Osnovni elementi sagledavanja problematike JGP putnika Rjeavanje problema JGP u gradskim saobraajnim podrujima zahtijeva odreeni nivo

iz planiranja, organizacije, ekonomije i upravljanja. Osnovni elementi pri rjeavanju problematike su: 1. Definisanje cilja analize 2. Razlog opravdanost analize 3. Obuhvat djelokrug analize 4. Specifikacija osnovnih dilema(rjeenje problema) Cilj analize je da se odaberu znaajni problemi JP i pokuaju odrediti(sintetski nain) mogua rjeenja ili barem definie nain rjeenja specijaliziranih tehnikih, organizacijskih i privrednih problema. Sistemska promjena zahtjeva drugaiji pristup rjeenja nekih problema, ukljuujui odreivanje opsega intervencije i pravila igre na tritu. Potrebno je definirati zadatke za planere i operatore. Opravdanost analize bitno je zbog nedostatka budeta za obuhvatne analize sistema JGP. Zbog toga bi promjene u trokovima i prihodima kao rezultat takve analize trebale biti pozitivne. Obuhvat analize JGPP obuhvata : 1. Cilj i opseg rada (ukljuujui specifinosti) 2. Analizu i procjene trendova postojeih scenarija 3. Mjesto JGP-a u saobraajnoj politici i drugim politikama 4. Kao i mjera za procjenu 5. Kriterij JGP-a 6. Osjetljivost potranje za uslugama prevoza 7. Izbor prevoza u javnom prevozu problem 8. Problem organizacije prevoza i usluge JGP-a 9. Opcije razvoja JGP-a 10. Problemi organizacije i pravnog vlasnitva JGP-a 11. Ekonomski i finansijski problemi u prevozu 12. Aplikacije i saetak Specifikacije osnovnih dilema Problematika se moe efikasno sagledati i rjeavati ukoliko se daju odgovori na sljedea pitanja: 1. ta utie na funkcioniranje javnog prevoza,Koji trendovi u gradu mogu uticati na gradski prevoz? 2. Koja je odgovornost vlasti u politici javnog Prevoza putnika. 3. ta je razuman nivo subvencije javnig prevoza JGP iz odreenih izvora za ovu namjenu 4. Koje su mogunosti javnog prevoza u drugim gradovima svih veliina? 5. Koje odluke treba donijeti za ulaganje u JGP? 6. Da li je mogue postii zadovoljavajui nivo javnog prevoza u gradu bez pribjegavanja intenzivnim kapitalnim ulaganjima? 7. Kako politika moe uticati na planiranje i zadravanje nivoa u JGP-u? 8. Kako najbolje koristiti postojee saobraajne infrastrukture?

Osnovni pojmovi u JGP-u Strategija razvoja JGPP-a Jedno od kljunih obiljeja duge tradicije JGPP-a je neprestano usavravanje i razvoj. Neki gradovi nemaju kontinuitet u istraivanju i projektovanju u prevozu putnika. Osnovni nedostatak takvih projekata je to oni nisu proistekli iz ''strategije razvoja JGPP'' koja bi bila naslonjena na strateka opredjeljenja ekonomskog razvoja i dugorone planove grada. Motiv da se pristupi izradi JGP-a proizvod je dijelom stalne tenje, ali i realne potrebe, da se proces obnove razvojno usmjeri. Smjernice za razvoj saobraaja za dui period (20 godina)okvir je u koji se JGP treba uskladiti. Strategije treba da poslui boljem i cjelovitijem sagledavanju budueg razvoja, ciljeva i potrebe da se pobolja zapoeto i ustvare u njoj individualni konkretni projekti uz pomo grada i drugih. Puni efekt strategija bi imala ako bi se postigla dobra saradnja i razumijevanje izmeu prijevoznika, gradskih vlasti i korisnika uslauga prevoza. esto su gradovi u nezavidnom ekonomskom poloaju a nema naznaka brzog izlasska iz ove situacije. Najvjerovatnije da ekonomski razvoj nee pratiti demografski i realne potrebe e biti znatno iznad moguih. S tim u vezi strategije ne treba da postavlja preoptimistine zahtjeve, ona treba da polazi od realnih injenica i bude okvir razumnog i lakeg (mogunost iskakanja iz ina tramvaja kod skenderije, prisutnost vode uvjetuje na lebdenje ine tj.da je na mekoj podlozi). Osnovni cilj strategije je definisanje rjeenja koja e produkovati poveanje kapaciteta postojeeg prevoznog sistema i uvoenje kapacitivnih sistema u gradovima, poveanje ekonominosti, ouvanje prirodne sredine, smanjenje saobraajnih zaguenja i poveanje atraktivnosti. Bilo bi mogue provoditi saobraajnu savremenu organizaciju prevoza i odrati vozni park i infrastrukturu. Realizacija je mogua samo uz punu podrku grada. Postoji vie pristupa izradi situacije razvoja JGPP-a. Faze izrade studija razvoja JGPP-a su: 1.Analiza i ocjena stanja JGPP-a 2.Planiranje prevozne potranje 3.Izbor sistema prevoza 4.Planiranje ponude usluge prevoza 5.Planiranje razvoja sistema JGPP-a U okviru druge faze provodi se prognoza potranje. Planiranje, organizacija i realizacija JGPP-a veoma je kompleksan i sloen posao koji zahtjeva vizionarstvo u planiranju, disciplinovanost... Osnovni pojmovi u JGP Prijevoz, saobraaj, protok, promet, planiranje. Kongestija zaguenje saobraajne mree ili saobraaja. JGPP, putnik, naselje, voza, vozilo, autobus tramvaj trolejbus (suvozila). Saobraajna traka za JGP, stajalite, stanica, autobuska stanica, tramvajska stanica, javna povrina, objekti javne infrastrukture, mjesto gdje se vozilo zaustavlja = stanica za vozila na linijama koje putnici mogu da ekaju... Stajalite = za prijevoz putnika moe biti razliito opremljeno, moe da ima viu... Linija, linijski prevoz, faza linije, dionica, daljinar, javni put, komunalna djelatnost, tarifni sitem, prijevozna usluga, prijevozni zahtijevi, prijevozne elje, proces proizvodnje prijevozne
2

usluge, kretanje, putovanje, spoljani kordon, lokalna putovanja, poetno zavrna putovanje, tranzitna putovanja, poetno zavrna i tranzitna putovanja. Osnove JGPP ispitna pitanja Preduslov za uspjeno funkcioniranje su planiranje organizovanje i upravljanje javnim masovnim prevozom putnika u naseljenim podrujima. Treba poznavati pojam, funkcije i ciljeve JGPP-a..Pod javnim gradskim prevozom putnika podrazuimjeva se prevoz putnika i robe na gradskom i prigradskom podruju koje je pod jednakim uslovima dostupno svim korisnicima.Gradsko podruje moe biti ue i ire.Pod uim se podrazumijeva dio grada ija je gustina naseljenosti Pod prigradskim podrujem se podrazumijeva podruje pri kojem stanovnitvo gravitira ka uem podruju iz privrednih, kulturnih, i politikih razloga. A gradsko podruje A1 ue gradsko podruje A2 ire gradsko podruje B prigradsko podruje L - JGPP

Linijski prevoz putnika - predstavlja specifinu vrstu prevoza prema definiciji trase linije prevoza i pri tome se zaustavljaju na svakoj trasi radi ulaska/izlaska putnika. Moe biti linijski i vanlinijski. Karakteristike JGPP-a Masovan, stalan i intenzivan. Podruje JGPP-a je podruje gdje imamo uspostavljenu mreu linija, jedna ili vie , putnici gravitiraju na mreu JGPP. Funkcija JGPP-a Osnovna funkcija JGPP-a je premijetanje putnika sa jednog mjesta na drugo, tj. Prevoz putnika na odreenom podruju. Na karakteristike i veliinu prevoznih zahtjeva u gradovima utie vie faktora. Izmeu ostalih su: 1. socijalna i demografska struktura stanovnitva, porast broja stanovnitva, ivotni standard i sl. 2. faktori obima i kvaliteta prevozne ponude operatera u prevozu putnika JGPP-a direktno i kontinuirano utie na stepen modernizacije stanovnika. Postoje vie razliitih vidova javnog prevoza - autobusni, tramvaj , metro.

Operatori najee rade neovisno jedni od drugih, nerijetko ak i u konkurenciji . Funkcionisanje sistema PP-a koji je organizovan prema interesima svakog pojedinanog operatera karakteristino je: 1. neujednaenost ponude 2. podjela podruja opsluivanja 3. razliite cijene prevoznih usluga 4. neobjedinjeni redovi vonje 5. vie paralelnih linija i sl. Karakteristike tarifnog sistema i prevoznih usluga u cjelini nepovoljno se odraavaju na atraktivnost i rentabilnost sistema JP i predstavlja najveu (prijetnju) smetnju u preorijentaciji korisnika sa individualnog na javni prevoz. Projekti objedinjavanja usluga JP najvie su odmakli u Europi. Objedinjavanja aktivnosti prevoznika danas je zbog nesumnjivih prednosti i poveanje efikasnosti. Cilj i zadaci JGPP-a Cilj je da se izvri premjetanje putnika sa jednog mjesta na drugo uz uslove koji su javni. Na taj nain putnik moe da obavi planirano putovanje. Postoji 5 osnovnih kategorija putovanja: - prevoz na posao - prevoz u kolu - prevoz kupovinu - prevoz u rekreativno-turistike svrhe - prevoz starih lica Prevoz ima za cilj da omogui realizaciju drutveno-upotrebne vrijednosti roba , da omogui odvijanje procesa drutvene reprodukcije. Na osnovu shvatanja JGPP-a sa stanovita stepena integracije procesa rada u procesu prevoza djelovanja preduzea gradskog saobraaja na tritu saobraajnih usluga mogu se postaviti ciljevi i zadaci JGPP-a i gradskog saobraajnog preduzea. Prvi zadatak preduzea je da vri prevoz putnika u gradu njihovoj blioj i daljoj okolini. Drugi zadatak preduzea je integralnost procesa proizvodnje saobraajne usluge prevoza putnika sa stanovita korisnika i uloge gradskog saobraaja kao javne slube u procesu drutvene reprodukcije. Trei zadatak preduzea je utvrivanje organizovanih formi u okviru preduzea koji e kroz optimalnu veliinu preduzea i njihovih dijelova obezbijediti najracionalnije koritenje svih inilaca tehnolokog procesa prevoza putnika. etvrti zadatak (preduzea) ekonomije i organizacije gradskog saobraaja je da se utvrdi odgovarajui sistem tarifa i investicione politike sa principima privreivanja koje e omoguiti preduzeima da efikasno i racionalno izvravaju svoju ( uslugu) ulogu u prevozu putnika u gradu. Peti zadatak preduzea je obezbjeenje organizovanih uslova i stimulativnih ekonomskih odnosa koji e omoguiti preduzeu najiru inicijativu u voenju poslovne politike preduzea u okviru utvrene saobraajne politike grada. esti zadatak je iznalaenje organizovanih formi odnosa sa javnou koje e najadekvatnije obezbijediti drutvenu ulogu gradskog saobraaja koje o njima u procesu drutvene reprodukcije: 1. prevoz putnika 2. integralnost procesa proizvodnje saobraajne usluge prevoza putnika
4

3. utvrivanje organizovanih formi preduzea 4. utvrivanje odgovarajueg sistema tarifa i investicione politike 5. obezbijeenje organizovanih uslova i stimulativnih ekonomskih odnosa 6. iznalaenje organizacionih formi odnosa sa javnou Uloga JGPP a kao javna komunalna usluga Djelatnost

Javne potrebe u oblasti javnog gradskog prijevoza putnika U konkretnom sluaju potrebe se mogu djeliti na: individualna i javne. Individualne su potrebe koje pojedinac moe zadovoljiti sam ili kao samostalni producent ili preko robno-novane razmjene, dakle na tritu. Javne potrebe se zadovoljavaju kolektivno i ne diferencirano. U pravilu za zadovoljenje javni potreba u cijelosti odgovorne drave ili lokalne zajednice. Neki autori javne potrebe razumiju kao odreeni oblik prava, a u ekonomskom smislu ih poistovjeuje s pojmom javnog dobra. Spisak potreba koje imaju status javnih (dobara) potreba, razliitih u prostoru i vremenu, te ima i razliit politiki karakter, jer njihovo zadovoljenje mora osigurati drava ili lokalna zajednica, te ih finansirati iz budeta djelimino ili u cjelosti. Pojednostavljena podjela potreba na prinudne i javne sa aspekta njihovog zadovoljenja ima kao posljedicu podjelu politiko privrednog sektora na privatni i javni, a sa aspekta njihovog finasiranja na cjenovni (trini i budetski). Potivanje principa supsidijarnosti bi znailo da lokalna zajednica moe izvoditi djelatnost JPP u odreenom gradu, preko javnog preduzea samo ako argumentovano dokae da e svim graanima nudity odreeni nivo usluge s niim optim drutvenim trokovima nego privatnim. U sluaju kada privatnik i subjekt javnog sektora pokau podjednake opte drutvenu efektivnosti, prednost ima privatni. Drava i lokalne zajednice zadovoljavaju javne potrebe na razliite naine: - preko svojih upravnih organa - osnivanjem javnih preduzea, zavoda, fondova i agencija - sa razliitim oblicima javnog-privatnog partnerstva. Potrebe za kretanjem zadovoljamo na razliite naine. Za vee udaljenosti dolazi u obzir i upotreba motornih vozila za koju nemaju svi jednake ekonomske i psihofizike mogunosti. Potreba za zadovoljavanjem udaljenosti. Javne potrebe i liberalizacija trita u EU Javni prevoz putnika i regionalni razvoj Javni prevoz putnika i samoodrivi razvoj grada Prevoz treba da se organizuje na takav nain da imaju osiguran samoodrivi razvoj, a samim tim i samoodrivi razvoj podruja grada i regije. Javni prevoz treba organizirati tako da se obezbijedi poveanje zahtjeva za prevozom uz odrivo funkcionisanje operatora, prostornog proirenja, razvoja grada itd. Iz toga proistie potreba za novim investiranjem potreba u javnom prevoza kao infrastrukture javnog prevoza i ostale saobraajne sisteme (parking, garae).
5

Osnovni stubovi na kojima poiva politika samoodrivog razvoja podruja sa formulom izbalansiranog sistema saobraaja su: 1. planiranje koritenja zemljita 2. registracija saobraaja za individualna vozila 3. unapreenje javnog prevoza Mjere za poveanje atraktivnosti JGP Svrstavaju se u 3 grupe: 1 prednosti ( fiziki i operativni prioriteti) 2 mjere koje se daju kroz legislative 3 primjena novih tehnologija upravljanja. Osnovni ciljevi poduzimanja mjera su: - stalno poboljanje funkcionalnosti JPP - poveanje brzine putovanja - poveanje kvaliteta atraktivnosti JPP - poveanje efikasnosti i ekonominosti JPP - poveanje bezbjednosti - smanjenje nepovoljnog uticaja na okolinu Odrivi javni prevoz i intermodalnost U transportnoj politici EU postignuti su odreeni pomaci to je poznato pod pojmom odrivi prevoz ili drugim rijeima to znai maksimalna mobilnost ljudi i roba na nain koji moe biti odriv sa aspekta ekonomskih, drutvenih i ekolokih uslova. Klju rjeenja je u zbirnom prevozu ime se postie najvea mobilnost graana i roba sa najmanjim brojem kretanja vozila. To u praksi znai postii dobar balans izmeu line koristi i onoga to je dobro za zajednicu. Prevoz e biti odriv ako se korsnici prevoza rada odluuju za njegovo koritenje. Ukoliko se ( korisnik) koristi metod prinude to mora postojati slabo i jako polazno (podruje) to mora da donese (velika) vidljiva poboljanje zbog kojih treba da slijedi prihvatanje drutva. Treba stvoriti uslove da javni prevoz bude oblikovan i realna opcija i to one koje biraju i one koje moraju . Treba obezbijediti: - irok opseg odredita - Lak pristup zbirnom prevozu - Pouzdane linije sa prihvatljivom brzinom putavanja s kraja na kraj - Prihvatljiva vremena ekanja i uslovi ekanja - Dovoljno informacija - Lako koritenje sistema - Poboljanje osoblja - Osjeaj komfora i bezbjednosti - Fleksibilne i razumne cijene - Postrojenje ili oprema za prtljag, prodavnice i drugo - Postrojenja za lako koritenje ljudima za specijalne potrebe, starije i invalide Kako e se ljudi koji ele da putuju u odreenom podruju odluiti za javni prijevoz pa ak i u sluaju kad ele to?
6

U krajnjem sluaju takvo kretanje moe se postii kombiniranjem vidova prijevoza, odnosno multimodalni prijevoz. Za multimodalni prijevoz preduslov je visok stepen koordinacije i kooperacije meurazliitim prijevoznim operatorima. VLASNITVO I JAVNI STATUS PREDUZEA U GPP Tri koncepta vlasnitva u gradskom prevozu: 1. Privatno vlasnitvo sa definisanim obavezama gradske vlade prema prevozu 2. Komunalna preduzea za prevoz putnika u nadlenosti grada 3. Nacionalan preduzea - nacionalizrana - socijalistike zemlje komunalna i privatna preduzea od strane drave predate u nadlenost grada. Osnovna obiljeja komunalnih preduzea : - Gradska vlada moe odreenim mjerama da pospjeuje rentabilnost gradskog saobraaja. - Gradska vlada ne zahtjeva dobit to omoguuje nie cijene - Organizacija gradskog saobraaja se javlja vie u veim djelovima grada to rezultira kvalitetnijim prijevozom Lokalne vlasti svoj uticaj na javni prijevoz ostvaruje kao: - Vlasnici preduzea - Suvlasnici - Vrioci nadzora nad preduzeem PRIVATNO VLAZNITVO SA DEFINISANIM OBAVEZAMA GRADSKE VLADE PREMA PREVOZU POLITIKA UPRAVLJANJA JPP Koje e upravljati prevozom bez obzira na broj kooperatora prijevoza. Takva tijela mogu upravljati i poslovima za finansiranje i podrku JGP. Javne slube se nadziru od strane gradova. Za one svrhe se mogu formirati i posebne uprave za JGP na gradskom i regionalnom. Odnos sa prijevoznicima se regulie ugovorom. NOVI OBLICI UGOVORENIH ODNOSA IZMEU VLASTI I PRIJEVOZNIKA U EUROPI Danas ugovoreni odnosi izmeu lokalnih vlasti i prijevoznika imaju veoma vanu ulogu jer diktiraju uslove za obavljanje funkcija prijevoza, pitanje razvoja i finansiranja tekue reprodukcije. Tri modela rjeenja: 1. Konkurentski pristup, usvojen u Velikoj Britaniji gdje se veina usluga izmeu lokalnih vlasti i prijevoznika usluga na principima Slobodnog trita. 2. Zakupljivanje prava za obavljanje prevoza usvojen je u Francuskoj, vedskoji i Velikoj Britaniiji (London). Javne vlasti utvruju kljune faktore prijevoza. 3. Administrativni ili lincencirani model SMJERNICE RAZVOJA JGPP U EU Svrstane su u osam grupa: 1. Brzi odziv na (poziv) potrebe korisnika i njihovih oekivanja. - Savremena analiza prijevoznih zahtjeva, adekvatno informiranje putnika, mjere za poveanje komfora putnika, planerski prilaz, multimodalan pristup, integrirani tarifni sistem. 2. Poboljanje meusobnih aktivnosti izmeu svih uesnika u procesau prijevoza:
7

- rekonfiguracija institucionalnih odnosa, strateki ciljevi.... 3. Jaanje imida JGPP: - postavljanje putnika u centar svih aktivnosti - fokusiranje procesa prijevoza putnika na institucionalni nivo; 4. Poveanje efikasnosti JGPP: - aktivno proektovanje infrastrukture i voznog parka; - unapreenje procesa eksploatacije; - uvoenje posebnih koridora sa visokim kvalitetom usluga ; - unapreenje tehnologije rada na punu kooperaciju s EU. 5. Poboljanje investicionih i finansijskih bilansa: - uvoenje novih modela globalnih odnosa u sektoru JP kako bi se postigao finansijski bilans izmeu ovih uesnika; - uvoenje novih modela poslovanja kako bi se unaprijedilo poslovanje svakog individualnog lana. 6. Poboljanje atraktivnosti JP sa aspekta prevoznika kao poslodavaoca: - kontinuirana dokvalifikacija zaposlenih; - kontinuirano usavravanje i prakticiranje osoba; upravljanje napredovanjem i karijerom zaposlenih . 7. Poboljanje bezbijednosti i sigurnosti : - revizija proektnih elemenata i standarda u cilju poveanja bezbijednosti; - unapreenje i kontinuirana saradnja u cilju izbjegavanja opasnih situacija i sl... 8. Poboljanje performansi ovjekove okoline: - redukcija tetnih emisija i uvoenje alternativnih vidova energije; - smanjenje buke; - razvoj voznog parka u smislu njegove potpune reciklae Iz daljih preporuka se vidi da postoji kvalitetna............................. al do njih ne mogu doi preduzea sama, bez obzira koliko pri tome imali podrku nauke i iskustva iz svijeta. Sigurnost i zatita putnika u JGPP Najznaajnije prijetnje su: 1. fiziki integritet nakon operativnih poremeaja ili otkaza opreme; 2. loa usluga; 3. smanjenje osjeaja ugodnosti koji moe biti uzrokovan prijevoznim sredstvima, od strane 3. Osoba ali i loim imidom podzemne eljeznice. Mjere sigurnosti i zatite predloene u raznim studijama 1. sprjeavanje teroristikih djela; 2. sprjeavanje poara , posebno u podzemnim tunelima; 3. uslovi za pristup javnim povrinama, mjestima i njihov uticaj na bezbijednost i sigurnost;

Preporuke za bezbijednost i zatitu putnika Cilj preporuke je da se prevoznicima pomogne u izbjegavanju opasnih ili neugodnih situacija njihovih korisnika usluga prijevoz. Preporuke se grupiu: 1. mjere koje treba poduzeti za smanjenje rizika ili prijetnji; 2. poboljanje usluge prijevoza smanjenjem negativnih efketa tehnikih kvarova; 3. obezbjeenje putnicima vie ugodnih iskustava pri putovanjima. Kao zakljuak moe se rei da u velikim gradovima usluge JP ispunjavaju osnovne zadatke kroz nuenje mobilnosti i poboljanje kvaliteta ivota, uprkos predrasuda i nekorisnika. Preduzea JP trebaju initi ono to je za njih najbolje: 1. osiguranje visokog standarda bezbijednosti; 2. obezbjeenje osjeaja sigurnosti kod putnika; 3. podizati atraktivnost JP kroz osvjetljavanje trasa, linija i elemenata stajalita; 4. nuditi dobru i pouzdanu uslugu prijevoza; 5. staviti tane informacije o mrei usluga prijevoza i tarifa. Potranja za usluagama JGPP Mrea saobraajnica moe ponuditi nivo uslugeg sa funkcija obima saobraaja V, kapaciteta saobraajnjica Q (usvajanjem), M upravljanjem. S = f ( V,Q,M) S se moe izraziti jednom ili vie veliina (brzina, vrijeme putovanja, generalizovani trokovi putovanja) Q kapacitet zavisi od sistema upravljanja i od nivoa investicija I Q = f (I,M) Uvoenjem vozila veeg kapaciteta, vozilu JGPP moe se poboljati nivo usluge-ponuda. Funkcija jednaine trokova potranje i ponude od broja putovanja izmeu dvije zone dat je na sl. Vidi se da minimum ukupnih trokova sa aspekta potranje i ponude, a time i mogunost iznalaenja optimuma u broju putovanja, tj trokova putovanja.
(K M/ po put ov anj u)
Trokovi potranje Trokovi ponude

Broj putovanja

Moe se zakljuiti da je potronja D funkcija nivoa usluge S i aktivnosti na odreenom podruju A. D = f (S,A) Mogue su razliite kombinacije ponude i potranje: - fiksna potranja; - promjenjiva potranja uz zanemarenje uticaja zaguenja; - promjenjiva potranja uz nezanemarenje uticaja zaguenja; - razlikovanjem saobraajnom promjenom eme od saobaajnog generiranog utiacaja vanjskih faktora.
9

Generisanje prevozne potranje Svaka usluga prijevoza posjeduje 3 karakteristike: - prostorna; - vremenska; - objektivne karakteristike promjene mjesta; Pri utvrivanju broja putovanja iz odreene zone za svaku osobu ili grupu osoba potrebno je snimiti : - svrhu putovanja; - vrijeme putovanja u danu; - polazite, cilj, saobraajno sredstvo i put. Metode za odreivanje ili rastojanje kretanja su: - metode faktora rasta; - metode regresione analize; - metode kategorijske analize. Potranja za uslugama tradicionalnih vidova prijevoza Potranja za uslugama tradicionalnih vidova prijevoza obuhvata potranju za: 1. uslugama cestovnih sistema ( autobusi, minibusi, zglobni trolejbusi..); 2. usluge prijevoza inskim sistemima ( tramvaji i konvencionalni tramvaji, laka eljeznica, teka eljeznica, RRT eljezniki brzi prijevoz, CR-prigradska eljeznica). Potranja za uslugama specijalnih vidova JP - AGT- sistemi- automatsko voeni sistem prijevoza ili val sistemi; - Uspinjae; - Kosi liftovi; - Jednoinski sistemi; - Vazduni tramvaji; - Javne dizalice; - Trajektne usluge. Potranje za uslugama paratranzita Je prijevoz putnika u gradovima koji vre cestovna vozila u mjeovitom saobraaju, i to privatni i javni prevoznici po trasama ili redovima vonje koje se privravaju razliitim stepenima vonje. Korisnik zna da moe dobiti prijevoznu uslugu pozivom na telefon od privatnog ili dravnog operatora sa nainom rada pored vonje ugovoreno i zaustavljanje i na ulici. Predstavljanje prevoznih zahtjeva putnika putem protoka putnika Protok putnika je jedna od osnovnih veliina za predstavljanje prevoznih zahtjeva; Prevozni zahtjevi se predstavljaju protokom putnika na liniji; Protok = broj putnika koji u odreenom vremenu proe odreeni popreni presjek puta; Mogu se predstaviti kontinuiranom funkcijom ulaza u = u(x) i izlaza i = i(x); Ako na liniji izmeu 2 take A i B predstavimo u i i onda se moe vidjeti ta je protok

10

Slika !

11

Najvei protok putnika se javlja u taci gdje se f-ije u(x) i i(x) sijeku! U diskretnom sluaju protok je: (put/h)

Definisanje prevoznih zahtjeva na liniji JGP u formi Protok putnika predstavlja ukupan broj prevezenih putnika u jedinici vremena u jednom smjeru vonje na pojedinim dionicama odnosno linije. Protok se najee dobije i s odreenom vjerovatnoom odreuje putem statistikih dokumentacija koje su formirane na osnovu prodatih karata za datu liniju. Postoji vie naina definisanja protoka putnika. Ako se ulazak putnika du linije izrazi sa funkcijom u(x), a izlazak iz linije f-ijom i(x) onda se ove dvije f-ije mogu predstaviti kao 2 krive, kao na slici nekoj negdje! Na prvom dijelu linije imamo uglavnom ulazak putnika, a izlazak je neznatan ili ga nema, dok je na zadnjem dijelu situacija obrnuta. Ulazak putnika poinje na poetku linije veliinom , a zavrava se prije kraja linije u taki b, dok izlazak poinje u a, a zavrava na kraju linije L. Ako bi du linije sumirali sve ulaske i izlaske, dobije se komulativna kriva ulaska i izlaska putnika i to:

Protok putnika u nekoj taki M linije predstavljao bi razliku ordinata funkcije u(x) i i(x), odnosno razliku ukupnog broja putnika koji ulaze u prevozno sredstvo, od poetne take do take M i ukupnog broja putnika koji do te take ulaze. Iz tog slijedi da protok putnika u jednoj taki linije predstavlja broj putnika koji se u jedinici vremena preveze kroz tu taku.

Slika!

12

Na osnovu istraivanja na liniji JGP ustanovljene su f-ije aproksimiranja stvarne vrijednosti ulazaka, izlazaka i protoka. u (l) = 3,7 * l2 *+ 20 * l + 170 i (l) = 32,733 * l

Slika!

Tana vrijednost udaljenosti pri kojoj je protok maksimalan moe se odrediti iz uslova:

Definisanje prijevoznih zahtjeva na liniji JGP u formi pogodnog za odreivanje ponude Prevozni zahtjevi na liniji predstavljaju broj putnika koji ulaze u vozilo i putuju do nekakvog stajalita! Zahtjevi se mogu predstaviti i kao svako putovanje na meustaninom rastojanju. ta predstavlja protok puta. Odreuje se snimanjem na liniji. Prevozni zahtjevi predstavljeni protokom putnika na prvoj liniji su predstavljeni na grafiku za razliite vremenske periode dana.

Protok putnika (1991. Godine na liniji Ilida Baarija) na liniji sa karakteristinim dionicama je neravnomjeran po satima. Zbog toga se pri odreivanju ponude, izraenih u broju
13

vozila ili mjesta, definiu karakteristini periodi (t1,t2,t3........) za koje se odreuje konstantan broj vozila i frenkvencija (intervala). Karakteristike tokova putnika u gradskom podruju prevoza Protok putnika nije konstantan ni u prostoru ni vremenu. Osnovni parametri koji opisuju tokove putnika: 1. Prosjean protok (vozila) putnika 2. Neravnomjernost protoka 3. Izmjena putnika 4. Srednja duina putovanja putnika 5. Srednja duina vonje putnika
1) Prosjean protok putnika ( )je prosjena vrijednost protoka na liniji u jednom smjeru. 2) Neravnomjernost protoka predstavlja odnos max.protoka qmax putnika i prosjenog

protoka putnika na posmatranom smjeru linije. Max. protok je najvei protok (voz) na kraku dionice u posmatranom periodu. pr

Neravnomjernost protoka u vrnom satu je odnos maximalne 15-minutne vrijednosti protoka i prosjenog protoka po 15-minutnom intervalu u jednom satu: Vn= U vrnom satu postoje neravnomjernosti takve da se izraunavanje broja vozila ne moe vriti prema vrnom satu ve prema max. 15-minutnom protoku.

3. Izmjena putnika na liniji predstavlja se koeficijentom izmjene koji govori koliko se puta putnici izmjene na odreenom smjeru linije: =
14

gdje je Pn ukupan broj prevezenih putnika. 4. Srednja duina putovanja Pod srednjom duinom putovanja podrazumjeva se srednje rastojanje koje prede prosjean putnik u kretanju od izvorita do cilja. Srednja duina vonje je jedna od osnovnih karakteristika kretanja putnika na liniji i izracunava se:predstavlja srednju vrijednost puta kkoji putnik pree u vonji Lsrv= Srednja duina putovanja moe se izraziti kao aritmeticka sredina statisticke raspodjele duine putovanja: Lrsp=

Prostorno obiljeje potranje ili gravitaciono podruje Protor sa koga korisnici usluga koriste usluge stajalita a samim tim i linije, predstavlja gravitaciono podruje stajalita. Veliina gravitaconog podruja prostora zavisi od gustine naseljenosti i kree se u granicama: - stajalite u centru grada r = 300-400 m - stajalite u rubniom podruju grada r = 400-500 m - stajalite u prigradskom podruju grada r = 500-800m Veliina uticajne zone se saglaava sa vremenima pjeaenja pjeaka, a nastoji se organizirati i za javni prevoz tako da ukupna vrijednost putovanja ne traje due od 30 minuta. Osnovni oblici gravitacionog podruja stajalita su: - pravougaoni - kruni - elipsasti

15

Uticajna zona stajalita pravougaonog tipa Uticajna zona stajalita (A):

Uticajna zona stajalita pravougaonog tipa b zona preklapanja, S polovina dijalonale, A karakteristika stanica, H meustanino rastojanje, duina linije koja opsluuje 1 km2 prostora, S maksimalna duina pjeaenja

Duina linije koja opsluuje 1 km2 prostora ako nema poklapanja uticajnih zona stanica :

16

Uticajna zona stajalita u obliku kruga Gravitaciono podruje krunog dijela je obuno na podruju grada gdje se ulice sijeku. Slika:

Faktor obilaenja iz take B do terminala A:

maksimalna duina obilaenja (a+b)max = ?

treba se odrediti a i b, te odrediti povrinu B itd.

17

Ponuda usluga JGPP-a Saobraajna ponuda je odgovor na potranju za saobraajnim uslugama koji se sastoji od ponude kapaciteta i mogunosti raznih saobraajnih sredstava u putnikom teretnom saobraaju. Tu spadaju i ureaji za povezivanje izmeu odreenih saobraajnih sredstava kao i sve pomone ureaje potrebna za odravanje vonje. Ponuda se treba shvatiti kao vaan faktor za uticanje na iskoritenje saobraajnih sredstava. Duina i gustina saobraajne mree su faktori koji karakteriziraju kvalitet saobraajnih usluga. U JPP kvalitet saobraajne ponude predstavlja funkciju duine i gustine mree. Svaka saobraajna ponuda slui pokrivanju i povezivanju odreenih prostora. Gustina mree je indikator pokrivenosti a duina mree i kvalitet mrenih elemenata su indikatori povezivanja u velikim prostornim i komunalnim oblastima. Mreni elementi od kojih zavisi kvalitet saobraajne prevozne usluge su: - ucestovnom saobraaju: dionice, vorita, spojna mjesta u formi geometrijskih dimenzija, mogue brzine, uska grla. - u JPP: linija, stanice, stanice za presjedanje u formi frekvencijskih linija. - u inskom saobraaju: dionice, stanice, mjesta presjedanja u formama kapaciteta. - u vodenom saobraaju: kapacitet, vrijeme, pripreme, prijevoz, prikljuenje. - u zranom saobraaju: saobraajna relacija, aerodromi, tanost, sigurnost, itd. U parametre kvaliteta treba ubrojati trokove ponude. U kvalitet saobraajne mree spadaju i sve posljedice koje nastaju u okolini.

18