PROMETNA POLITIKA I STRATEGIJSKO PLANIRANJE PROMETNOG RAZVOJA

Europske zemlje meusobno se razlikuju i prema razini prometne razvijenosti i prema prioritetima razvojnih planova. Na jednoj su strani zemlje Europske unije s razvijenim prometnim sustavima, a na drugoj zemlje u tranziciji, koje imaju siromaniju prometnu infrastrukturu i vozni park te nedjelotvornije organiziran promet. Uspostavljanje jedinstvenog trita stimuliralo je rast prometa, ija je godinja stopa u razdoblju od 1980. do 1994. iznosila 2 posto unutar zemalja dananje Europske Unije i 2,4 posto izmeu EU i ostalih drava. Meutim, struktura prometnog rasta nije bila ujednaena, pa su pojedine prometne grane favorizirane na tetu drugih. Tako je cestovni robni promet u razdoblju od 1980. do 1996. rastao po stopi 3,5 posto godinje, a istovremeno je eljezniki robni promet padao po stopi 1,1 posto godinje u razdoblju od 1980. do 1990. i 2,6 posto u razdoblju od 1990. do 1996. U kontekstu irega prometnog pristupa, odnosno usvojenog programa razvitka transeuropske prometne mree (TEN-T), te zajednike prometne politike Europske Unije (Common Transport Policy), kao i u segmentu zranog prometa, razvojni je naglasak stavljen na uvaavanje ekolokih aspekata, uinkovitost upravljanja prometnim tokovima podranog primjenom inteligentnih transportnih sustava, na interoperabilnost prometnih grana i oblika prijevoza te poglavito na sigurnosne aspekte eksploatacije prometa. S ciljem uspostave jedinstvenog europskog neba Europska komisija je utemeljila High-level Group za ispitivanje reforme ATM sustava u Europi. Rjeavanje problema fragmentiranosti europskog prostora s aspekta regulacije i kontrole zranog prometa koncentrirano je na tri kljuna pitanja realizacije koncepcije Single European Sky: 1 pitanje poveanja operativne uinkovitosti, komercijalizacijom/privatizacijom ATS davatelja usluga 2 pitanjem jedinstvenog regulatora 3 pitanje sinkroniziranih uvjeta civilnih i vojnih korisnika.

Iskustva prometne politike zemalja u tranziciji

Sa stajalita aplikacije u prometnom sektoru najvaniji su PHARE i ISPA instrumenti. Europska komisija je 1996. inicirala TINA 19 projekt radi stimuliranja razvoja multimodalne prometne mree u zemljama kandidatima za EU i definiranja budue transeuropske mree prometne infrastrukture u proirenoj Europskoj uniji. Zbog svega toga uspostavljen je TINA sekretarijat s ekspertnom grupom. Potkraj 1999. TINA projekt je zavren, a u konanom izvjeu je procijenjena veliina potrebnih investicija za razdoblje 1998.-2006. na oko 87 mlrd . Razvijenost i gustoa cestovne mree te sustav njezinog odravanja u veini tranzicijskih zemalja nisu na zadovoljavajuoj razini.21 Prema podacima iz PHARE-programa za 1999. godinu, znakovite su razlike i u kvantitativnoj i u kvalitativnoj dimenziji cestovne mree izmeu zemalja srednjoistone Europe (CEEC) i zemalja Europske unije (EU). Godine 1985. usvojen je AGC23 sporazum, a 1993. AGTC24 sporazum, koji za cilj imaju formiranje osnovne mree magistralnih eljeznikih pruga i linija kombiniranog transporta, kao i ujednaivanje tehnikih parametara europske prometne mree. Radi klasifikacije glavnih europskih plovnih putova i meunarodnih rijenih luka, kao i ujednaivanja tehnikih elemenata, usvojen je AGN25 sporazum. Tranzicijske zemlje nemaju, u veoj mjeri, razvijen suvremeni multimodalni transport. Stoga je na Sveeuropskoj konferenciji o transportu u Helsinkiju naznaena potreba multimodalnog i integralnoga koritenja prometne mree, odnosno detaljnijeg razmatranja opcija koritenja postojeih infrastrukturnih resursa cestovnog, eljeznikog, vodnog i zranog prometa, a poglavito opcije kombiniranog/integralnog prometa.

Oteavajua okolnost u procesu gospodarske, pa onda i prometne integracije srednjoistonih zemalja u sustav Europske unije, jest naslijee nekompatibilne regulative i inercija u promjeni tradicionalne rutine centraliziranoga planskog sustava, koji se nije temeljio na naelima komercijalnoga gospodarenja. Stoga su potrebne strukturne reforme, koje u prometnom sektoru konkretno znae odvajanje regulatorne funkcije drave od funkcije operative u podruju infrastrukture i uslunih djelatnosti, za koju se trebaju osigurati legalni okviri tranzicije iz javnog u privatni sektor.

Regionalne inicijative i projekti

Inicijativa za suradnju u Srednjoistonoj Europi SECI 27 pokrenuta je potkraj 1996. sa svrhom uspostave i poticanja kooperativnih odnosa zemalja u regiji i njihovog pribliavanja europskim integracijama. Srednjoeuropska inicijativa CEI33 takoer je usmjerena na suradnju zemalja regije u sferi zajednikih interesa i aktivnosti, i ona obuhvaa i prijedlog projekata u prometnom sektoru beneficiranih zemalja. U investicijskim projektima sudjeluje EBRD, a u projektnoj pripremi i razvoju asistira Ekonomska komisija UN-a za Europu.

Strateko planiranje prometnog razvitka i prometna politika

OPE POSTAVKE STRATEKOG PLANIRANJA PROMETNOG SUSTAVA Prometno planiranje primarno je u funkciji ostvarenja osnovnih ciljeva prometnog razvitka, a to su individualna mobilnost, djelotvornost prometnog sektora te integriranost u prometnu mreu ire regije. Strateko planiranje prometnog razvitka u sklopu sveukupnog gospodarskog razvitka mora biti prilagoeno uvjetima sustavnog planiranja, priem se moraju uvaavati sljedei principi: 1 Rastereenje dravnog prorauna 2 Prihodovanje u bruto domaem proizvodu 3 Stimulativni utjecaj na razvitak ostalih gospodarskih sektora i ukupni rast Hrvatska pripada skupini tranzicijskih zemalja s imperativom strukturnih politikih i gospodarskih reformi, pri emu je ostvarenje stratekih usmjerenja postizanja standarda zapodnoeuropskih zemalja dodatno uslonjeno zbog viegodinjih ratnih uvjeta. sektor. Prometna infrastruktura (fiksna i mobilna) bila je u dugom razdoblju prilagoena unutarnjem tritu, oznaena tzv. istonom tehnologijom, pa su tehniki normativi nekompatibilni zapadnoeuropskim. U smislu institucionalnog reustroja uprava i javnog sektora te normativnog usklaivanja propisa u tranzicijskim je zemljama potrebno donoenje nove regulative zakona i vezanih dokumenata, koji bi adoptirali meunarodne tehnikotehnoloke standarde, poglavito legalne referencije EU. Strateko planiranje prometnog razvitka Hrvatske nuno treba biti u funkciji ukupnog gospodarskog razvitka i dinamiki prilagoeno objektivnim investicijskim mogunostima javnog sektora, priem koncepcijski pristup ne smije biti nacionalno ogranien ve u kontekstu razvitka ire regije. Pod planiranjem se razumijeva sustavna priprema odluka, a atribut stratekog konotira sljedee znaajke: 1 Dugoronost 2 Opsenost - iri prostorni obuhvat 3 Upravljivost na razinu mree 4 Primjenjivost svih prometnih oblika 5 Koncentriranost na komprehensivne ciljeve od najveeg interesa za zajednicu U tom smislu se razlikuju dva kvalitativno razliita pristupa u prometnom planiranju:

1 planiranje usmjereno na kriterij potranje (demand-oriented planning) i 2 ciljno planiranje (goal-oriented planning). S obzirom na znaajke Hrvatske u pogledu mikro i makro ekonomije, nerazvijenog unutarnjeg trita te prihodovnog udijela prometnog sektora u bruto domaem proizvodu, kao i odnosa meunarodnog i domaeg prometa u strukturi ukupnog prometa, kvalitetna prometna integracija u iroj regiji dinamizirala bi trite i dugorono poveala proraunske mogunosti drave za participaciju u manje isplativim sadrajima prometne infrastrukture i za ravnomjernije modeliranje nacionalne prometne mree odnosno prometno povezivanje perifernih i gospodarski slabije razvijenih podruja. Temeljem definiranih razvojnih ciljeva potrebno je izraditi nacionalni plan i dinamiki program razvitka infrastrukture po prometnim sektorima s osnovnim sadrajem: 1 Ciljevi (strateki; strukturni) 2 Ishodita (legalni okviri na razini meunarodnih projekata; regionalnoj razini; europskoj razini; nacionalnoj razini) 3 Osnovni elementi (valorizacija postojeeg stanja, kapacitet i iskoristivost postojee infrastrukture, procjena trendova prometne potranje, sigurnost u prometu, ekoloki aspekti) 4 Prijedlog (prometna mrea; prometno-tehnike znaajke; prioriteti dinamika; trokovi investicija; odravanje i upravljanje; financijske mogunosti i izvori) 1 Implementacija (priprema projektne dokumentacije; osiguranje financijskih sredstava; regionalna i meudravna kooperacija; koordinacija nadlenih resora; odgovornost provoenja programa) Na temelju valorizacije stanja infrastrukturne izgraenosti i potreba sanacije i dogradnje postojee nacionalne prometne mree, modeliranje planova infrastrukturnog razvitka i aktivnosti u prometnom sektoru treba se temeljiti na ciljanom induciranju javne potranje i diktiranom preusmjeravanju javne potranje s jednog prometnog modula na drugi. SWOT ANALIZA Implementacija instrumenata prometne politike i realizacija stratekih ciljeva prometnog razvitka uvjetovana je i vanjskim imbenicima i iznimno je senzitivna na poremeaje u ostalim gospodarskim i dravnim resorima. Zahtjevane promjene odnosno prilagodbe vezane su za legalni sustav (pravne okvire), ustroj nadlenog upravnog resora, upravno-administrativno struno osoblje, uvoenje instituta odgovornosti... Pozitivni aspekti (Strength) 1 Geoprometni poloaj 2 Infrastrukturni resursi 3 Definiran obrazac (EU prometna politika) Negativni aspekti (Weaknesses) 1 Inercija u promjeni steenih rutina 2 Inercija u promjeni administrativnih principa 3 Nedostatak iskusnog management kadra 4 Nedostatak upravno strunog kadra 5 Nedostatak financijskih sredstava Povoljne okolnosti (Opportunities) 1 Zainteresiranost ire regije 2 Ouvanje ekolokih sadraja

3 Intenziviranje turistikih tokova Zapreke (Threats) 1 Parcijalni interesi 2 Dominacija politike pred strukom 3 Otpor promjenama (pravni sustav, radni mentalitet) 4 Nekomplementarne razvojne strategije susjednih zemalja Osnovna razlika stare i prijedloga nove prometne strategije: 1 naglasak na analizu stanja s preciznijim detektiranjem realnih problema i delegiranjem njihovih uzroka, a zanemarivanje povijesne dimenzije i etiologije 2 infrastrukturni razvoj baziran na dugoronim ciljevima (induciranje potranje), a ne na prognozama trendova prometne potranje u uvjetima stihijskog razvoja 3 naglasak na meunarodnu (integrativnu) dimenziju prometnog sustava 4 usvajanje koncepcijskih naela: # sveobuhvatnih interesa na dravnoj (a ne lokalnoj) razini # prometnog planiranja na razini sustava (a ne grana) i sektorske analize # integrativnosti i intermodalnosti Intencija je da tako koncipirani strateki dokument bude osnovica za razradu granskih strategija. Koncepcijski je dokument strukturiran na etiri kljuna aspekta: 1 prometne politike 2 infrastrukture 3 gospodarenja (menadmenta) 4 institucionalno-pravnih okvira (zakonodavnih).

1. Stanje
Geoprometni poloaj Hrvatske kao srednjoeuropske, podunavske i jadranske zemlje nije u dostatnoj mjeri valoriziran u pogledu privlaenja meunarodnih prometnih tokova i optimiranog koritenja, kako prirodnih resursa (plovnih putova i mora), tako i postojeih infrastrukturnih sadraja. Institucionalni - pravni okviri Prometno planiranje i prometna politika na dravnoj razini nisu u iskljuivoj nadlenosti Ministarstva pomorstva, prometa i veza. Glavni problem postojeega upravnog ustrojstva Ministarstva pomorstva, prometa i veza je nepostojanje stoernog tijela za prometnu politiku na razini sustava. Problem zakonske regulative odnosi se na neusklaenost propisa u procesu gospodarske tranzicije (prijelaza na slobodno trite) te u ostvarenju stratekog cilja pridruivanja u Europsku uniju (neusklaenost s EU propisima). Gospodarenje (menadment) U pokuaju odvajanja funkcije regulatora i operative, novoosnovana javna poduzea odnosno drutva s ogranienom odgovornou u preteitom vlasnitvu drave (Hrvatska kontrola zrane plovidbe, Hrvatske vode, Hrvatska uprava za ceste, Hrvatske eljeznice) ostala su liena komercijalnog menadmenta (rukovodne funkcije obnaaju se po politikom kljuu, a ne po strunom), a usporedno su umanjene regulatorne nadlenosti uprava u sklopu resornog ministarstva. Prometna infrastruktura

Osim evidentnih razlika u razvijenosti prometnih grana, u analizi infrastrukturne izgraenosti glavna je oznaka prekapacitiranost u odnosu na prometnu potranju. S druge strane, kvalitativni aspekti, izraeni razinom usluge i eksploatacijskim znaajkama, krajnje su nezadovoljavajui. Ulaganja u ceste u proteklih su deset godina bila est puta vea nego u eljeznicu, a forsiranjem ulaganja u projekte izgradnje novih infrastrukturnih sadraja, nedopustivo je reduciran investicijski fond tekueg odravanja. Prometna politika U Hrvatskoj su ulaganja u prometni sektor (iskljuujui investicije u telekomunikacije i potu) u razdoblju 1996.-1998. bila na razini 2,1% BDP, a uglavnom su bila vezana za razvitak cestovne mree, dok se u ostale prometne grane ulagalo u znatno manjem obujmu. Prometna politika u Hrvatskoj: 1 ima oznake nekonzistentnosti i rascjepkanosti po prometnim granama, 2 nema jasne razvojne koncepcije na razini sustava, 3 nema sveobuhvatnih ciljeva i uvaavanja realnih uvjeta, 4 iskljuivo je utemeljena na financijskim izvorima javnog sektora (dravnom proraunu).

2. Ciljevi
Strateki su ciljevi prometnog razvitka u Hrvatskoj: 1 to bolja integriranost u transeuropsku prometnu mreu; 2 pravino odreivanje cijena u prometu; 3 zatita okolia; 4 poveanje prometne sigurnosti; 5 socijalna kohezija; 6 jaanje prometnog trita; Pri postojeoj neravnomjernosti razina razvijenosti prometnih grana, to zapravo znai poveane investicije u prometnu infrastrukturu eljeznikog, kombiniranog i vodnog prometa. Glavni meunarodni prometni koridori kroz Hrvatsku, kao okosnica ciljanoga prometnog planiranja svih prometnih grana i oblika prijevoza te prometnih vorova i terminala: 1 X. koridor: (SLO) Bregana-Zagreb-Slavonski Brod-Lipovac-Beograd (YU) 2 XA ogranak: (A) Graz-Maribor-Zagreb 3 VB ogranak: (H) Budimpeta-Zagreb-Rijeka 4 VC ogranak: (H) Budimpeta-Osijek-Sarajevo-Ploe 5 VII. koridor: Dunavski plovni sustav. U planiranju policentrinog razvoja mree unutarnjeg prometa, poglavito u gradskom i prigradskom prometu, treba stimulirati alternative cestovnomu motornom prometu (nemotorizirani promet, brze eljeznice) i transfer potranje s individualnog na javni promet.

3. Ostvarenje ciljeva
Strateko prometno planiranje i modeliranje prometne politike mora biti u iskljuivoj nadlenosti Ministarstva pomorstva, prometa i veza. Pritom je nuno ustrojavanje uprave za prometnu politiku (i meunarodne odnose), koja bi trebala biti moderator stratekih planova (dinamiki programi, akcijske mjere).

4. Zakljuni rezime
Temelji strategije prometnog razvitka 1 2 3 4 5 6 7 Integriranost u europskoj prometnoj mrei Pravino odreivanje cijena u prometu Zatita okolia Sigurnost u prometu Socijalna odgovornost Jaanje unutarnjeg trita Jaanje vanjske dimenzije trita

Ciljevi:

1 Koncipiranje razvojnih planova s prioritetom privlaenja Smjernice: meunarodnih prometnih tokova 2 Koncipiranje komplementarne prometne politike Prometna politika 1 2 3 4 5 Ciljano planiranje i upravljanje prometnim tokovima Smanjenje tetnog utjecaja prometa na okoli Poveanje sigurnosti u prometu Poveanje djelotvornosti prometnog sustava Kompenzacija posljedica deregulacije i liberalizacije trita

Ciljevi:

1 Konzistentna meuresorska suradnja u definiranju Smjernice: instrumenata regulativne, investicijske, fiskalne i socijalne politike te prostornog planiranja i upravljanja prometom Infrastruktura Ciljevi: 1 Formiranje prometne mree na naelu integralnosti i intermodalnosti uz uvaavanje supsidijarnih uvjeta odrivog razvitka

1 Definiranje glavnih prometnih pravaca (meunarodnih koridora) kao okosnice prometne mree 2 Postavljanje uravnoteenih uvjeta razvitka svih prometnih Smjernice: oblika 3 Dugoroni programi stimulacije ekoloki prihvatljivijih prometnih oblika (eljezniki, vodni, kombinirani, nemotorni promet)

Upravljanje (gospodarenje) 1 Djelotvornost u zadovoljavanju potreba individualne mobilnosti 2 Konkurentnost operatera davatelja usluga na slobodnom tritu

Ciljevi:

1 Restrukturiranje nacionalnih poduzea 2 Razdvajanje operative infrastrukture od operative prijevoznitva i operative upravljanja tokovima Smjernice: 3 Privatizacija operative prijevoznitva i upravljanja tokovima 4 Osiguranje uvjeta komercijalnoga gospodarenja infrastrukturom (komercijalizacija/privatizacija) Institucionalno-pravni okviri Ciljevi: 1 Jedinstven regulator prometnog sektora Ministarstvo pomorstva, prometa i veza (MPPV) 2 Komplementarna prometna regulativa - normativa

1 Delegiranje nadlenosti regulative iskljuivo u prometni resor (MPPV) 2 Utemeljenje stoernog tijela za prometnu politiku (sustavno Smjernice: prometno planiranje i upravljanje) 3 Usklaivanje prometne regulative normative, komplementarno EU propisima