TRANSPORTNA POLITIKA EU Temeljna naela zajednike transportne politike EU utvrena su u Glavi VI, lanci 90 100 Lisabonskog ugovora.

. Ciljevi zajednike transpotne politike su sljedei:

utvrditi zajednika pravila koja se primjenjuju na meunarodni prijevoz na teritorij ili s teritorija drava lanica, odnosno na prijevoz preko podruja jedne ili vie njih, utvrditi uvjete pod kojima prijevoznici koji nemaju sjedite ili prebivalite na podruju neke drave lanice mogu unutar te drave lanice obavljati usluge prijevoza, te usvajati mjere za poboljanje sigurnosti prijevoza, i sve druge odgovarajue propise.

Postupak odluivanja O pitanjima zajednike transportne politike Vijee odluuje kvalificiranom veinom u postupku suodluivanja s Europskim parlamentom sukladno lanku 251 Ugovora o funkcioniranju Europske unije, nakon savjetovanja s Gospodarskim i socijalnim odborom i Odborom regija. Od toga pravila izuzete su mjere za koje se oekuje da bi mogle ozbiljno utjecati na ivotni standard i na zaposlenost u odreenim podrujima, te na uporabu prometne infrastrukture. Takve propise Vijee donosi jednoglasno, postupkom savjetovanja s Europskim parlamentom i Gospodarskim i socijalnim odborom. Takoer, u sluaju posebnih mjera koje se odnose na pomorski i zrani promet, Vijee moe kvalificiranom veinom odluiti koju proceduru primijeniti u pojedinom sluaju. Razvoj politike Uspostava zajednike prometne politike najavljena jo Rimskim ugovorom, kada je definiran cilj transportne politike, nediskriminatorna politika cijena prijevoza putnika i robe s obzirom na podrijetlo ili odredite, razvoj i financiranje infrastrukture te formuliranje zajednike transportne politike. Sloboda pruanja usluga i promet definirani su lankom 51. st. 1 Rimskog ugovora, koji odreuje da je sloboda pruanja usluga u podruju prometa ureena odredbama Sporazuma koje se odnose na promet. Znatniji napredak postignut je tek 1985. godine, kada je objavljena Bijela knjiga o dovretku unutarnjeg trita (White Paper on Preparation of the Associated Countries of Central and Eastern Europe for Integration into the Internal Market of the Union, COM(95) 163, svibanj 1995.). Zahvaljujui ukidanju granica te veoj liberalizaciji i usklaivanju propisa, stvaranje jedinstvenog trita oznailo je prekretnicu u razvoju zajednike prometne politike. U prosincu 1992. Komisija je objavila Obavijest o buduem razvoju zajednike prometne politike, koja je oznaila pomak s dotadanjeg sektorskog na integrirani pristup zajednikoj prometnoj politici i naglasila nova pitanja, poput sigurnosti prometa, zatite okolia, socijalne zatite, vanjskih odnosa te politike cijena. Istim dokumentom pokrenuta je inicijativa stvaranja transeuropskih prometnih mrea u sklopu ireg projekta Transeuropske mree, projekta uspostave zajednikih europskih mrea u energetici, prometu i telekomunikacijama. Meu prioritetnim projektima

TENs-a su uklanjanje uskih grla na glavnim istono-zapadnim unutarnjim vodenim putovima koji povezuju Rajnu, Majnu i Dunav; program za reguliranje prometa na putovima izvan obala EU-a; nekoliko nadogradnji eljeznica u smjeru sjever-jug te istok-zapad. U srpnju 1995. Komisija je usvojila i obavijest pod nazivom Zajednika prometna politika: Akcijski program 1995. - 2000., koja se temeljila na tri glavna aspekta: poboljanje kvalitete prometa koritenjem novih tehnologija, poboljanje djelovanja jedinstvenog trita, te razvoj vanjske dimenzije prometne politike. Prioriteti akcijskog programa za razdoblje 2000. - 2004. postavljeni su u dokumentu Europske komisije pod nazivom Odriva mobilnost: Perspektive za budunost (The Common Transport Policy: Sustainable Mobility Perspectives for the Future, COM(1998) 776 final/2, 21.12.1998.). Strategija razvoja U Bijeloj knjizi o prometu koja je usvojena u rujnu 2001., a predstavljala je najvaniji strateki dokument za dugoroni razvoj zajednike prometne politike za narednih deset godina, Komisija je postavila ciljeve za svaki sektor, od kojih je veina provedena. Dokument je sadravao plan djelovanja za poboljanje kvalitete i uinkovitosti europskog prometa. Temeljila se na ezdeset mjera koje su imala za cilj reorganizaciju postojee prometne politike kako bi ona bila odriva i kako bi se izbjegli veliki ekonomski gubici zbog zakrenosti, zagaivanja okolia i prometnih nezgoda. Konani je strateki cilj bilo postizanje ravnotee izmeu razliitih oblika prometa do 2010.godine i to aktivnom politikom koja bi trebala revitalizirati eljezniki promet, te promicati promet morem i unutranjim plovnim putovima. U pregledu te prometne politike iz lipnja 2006. godine, Europska komisija je zakljuila kako bi se kratkoroan fokus akcijskog plana u budunosti trebao usmjeriti na ostvarivanje vee konkurentnosti eljeznica, uvoenje politika luka, razvoj inteligentnih prijevoznih sustava (ITS), naplaivanje koritenja infrastrukture, proizvodnju vee koliine biogoriva te istraivanje naina za smanjenje zakrenosti gradova i velegradova. Budui da se pribliava kraj tog desetogodinjeg perioda koji je pokrivala Bijela knjiga, Komisija je izdala novi dokument koji predstavlja novu strategiju razvoja prometa u budunosti pod nazivom Priopenje o budunosti u prometu (Communication on the Future on Transport), a koju je Komisija 17.lipnja 2009. usvojila.

Kljuna pitanja Promoviranjem principa intermodaliteta EU nastoji ostvariti integraciju razliitih prometnih sektora u efektivne logistike lance kako bi se sektori optimalno koristili, te kako bi se smanjili prometni zastoji. Radi promicanja inovativnih rjeenja za to podruje otvoren je od 2003. europski financijski program Marco Polo. Radi udovoljavanja ekolokim standardima na podruju prometa EU radi na omoguavanju oporezivanja prometne infrastrukture. Tako je u oujku 2005. izdana nova direktiva o Eurovinjeti, koja dravama lanicama omoguava uvoenje poreza na svim vrstama cesta, ne

samo na autocestama. Komisija takoer radi na izradi modela za internalizaciju eksternih trokova koji e biti primjenjiv za sve prometne sektore. Oko etvrtine svih emisija ugljinog dioksida (CO2) u EU rezultat su aktivnosti na podruju prometa. Kako bi se emisije ugljinog dioksida iz automobila do 2010. smanjile na 120g/km, Komisija je 2007. predloila uvoenje obvezujuih ciljeva. Cijeli projekt poiva na namjeri da predloene mjere budu od koristi za sve zainteresirane strane. Radi smanjivanja ovisnosti o nafti Komisija je za cilj postavila poveanje udjela alternativnih goriva u podruju prometa na 10 % do 2020. Naime, efikasnije koritenje goriva e dovesti do znaajnih uteda kod vozaa, a otvara se perspektiva automobilskoj industriji EU-a da svoj razvoj i konkurentnost u svjetskim razmjerima temelji upravo na razvijanju tehnologija upotrebe energije, da na tom polju zauzme vodee mjesto po inovacijama, umjesto da svoj razvoj temelji na staroj paradigmi veliine i snage automobila. Europska unija i dalje nastoji prepoloviti smrtnost na cestama. Stoga je 2003. Komisija usvojila Trei akcijski plan o sigurnosti na cestama (The European Commissions Road Safety Action Programme 2003-2010, COM(2003) 311 final, listopad 2003.), koji je usmjeren na poboljanje ponaanja vozaa, te na stvaranje sigurnijih vozila i infrastrukture. Akcijski plan 2006. proao je kroz srednjoronu evaluaciju koja je zakljuila da je napredak vidljiv, ali nedovoljan za postizanje konanog cilja. Porast zrakoplovnog prometa posljednjih 15-ak godina donio je poveanu emisiju ugljinog dioksida u ovom podruju za 73%. Stoga je EU 2006. godine predloio plan ukljuivanja zrakoplovnih tvrtki u Europski sustav trgovine staklenikim plinovima. Komisija je takoer u lipnju 2006. godine potpisala sporazum izmeu zemalja lanica Unije, Norveke, Islanda, zemalja zapadnog Balkana i UNMIK-Kosova radi stvaranja jedinstvenog zranog prostora nad podrujem EU-a. Stvaranje jedinstvenog europskog zranog prostora dalo je poticaj politikoj i ekonomskoj integraciji Europe u kojoj zrani prijevoz igra kljunu ulogu. Paket mjera pod imenom ''Jedinstveno nebo'' je uspostavom jedinstvenog europskog zranog prostora omoguilo daljnje poboljanje sigurnosti, smanjivanje trokova i kanjenja, manju emisiju ugljinog dioksida, nova radna mjesta te profit industrije na globalnom tritu jer paket obuhvaa i poboljanja u istraivanjima i tehnologijama. Osim pomoi iz programa Taiex i IPA, 2008.godine je uspostavljen i novi Program pomoi za zrani promet, koji prua svu potrebnu tehniku pomo za provedbu zrakoplovnih standarda Unije. Posljednjih desetak godina drastino se poveao broj osobnih automobila u europskim gradovima, to stvara prometne, ekoloke i sigurnosne probleme. Kako bi se ohrabrilo lokalne vlasti da omogue kvalitetno investiranje u ist i efikasan javni prijevoz, Komisija je rujna 2007. objavila Zelenu knjigu o gradskom prometu (Green Paper Towards a New Culture for Urban Mobility, COM(2007) 551 final, 25. 9. 2007.). Danas prometna industrija zauzima vano mjesto u gospodarstvu EU-a; sudjeluje sa 10% u BNPu Unije, zapoljava vie od deset milijuna ljudi, a na nju se odnosi 40% ukupnog ulaganja drava lanica i 30% ukupne energetske potronje u Uniji.

Institucije Podrujem prometne politike u Europskoj komisiji bavi se povjerenik Siim Kallas u sklopu Ope uprave za promet. Meu ostalim vanim institucionalnim subjektima su:

Vijee EU: Vijee ministara prometa, telekomunikacija i energetike Europski parlament: Odbor za regionalnu politiku, promet i turizam Europska agencija za pomorsku sigurnost - EMSA Europska agencija za zrakoplovnu sigurnost - EASA Europska svemirska agencija - ESA Europska konferencija ministara prometa - ECMT Europska eljeznika agencija ERA Europska GNSS nadzorna ustanova GSA Izvrna agencija za trans-europske prometne mree - TEN-TEA