1.Što se podrazumijeva pod pojmom suvremena tehnologija?

Pod pojmom «Suvremena tehnologija» u širem smislu podrazumjevamo primjenu nauke i uopšteg znanja
i vještine,što se ostvaruje uz pomoć sredstava za proizvodnju i odgovarajućih načina za obradu
predmeta,odnosno izvršenje transportne usluge.

2.Koje četiri razvoje fazae karakteriziraju razvoj tehnologije?

Analizom prometnog sustava po vertikali moguće je identificirati četiri stratuma ili aspekta ustroja, a to
su: ¬tehnički stratum ili aspekt ¬tehnološki stratum ili aspekt ¬organizacijski stratum
ili aspekt ¬ekonomski stratum ili aspekt.

3. Koje se tehnologije primjenjuju u procesu prijevoza robe, donekle i prijevoza putnika?

U procesu prevoza robe,a donekle i prijevoza putnika, primjenjuju se:
• Klasične tehnologije
• Suvremene tehnologije

4.Što klasičnu tehnologiju transporta razlikuje od suvremene tehnologije transporta?

Kada upoređujemo odnos klasi čine i suvremene tehnologije možemo reći da se klasična tehnologija
razlikuje od savremene i to:
1. Veliko u češ će živog rada
2. Manja zastupljenost manipalativnih strojeva
3. Manji radni u činak
4. Opća primjena prijevoznih sredstava
5. Manja djelotvornost neovisnost
6. Nepovezanost utovarno‐istovarnih operacija

5.Što je karakteristično za suvremenu tehnologiju transporta?

Za suvremene tehnologije transporta je karakteristi čno uspostavljanje transportnog lanca u kontinuitetu u
prometu koji se obavlja premještanjem robe od izvora do cilja, primjenom odgovaraju ćih tovarnih
jedinica, čime se postižu ve ć a brzina i povoljniji ekonomski u činci i smanjenja pretovarnih operacija.

6.Koje dvije grupe faktora su predodređivale strukturu sistema transporta i njegovu tehnologiju?
Cjelokupan razvoj drustva i privrede,promijene u teritorijalnom razmjestaju proizvodnje odnosno
promijene u evoluciji strukture i kvaliteta potraznje transportnih usluga· Intezivan razvoj transportne
tehnike i tehnologije koja se kvalitativnom i kvantitativnom izmjenom strukture transportnog sistema
ispoljava u strukturi ponude transportnih usluga

7.Na kojim se zajedničkim elementima zasnivaja grupe faktora koje su predodređuivale strukturu
sistema transprta i njegovu tehnologiju?
Sve se one zasnivaju na odredjenim zajednickim elementima kao sto su:
· Koristenje razlicitih tipova vozila,zavisno od kolicine i vrste robe koja se prijevozi
· Pretovar na spoljnim mjestima transporta izmje đu korisnika sluge i prevoznika, kao i izmedju razlicitih
prevoznih sredstava, koji se realizuje sistemom komad po komad.
· Koristenje razlicitih tehnickih pretovarnih sreadstava prilgodjenim pojedinim vrstama robe i razlicitim
vrstama vozila
• Skupa pakovanja neophodna za zastitu robe pri transportovanju

8.Što je to transportna tehnologija?

Transportna tehnologija je nauka koja izučava zakonitosti transportnih procesa”

9.Što karakterizira transport kao djelatnost?

Transport kao delatnost karakterizira:
• Prostorno delovanje transportnog procesa
• Jedinstven proces proizvodnje transportnih usluga
• Integralnost procesa transporta
• Integralnost i unificiranost sredstava prijevoza
• Prisutnost korisnika u samom procesu (prisustvo pošiljaoca i primaoca)
10.Što je TQM transportnih usluga?
TQM je integracija sredine i proces rada u okviru vremenske i prostorne distance,zahtijeva visok kvalitet
upravljanja transportnim procesom uz primjenu savremene tehnologije.

11.Osnovni postulati softvera za upravljanje kvalitetom transportne usluge?

Su osnovni postulati:
‐redukovati klasično programiranje na minimum
‐automatizovati dizajn sistema u svim fazama
‐koristiti najproduktivnije alate i tehnike
‐obrazovati kadrove za primenu novih razvojnih metodologija
‐ razvijati i koristiti softverske komponente koje se mogu ponovo upotrebiti

12.U koje se faze može podijeliti ciklus izrade softvera za upravljanje kvalitetom transportne
usluge?
Ciklus izrade softvera za upravljanje kvalitetom transportne usluge može se podijeliti na slijedeće faze:
1. Strateško planiranje Obuhvaća period od pojave ideje o potrebi za nekim softverskim rešenjem, do
donošenja strateške odluke o početku razvoja.
2. Analiza općih uvjeta poslovne primjene bavi se detaljnom analizom poslovanja u okruženju za koje se
razvija softver.
3. Dizajn poslovnog sistema

13.Što se vrši na nivou menadžmenta podsistema tehničke eksploatacije?

Na nivou menadžmenta podsistema tehni čke eksploatcije vrši se: ‐projektovanje i usavršavanje programa
preventivnog održavanja vozila svih konstrukciono ‐tehnološko eksploatacionih (KTE) grupa
‐projektovanje organizacije rada, tehnologije PO i opravki ‐optimizacija zaliha, kapaciteta radionica i
pogona itd

14.Što su inteligentni transportni sustavi?

Pojam inteligentni transportni sistem (ITS) odnosi se na napore za dodavanje informacijske i
komunikacijske tehnologije za tehnologiju prijevoza i vozila u nastojanju da će se upravljati faktorima
koji su obično u sukobu jedni s drugima, kao što su vozila, opterećenja, i rute za poboljšanje sigurnosti.

15. Koji su posebni ciljevi inteligentnih transportnih sustava?

Posebni ciljevi koji pobliže opisuju i pojašnjavaju širinu koju obuhvaćaju sistemi ITS: • Pove ćavanje
radne efikasnosti i kapaciteta transportnog sistema • Pve ćanje mobilnosti osoba i robe, prevencija i
smanjivanje nezgoda i šteta uzrokovanih transportom • Smanjena potrošnja energije i dugoro čno
kontrolirana zaštita okoliša

16.Skicirati shemu ITS kao nadogradnje prometnog sustava?

17.Koje su tri skupine ključnih cjelina ITS sustava?

Ključne cjeline mogu se svrstati u tri skupine:
1. sistemi vezani uz infrastrukturu (ceste, mostovi, tuneli… )
2. sistemi vezani uz vozila
3. sistemi vezani uz kooperacije

18.Koji su najznačajnici predstavnici sustava vezanih uz infrastrukturu?

Kao najznačajniji predstavnici prve skupine su:
1. sistemi upravljanja saobra ćajom na autocestama
2. Detekcija incidenata u saobra ćaju 3. sistemi za potporu provedbe zakona
4. Napredni postupci upravljanja saobra ćajom na križanjima
5. Napredni sistemi upozorenja
6. sistemi na pružnim prijelazima
7. Cestovni meteo sistemi
19.Skicirati integraciju sustava IM (incidentne situacije)?

20.Koje su 4 sekvencijalne faze procesa IM-a kod ITS-a?

Proces IM ima četiri sekvencijalne faze. Detekcija je prostorno vremensk o određivanje incidentne
situacije, verifikacija je određivanje tipa i lokacije. Sve do pojave naprednih ITS rješenja dominantan
način detekcije bile su redovit e policijske ophodnje. saobraćajna policija u pravilu koordinira aktivnosti i
komunikacije do „raščišćavanja“ situacije.To su detekcija ,odziv,saščišavanje i obnavljanje

21.U ostvarivanju čega pomažu ITS aplikacije?

Inteligentni transportni sistem (ITS) se može definirati kao holistička, upravljačka i informacijsko
‐komunikacijska (kibernetska) nadgradnja klasičnog sistema saobraćaja i transporta kojim se postiže
znatno poboljšanje performansi, odvijanje saobraćaja, efikasniji transport putnika i roba, poboljšanje
sigurnosti u saobraćaju, udobnost i zaštita putnika, manja one čišćenja okoliša, itd.

22.Što uključuje opseg ITS sistema?

Opseg sistema uključuje sisteme za:
- Automatsko upravljanje prometom
- Podršku operacijama javnog transporta
- Upravljanje potražnjom
- Informiranje putnika i usluge planiranja putovanja
- Upravljanje teretom i voznim parkom
- Rješavanje incidenata i podršku hitnim službama
- Usluge elektronskog plaćanja i naplate putarina

23.Zbog čega je važna ITS arhitektura?

ITS arhitektura je važna zato što
-osigurava otvoreno tržište za usluge i opremu, jer postoje "standardni" interfejsi između komponenti-
otvoreno tržište omogućava ekonomije obima u proizvodnji i distribuciji, smajujući cijenu proizvoda i
usluga-omogućava konzistentnost informacijakoje se isporučuju krajnjim korisnicima
.-podstiče investicije u ITS, jer je osigurana kompatibilnost
-obezbjeđuje interoperativnost između komponenti, čak i kada ih proizvode razni proizvođači, što je
takođe dobro za mala i srednja poduzeća (MSP)

25.Nabrojati 10 od ukupno 32 ITS usluge koje je definirao ISO?

1. predputno informiranje (Pre-trip Information)
2. putno informiranje vozača (On-trip Driver Information)
3. putno informiranje u javnom prijevozu (On-trip Public Transport Information)
4. osobne informacijske usluge (Personal Information Services)
5. rutni vodič i navigacija (Route Guidance and Navigation)
6. podrška planiranju prijevoza (Transport Planning Support)
7. vođenje prometnog toka (Traffic Control)
8. nadzor i otklanjanje incidenata (Incident Management)
9. upravljanje potražnjom (Demand Management)
10. nadzor nad kršenjem prometne regulative (Policing/Enforcing Traffic Regulations)

26.Kako se vrši ocjenjivanje nacionalne ITS arhitekture?

Ocjenjivanje nacionalne ITS arhitekture se obavlja u smislu tri povezujuća sigurnosna cilja:
1.Povjerljivost – osigurava da podaci budu nedostupni neovlaštenim osobama, procesima ili sustavima
2.Integritet – osigurava točnost i pouzdanost sustava i podataka te definira razinu zaštite od
neovlaštene namjerne ili nenamjerne promjene.
3.Raspoloživost – osigurava da sustavi i podaci budu dostupni ovlaštenim osobama.

27. Kada je nastao ITS u cestovnom prometu?

Sistem je prvi put razvijen i korišten 1999. u Singapuru. PTTIS koristi GPS i vještačke inteligencije u
procesu ojabljivanja svježih podatke o prijevozu autobusom i prognozu vremena dolaska na stanicu
28. Koje su osnovne tehnologije potrebne za ITS?
Osnove tehnologije potrebne za ITS:
• Sateliti/lokacija: mali prijemnik koristi signale sa nekoliko različitih satelita za izračunavanje svoje
pozicije. Ovo zahtijeva liniju vidljivosti do satelita

29.Koje se aplikacije razvijaju u okviru ITS-a?

APLIKACIJE ITS-a
U okviru ITS-a razvijaju se:
• inteligentna vozila
• inteligentne saobraćajnice
• bežične "pametne" kartice za plaćanje cestarina
• dinamički navigacijski sistemi
• učinkovitiji javni prijevoz
• automatsko javljanje i pozicioniranje vozila u nezgodi
• biometrijski sistemi zaštite putnika

30. Navesti 3 primjera ITS usluga iz prakse?

GPRS,mobilna telefonija i bezžični internet

31.Što je integralni transport?

32.Koje su tovarne jedinice integralnog transporta?

33.Kako se dijele tehnologije integralnog transporta?

34.Što je bimodlani transport i koje su njegove tehnike?

Tehnika bimodalnog transporta za razliku od klasičnih cestovno-željezničkih sistema kao što su Piggy-
back, Huckepack i Kangourou, imaju određenih prednosti zbog jednostavnosti prelaza sa ceste na
željeznicu i obrnuto, bez posebnih prekrcajnih manipulacija i izgrađenih terminala. Bimodalne
transportne tehnologije sastoje se od tri tehnike kod kopnenog cestovno- željezničkog prometa i jedne
tehnike u pomorskom prometu.

35.Što je kombinirani transport?

Pod kombiniranim transportom podrazumijeva se transport robe u posebnim teretnim jedinicama na
vozilima najmanje dviju prometnih grana, pri čemu se na mjestima gdje se sučeljavaju vozila različitih
prometnih grana ne manipulira robom.
Kombinirani transport u optimalnu cjelinu spaja prednosti željezničkoga prometa i cestovnoga teretnog
prijevoza.
36.Čemu pridonosi kombinirani transport?
Svojim mogućnostima kombinirani prijevoz treba pridonijeti tomu:
1) da poduzeća ostvare dobit, što je temelji motiv gospodarske djelatnosti
2) da uspostavom brzoga, sigurnoga, pouzdanoga i isplativoga prijevoznog lanca udovoljava potrebama
korisnika prijevoza
3) da smanjivanjem onečišćivanja okoliša i razine buke, uštedom pogonske energije te smanjivanjem
eksternih troškova što ih prouzrokuje prometna djelatnost udovoljava širim društvenim interesima.

37.Koje teretne jedinice postoje u kombiniranom transportu?

38.Koje su tehnike kombiniranog transporta?

Tehnika A - Prijevoz kamiona s prikolicama i poluprikolicama na posebno građenim niskopodnim
vagonima. Vučna vozila ne odvajaju se od svoga tovarnog dijela, a njihovi vozači prevoze se u posebnim
vagonima za prijevoz putnika, i to uglavnom u vagonima za spavanje.
Tehnika B kodiranje P - Prijevoz kamionskih poluprikolica bez cestovnoga vučnog vozila na posebno
građenim vagonima s džepovima u koje se upuštaju i pričvršćuju kotači poluprikolice, a prednji dio
poluprikolice oslanja se na izdignutu teretnu površinu koja preuzima funkciju sedlaste ploče cestovnoga
vučnog vozila.
Tehnika C kodiranje C - Prijevoz izmjenjivih kamionskih sanduka i kontejnera na vagonima nosačima
koji su opremljeni posebnim uređajima odnosno trnovima za pričvršćivanje.Izmjenjivi kamionski sanduci
utovaruju se podizanjem uz pomoć posebnih dizalica ili pak uz pomoć manipulatora i viličara.

39.Što je intermodalni transport?

„Međunarodni intermodalni transport označava prijevoz robe pomoću najmanje dvije vrste prijevoza na
osnovu ugovora o multimodalnom transportu, do mjesta određenog za predaju koje se nalazi u drugoj
zemlji...“.

40.Obrazložiti stanej sistema intermodalnog transporta?

41.Koji su uzroci nastanka i razvoja intermodalnog transporta?

42.Koji su faktroi koji utječu na organizaciju intermodalnosti?

Faktori koji utiču na organizaciju intermodalnosti su:
- osobine i količina robe koja se transportira
- vid saobraćaja koji se koristi
- polazište i odredište
- troškovi i vreme trajanja transporta
- vrednost robe i učestalost prijevoza

43.Što je multimodalni transport?

Multimodalni transport je transport je kada istovremeno učestuju najmanje dva prijevozna sredstva iz
različitih prijevoznih grana i to tako da prvo prijevozno sredstvo zajedno s teretom postaje teret za drugo
prijevozno sredstvo iz druge prijevozne grane.

44.Koja su obilježja međunarodnog multimodalnog transporta?

1.Mjesto preuzimanja robe i mjesto predaje robe primatelju nalazi se u dvije različite države
2.Prijevoz robe obavlja se najmanje s dva sredstva prijevoza iz različitih grana prometa
3.Cjelokupni poduzetnički pothvat temelji se samo na jednom ugovoru o transportu kojeg je poduzetnik
prijevoza sklopio sa pošiljateljem robe
4.Teret prati samo jedna isprava o prijevozu robe
5.Cjelokupni transportni proces organizira samo jedan poduzetnik (najčešće međunarodni špediter)
6.Poduzetnik odgovara za radnje i propuste osoba koje je angažirao u pothvatu, kao i za svoje vlastite
radnje i propuste i to od vremena preuzimanja robe pa do njene isporuke primatelju

45.Koje su tehnologije multimodalnog transporta?

46.Što je Huckepack tehnologije transporta?

Pojam HUCKEPACK ima više značenja (izraza), kao na primjer: Huckepack tragen = nositi na leđima,
Piggy-back, kangourou ili uprtni prijevoz.

47.Koje su najznačajnije vrste Huckepack tehnologija?

Najvažniji ciljevi HUCKEPACK tehnologije transporta su:
· Povezivanje cestovnog i željezničkog prijevoza na vrlo brz, siguran i racionalan način bez pretovara
tereta s cestovnih vozila na željezničke vagone i obrnuto

48.Koji su ključni projekti koji su inkorporirani u ERTMS?

Ključni projekti, s tehničkog aspekta, inkorporirani u ERTMS su:
Europski sistem vođenja vlakova - ETCS (European Train Control System)
GSM-R (Global System for Mobile Communication - Railway) ili sveukupni mobilni komunikacijski
sistem za željeznicu

49.Od koliko se nivoa sastoji ETCS sistem?

Sastoji se od tri nivoa.
50.Koji su ciljevi ERTMS-a (ETCS-a)?
Primarni cilj UIC-a i zemalja članica Europske Unije je da se uvođenjem ECTS i GSMR sistema stvori
jedna cjelina naziva ERTMS (European Rail Traffic Menagment System) čime bi se stvorilo jednisteveno
infrastrukturno odnosno pružno i lokomotivsko odnosno upravljačko osiguranje.
Ciljevi:
Centralizirati upravljanje i načiniti ga inteligentnijim
Smanjiti troškove pogona i održavanja stacionarnih sistema (npr. signala)
Povećati interoperabilnost raznorodnih željezničkih sistema
Povećati kapacitet i brzinu

51.Koje su funkcije ERTMS-a (ETCS-a)?

Funkcije:
Nadgledanje (lokalne) najveće brzine
Nadgledanje ispravne trase kretanja vlaka
Nadgledanje smjera kretanja
Nadgledanje provedbe posebnih propisa

52.Što čini sastav ERTMS-a (ETCS-a)?

Sastav: EuroBalise, EuroLoop
ETCS sistem u vozilu - ETCS računalo (EVM, European Vital Computer), Prikaz u kabini (DMI, driver
machine interface), uređaj za mjerenje puta, GSM-R prijenosni sistem (uključujući Euroradio), čitač
baliza i kontrola kočnica.
GSM-R antene
Radio Block Center (RBC)

53.Opisati ETCS Nivo 1?

sistem predstavlja nadogradnju sistema sa EuroBalise predajnicima. Euroloop sistem podrazumijeva
ugradnju vodova koji emituju signale duž tračnica tako da se time postiže kontinuirana pokrivenost
vlaknog puta, čime se povećava sigurnost i pouzdanost prometa. Ovaj nivo ima prednost nad standardnim
svjetlosnim i likovnim željezničkim signalima. ETCS Nivo 1 je takav sistem osiguranja koji se
nadograđuje na postojeći nivo osiguranja i time ga unapređuje i standardizira.

54.Koji su dijelovi tj. sklopovi od kojih je sačinjen ETCS Nivo 1?

Dijelovi odnosno sklopovi od kojih je sačinjen ETCS Nivo 1 su:
LEU (Lineside Electronic Unit) - elektronska jedinica za signalizaciju
EuroBalise – radio predajnik, davač pozicije
ETCS trainborne – Primopredajnik lokomotive
EuroLoop – signalni vodovi
EVC (European Vital Computer) – ETCS računalo

55.Opisati ETCS Nivo 2?

ETCS - Nivo 2 je sistem orjentiran na digitalni radio prijenos signala i sistem zaštite vlakova. Ovlaštenja
za kretanje i indikacija drugih signala se prikazuju u kabini. Izuzev nekoliko indikatora signala moguće je
u kabini potpuno izuzeti indikaciju pružne signalizacije. Točna pozicija svakog vlaka i smjer kretanja se
redovno izvještava Radio Block Centru (RBC) u pravovremenim intervalima. Kretanje vlaka se redovno
monitorira u RBC-u. ETCS – Nivo 2 je praktična nadogradnja ETCS – Nivoa 1 s time što Nivo 2 pored
svih elemenata Nivoa 1 je opremljen GSM-R predajnikom na lokomotivi, GSM-R prijemnikom i Radio
Block Centrom (RBC). Ovlaštenja kretanja se prenose kontinualno do vlaka putem GSM-R-a zajedno sa
informacijama o brzini i podacima o ruti.

56.Opisati ETCS Nivo 3?

Na nivou 3 ETCS sistema ide se znatno iznad prostog signalno-sigurnosnog upravljanja i navigacije jer
je njime potpuno implementiran radio sistem kontrole distance među vlakovima. Fiksni željeznički
signalni uređaji više nisu potrebni. Vlakovi svoju poziciju definiraju isto kao na Nivou 2 putem senzora.
Ovdje se vlaku kao učesniku u prometu daje velika autonomija odlučivanja, zato se posebna pažnja mora
posvetiti održanju visokog nivoa pouzdanosti. Stalnim prenosom pozicionog signala vlaka radio blok
centru uvijek je moguće odlučiti koja je točka na ruti sigurno čista, tako da se vlaku koji slijedi sigurno
može dati ovlaštenje za prolaz tom točkom. Ovakvim načinom upravljanja čiste rute više nisu fiksne
željezničke sekcije. Nivo 3 je još uvijek u fazi razvoja i trenutno je u Europi u toku nekoliko
eksperimentalnih i testnih projekata na više željezničkih dionica. Ovaj nivo podržava potpuno radijsko
signaliziranje. Signalni uređaji uzduž željezničke linije postaju suvišni.

57.Koji su podsistemi ETCS osiguranja?

Podsistemi ETCS sistema osiguranja
EuroBalise – radio predajnik, davač pozicije
LEU (Lineside Electronic Unit) - elektronska jedinica za signalizaciju
EuroLoop – signalni vodovi
ETCS trainborne – primopredajnik lokomotive
EVC (European Vital Computer) – ETCS računalo
Radio Block Center (RBC) – radio blok centar
GSM-R antenne – GSM-R predajnici (antene)

58.Usklađenost kojih razina je potrebna za ostvarivane optimalnih učinaka u vodenom prometu?

Za ostvarivanje optimalnih učinaka u sustavu pomorskoga prometa potrebna je usklađenost razina u
horizontalnom i vertikalnom smislu, i to ponajprije na:
tehničkoj razini – usklađenost vrste i tehničkih obilježja brodova, infrastrukture, suprastrukture,
prekrcajnih i prijevoznih sredstava, tehničkih obilježja plovnih putova i kanala, te sredstava sigurnosti
plovidbe
tehnološkoj razini – usklađenost prijevoznog i prekrcajnog procesa u prostornom, vremenskom i
ekološkom smislu
organizacijskoj razini – usklađenost organizacije pravnih subjekata – sudionika u pomorskom prijevozu,
te usklađenost dijelova tehnološkog procesa
ekonomskoj razini – usklađenost vrednovanja usluge, utvrđivanja i oblikovanja tarifa, investicijskog
vrednovanja i sl.
pravnoj razini – usklađenost zakona i propisa nacionalnoga i međunarodnog obilježja, primjena
međunarodnih konvencija i bilateralnih sporazuma.

59.Koji su bitni preduvjeti za utvrđivanje pomorske politike?

Bitan preduvjet za utvrđivanje pomorske politike je poznavanje:
tehničko-tehnološke, organizacijske i gospodarske razvijenosti pojedinih pomorskih djelatnosti i
pomorskog sustava u cjelini
veličine i strukture potražnje za proizvodom (brodom i sl.) i pomorskom uslugom (prijevoznom,
prekrcajnom, agencijskom, otpremničkom i sl.), s jedne strane, i veličine, sustava i kvalitete pomorske
usluge, s druge strane
gospodarskih mogućnosti zemlje u odnosu prema potrebnom osiguranju sredstava za razvoj i djelovanje
pomorskog sustava