GIS U ITS-u Kolegiji ISUP

Bojan Peri
JMBAG:2429023807/09 Cestovni odjel
Prometni studij Veleuilite u Rijeci

Saetak:Razvitak suvremenog drutva svakodnevno nastoji skratiti fizike udaljenosti meu ljudima oblikovanjem sve savrenijih tehnikih pomagala. Tenja za veom mobilnou ljudi, usluga i dobara u pozadini je svakoga tehnikog, organizacijskog i drugih sustava dananjice. U poslovnom svijetu, zahtjevi za poveanjem brzine i uinkovitosti svih oblika i sadraja poslovnih procesa izravno se osjeaju u podruju prometa i logistike. Razlozi za to su mnogostruki. Jednim dijelom nalaze se u injenici sveprisutnosti prometa i logistike. Nema poslovne, niti bilo koje druge ljudske aktivnosti, koja izravno ili neizravno nije povezana sa stanovitim prometnim aktivnostima i potrebama. Gospodarski rast, promjene u fiskalnoj politici, e-trgovina, zatita potroaa, ekologija,... Sve su to imbenici koji utjeu na generiranje potreba za robom i uslugama. S druge strane logistika je ta koja te potrebe oblikuje u odgovarajuu prometnu potranju.

brojne GIS aplikacije za transport i logistiku i taj broj se poveava. GIS se koristi svakodnevno i irom svijeta za uinkovito povezivanje, harmonizaciju i upravljanje svim transportnim procesima u sve veem broju tvrtki. Rjeenja, kao to su inteligentno planirane ruta, satelitsko praenje voznog parka, planiranje dostavnih rajona i upravljanje infrastrukturnim resursima su samo neki od primjera u irokoj paleti GIS podranih rjeenja za transport i logistiku [1].

III. DIVERTON Inteligentno geografsko rutiranje

Prva aktivnost u minimiziranu transportnih trokova je optimizacija prostornih lokacija skladita, ili openito govorei, ishodinih toaka prijevoznog procesa. Naravno, moderne tvrtke najprije provode detaljne preliminarne analize prednosti i nedostataka odreene lokacije, koristei razliite metode i programe za simulaciju. Meutim, samo primjena GIS sustava omoguuje simulacije i analize kao to su: Odreivanje i vizualizacija servisnih rajona ovisno o vremenu vonje od/do distributivnog centra (npr. Vizualizacija podruja udaljenog 15 minuta vonje od distributivnog centra, supermarketa ili hitne pomoi). Analiza demografske strukture stanovnitva koja odreuje trendove odreene lokacije koja e u budunosti zahtijevati distributivni centar. Pretraga za najbliim infrastrukturnim objektima (npr. najblii autoput, zrana luka ili trajektno pristanite). 3D vizualizacije u kombinaciji sa satelitskim snimkama i ostalim analitikim aktivnostima.

I. UVOD
Geografski informacijski sustav (GIS) je sustav za upravljanje prostornim podacima i osobinama pridruenih njima. U najstroem smislu to je raunalni sustav sposoban za integriranje, spremanje, ureivanje, analiziranje i prikazivanje geografskih informacija. U openitijem smislu GIS je orue "pametne karte" koje doputa korisnicima stvaranje interaktivnih upitnika (istraivanja koja stvara korisnik), analiziranje prostornih informacija i ureivanje podataka.Tehnologija geografskog informacijskog sustava moe se koristiti za znanstvena istraivanja, upravljanje resursima, imovinsko upravljanje, planiranje razvoja, kartografiju i planiranje puta. GIS bi na primjer mogao doputati planerima u sluaju opasnosti da lako izraunaju vrijeme potrebno za odgovor u sluaju prirodne katastrofe ili bi se pak mogao koristiti za pronalaenje movara koje trebaju zatitu od oneienja .

II. UPOTREBA GIS-a

A. GISDATA DIVERTON Geografski informacijski sustavi (GIS) koriste se u prezentaciji, analizi, distribuciji i pohrani prostornih podataka sve u cilju lakeg i uinkovitijeg poslovnog planiranja , upravljanja i realizacije. Tradicionalno se GIS koristi u zatiti okolia, obrani, telekomunikacijama, policiji, katastru, upravljanju nekretninama, a skorije i u tzv. Inteligentnim Transportnim Sustavima (ITS) i logistici. U poetku je postojalo primitivno rutiranje, uz pomo ravnala i estara na papirnatoj karti. Danas postoje GISDATA DIVERTON je sustav za planiranje i optimiranje transporta koje omoguava detaljnu analizu trokova i profitabilnosti distribucije, te dinamiki izraun optimalnih ruta kretanja dostavnih vozila. Kreiranje ruta izvodi se na nain da raunalo izraunava optimalni put i redoslijed dostave s obzirom na vei broj kriterija od kojih su tri kljuna: duljina rute, vrijeme/termin dostave i trokovi koritenja vozila odnosno rada vozaa. Budui da

u velikom broju kompanija proces dostave koincidira s prethodno obavljenim prodajnim procesom na pojedinom dostavnom mjestu ili cjelokupnom podruju, DIVERTON sustav se moe koristiti i za planiranje prodajnih aktivnosti..Planirana ruta sadri informacije o svim relevantnim logistikim parametrima transportnog procesa, od vremena izlaska na dostavu, vonje do svakog dostavnog mjesta, vremena zadravanja na istovaru i vremena za popratne aktivnosti vozaa, planiranja praznog hoda i detaljne evidenciju planiranog i ostvarenog radnog vremena. Referent transporta pri planiranju ima tabelarni, kartografski i vremenski uvid u sva ogranienja skladita, voznog parka i dostavnih mjesta kao to su kapacitet utovarnog prostora, radno vrijeme skladita i vozaa, raspoloivost vozila i vozaa, tona lokacija skladita i dostavnih mjesta, opseg i prioritet dostave i vremenski okvir dostave. Postupak planiranja se na ovaj nain znaajno ubrzava, a kvaliteta plana transporta podie na viu razinu, te se stvaraju preduvjeti za centralizirano planiranje stotina dostavnih vozila i tisua naloga za rutiranje u samo nekoliko desetaka minuta!

Modul za satelitsko pozicioniranje i praenje plana realizacije te provjeru integriteta rute, Fleet Cost Management (FCM) modul za upravljanje svim trokovima flote voznog parka.

Iako se tehnologija satelitskog praenja ve godinama koristi za uinkovitu navigaciju i kao pomo pri upravljanju voznim parkom, treba rei da satelitsko praenje dobiva svoju punu afirmaciju i financijsko opravdanje tek u kombinaciji s inteligentnim GISpodranim rutiranjem. Naime, kako znati odstupa li vozilo od oekivane rute ukoliko ta ruta nije unaprijed poznata. Voza dakako moe imati svoju viziju obilaska dostavnih mjesta na ruti, no ona se ne mora poklapati s onom referenta transporta, a kamoli s optimalnom rutom generiranom temeljem brojnih strateki bitnih logistikih i prodajnih parametara. Upravo zbog toga, rjeenja za planiranje transporta i satelitsko praenje flote, unutar jedne tvrtke, moraju biti meusobno komplementarna. Naposljetku, kombiniranjem inteligentnog rutiranja i satelitskog praenja s rjeenjima za izraun preciznih trokova flote (kao to su trokovi preventivnog i korektivnog odravanja, troak teta itd.) stvaraju se nove pretpostavke za minimiziranje ukupnih trokova distribucije.

IV. TRANSPORTNA RJEENJA

Slika 1 Obiljeja GIS

B. DIVERTON PLANIRANJA DIVERTON PLANIRANJA je simulacija razliitih scenarija transporta i analizu profitabilnosti dostave. Naime, planovi transporta generirani kroz dnevno, takozvano taktiko, planiranje ruta, pohranjuju su u geoinformacijsku arhivu koja se zatim koristi za naknadnu izradu simulacija dostave i openito provedbu razliitih strateki vanih analiza transportnog procesa. Strateka analiza transporta je geoinformacijska baza znanja iz koje voditelj operacija u transportu pronalazi potencijale stvaranja dodatnih uteda i svakodnevno optimizira poslovanje kako bi odgovorio na zahtjeve klijenata, prodaje i uprave. Dinamiki izraun profitabilnosti dostave na dnevnoj razini odnosno razini svake pojedinane dostave osigurava potpunu kontrolu trokova transporta. Izvjetaji dobiveni putem stratekog planiranja transporta organizirani su prema vremenskom razdoblju i ukljuuju veliki broj pokazatelja kao to su ukupna koliinska i financijska realizacija, broj vozila i vozaa, vrijeme utroeno za vonju, servisno vrijeme, iskoritenost kapaciteta vozila i planirana i utroena kilometraa. C. DIVERTON moduli za podrku DIVERTON sustav predstavlja skalabilno rjeenje s primjenom u transportu i logistici zajedno s nekoliko izvedenih modula za podrku. To su:

Transport kao nain osiguranja ljudske mobilnosti vaan je imbenik u svim modernim dravama svijeta. Mnoge razvijene zemlje suoene su s problemima oko zadovoljenja ogromnih zahtjeva za mobilnou, a shodno tome i brojnim posljedicama za drutvo i okoli koje izmeu brojnih drugih imbenika takoer treba uzeti u obzir.S obzirom na ogranienja poveanja kapaciteta transportnih mrea, krenulo se u potragu za izdrljivijim rjeenjima za osiguranje transportne mobilnosti na podruju transportne telematike, takozvanim Inteligentnim Transportnim Sustavima (ITS). ITS utjee na svakodnevni nain transporta i u biti je intermodalan. Druga bitna odlika ITS-a je kombiniranje tradicionalnih transportnih tehnologija i brzo-rastuih informacijskih tehnologija. U arhitekturi ITS-a Geografski Informacijski Sustavi (GIS) su ve dugi niz godina prepoznati kao dragocjeni alati za upravljanje, planiranje, ocjenu i odravanje transportnih sustava.

Slika 2 GIS na Web-u

A. GIS i upravljanje cestama

svakom trenutku mono su sredstvo za optimalnu izvedbu i utedu troka. GIS moe pruiti te kljune informacije. Zadovoljstvo kupca, konkurentnost, pravovremeni odziv, uinkovita izvedba i profitabilnost su pozitivno potaknuti. C. eljeznice eljeznice diljem svijeta oslanjanju se na GIS u upravljanju kljunim informacijama za operacije, odravanje, upravljanje nekretninama i podrku sustavima za odluivanje na eljeznici. GIS je uspjeno implementiran u eljeznikim tvrtkama u irokom spektru glavnih funkcija i disciplina, ukljuujui: Upravljane nekretninama, Upravljane objektima (tranice, naponska mrea, signalizacija itd.), Upravljanje resursima, Odabir lokacija, Planiranje kapaciteta, Marketing, Upravljane izvanrednim dogaajima, Upravljanje rizicima, Upravljane okoliem i izgradnjom.

Slika 3 Koritenje GPS-a

D. Zrani i vodni promet Zrane luke diljem svijeta planiraju i upravljaju nekretninama integrirajui GIS uz mnoge druge alate informacijskih tehnologija. Zadaci se razlikuju kako se sigurnost i usklaivanje s okoliem uinkovito upotpunjuju s GIS analizama. Uprave za kontrolu leta koriste 2D i 3D GIS funkcionalnosti za sigurno odravanje zranih koridora i uinkovito preusmjeravanju sluaju kada nepovoljni meteoroloki uvjeti ometaju normalno odvijanje zranog prometa. Mnoge vodene povrine su izrazito osjetljive na zagaenja i prekomjerni promet. GIS pomae inenjerima i planerima lake odreivanje projektnih ciljeva i ogranienja okolia. Mogue je razviti lokalne modele koji e pruiti detaljan prikaz potencijalnog uticanja prometnog razvitka ili novih graevina.

Slika 4 Guve na cestama

Kao uvjet gospodarskog rasta, odnosno zdravog gospodarstva, transportna infrastruktura predstavlja jednu od najveih i najkritinijih investicija bilo koje drave bilo kojeg stupnja razvoja. Slino tome, za mnoge tvrtke u transportnoj industriji profitabilnost i konkurentnost ovise o pouzdanom i sigurnom sustavu. Ceste su glavne arterije infrastrukture modernog drutva s velikim doprinosom prijevozu ljudi i roba. GIS prua mnogo korisnih aplikacija za osiguranje mirnog prometnog toka, pomaui pri projektiranju, rutiranju, kontroli prometa i navigaciji u realnom vremenu. To ukljuuje: Upravljanje cestovnom infrastrukturom, Sigurnost, Planiranje prijevoza i upravljanje prometom, Putniki informacijski sustavi, Zatita okolia (buka i ispuni plinovi).

Slika 5 Koritenje GIS-a u zranim i eljeznikim prometu

V. ZAKLJUAK
B. Logistika Uinkovite operacije zahtijevaju precizno i pravovremeno odluivanje. Znanje o lokaciji vozila, utovara ili dostave u Brzi razvoj telekomunikacijskih tehnologija s naglaskom na multimedijske usluge temeljene na internetskom protokolu i lokacijskoj informaciji korisnika, bitno su

promijenile tehnoloka rjeenja u prometu i transportu. Implementacijom infrastrukture za pruanje usluga nove generacije, telekomunikacijski operatori su omoguili realizaciju novih inovativnih rjeenja u podruju ITS-a. Ovakvim novim tehnolokim pristupom prometnim sustavima rijeen je jedan od glavnih problema upravljanja prometom i incidentima, a to je poveana sposobnost adaptivnog djelovanja u brzo promjenjivim uvjetima, pri emu je potrebna stalna kontrola i obrada podataka u realnom vremenu i to na velikom zemljopisnom podruju koji pomou GIS-a imaju veliku uspjenost. Postignuti rezultati u zemljama koje due vremena razvijaju ITS (SAD, Japan, Europska unija, Australija) ukazuju da su ovo danas ve zrele tehnologije. U pojedinim studijama se

ukazuje da je upravo sustavna primjena ITS-a mogunost za znaajno poboljanje sigurnosti u prometu.

LITERATURA
[1] http://gisdata.com/Default.aspx?sec=529 [2] Bonjak, Ivan, Inteligentni transportni sustavi 1, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 2006. [3] Mr.sc. Ezgeta Drago,Inteligentni transportni sustavi/sistemi, fakultet za saobraaj i komunikacije, Sarajevo,2008.