UNIVERZITET U SARAJEVU

FAKULTET ZA SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJE

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA:

Multimodalni transport
TEMA RADA: Primjena ITS-a u intermodalnom transportu

PREDMETNI NASTAVNIK:
Prof. dr. Fadila Kiso
ASISTENT:
MA. Dipl. ing. Samira abanovi

Datum: 13.01.2015.god.

STUDENT:
Begovi Elmir
Sarajli Tarik

Sadraj
UVOD.............................................................................................................. 4
1. PRIMJENA ITS-a U INTERMODALNOM TRANSPORTU....................................5
1.1. Intermodalni transport.........................................................................5
1.2. Inteligentni transportni sistemi (ITS)....................................................6
1.3. Definiranje osnovnih pojmova ITS-a.....................................................7
1.4. Pojam i vrste mobilnosti.....................................................................10
1.5. Razlozi za uvoenje i razvoj ITS-a......................................................12
1.6. Odreivanje sadraja, opsega i dosega pojma ITS-a..........................13
2. Oekivane koristi od uvoenja ITS...........................................................14
2.1. Poveanje protonosti........................................................................14
2.2. Poveanje sigurnosti u saobraaju.....................................................14
2.3. Nadziranje i zatita okolia.................................................................14
2.4. Produktivnost i operativna efikasnost................................................15
2.5. Komfor za korisnike............................................................................ 15
3. Sutina i znaaj intermodalizma u transportu..........................................15
3.1. Elementi sistema kombinovanog transporta......................................15
3.1.1. Terminali i logistiki centri............................................................16
3.1.2. Saobraajnice za meusobno povezivanje terminala i logistikih
centara................................................................................................... 16
3.1.3. Saobraajnice opslunih podruja terminala................................17
3.1.4. Transportna sredstva i intermodalne transportne jedinice (ITJ)....17
3.1.5. Telematska infrastruktura............................................................17
3.1.6. Multimodalni operatori (MTO)......................................................18
3.1.7. Osnovne tehnologije kombinovanog (integralnog) transporta.....18
3.1. Koncept razvoja ITS-a........................................................................19
3.2. Okvir za razvoj ITS-a..........................................................................19
3.3. Koordinacija razvoja ITS-a..................................................................19
3.4. Sistemski pristup razvoju ITS-a..........................................................19
3.5. Tehniki koncept ITS-a........................................................................20
3.6. Kljune tehnologije ITS-a....................................................................20
4. MOGUA ITS RJEENJA I IMPLEMENTACIJA................................................21
4.1. Definiranje ITS-a.................................................................................21
4.2. Mogua ITS rjeenja...........................................................................21
4.2.1. Inteligentni teret..........................................................................21
4.2.2.Poveanje sigurnosti uz pomo ITS-a............................................22

4.2.3.Implementacija rjeenja................................................................22
ZAKLJUAK................................................................................................... 24
LITERATURA.................................................................................................. 25

UVOD

Kroz ovaj seminarki rad pokuat emo objasniti primjenu inteligentnih transportnih
sistema, koje imaju za cilj poboljati intermodalni transport uz primjenu
komunikacijskih i informacijski tehnologija, kao i primjenu Evropskog koncepta
intermodalizma, njegove problema i ciljeve, te openito razvoj inteligentni transportni
sistema u budunosti. Seminarski rad sadri informacije o intermodalnom transportu,
inteligentnim transportnim sistemima, te prednosti koritenja inteligentnih transportnih
sistema, razlozi za uvoenje. Meunarodni kombinovani transport ve danas ostvaruje
znaajne rezultate i stalno poveava svoje uee u tritu transportnih usluga ove vrste.
U budunosti treba da se omogui nastavljanje razvoja i realizacija ovog vida transporta
u velikim tokovima robne razmjene u Evropi i svijetu. Danas se u svijetu sve vea
panja posveuje razvoju i standardizaciji intermodalnog (kombinovanog) transporta.
Kao i svaka grana transporta, i intermodalni transport ima svoje prednosti i nedostatke,
to emo detaljno objasniti u seminarskom radu. Za realizaciju intermodalnog
transporta najvanije je vrijeme, a potom cijena, to predstavlja dvije osnovne
komponente za kvalitetnu uslugu. Inteligentnim transportnim sistemima se skrauje
vrijeme transporta kao nabitniji faktor za kvalitetno izvrenje transporta, a zatim i ostale
prednosti o emo vie govoriti u nastavku. Razvojem i dolaskom novih tehnologija na
trite uvjetuje iroku primjenu ITS-a, to prouzrokuje proirenje inteligentnog
transportnog sistema u razliitim pogledima i sferama kako intermodalnog tako i
cjelokupnog saobraajnog sistema.

1. PRIMJENA ITS-a U INTERMODALNOM TRANSPORTU

1.1. Intermodalni transport

Intermodalni transport je takav oblik tehnologije gdje se prijevoz robe obavlja
upotrebom dva savremena i odgovarajua prijevozna sredstva, iz dvije razliite
saobraajne grane, pri emu je jedno prijevozno sredstvo zajedno sa svojim teretom
postalo teret drugom prijevoznom sredstvu iz druge prometne grane, s tim da se
transportni proces odvija izmeu najmanje dvije drave.
Ovakav transport se poeo primjenjivati 80-ih godina 20 vijek. U poetku je bio
poznat pod nazivom multimodalni transport. Kao i svaki drugi oblik prijevoza tako i
ovaj mora imati definiranu prijevoznu ispravu, ta isprava je FIATA-ina 1 FBL2 teretnica
za intermodalni transport. Veoma bitan dio intermodalnog transporta je poduzetnik
intermodalnog prijevoza, koji organizira cijelokupni prijevozni proces. Vano je da je
poduzetnik dovoljno struan te da ima potrebnu organizacijsku sposobnost kako bi
proces prijevoz aproao bez duih zastoja i problema. Intermodalni transport objedinjuje
vie saobraajnih grana potrebna je odgovarajua infrastruktura, tanije logistiki centri,
ali i tehnika podrka te opreme. Logistiki centri predstavljaju vorita kojima se
odvija utovar i istovar ITU (Intermodalnih transportnih jedinica) i najee su
specijalizirani. Na slici 1. Prikazan je specijalizirani terminal ( logistiki centar) u
kojem se obavlja utovar istovar ITU-a sa jedne saobraajne grane na druge ime se
ubrzava protok robe prema odreditu.

Zrani

eljezniki

transport

transport

Cestovni

transport

Vodeni
transport

SPECIJALIZIRANI TERMINAL
Shema 1. Logistiki centar

Osnovna osobina intermodalnog transporta je da se za prijevoz koriste standardizirani

paketni, palete, kontejneri i izmjenjivi transportni sudovi.
1 fr. Federation Internationale des Associations de Transitaires et Assimiles
2 FIATA Bill of Lading

Prednosti intermodalnog transporta su :

- Neprekidnost u prijevoznom procesu
- Vremenska sinhronizacija pojedninanih nostielja prijevoza u prijevoznom lancu
- Postojanje samo jedne prijevozne isprave
- Jedan prijevozni poduzetnik zaduen za organizaciju
- Iskoritenje potencijala svih saobraajnih grana.
Neprekidnost prijevoznog procesa je veoma vana i smatra se jednom od prednosti
dobre organizacije. Takva prednost omogava konkurentnost intermodalnog transporta
na tritu.

1.2. Inteligentni transportni sistemi (ITS)

Transport je premetanje ljudi, stvari, energije i informacija sa jednog mesta na
drugo. Moderni ivot zahtijeva stalni rast mobilnosti. esto to zahtijeva stalni porast
koritenja osobnih vozila. To je rezultat stalnog poveanja optereenja transportne
infrastrukture. Unato velikim ulaganjem u izgradnju novih saobraajnica i
saobraajne infrastrukture, zaguenja nasaobraajnicama stalno rastu. Kao rezultat toga
je smanjenje sigurnosti i poveanje tetnog utjecaja na okoli. Ove probleme ne
moemo jednostavno rijeiti izgradnjom novih saobraajnica oslanjajui se na postojee
pristupe rjeavanju ovih problema. Nova rjeenja zahtijevaju novi pristup i novi
koncept. Rezultat takvih rijeenja je i jedan novi koncept
koji podrazumijeva
primjenu inteligentnih transportnih sistema. ITS otvoara nove mogunosti kojima se
moe osigurati odrivu mobilnost u naem komunikacijskom i informacijskom
okruenju.
Inteligentni transportni sistem (ITS) se moe definirati kao upravljaka i
informacijsko komunikacijska (kibernetska) nadogradnja klasinog sistema saobraaja
i transporta kojim se postie znatno poboljanje performansi, odvijanje saobraaja,
uinkovitiji transport putnika i roba, poboljanje sigurnosti u saobraaju, udobnosti i
zatita putnika, manja oneienja okoline, itd. ITS ima znaenje novog kritikog pojma
koji mijenja pristup i trend razvoja saobraajne znanosti i tehnologije transporta ljudi i
roba tako da se uinkovito rjeavaju rastui problemi zaguenja saobraaja, oneteenje
okoline, uinkovitost prijevoza, sigurnost i zatite ljudi i roba u saobraaju. Inteligentna
saobraajnica predstavlja kibernetsku i informacijsko komunikacijsku nadgradnju
klasinih saobraajnica tako da se osim osnovnih fizikih funkcija ostvaruju bolje
informiranje vozaa, voenje saobraaja, sigurnosne aplikacije, itd. Moe se rei da ITS
u transportni sistem primjenjuje informacione, komunikacione i upravljake
tehnologije za poboljanje operacija na transportnoj mrei. Alati ITS-a se zasnivaju na
tri pojma: - informacija, - komunikacija i - integracija. ITS alati se koriste za utedu
vremena, poveanje kvalitete ivljenja, smanjenje tetnih utjecaja na okoli te
poboljanja ekonomske produktivnosti i komercijalnih aktivnosti.
U podruju transporta je otvoren iroki prostor za primjenu inteligencije u transportne
sisteme. ITS osigurava strateke pogodnosti korisnicima i olakava ostvarivanje
postavljenih ciljeva u podruju transporta . Da bi se efikasno postigle nove strateke
prednosti i ciljevi transporta treba biti svjestan
ponuenih mogunosti ITS
tehnologije. Primjena ITS aplikacija zahtijeva ukljuivanje velikog broja stakeholdera.
6

Transportna profesija koja planira razvoj ITS-a mora poznavati mogunosti novih
tehnologija na njihovoj funkcionalnoj razini. Za ispunjavanje korisnih funkcija, ITS
tehnologija zahtijeva povezivanje sa drugim sudionicama u informacionom lancu, koji
povezuju transportni sistem sa korisnicima za prikupljanje podataka, obradu podataka ,
komunikacioni sistem prijenosa podataka, distribuciju informacija, i koritenje
informacija.

1.3. Definiranje osnovnih pojmova ITS-a

Inteligentni transportni sistemi (ITS) obuhvataju iroko podruje novih alata za
upravljanje transportnim mreama, kao dobri servisi za putnike. ITS alati se zasnivaju
na tri kljuna pojma:
- informacija,
- komunikacije i
- integracija.
Informacija je rezultat obrade, manipulacije i organiziranja podataka na nain koji
dodaje znanje primatelju.Komunikacije predstavljaju proces razmjene informacija preko
odreenog komunikacijskog sistema. Svaka informacija se sastoji od jednog ili vise
podataka. Podatak predstavlja logistiku cijelinu koju smo primili osjetilima koja sama
za sebe ne mora imati neko znaenje. Kada podatku pruimo neko znaenje on postaje
informacija ili dio informacije. Informaciju u kontekstu ITS-a moemo definirati kao
skup obraenih podataka kojima je dodijeljeno neko znaenje. Informacije mogu biti :
1. Istinite
- vane
- manje vane
- nevane
2. Neistinite
Prometne informacije moemo razvrstati u tri razliite vremenske skupine:
- povijesni podaci
- trenutni podaci
- podaci koji se predviaju.
Povijesni podaci se mogu dobiti objektivnim mjerenjem ili na temelju subjektivnog
iskustva i oni prikazuju prethodno stanje u prometnom sistemu. Objektivni povijesni
podaci se koriste u prometnim prognozama za predvianje prometne potranje. Da bi se
mogli koristiti u prometnim prognozama povijesni podaci se razvrstavaju po satima u
toku dana, po danim u toku sedmice, po sedmicama u toku mjeseca i po mjesecima u
toku godine. Trenutni podaci se sakupljaju i dostavljaju u realnom vremenu. Podaci o
trenutnom stanju prometnog sistema koji se sakupljaju razliitim mjernim ureajima su
kljuni za uspjeno funkcioniranje ITS-a. Predvianjem vrijednosti parametara koji
opisuju stanje prometnog sistema moemo opisati oekivano stanje prometnog sistema.
Vrijednost ovih parametara moemo predviati kratkorono (u vremenu do jednog sata)
i dugorono ( do jednog dana, sedmice, mjeseca, itd.). Predvianje podataka se vri
razliitim algoritmima uz koritenjem historiskih i trenutnih podataka. Predvianje
prometnih uvjeta omoguava korisnicima prometnog sistema da donesu ispravne odluke
koje se temelje na stvarnom stanju sistema za razliku od klasinog prometnog sistema
bez ITS funkcionalnosti gdje su se odluke donosile na temelju vlastitih procjena i
prethodnog iskustva koje nije bilo povezano sa trenutnim stanjem u prometnom
sistemu. Za kratkorona predvianja parametara stanja prometnog sistema (do 15
7

minuta) koriste se koncepti neuronske mree dok se za dugorona predvianja koriste

heuristike metode. Razliita vremenska priroda informacija o saobraajnom sistemu
prikazana je na slici.
Slika 1. Utjecaj ITS na odvijanja prometa i obavljanje transporta

Prikupljanje, obrada, integriranje podataka i informacijama je sadraj ITS-a. ITS

alati su u mogunosti bolje informirati, bolje koordinirati i pruiti podrku
inteligentnom odluivanju za organe vlasti, operatore i individualne putnike.
Iako su mnoge tehnologije razvijene za koritenje na saobraajnica, ITS se zasniva na
mnogim disciplinama te ga moemo posmatrati kao kiobran koji pokriva iroko
podruje transportnih sistema (Chen and Pedersen 1997). Vremenski promjenljivi
adaptivni sistem upravljanja saobraajnim signalima kao to su SCOOT 1982, SCATS
1982 su rani oblici ITS-a. Vie aplikacija koje se danas koriste kao to su adaptivno
upravljanje kretanjem vozila, koji automatski
prilagoava brzinu vozila koja
omoguava sigurno rastojanje izmeu vozila moe se nabaviti na tritu. Dinamiko
upravljanje na ruti uz preporuivanje vozau optimalne rute prema danom odreditu
zasniva se na postojeim i prethodnom stanju prometnice i prometnih uvjeta to
predstavlja jedno podruje primjene ITS-a, iako moe proi vie godina prije nego
dobijemo dinamiko upravljanje rutom za ope koritenje, jer ono podrazumijeva
kompleksno prikupljanje podataka i razvoj kompleksnih komunikacija. S druge strane,
prijevoz robe znaajno raste u viemodalnom okruenju koje koristi automatski sistem
otpreme i lociranja robe u intermodalnim transportnim operacijama koje zahtijevaju
podrku ITS servisa. U okviru ITS-a razvijaju se inteligentna vozila, inteligentne
prometnice, beine pametne kartice za plaanje cestarine dinamiki navigacijski
8

sistem, adaptivni sistemi semaforiziranih raskrija, uinkovitiji javni prijevoz, brza

distribucija poiljaka podrana internetom, automatsko javljanje i pozicioniranje vozila
u nezgodi, biometrijski sistem zatite putnika itd.
Profesor Kan Chen3 je definirao inteligentne transportne sisteme kao : primjenu
informacionih i telekomunikacijskih tehnologija u planiranju i upravljanju saobraajnim
sistemom.
Profesor I. Bonjak4 e definirao ITS: ITS je upravljaka, holistika i informacijsko
komunikacijska (kibernetska) nadgradnja klasinog sistema saobraaja i transporta
kojim se postie znatno poboljanje performansi, odvijanje saobraaja, uinkovitiji
transport putnika i roba, poboljanje sigurnosti u saobraaju, udobnost i zatita putnika,
manja oneienja okolia itd.
ITS funkcionalnosti se nadograuju na klasine funkcije transportnog i saobraajnog
sistema tako da se stvaraju novi vidovi i prostori u rjeavanju problema kako je to
pikazano na slici 2.

Slika 2.

1.4. Pojam i vrste mobilnosti

Pojam mobilnosti "mobility" se danas koristi u razliitim podrujima pa je stoga
potrebno preciznije odrediti sadraj ovog pojma. Rije mobilnost potjee od latinske
33 Karl Chen ,PBI: Intelligent Transportation Systems Awareness, Seminar,
Seoul, 1998.
44 Ivan Bonjak, Inteligentni transportni sustavi 1, Sveuilite u Zagrebu,
Fakultet prometnih znanosti, Zagreb,2006.

rijeci "mobilitas" koja oznaava sposobnost kretanja ili stvarnog premjetanja. Polazei
od sveobuhvatnog znaenja mobilnosti moemo razlikovati osnovne tri kategorije
mobilnosti :
1. geografska ili fizika mobilnost
2. intelektualna ili mentalna mobilnost
3. drutvena mobilnost
Intelektualna mobilnost se odnosi na mentalnu i intelektualnu sposobnost i spremnost na
prilagoavanje i promjenu. Drutvena mobilnost ukljuuje promjene drutvenog statusa
izmeu generacija ili pojedinih slojeva drutva. Geografska mobilnost oznaava fiziko
kretanje ljudi i roba u geografskom prostoru. S jedne strane ona opisuje meuregionalnu
i meunarodno kretanje (prostorna mobilnost) a s druge strane vie ili manje
kontinuiranu promjenu lokacije sa ili bez prometnih sredstava (transportna mobilnost).
Postoje neke vane razlike vezane za transportnu mobilnost . Prvo, potencijalna i
stvarna mobilnost mogu biti razliite. Stvarna mobilnost obuhvata stvarno ili realizirano
kretanje. Potencijalna mobilnost se odnosi na mogunost promjene lokacije.
Potencijalna mobilnost se moe prikazati koritenjem objektivnih kriterija kao to su na
primjer dostupnost transportne ponude. Razvojem telekomunikacione i informacione
tehnologije, komunikacija i interakcija izmeu ljudi se moe poboljati kroz virtualnu
stvarnost . Pojam prometa i transporta je usko povezan sa pojmom mobilnosti.

Slika 3. Koncept saobraajne i transportne mobilnosti

Model koji je prikazan na slici pokazuje ovisnost prometne i transportne mobilnosti

i njen utjecaj i odnos prema: razini ekonomskog razvoja, tehnolokoj razini, kulturnim
obiljejima, politikom okruenju, scio-demografskim i zemljopisnim obiljejima. Dva
su temeljna pristupa u rjeavanju problema odrive mobilnosti koji podrazumijevaju
1. upravljanje prometnom potranjom koja podrazumijeva koritenje razliitih
oblika javnog prijevoza (cijena parkiranja, kontrola pristupa optereenim
dijelovima prometne mree)
2. unapreenje tehnologije koja podrazumijeva primjenu informacionih i
komunikacionih tehnologija (inteligentne transportne sisteme) .
10

U procesu ostvarivanja ciljeva odrive mobilnosti potrebno je smanjiti negativne

utjecaje na promet i transport kroz alternativna rjeenja koja podrazumijevaju primjenu
informacionih i komunikacionih tehnologija (uenje na daljinu, rad na daljinu, i sl.) .
Dosadanja rjeenja zadovoljavanja transportne potranje uglavnom su bila ograniena
na jedan oblik ili granu prometa bez zadovoljavajueg sagledavanja prostora moguih
rjeenja iz druge grane. Takav pristup je manje efektivan i treba ga zamijeniti . Zamjena
fizike mobilnosti virtualnom mobilnou je motivirana utedom vremena koje je
ogranien resurs. Redizajniranje prometnih sistema i logistikih procesa mogue je
ostvariti u dvije faze i to:
- U prvoj fazi potrebno je razvijati i implementirati ITS u postojee prometne
sisteme koji e poboljati postojee sisteme i osigurati fiziku mobilnost
- Druga faza bi obuhvatala mnogo ire promjene u prometnom sistemu koje bi
obuhvatale uvoenje nove tehnologije u fiziku i virtualnu mobilnost.
Redizajniranjem pristupa od fizike ka virtualnoj mobilnosti osigurava se iznalaenje
novih rjeenja koja mogu zadovoljiti rastue potrebe za mobilnou i preuzeti efikasno
povezivanje ljudi i kapitala sa prometnim sistemom.

Slika 4. Zadovoljavanje transportne potranje putem fizike i/ili virtualne mobilnosti

Postojee transportne tehnologije je teko prinuditi da odgovore rastuim potrebama

za mobilnou. Najvaniji utjecaj ITS u prometnom sistemu je smanjenje fizike
mobilnosti uz koritenje razliitih oblika virtualne mobilnosti. Za uspjeno
funkcioniranje inteligentnih transportnih sistema je neophodno koritenje naprednih
informacionih i telekomunikacijskih tehnologija (baze podataka, procesna oprema,
beini i ini telekomunikacijski sistemi, senzori, elektronski sistemi , itd.) .
Prikupljeni podaci se obrauju, pretvaraju u informacije koje se pohranjuju u baze
podataka a potom distribuiraju zainteresiranim korisnicima ili prenose u sisteme kojima
se realiziraju upravljake funkcije. Kroz prikupljanje informacija o prometnom sistemu,
njihovu obradu i distribuciju ITS poboljavaju i unapreuju procese upravljanja u

11

prometnom sistemu te tako poveavaju efikasnost, sigurnost i djelotvornost prometnog

sistema.

1.5. Razlozi za uvoenje i razvoj ITS-a

Razvoj suvremenih gradova prati stalni porast mobilnosti. To rezultira stalnim rastom
optereenja prometne infrastrukture to je posebno izraeno kroz porast optereenja u
urbanim podruima. Gradovi odgovaraju ovim izazovima sa razliitim prometnim
strategijama, koje pokuavaju uskladiti potranju koju prati porast mobilnosti sa
zahtjevima za smanjenje saobraajnog zaguenja i zastoja u saobraaju, smanjenje
tetnog uticaja na okoli te osiguranje i sigurnost korisnika saobraajnog sistema. Sve je
vie transportnih agencija i administrativnih primjena ITS-a, kojima se otkrivaju
mogunosti kako ostvariti koristi od povezivanja transportne mree sa sistemima i
organizacijama. Koristi korisnika pokrivaju iroko podruje ITS servisa koji su
prikladni za jednostavno koritenje.
Potrebno je izuiti prirodu i podruja ITS alata i tehnologija koje se koriste u podruju
transporta kao i fleksibilnost sa kojom ovi alati mogu biti razvijeni.
Prihvaanje koncepta ITS-a je kritina taka za transportnu profesiju koja treba postii
razumijevanje i procjenu koristi od primjene ITS-a to e utjecati na njegov uspjean
razvoj.

Slika 5 . Utjecaj ITS na odvijanje prometa i obavljanje transporta

Inteligentni transportni sistemi (ITS) su identificirani kao jedan od presudnih

mehanizama koji e transportnom sistemu omoguiti ispunjenje zahtjeva koji se pred
njega u budunosti budu postavljali. ITS omoguuje informacijsku transparentnost,
upravljivost i poboljan odziv saobraajnog sistema ime on dobiva atribute
inteligentnoga. Atribut inteligentni oznaava sposobnost adaptivnog djelovanja u
promjenljivim uvjetima i situacijama pri emu je potrebno prikupiti dovoljno podataka i
obraditi ih u realnom vremenu.

12

1.6. Odreivanje sadraja, opsega i dosega

pojma ITS-a
Dosadanji razvoj znanastvene misli o ITS-u upuuje na to da se radi o tzv. kritikom
pojmu koji e bitno utjecati na razvoj pomenutih znanosti i tehnologija transporta ljudi,
roba i informacija. Podsjetimo da je naziv kritiki pojam uveo Leibnitz u svojoj teoriji
spoznaje oznavajui njime novi pojam koji e oznaiti skokoviti napredak znanosti.
Primjer uvoenja kriti nog pojma je pojam fotona koji je uveo Einstein 1905. godine
i time otvorio vrata za ubrzan razvoj kvantne fizike. ITS mijenja temeljni pristup
orijentiran na gradnju build only saobraajne infrastrukture prema novom build ITS
pristupu te uvodi nove tehnologije rjeavanja transporta ljudi i roba. Granske podjele
postaju sve manje izraene i stavlja se naglasak na osiguranje kvalita te usluge od kraja
do kraja.
ITS ima znaenje kritinog pojma kojim se radikalno mijenja tijek razvoja prometne
znanosti i tehnologije transporta ljudi i roba tako da je neophodna prilagodba
metodologije i metodike.
Postoje odreene nedoumice u koritenja izraza inteligentni transportni (prometni)
sistem. Treba znati da rije ili termin ITS (Intelligent transportation system) kojim je
predstavljen pojam u odreenom jeziku slui tek za oznaavanja ili identifikaciju
pojma.
Nuan je misaoni napor i zakljuivanje (indukcija, dedukcija, analogija) da bi se
utvrdio:
- sadraj pojma inteligentni transportni sustavi
- opseg pojma inteligentni transportni sustavi
- doseg pojma inteligentni transportni sustavi
Da bi se razlikovao pojam ITS od drugih srodnih povezanih pojmova potrebno je
uvesti definicije koje zadovoljavajue odreuju sadraj pojma. U egzaktnim znanostima
postoji samo jedna stroga definicija pojma , no uz nju postoje i druge konkretne
definicije na raznim stupnjevima usvojenosti pojma. Apstrakcija i generalizacija su
postupci kojima se dolazi do sadraja pojma.
Usvajanje pojma ITS ne moe se svesti na mehaniko ponavljanje zapisane definicije
nego je nuno usvajanje temeljne zamisli ITS-a koja obuhvata niz razliitih tehnikotehnolokih i organizacijskih rjeenja prometa i transporta. Zadovoljavajue pocetno
definiranje ITS-a poetak je gradnje kompleksne mree pojmova koji su u meusobnoj
nedetrministikoj korelaciji. Postavljene definicije, naela i klasifikacije ne treba
prihvatiti kao konane nego kao korisne u ovoj fazi razvoja ITS-a kao znanstvene
discipline.

13

2. Oekivane koristi od uvoenja ITS

2.1. Poveanje protonosti
Zaguenje saobraajnica je veliki problem za sve grupe korisnika pa stoga
poveanje protonosti i efikasnosti postojeeg transportnog sistema predstavlja vaan
cilj koji treba ostvariti implementacijom programa ITS irom svijeta.
Poveanje protonosti i smanjenje zaguenja se moe ostvariti upravljanjem
potranjom, poboljanjima efikasnosti transportne mree i rasporeivanjem prijevoznih
zahtjeva na druge vidove prijevoza.
Mnogi ITS servisi pomau ublaavanju zaguenja:
- upravljanje potranjom : tarife, elektronsko plaanje, pristup upravljanju;
- efikasnost mree: upravljanje irokom mreom arterija, upravljanje brzinom
kretanja, mjerenje i kontrola ulaza na rampama, otkrivanje i upravljanje
iznenadnim dogaajima, informisanja vozaa;
- model poticanja pomoci : predputno informiranje, davanje prioriteta autobusima,
sistem informisanja putnika.

2.2. Poveanje sigurnosti u saobraaju

ITS moe znaajno pridonijeti poveanju sigurnosti u saobraaju uz smanjenje
broja nezgoda kao i smanjenje posljedica saobraajnih nezgoda kroz pravovremeno
reagovanje i osiguravanje potrebnih resurse za reakciju na te dogaaje. Najvanija
aplikacija ukljuuje upravljanje brzinom (upozorenje, povratna informacija vozacu,
upravljanje) i nadziranje vozila i vozaa. Mnoge aplikacije e poveati sigurnost,bre
pruanje pomoi povrijeenima te manje trajanje zastoja i prekida u saobraajnom
sistemu.
Neki primjeri ukljuuju:
- adaptivni sistem kontrole brzine;
- detekcija iznenadnih dogaaja i upozorenja sistema - brzo vrijeme reakcije na
nezgodu;
- sistem kamera za brzinu i izvrenje prometnih signala;
- automatsko upravljanje saobraajem za pjeake i bicikliste;
- nadziranje vremenskih i mikroklimatskih uslova;
- poveanje mogunosti predvianja sistema;
- sistem za spreavanje sudara.

2.3. Nadziranje i zatita okolia

Odriva mobilnost ne moe se ostvariti bez zatite okolia i smanjenja tetnog
utjecaja na okoli. Mnogi gradovi su primijenili ITS za smanjenje problema zagaenja
zraka, posebno u centrima gradova. Oneicenje zraka je pogorano u uslovima
saobraajnog zaguenja tako neka ITS mjerenja poboljavaju efikasnost odvijanja
saobraaja uz smanjenje zagaenja zraka.
Takvi sistem ukljuuju: nadziranje zagaenja zraka, informiranje o kvaliteti zraka,
zahtijevanje strategije upravljanja, pristup upravljanju arterija sa visokim stepenom
zagaenja zraka.
14

2.4. Produktivnost i operativna efikasnost

ITS implementacija esto sniava operativne trokove i obvezno poboljava
produktivnost. Kako je smanjenje trokova od interesa za sve korisnike saobraaja, a
odgovarajue koristi su znaajne za vlasnike vozila i operatere infrastrukture autocesta.
ITS opcije ukljuuju : automatsku lokaciju vozila (AVL), automatsku otpremu robe,
kompjutorski dispecering (CAD), nadziranje vozaa, elektronika naplata taksa.

2.5. Komfor za korisnike

Za korisnike transportnog sistema je veoma vana udobnost, zatita privatnosti,
povjerenje, sigurnost. Sa ITS servisima mogu se dobiti bolje predputne informacije o
uslovima putovanja, ukljucujuci podatke o trajanju zaguenja, informacije o
vremenskim uslovima, to ce utjecati na smanjenje stresa vozaima. Za javne korisnike
transporta moemo osigurati informacije o alternativnim servisima, tako da putnik
kontinuirano moe pratiti svoj put.
Ovaj ITS servis ukljucuje: stvarnovremensko informisanje, dinamiki izbor rute,
stvarnovremnsko informsanje o javnom transportu, elektronsko placanje u javnom
transportu.

3. Sutina i znaaj intermodalizma u transportu

Pod pojmom intermodalizma podrazumijeva sistematina i osmiljena upotreba
dva ili vie naina prijevoza sa ciljem poveanja ukupne efikasnosti transportnog sistema i
umanjenja negativnog djelovanja na ivotnu sredinu.
Pod pojmom kombinovani transport (KT) podrazumijeva se transport
intermodalnih transportnih jedinica (ITJ) (u kojima je smjeten prijevozni supstrat) od
vrata do vrata, koritenjem najpogodnijih naina transporta, tako da se drumski transport
koristi iskljuivo u dovozu/odvozu do i od terminala, eljeznikim transportom i/ili
rijenim transportom ( il i kratkolinijskim morskim, u zavisnosti od relacije prijevoza) se
obavlja najvei dio transporta, a prijelaz sa jednog vida na drugi obavlja se na to je
mogue efikasniji nain5.

3.1. Elementi sistema kombinovanog transporta

Sistem kombinovanog transporta ine sljedei elementi (podsistemi):
terminali i logistiki centri sa svojom infrastrukturom i opremom,
saobraajnice za meusobno povezivanje terminala sa svojom infrastrukturom i
opremom,
- saobraajnice opslunih podruja terminala,
- transportna sredstva i intermodalne transportne jedinice (ITJ),
- telematska infrastruktura,
-

55Definiciju kombinovanog transporta vidi: R. Perii, Racionalizacija transporta, IKS, 1970., i

Savremene tehnologije transporta I, SF, IV izdanje, 1995.. str. 12-26.

15

ljudstvo koje uestvuje u procesu.

3.1.1. Terminali i logistiki centri

U uem smislu, terminal je mjesto u kome se obavlja konverzija tokova jednog vida
transporta u tokove drugog. Osnovni primarni zadatak ovog dijela sistema za KT je:
obaviti proces konverzije u to kraem vremenu, na to je mogue bezbjedniji nain uz
to je mogue manje negativno djelovanje na ivotnu sredinu. To je najznaajniji dio
sistema. U cilju generisanja ponude visokokvalitetnih i uz to kompleksnih usluga,
terminal, pored reene primarne uloge, dobiva i niz drugih osobina - osobina
multifunkcionalnosti.
Multifunkcionalnost podrazumijeva povezivanje i koncentraciju funkcija u prostoru
terminala koje se neposredno i posredno tiu transportne djelatnosti : razliiti
prijevoznici, pediteri, manipulatori teretom, posrednici (brokeri), carinski posrednici,
uprava carine...
Ovako oblikovan podsistem terminala predstavlja platformu za okupljanje veeg
broja uglavnom malih i srednjih transportnih i uslunih preduzea. Mala i srednje velika
preduzea ine 80%-90% ukupnog broja transportnih kompanija u Evropi koja,
koritenjem raspoloive opreme i sredstava terminala uestvuju u ponudi iroke palete
usluga u KT. U ovome se ogleda jo jedna vrlo znaajna osobina ovog dijela sistema za
KT- otvorenost. Ovakvi terminali se nazivaju transportni centri (freight villages, Guter
Verkerhrszentren, parq logistiqe, intermodal centres, interporto...). Njihova
zajednika osobina je:
primjena logistikih naela i savremene nauke,
fiziko integrisanje razliitih vidova transporta,
postizanje ekonomije rada kroz kooperaciju,
ostvarivanje koncentracije robnih tokova kao baze za uspostavljanje efikasnih
meunarodnih transportnih linija,
kreiranje razvojnog okruenja za transportni sektor,
oslobaanje dijela kapitala preduzea koji bi bio namijenjen ulaganjima u vlastitu
infrastrukturu (skladita, mehanizacija, prijevozna sredstva i dr.).

3.1.2. Saobraajnice za meusobno povezivanje terminala i logistikih

centara
Osnovni zadatak ovog dijela sistema za KT je u saobraajnom povezivanju terminala.
Osnovna karakteristika infrastrukture ovog dijela sistema je u standardno visokoj
propusnoj i prijevoznoj moi. Od ovog dijela sistema se oekuje visoka produktivnost
(ntkm/h) i prostorno-ekoloka podobnost (ntkm/h/m2).To je po pravilu eljeznika
infrastruktura, ali kakvih performansi mora biti, definisano je u dokumentu AGTC iz
1991. god. Kada je u pitanju transport unutranjim plovnim putevima, to je dokument
AGN iz 1996. Bez ureene infrastrukture meuterminalskih koridora nema mree
terminala, nema "networking" efekta, nema sutinskog multimodalizma.

16

3.1.3. Saobraajnice opslunih podruja terminala

Osnovni zadatak ovog dijela sistema za KT je omoguavanje efikasnog obavljanja
sabirno-distributivne funkcije u opslunom podruju terminala. Fiziki, ovaj sistem ini
mrea saobraajnica, po pravilu, drumskog saobraaja koja mora da obezbjedi visok
stepen "kapilarne" dostupnosti. Da bi se ova funkcija realizovala, potrebno je
obezbjediti visok kvalitet ove (sekundarne) mree saobraajnica.

3.1.4. Transportna sredstva i intermodalne transportne jedinice (ITJ)

Prilagoenost mobilnog dijela sistema je vrlo znaajna komponenta uspjenosti
izvoenja intermodalnih operacija. Prilagoenost (i dovoljnost) voznog parka eljeznice
(specijalni vagoni u zavisnosti od tipa tehnoloke varijante KT), strukture intermodalnih
jedinica (poluprikolice, izmjenljivi sanduci, kontejneri), strukture drumskih vozila uz
odgovarajuu pretovarno-manipulativnu mehanizaciju u terminalima su osnova
uspjenog izvoenja intermodalnih operacija. Ovo je i "najranjiviji" dio sistema, jer
mora da udovolji nizu heterogenih zahtjeva: da odgovori potranji u kvalitativnom i
kvantitativnom smislu i istovremeno, udovolji tehniko-tehnolokim zahtjevima
intermodalizma.

3.1.5. Telematska infrastruktura

Bez telematike (telekomunikacije + informatika) nema sutinskog multimodalizma.
Bez uvedene telematike sistem radi na klasian nain obavljajui samo primarne
funkcije prijevoza u vidu prostog zbira mogunosti pojedinih vidova transporta sa
izuzetno skromnim izgledima na tritu usluga, jer je cjelokupna ponuda apriori usmjerena
ka skromnim udjelima na tritu usluga. Uvoenje telematike u oblast transporta je jedan
od najznaajnijih koraka u izgradnji integrisanih, koherentnih i bezbjednih transportnih
sistema i kvalitetnih usluga. Raspolaganje informacijama o stanjima transportnog
sistema u realnom vremenu je od esencijalne vanosti u transportu uope, a naroito u
kombinovanom transportu. Time se postie niz pozitivnih efekata a naroito se
otklanjaju i/ili ublaavaju problemi "uskih grla'"na podruju infrastrukture te se tako
direktno utie na smanjenje negativnog djelovanja na ivotnu sredinu.
Telematska infrastruktura, ukratko, omoguuje:
elektronsku razmjenu podataka (EDI),
komuniciranje izmeu vozila i baze u realnom vremenu,
komuniciranje izmeu korisnika usluga i nosioca izvoenja usluga u realnom
vremenu,
komuniciranje sa organima vlasti i uprave na razliitim nivoima u realnom vremenu,
prikupljanje i prijenos podataka o stanju saobraaja na putevima, kao i drugih
informacija vanih za upravljanje procesom u cilju ostvarenja to vee
predvidljivosti realizacije usluga visokog kvaliteta,
efikasan nadzor nad itavim procesom u elom prostoru (naroito vano pri
prijevozu opasnih materija i rukovanju sa njima),
povezivanje sa rezervacionim sistemima,
obavljanje berzanskih poslova berze transporta i dr.
17

Rije je, dakle, o elementima "Integrisanog informacionog sistema u transportu"

(ITIS- Integrated Transport Information Svstem) koji je osnova za razvoj mrenog
sistema usluga.
U narednim poglavljima, upravo zbog prednosti koje prua telematika, odnosno
informatika tehnologija bie detaljno analizirana savremena stremljenja i iskustva u
Evropi

3.1.6. Multimodalni operatori (MTO)

Multimodalni operator (MTO) podrazumijeva pravno lice koje u svoje ime ili
posredno zakljuuje multimodalni transportni ugovor. To je najvaniji, "ivi" dio
sistema KT, nosilac preduzetnitva pri "proizvodnji multimodalnih usluga" u sistemu
KT.
Pod MTO se podrazumijeva svako ko organizuje cjelokupan transport, odnosno
transportni lanac koji se obavlja sa najmanje dva vida prijevoza i izdaje jedan
transportni dokument - jedinstvena odgovornost.
To znai daje MTO sposoban da kontrolie cijelu operaciju "od vrata do vrata"
predviajui i prihvatajui sve rizike (sposobnost upravljanja rizikom). Da bi mogao da
izvodi tzv. vertikalnu koordinaciju u transportnom procesu MTO, mora dobro poznavati
pored ostalog, performanse svih uesnika u transportnom lancu.
Za uspjean nastup MTO-a na tritu usluga, pored ve opisanog neophodna su
kompleksna znanja, odnosno kadrovi koji raspolau njima. Nedostatak kadrova je
jedan od glavnih razloga nedovoljne razvijenosti kombinovanog transporta, odnosno
intermodalizma u Evropi.
Najpoznatiji multimodalni (nacionalni) operateri - drutva za kombinovani
transport u Evropi su: Kombiverker (Njemaka), Hupac (vicarska), Cemat (Italija),
TRW (Belgija), Novatrans (Francuska), Combiberia (panija), Oekombi (Austrija),
Hungarokombi (Maarska) ugovorom formirano prije tri decenije.

3.1.7. Osnovne tehnologije kombinovanog (integralnog) transporta

U najkraim moguim crtama navode se osnovne tehnoloke mogunosti
izvoenja operacija kombinovanog transporta imajui u vidu da je ta materija u svetu i
kod nas dobro poznata.
1. Tehnologija kombinovanog transporta kontejnera:
a tehnologija kombinovanog kopnenog transporta kontejnera;
b tehnologija kopneno-rijenog transporta kontejnera;
c tehnologija kopneno-pomorskog transporta kontejnera;
d tehnologija kopneno-vazdunog transporta kontejnera;
e tehnologija transporta kontejnera "kopnenim mostovima".
2. Tehnologije "vozilo-vozilo"
a Tehnologije kombinovanog drumsko-eljeznikog transporta:
- Hucke-pack ("uprtni") sistemi,
- Prijevoz eljeznikih teretnih kola vozilima drumskog transporta,
- "Road Railer" (bimodalni sistem drum/eljeznica).
b) Tehnologije kopneno-vodnog sistema transporta:
18

c)

- Tehnologija transporta tovarnih jedinica Ro-Ro sistemima,

Tehnologija transporta bari u kombinovanom pomorsko-rijenom
transportu.

3.1. Koncept razvoja ITS-a

Prema provedenim istraivanjima dobiveni rezultati pokazuju da samo nekoliko
gradova ukviru koristi od stvarno integriranog ITS-a. Ima mnogo dobrih primjera
pojedinanih aplikacija, kao to su upravljanje prometom u urbanim sredinama (urban
traffic control), vee dodatne koristi mogu se postii samo integracijom vie sustava.
Sa ITS-om ukupni efekti su uvijek vei od zbira koristi koji se postiu zasebnim
aplikacijama. Implementacija je esto veoma kompleksna, jer ima puno zapreka koje
treba prevladati. Dobro planiranje, dobra komunikacija i efikasna koordinacija izmeu
zainteresiranih strana su kljuni elementi za uspjenu implementaciju ITS-a.

3.2. Okvir za razvoj ITS-a

Moderna tehnologija je samo jedna komponenta za uspjean razvoj ITS-a. Ne izolirani
ITS alati ili strategije mogu biti prikladni za potrebe svih gradova osiguravajui
cjelovita rjeenja prometnih i transportnih problema. Na ITS se moe gledati kao na
kljuni dio paketa ili ukupnog plana.Okvir za razvoj ITS-a je kljuni preduvijet za
implementaciju ITS-a.ITS osigurava nove poglede na transport,pa je nuno potrebno
ukljuivanje postojeih i planiranje novih sudionika i agencija. Sustavi ITS-a moraju
biti ukljueni u sve faze prometnog planiranja kako bi se osigurala njihova usuglaenost
sa svim funkcijama prometnog odnosno transportnog sistema osiguravajui njihovu
interoperabilnost.

3.3. Koordinacija razvoja ITS-a

Tipini zahtjev razvoja ITS-a je koordinacija izmeu nekoliko razliitih organizacija i
nadlenih organa vlasti. Prvi korak je konsultiranje irokog spektra interesa za gradnju
od strane lokalnih partnera zaduenih za razvoj ITS-a. Zadovoljstvo javnih slubi i
transportnih operatera imaju novu ulogu u gradnji ITS vizije, kao to su banke, trgovina,
radio i televizija, telekomunikacijski operateri i komercijalni servisni provajderi.
U mnogim gradovima glavne smjernice u razvoju ITS-a, se dobivaju kroz pokretanje
jedne dobre inicijative za razvoj ITS, nakon ega slijede konsultacije,
Planiranje i realiziranje plana konkretnom akcijom.Zbog toga ova glavna inicijativa
moe biti poticajno nastojanje razvoja ITS-a,aktivna i stalna potpora za rad nekoliko
agencija u kooperaciji to je potrebno za njegovanje dugorone koordinacije ITS
planiranja i razvoja. Porast nacionalnih i regionalnih inicijativa doprinijelo je proirenju
podrke planiranju i razvoju ITS-a.

19

3.4. Sistemski pristup razvoju ITS-a

Podruje transporta mora koristiti sistemski pristup, koji znaajno doprinosi
uspjenom razvoju ITS-a. Potpuni sistemski pristup ukljuuje tehniki koncept i
industrijska nastojanja u integriranju kljunih tehnologija koje su iroko obuhvaene
unutar arhitekture prema zahtjevima korisnika. Podruje transporta je odgovorno za
uvoenje ITS-a kroz razine projekata i programa, koji moraju biti kompatibilni sa
tehnikog i/ili institucionalnog stajalita. Podruje transporta mora takoer uzeti u obzir
sistemsku arhitekturu i integraciju sistema sa ITS tehnologijama, ITS korisnike
trokove i koristi,te najbolje strategije za razvoj .

3.5. Tehniki koncept ITS-a

Tehniku jezgru ITS-a ini primjena informacionih i upravljakih tehnologija na
transportne sisteme. Ujedinjavanje ovih tehnologija za primjenu u ITS funkcijama je
zasnovano na principima prometnog inenjerstva. Mnogi transportni problemi potjeu
od manjka vremenski tanih i jednostavno upotrebljivih informacija ili pak jednostavno
nedostaje odgovarajua koordinacija pri donoenju odluka od korisnika sistema ( na
primjer kada na autocesti ima nezgoda opasnih po ivot, zatvorena koordinacija se
zahtijeva izmeu upravljanja prometom, informiranja putnika i sistema upravljanja
incidentima). Postoji veliki broj postojeih tehnologija koje se mogu primijeniti ili su
vec primijenjene u sistemima ITS-a. Mogunosti tehnickih rjeenja kontinuirano rastu
uz kontinuirano sniavanje njihovih trokova pa se moe u budunosti oekivati da e
biti mogua njihova primjena u realiziranju ITS funkcija u pogledu trokova
implementacije i njihovog koritenja. Treba dodati da e ove tehnologije biti razvijene i
koritene sa drugim tehnologijama, proizvodei pozitivne zajednike uinke, kao to
naprimjer informacije za elektroniko prikupljanje podataka mogu biti koritene kao
izvor podataka o vozilu u sustavu za upravljanje prometom.

3.6. Kljune tehnologije ITS-a

ITS tehnologije su kljune za efikasan razvoj ITS servisa. ITS program moe se
usmjeriti na moguce tehnologije koje zahtijeva grupa ITS servisa zahtijevana od vanih
stakeholdera.
Telekomunikacijska infrastruktura je u mogucnosti podravati mnoge ITS servise putem
stacionarne i mobilnih komunikacija. Mikrovalni i infracrveni signali su temeljna
tehnologija namijenjena komunikacijama kratkog dosega (dedicate short- range
communications DSRC) komunikacija na kratkim odstojanjima izmeu vozila i
prometne infrastrukture. Globalni pozicijski sistem (GPS) je praktino tehnika
alternativa uz umjerene trokove za dobivanje podataka o lokaciji vozila, za vie servisa
ITS koji trae automatsko lociranje vozila (automatic location vehicle AVL).
Baza podataka digitaliziranih karata i standardno lociranje odgovarajuih shema vaan
je preduvjet za vie ITS korisnikih servisa, ukljuujui izmjenu podataka i izbor ruta.
Baza podataka digitalizirana karta za sistem navigacije je standardizirana i ureena za
trgovanje mapama putem CD-ROM koji se mogu izmijeniti stvarajui ope veliko
trite. Koritenje standardiziranih formi za baze podataka jezino i lokacijski ce mnogo
olakati razvoj ITS servisa.
20

4. MOGUA ITS RJEENJA I IMPLEMENTACIJA

4.1. Definiranje ITS-a
ITS je u odnosu na ostale grane transporta dosta mlada grana,ali primjenom ITS-a
poelo se bolje iskoritavati postojee prometne kapacitete i sisteme. Cilj ITS-a je
implementirati odreenu inteligenciju u sisteme, kako bi se postigle bolje
funkcionalnosti te se koritenjem komunikacijskih tehnologija olakalo nadgledanje i
upravljanje istim sistemima. To ne znai da se prije ITS-a nije implementirala
inteligencija u prometne sisteme ve da se primjenom stvarnog vremenskog
prikupljanja i obrade podataka,te primjenom komunikacijskih tehnologija postiu
znatno bolji uinci na postojee prometne probleme kao to su zaguenja
prometnica,neeljena ekanja,prometne nesree,ekoloka oneienja i loe
rukovoenje prijevozom.
Implementacijom inteligentnih transportnih sistema mogue je ostvariti brojne
pogodnosti
za intermodalni prijevoz.Uloga ITS-a je da pobolja uinak
prijevoza,olaka i pojednostavi pojedine procese unutar intermodalnog prijevoznog
procesa.ITS je primjenjiv u svim oblicima prijevoza pa je tako mogue primjeniti ga i u
intermodalnom transportu i ostvariti dobre rezultate.

4.2. Mogua ITS rjeenja

4.2.1. Inteligentni teret

Kako bi se izbjegli problemi s robom za vrijeme prijevoza primjenjuje se odreena doza
inteligencije,te raspoloive informacijske i komunikacijske tehnologije.Teret postaje
inteligentni teret primjenom tehnologija kao to su RFID (eng. Radio-frequency
identification ) koje daju novu dimenziju mogunosti. Ova tehnologija omoguuje
spremanje informacija o robi koja se prevozi intermodalnim transportom ,omoguuje
praenje tereta od izvorita do odredine lokacije,te komunikaciju tereta sa
okolinom.Primjenom RFID tehnologije operate intermodalnog transporta moe u
svakom trenutku znati gdje se nalazi odreena poiljka,moe znati u kakvom je stanju
bilo gdje na ruti,te moe modificirati parametre pohranjene u pojedinanim RFID
odailjaima.

21

Slika 6. Primjer sistema za praenje poiljki koristei RFID

4.2.2.Poveanje sigurnosti uz pomo ITS-a

ITS igra bitu ulogu u sigurnosti transpotnog procesa.Pravilnim i kvalitetnim postupcima
moguce je sprijeiti sigurnosne propuste i umanjiti posljedice.Koritenjem prije
navedenog RFID sistema mogue je pribaviti krucijalne informacije u sluaju gubitka ili
krae robe, te on moe biti od velike pomoi kod pronalaenja krivca.Isto tako u sluaju
prijevoza opasnog tereta koji zahtjeva posebne uvijete tokom prijevoza razliiti sustavi
za detekciju stanja tereta mogu biti korisni.U sluaju da opasni teret izgubi potrebne
uvijete koje mora imati prilikom transporta, sistem bi obavjestio nadlene o situaciji i
na taj nain izbjegle bi se negativne posljedice.Inteligentni transportni sistemi pruaju
mogunost detekcije incidentnih situacija i automatiziranim postupkom obavjestavaju
odgovorne o nastanku incidenta.
Nakon zaprimanja takve informacije nadleni mogu reagirati dovoljno brzo kako bi se
umanjila teta nastala incidentnom situacijom.Za prijevoznog poduzetnika koji je
odgovoran za robu u intermodalnom transportu ovaj sistem moe biti od velike pomoi
jer bi umanjio trokove koji bi ga zadesili nastankom incidenta prilikom prijevoza
tereta.

4.2.3.Implementacija rjeenja
Nakon paljivog odabira rjeenja odreenih problema potrebno je pravilno odraditi
implementaciju odabranog rjeenja,tj.sisrema. Odabir rjeenja predstavlja bitan korak u
razvoju budueg sistema i ne treba ga uzimati olako. Implementaciju je vano provoditi
u skladu s definiranom ITS metodologijom i arhitekturom.ITS metodologiju ini skup
metodolokih pristupa, metoda, modela i postupaka kojima se mogu uspjeno rjeavati
problemi definiranja, razvoja, gradnje, evaluacije, eksploatacije, razgradnje
inteligentnih transportnih sistema. Metodologija ITS je vodilja kroz cjelokupan proces
22

definiranja, razvoja, odravanja i razgradnje sustava i aplikacija.Pravilno postavljena ,

ona sadri sve korake i upute koji su potrebni za uspjeno otklanjanje problema.
Arhitektura ITS-a prestavlja temeljnu organizaciju sistema koja sadri kljune
komponente , njihove odnose i veze prema okolini te naela njihova dizajniranja i
razvoja promatrajui cijeli ivotni ciklus sistema.
- Arhitekturu ITS sistem mogue je podijeliti na tri dijela:
Fizika ITS arhitektura - definira i opisuje dijelove funkcionalne arhitekture
koji mogu biti povezani tako da formiraju fizike entitete sistema.
- Logika ITS arhitektura definira unutarnju logiku odnosa pojedinih
entiteta.Logika arhitektura je predstavljena nazivom temeljne funkcije s
informacijskim inputima ( izvorima) i odreditima.
- Komunikacijska ITS arhitektura definira oblike kuniciranja meu entitetima.
Svaka od navedenih podarhitektura je podjednako vana jer ako bi jedna od njih
nedostajala ili bila nekvalitetno odraena,to bi utjecalo na kvalitet arhitekture u
cjelosti.Sistem sa loom arhitekturom smatrao bi se loim sustavom jer arhitektura
predstavlja osnovnu organizaciju sistema po kojoj se on gradi.

23

ZAKLJUAK
Remizirajui cjelokupan seminarski rad, posebnu panju smo posvetili karakteristikama
intermodalnog transprta, te primjeni inteligentnih transportnih procesa u intermodalnom
transportu.
Pojam intermodalizm podrazumijeva sistematina i osmiljena upotreba dva ili vie
naina prijevoza sa ciljem poveanja ukupne efikasnosti transportnog sistema i
umanjenja negativnog djelovanja na ivotnu sredinu.
Inteligentni transportni sistem se definira kako upravljaki i informacijski
komunikacijski sistem transporta i saobraaja kojim postiemo bolje preformanse u
pogledu transporta putnika i roba, odvijanja prometa, zatitu i udobnost putnika, zatitu
ovjekove okoline, odnosno smanjenje prisustva tetni gasova u okolini, itd.
Ako sagledamo primjenu inteligentnih transportnih sistema u intermodalnom transportu
prijevoza, dolazim do zakljua kako ITS moe pomoi operateru intermodalnog
transporta svojim funkcijama. Na osnovu sagledanog dolazimo do dva potencijalna
rjeenja,a oni su primjena inteligentnog tereta i poveanje sigurnosti uz pomo ITS-a.
Stoga moemo zakljuiti da inteligentni transportni sistem predstavlja vanu kariku u
intermodalnom prijevozu, te se sa ovakvim vidom prijevoza postiu veoma znaajni
rezultati koji idu u korist svakog prijevoznika koji koristi ovakvu uslugu prijevoza.

24

LITERATURA

http://sh.wikipedia.org

www.fsbunizg.hr
Predavanja Abidun Deljanin Osnovi transportnih komunikacijiskih sistema
2011.g
Inteligentni transportni sustavi dr.sc.Drago Ezgeta Univerzitet u Sarajevu
Fakultet za saobraaj i komunikacije Sarajevo, oktobar 2012.g

25