasti da ukloni monopolske zloupotre'e ameri#ki& eljeznica.
*alleA navodi <%7@3+ 38> da su u to vrijeme izdavani 'ezvrijedni eljezni#ki vrijednosni papiri
te da je 'ilo pokuaja da se prikriju pri&odi i provedu lani ste#ajevi. 0sim toga sklapani su
tajni sporazumi izmeu eljeznice i otpremnika ro'e+ a 'ila je uo'i#ajena praksa
diskriminacije cijena. *akve su zloupotre'e najzad dovele do uvoenja saveznog i dravnog
reguliranja na eljeznici+ kojom se prije svega provodio nadzor maksimalni& vozarina+
za'ranjivala diskriminacija i sprje#avale monopolisti#ke zloupotre'e. U okviru tog nastojanja
godine %@@8. osnovana je prva nacionalna Beudravna trgova#ka komisija za regulaciju
prometa poznata pod imenom 2omisije za meudravni promet 4/nterstate =ommerce
=ommission G /==5. 0d tada je %! savezni& agencija i %99 agencija pojedini& drava do'ilo
pravo da regulie aktivnost na podru#ju prometa <?reAer i Bac,voA+ %7@8+ %2@>. -onijeto je i
nekoliko savezni& zakona #ime je uspostavljena zakonodavna i institucionalna osnova za
primjenu regulacijske politike.
2. U'rzani razvoj cestovnog prometa dvadeseti& godina ovog vijeka poja#ao je unutargransku
konkurenciju u cestovnom prijevozu te meugransku konkurenciju izmeu eljezni#kog i
cestovnog prevoza. Ekonomska kriza krajem %729:i& godina rezultirala je vikom kapaciteta
u cestovnom i eljezni#kom prevozu+ to je jo vie zaotrilo meduso'nu konkurenciju i
izazvalo velik 'roj tetni& posljedica. Suo#en s pogoranjem uslova na prometnom tritu+
ameri#ki je 2ongres %73$. godine pri&vatio 3akon o motornom prijevozu 4Botor =arrier ,ct5
kojim je ustanovljen nadzor /==:e nad radom oni& kamionski& i auto'usni& prijevoznika koji
o'avljaju promet izmeu pojedini& drava.
-o drugog glavnog proirenja regulacije od strane savezne vlade dolo je godine %73@. *ada
je donijet 3akon o civilnoj zra#noj plovid'i 4=ivil ,eronautics ,ct5 te osnovan 0d'or za
civilnu zra#nu plovid'u 4=ivil ,eronautics ?oard :=,?5 da 'i se uvelo reda u loe stanje
8
zra#nog prometa. -o kraja %73@. gotovo su sva meugranska prevozna sredstva G cestovni+
eljezni#ki+ zra#ni i cjevovodni G 'ila regulisana. "ri&va(anjem 3akona o prometu+
4*ransportation ,ct5 godine %7!9. i vodni je promet stavljen pod nadzor /==:e. 3avrni dio
saveznog zakonodavstva u razdo'lju konkurentske kontrole 'io je 3akon o prometu donijet
godine %7$@.+ kojim se eljelo oja#ati )inancijski poloaj ameri#ki& eljeznica.
3. Razdo'lje re)orme regulacije ozna#ava nastojanje da se uklone nepovoljni uticaji
ekonomske regulacije. 2ritika je tog razdo'lja pokazala da se ekonomskom regulacijom
titilo nee)ikasna prometna preduze(a+ podupiralo visoke tari)e i uopteno poticalo nee)ikasnu
alokaciju resursa u prometu. "rvi vaniji savezni zakon o re)ormi na podru#ju regulacije 'io
je 3akon o oivljavanju eljeznice i re)ormi regulacije 4Railroad Revitalization and
RegulatorA Re)orm ,ct5 donijet %78E godine.
/storija regulacije prometa u Evropi vee se za pojam moderni& transportni& sistema. *o je u
po#etku 'ila eljeznica i njen monopolski poloaj. 6aime+ ispitivanje rada eljeznice otkriva
dva njena glavna o'iljeja: njenu vanost kao instrument privrednog razvoja te njenu ulogu u
veli#ini uloenog kapitala+ iznosu ostvareni& pri&oda i 'roju zaposleni&. "riznaju(i takvu
vanost eljeznici+ evropske su vlade intervenisale u tu djelatnost ili pomo(u mjera regulacije+
ili kupovanjem odnosno nacionaliziranjem eljezni#ki& preduze(a ili pak davanjem
su'vencija.
-o sistemskog proirenja regulacije dolo je za vrijeme svjetske ekonomske krize rani& %739:
i& godina. *ada je+ naime+ pod uticajem 'rzog i nekontrolisanog rasta kamionskog i
auto'usnog prijevoza te smanjene ekonomske aktivnosti+ europskom prometnom sistemu
zaprijetilo dramati#no smanjenje transportne potranje i krajnje estoka konkurencija meu
prevoznicima. 0grani#enje trine konkurencije u po#etku je 'ilo s&va(eno samo kao
privremena mjera za rjeenje nastale krize. "oslije je+ meutim+ nadzor drave jo vie
proiren. U %739:im godinama prometni ekonomisti su u velikoj mjeri 'ili zaokupljeni
ocjenom o e)ikasnosti restriktivnog eljezni#kog zakonodavstva iz pret&odnog vijeka
4o'aveza prevoza odravanje slu'e+ cijene i sl.5 i ocjenom novi& regulacijski& me&anizama
nametnuti& kamionima i auto'usima. Stoga sve do rani& %7E9:i& godina nije 'ilo ve(i&
rasprava o li'eralizaciji prometne djelatnosti. "ojam Ckontrolirane konkurencije; tre'ao je
posluiti za sticanje koristi od usklaivanja trita+ a u isto vrijeme za iz'jegavanje rizika od
suvie otre konkurencije. Uskoro su dole do izraaja pojave koje su po#ele dovoditi u
pitanje rezultate takve politike.
Mjere i institucije regulacije
Bjere
Sistem regulacije+ koji se tokom vremena razvio u srednjoj i zapadnoj Europi te u Sjedinjenim
,meri#kim -ravama+ koristi se velikim 'rojem mjera. ,ko se klasi)ikacija ti& mjera svede
na mjere regulacije prometnog trita tada se one prema Seiden)usu <%7@$+ 2%2>+ mogu
svrstati u tri glavne grupe:
F%F mjere organizacije trita+
F2F )iskalne mjere i
F3F mjere upravne regulacije
%. "rva je grupa mjera usmjerena na pove(anje dostupnosti in)ormacija o stanju na tritu i na
regulisanje trita.
Regulisanje dostupnosti in)ormacijama uklju#uje sve one mjere to pridonose tome da se doe
do vie i kvalitetniji& in)ormacija+ za mala i srednja preduze(a. Smatra se+ da se takva vrsta
regulacije mora planirati za srednjoro#no i dugoro#no razdo'lje.
@
Vaan instrument za regulaciju trita jeste utvrivanje kvota za ulazak na trite. *om se
mjerom ograni#ava veli#ina prevozni& kapaciteta+ naj#e(e vozila cestovnog prometa+ na
ekonomski poeljnu razinu. Unutar Evropske unije takvo se regulisanje kapaciteta zasniva na
dvostranim 4'ilateralnim5 kvotama te dozvolama Europske unije i 2on)erencije europski&
ministara prometa. Sli#ne kvote odreuju i neke druge evropske zemlje koje dosad nisu 'ile
#lanice spomenute unije+ kao to je to Hvicarska+ da 'i ograni#ila prolaz strani& cestovni&
vozila preko svog podru#ja. *akav stav opravdavaju s dva razloga: ekolokim i )inancijskim+
'udu(i da cestovni promet nepovoljno uti#e na okolinu i donosi razmjerno male pri&ode tim
zemijama.
/zdavanje licence+ kojom se sti#e pravo na o'avljanje prevozni#ke slu'e+ druga je vana
mjera za organizaciju trita. 0na moe 'iti izdana za vozilo+ vlasnika ili tonau+ a njeno
do'ivanje ovisi o ispunjavanju odreeni& preduslova+ kao to su oso'na pouzdanost+
uspjenost i platna sposo'nost preduzetnika.
"ostupci izdavanja licenci i kvota razlikuju se ovisno o vrsti prevoza 4na kratke ili duge
udaljenosti5+ veli#ini vozila i sudjelovanju u kom'inovanom prevozu. "revoz za vlastite
potre'e takoer je podvrgnut ograni#enjima i mora udovoljavati odreenim uslovima.
0voj grupi mjera pripadaju takoer povlastice ili )ranize te potvrde ili certi)ikati. Iranizom
se o'i#no koriste gradske vlasti da 'i osigurale odreenu vrstu slu'e javnog prijevoza. 0na
se moe dati jednom ili nekolicini prevoznika+ naj#e(e za o'avljanje auto'usnog+
tramvajskog ili 'rzog eljezni(kog prevoza.
=erti)ikat je iskaz odgovaraju#eg javnog organa o zadovoljavaju(oj sposo'nosti prevoznika.
6jime se potvruje da podnositelj za&tjeva za o'avljanje slu'e prevoza ispunjava odreene
te&nike+ kvali)ikacijske i druge potre'ne uvjete te da je sposo'an valjano o'avijati tu slu'u.
Reguliranje stanja na tritu provodi se nadalje pomo(u vozarina. =ijene prijevoza odreuju
ili drava ili prevoznici+ odnosno nji&ove organizacije podvrgnute dravnom nadzoru i
ovlatenju. U 'ivim zemljama socijalisti#kog sistema pravo odreivanja i nadzora vozarina
pripadalo je isklju#ivo dravi. U S,- je uloga agencija 'ila dosta vana u kontroli vozarina+
ali je posljednji& godina smanjena. U trinim privredama Evrope i ,zije+ kako to iznose
?reAer i Bac,voA <%7@8+ %25. regulisanje vozarina radi postizanja javni& ciljeva nije se
moglo koristiti. 2ao razlog se navodi #injenica da je ve(ina ovi& djelatnosti u spomenutim
privredama 'ila u vlasnitvu drave i djelovale su pod vladinom upravom. U 6jema#koj se
cijene prevoza+ pie Seiden)us <%7@$+ 2%3>+ utvruju putem pregovora katkad izmeu
predstavnika prevoznika i otpremnika ro'e 4unutarnja plovid'a+ cestovni prijevoz na kratke
udaljenosti5+ a nekada jednostavno unutar odreene djelatnosti 4cestovni prijevoz na velike
udaljenosti5.
Struktura se tari)a o'i#no razlikuje u skladu s vrijedno(u ro'e+ koli#inom tereta i udaljeno(u
na koju se prevozi. Regulacijom se takoer pri&va(a razlika izmeu unutranjeg i
prekograni#nog prometa te izmeu prometa na velike udaljenosti. "ostupak koji se koristi u
regulaciji tari)a teoretski se zasniva ili na +;troku usluge; ili na Cvrijednosti usluge;. U
praksi+ meutim+ kako tvrdi ?aun <%7@3+ %@>+ ti postupci nisu primjenjivi u svom #istom
o'liku ve( se pri&va(aju pragmat#ike odluke o cijenama prevoza+ uzimaju(i u o'zir potranju+
trokove i konkurenciju.
Regulacija se trita ostvaruje takoer nadzorom ulaganja u promet+ s ti da se pritom #ini
razlika izmeu ulaganja u prevozna sredstva i u in)rastrukturu. "rvu vrstu ulaganja izvode
prometna preduz(a ovisno o stanju na tritu+ ekonomskoj sposo'nosti i o#ekivanoj unosnosti+
a drugu provodi drava vode(i ra#una o maksimiziranju drutvenog proizvoda i 'lagostanju
stanovnitva.
7
JJJ Iiskalne se mjere odnose na monetarne i porezne instrumente drave+ a u nekim
slu#ajevima i na nie polit#ko:teritorijalne jedinice. Kine i& carine na uvoz vozila+ opreme i
rezervni& dijelova+ porezi+ doprinosi+ pristoj'e i druga sli#na davanja+ zatim su'vencije+
nov#ane olakice i s/. Sa stajalita )inancijske veli#ine oso'ito su velika izdvajanja drave za
izgradnju in)rastrukture. Iiskalnim se mjerema ne reguliu neposredno trini odnosi+ ali se
njima utvruju elementi to uti#u na odluke trini& su'jekata.
JJJ U mjere regulacijske politike u'rajaju se i razne mjere izrazito administrativnog
regulisanja prometa. *o su mjere kojima se utvruju uslovi za rad voza#a cestovnog prometa+
pilota u zra#nom prometu+ pomorskog+ eljezni#kog i drugog oso'lja koje neposredno radi na
operativnim poslovima. *o su takoer mjere kojima se regulie prevoz pose'ni& vrsta tereta+
utvruje veli#ina i teina vozila nadzire udruivanje prevoznika i drugi& su'jekata
transportnog trita+ te ureuje na#in voenja ponude i pri'avljanja poslova te razne druge
mjere.
Sve te mjere pridonose reguliranju prometa+ ali se mnoge od nji& donose z'og drugi& razloga.
Stoga one mogu 'iti oso'ito osjetljivo pitanje u meunarodnom prometu.
Institucije regulacije
*o su pose'ni organi koji se 'rinu za donoenje i primjenu mjera s podru#ja regulacijske
politike+ te tako politi#ke odluke trans)ormisanju u izvedive postupke. ?rojnost+ sastav i na#in
rada ti& institucija znatno se razlikuje po zemljama+ ponajvie z'og razlika koje de pridaju
regulaciji u pojedinim zemijama. Sjedinjene ,meri#ke -rave pripadaju skupini zemalja u
kojima su te institucije najrazvijenije pa su mnoga njena iskustva posluila nekim zemljama u
izradi vlastitog regulacijskog sustava.
2omisije za regulaciju su neovisni organi stru#njaka koje imenuje predsjednik drave i ne
smatraju se dijelom administracije. 0ne su odgovorne za tuma#enje i izvrenje zakona o
regulaciji. -o ja#anja deregulativne politike+ u S,-:u su postojale tri agencije na saveznoj
razini za ekonomsko reguliranje prometa:
F%F Beudravna komisija za promet 4/==5+
F2F Uprava za civilnu zra#nu plovid'u 4=,?5 i
F3F Savezna pomorska komisija 4IB=5.
%9
Slabosti regulacije
"rimjena je regulacije pokazala odreene prednosti+ o #emu je pret&odno 'ilo govora+ ali je
otkrila i mnoge sla'osti. *e se sla'osti naj#e(e svode na razmjerno visoke trokove primjene+
smanjenje kvaliteta slu'e prevoza+ smanjenje inventivnosti rada i uspjenosti poslovanja
preduze(a+ iskrivljavanje alokativne uloge trita te usporavanje strukturni& promjena.
/ako se tvrdi da regulacija pove(ava trokove djelovanja prometnog trita+ iz raspoloivi&
izvora nije mogu(e utvrditi ta#an iznos ti& trokova. "rema jednoj studiji+ na koju se poziva
?aum <%7@3+ 28>+ iznos drutveni& trokova transportnog trita u S,- kre(e se izmedu ! i
%9 milijardi US- godinje. U isto vrijeme -Aal i 2aratjas <%7@$+ 33%> navode da su
procijenjeni trokovi savezne regulacije u godini %78E.+ uklju#uju(i administrativne trokove i
trokove davanja dozvola+ iznosili vie od EE milijardi US-. *o se #ini veoma velikim
iznosom+ viestruko ve(im od pret&odne procjene. 0ni+ ne osporavaju koristi od ti& trokova+
koje se o#ituju u nji&ovom doprinosu #istijoj okolini+ pove(anoj sigurnosti na radnim
mjestima i u prometu uopte+ po'oljanom koritenju kapaciteta i ve(oj konkurenciji+ ali
istodo'no postavljaju pitanje o alternativnoj upotre'i ti& trokova. "ritom 'i se takoder moglo
postaviti pitanje koliko razlike u o'u&vatu ti& trokova pridonose razlikama u nji&ovom
stvarnom iznosu.
Deregulacija prometa
%. "ojam i razloz uvoenja
.a#anjem li'eralni& kretanja u svijetu %7@9:i& godina otpo#eo je proces sla'ljenja regulativne
uloge drave na podru#ju prometa i ekonomskog ivota uopte. 0n je o'u&vatio deregulaciju
'ankarstva i )inancijski& institucija+ prometa i neki& drugi& privredni& djelatnosti. "roces
deregulacije po#eo je u S,-+ a nastavljen u Europi+ uklanjanjem regulativni& ograni#enja u
eljezni#kom i zra#nom prometu+ zatim u kamionskom prometu i komunikacijama+ a potom
se proirio i na ostale prometne grane.
"ojam deregulacije naglaava na#ela i zakonitosti slo'odnog trita i to nastoji posti(i
smanjenjem dravne intervencije i administrativni& ograni#enja. U skladu s tim+ cilj joj je
poticanje konkurencije i e)ikasnosti rada te unapreenje podjele rada i alokacije resursa u
prometu.
"rema tome+ deregulacija je 'ila odgovor na nepovoljne u#inke regulacije koji su postajali sve
izrazitiji i koji su u stru#noj javnosti izazivali mnoge prigovore. *ako je stvoren jak politi#ki
pokret kojem su kao glavni razlog za uvoenje deregulacije posluili podaci prema kojima se
regulacija sve vie pretvarala u prepreku za pove(anje e)ikasnosti+ porast inovacija+ snienje
cijena i za racionalno koritenje resursa.
2. "o#etak deregulacije
3'og kontinuiranosti ekonomskog procesa koji je pret&odio deregulaciji+ ne moe se ta#no
odrediti po#etak deregulacije. "rije 'i se moglo re(i da su sla'osti regulacije na kraju dovele
do toga da se deregulacija+ koja je+ slikovito re#eno+ tinjala %7$9:i& i %7E9:i& godina+
nametnula kao perspektivnije rjeenje u %789:im i %7@9:im godinama+ te ostala aktualna i u
%779:im godinama.
0sim sla'osti same regulacije+ u prilog primjeni deregulacije iao je te&noloki napredak koji
je smanjio trokove marketinga te trokove o'rade i prijenosa in)ormacija. Iinancijske+ pak+
inovacije i pove#ana konkurentnost nov#arski& institucija+ koje su takoder o'iljeile %789:e i
%7@9:e godine+ pruile su dodatno o'janjenje za ja#anje procesa deregulacije+ koji je otpo(eo
u Sjedinjenim ,meri#kim -ravama.
%%
3akon o oivljavanju eljeznica i re)ormi regulacije 4Railroad Revitalization and RegulatorA
Re)orm ,ct5 donijet godine %78E. 'io je prvi vaniji potez ameri#ke administracije u re)ormi
dotadanjeg sistema regulacije.
%2
ZAKLJ!AK
"ojavom regulacije dolazilo je prakti#no do Czatvorenog; trita kojem je pred&odila drava
koja je postavljala uslove kako (e privredni su'jekti )unkcionisati u procesu prometa ro'a /
usluga. S,- su prvi osjetili nee)ikasnost takvog sistema pa se vremenom gdje je / zapo#ela
regulacija pojavila / deregulacija+ tj urusavanje 'arijera / granica u prometnom tritu /
stvaranje novog trita+ tj otvorenog li'eralnog trita u kojem sada ivimo ili po#injemo da
ivimo.
%3
LI"#RA"RA
Dr $ranislav %itic & PRINCIPI MARKETING LOGISTIKE
Internet'
%.&ttp:FFlogistikausr'iji.rsFvestiFtransportno:trL=$L?EiL=$L,%te:ima:sla':po
L=!L@-etak:u:29%2:F37
2. &ttp:FFoet.unipu.&rF)ileadminFdokumentiF3/298F"rezentacijeF=avar.pd)
3. &ttp:FFgradjanizaprosperitet.rsFvestiFprednosti:deregulacije
%!