Utjecaj turističkih

trendova na održivi
razvoj turizma
1. Tematska jedinica
 Do 2018.g. broj međunarodnih dolazaka turista je porastao na 1,4 milijarde
 Prema UNWTO
 broj noćenja međunarodnog turizma povećao se za 6%
 Stopa rasta globalne ekonomije 3,7%

 Globalna potražnja za turističkim destinacijama se povećava što znači da potražnja nije

više koncetrirana na nekoliko zemalja

 Kretanja utječu na motive putovanja i stvaraju nove oblike ponude

 Budući rast putovanja ovisi o suočavanju ponude sa novim izazovima na turističkom

tržištu

 Veći tržišni sustavi se lakše počinju prilagođavati

 Darbi i Hall opisuju metode kojima je moguće povećati kvalitetu i količinu podataka
istraživanja s obzirom na moć i utjecaje elitnih subjekata i turizmu

 Time ukazuju na pretpostavke za razvoj luksuznih turističkih formi

 Da bi se razvio optimalni model razvoja turizma nužno je analizirati elemente destinacijskog

sustava
 Destinacijski imidž ovisi o:
 analizi prednosti i nedostataka razvoja ponude destinacija,
 razvoju kratkoročnih modela (koordinacija cijena među tvrtkama)
 razvoju dugoročnih modela (zajednička dobrobit)
 optimalnom stupnju sofisticiranosti turističkog proizvoda i koordinacije dionika
 Potrebno je ispitati i socio-kulturni utjecaj razvoja turizma
 Broj putnika koji preferiraju luksuzne ponude raste

 Oltean je identificirao obilježja koje brand pretvaraju u prestižni

 Događaji postaju važni

 Prema Wiedmann-u, Hennings-u, Siebelsu klijent će luksuz doživljavati kao težnju zadovoljavanja
više vrijednosti:
 Financijske (cijena)
 Funkcionalne (iskorištenost, kvaliteta, jedinstvenost)
 Osobne (hedonizam, poistovjećenje, materijalna vrijednost)
 Društvene (eminencija, prestiž)

 Manhas, Dogra, Gupta (2012) su ispitali utjecaj elemenata koji čine brend destinacije
(materijalnih/nematerijalnih) na dolaske turista s aspekta posjetitelja
 Utvrdili su značajnu povezanost između elemenata izgradnje tržišne marke prema destinacijskoj
prepoznatljivosti, promociji destinacije i dugoročnoj izgradnji brenda destinacije.
 Naglasak se stavlja na etičnost u komunikaciji s potrošačima, okolišem, lokalnim rezidentima, zemlje u
razvoju (gdje se posebno krše ljudska prava)…

 Još više zato što raste korištenje inovativnih tehnologija

 Organizatori putovanja, putničke agencije, prometna i ugostiteljska industrija moraju razviti nove
strategije za rješavanje problematičnih situacija u turizmu usko vezane za etičnost

 Može se preispitati rast veličine i koorporacije (npr. Siromašne zemlje nemaju značajnijih koristi od
velikih tvrtki u turizmu), jačanje koncetracije i strategije tržišne subsegmentacije

 Nužno je istražiti tip i potrebu turista kako bi se razumijeli procesi donošenja odluka, politike i
percepcije o destinaciji na globalnoj razini djelovanja u turizmu
EKONOMSKI TRENDOVI EUROPSKE
EKONOMIJE I PRILIKE ZA TURIZAM
 Proizvodnja i trgovina još su uvijek koncetrirani na zemlje OECD-a i neke zemlje u
rapidnom rastu poput Kine, Rusije ili zemlje u nastajanju poput Indije, Brazila i
Južne Afrike

 Rast se uglavnom odvija u zemljama trećeg svijeta i na tržištima u nastajanju

 Pojavnost epidemija i pandemija ukazuju na osjetljivost gospodarstva na vanjske

utjecaje, posebice u slučaju kineske ekonomije

 Unutar zemalja OECD-a trgovina je snažno regionalizirana

 Uspostavljene su mreže za proizvodnju međunarodne trgovine
 Odvija se transnacionalna razmjena proizvoda, usluga, informacija i ljudi
 Prema istraživanju Svjetske trgovinske organizacije (WTO) globalna trgovina robom
rasla je u prosjeku 6% godišnje između 1948. i 2000.g.

 Prema podatcima WTTC-a turistička industrija u 2018. godini porasla je u prosjeku za

3,9%, dok je europska ekonomija u prosjeku rasla za samo 3,2 postotna boda

 Prepoznat je potencijal razvoja kroz mogućnost diverzifikacije ponude kao i

specijalizacije iste u međunarodnom turizmu

 Trendovi europskog gospodarstva uvjetuju i razvoj turističke ponude, a to su

1. RAST OVISNOSTI MLADIH O STARIJIM GENERACIJAMA
2. DEMOGRAFSKE PROMJENE
3. POVEĆANJE TROŠKOVA ZDRAVLJA I SKRBI
4. RASPOLOŽIVI DOHODAK
5. RADNO VS. SLOBODNO VRIJEME
6. PROŠIRENJE EU NA EKONOMIJE ZEMALJA ISTOČNE EUROPE
1. Rast ovisnosti mladih o starijim
generacijama
 Mlade generacije proživljavaju neravnomjernost u distribuciji bogatstva

 Istovremeno udio starijeg stanovništva je znatno povećan te se načini financiranja troškova

pronalaze u prihodima ostalih (mlađih) generacija

 Nejednakost dohotka mlade tjera na nemilosrdnu tržišnu utakmicu koji su suočeni sa

skupoćom stanovanja i obrazovanja

 To dovodi do povećanja broja zajedničkih obitelji

 S obzirom na navedeno milenijci pronalaze izlaz kod „dobrodržećih i stojećih babyboomer-a”

u zajedničkim putovanjima (sa svojim roditeljima)

 Na taj način pronalaze vremena za sebe ili pak uživaju u luksuznijim ponudama koje si sami
nebi mogli priuštiti
2. DEMOGRAFSKE PROMJENE
 Na globalnoj razini populacija će i dalje rasti

 Turistička industrija je heterogena i usko isprepletena sa svojim socijalnim i prirodnim

kontekstom više nego bilo koja industrija

 Sociodemografske promjene, posebice starenje društva, donijet će drastične promjene u

turizmu

 Zbog demografskog razvoja, segment turističkog tržišta starijih građana nastaviti će rasti u
Europi

 Dok je medijan u Europi 1950. bio 31 godina, porastao je na 38. godina u 2005. godini.

 Procjenjuje se da će medijan u 2050. biti 48 godina

3. Povećanje troškova zdravlja i skrbi (1)
 Najjača europska ekonomija je Njemačka

 U 2001. godini 20,9% njemačkog stanovništva bilo je mlađe od 20 godina, dok je 24,1% bilo
iznad 60 godina

 Očekuje se da će u 2050. godini samo 16,1% stanovništva biti mlađh od 20 godina, a 36,7%
starijih od 60 godina

 Starenje stanovništva povećati će troškove zdravlja i skrbi

 Rezidencijalni turizam (turizam u kućama za odmor) razvijati će se u onim destinacijama koje

prati kvaliteta zdravstvene infrastrukture
3. Povećanje troškova zdravlja i skrbi (2)

 Prema vodećim tržišnim istraživanjima u generaciju „Z” se svrstava tržišna niša od 6-20 ili 7-
22 godine starosti

 Ova tržišna skupina iskazuje važnost sigurnosti i stabilnosti kod putovanja dok je najvišim
intezitetom određena prema jačanju odnosa u turizmu, slobodi i fleksibilnosti

 Ukazuje se na potrebu za ukazivanjem važnosti sigurnosti i stabilnosti, a time i zdravlja kod

ovog tržišnog segmenta

 Zbog svega se sve više preferiraju destinacije u okruženju

 Time se ostvaruju i koristi za nacionalnu ekonomiju i klijenta (zdravstveni turizam,

personalizirani pristup, specijalizirane ponude i ekspertize) i unapređuje se ponuda (elitni
posjeti, pametne specijalizacije, uključivanje lokalnih dionika, više cijene, prihodi zajednici)
4. Raspoloživi dohodak (1)
 Dob za umirovljenje, pad mirovinskih doprinosa, povećanje očekivanog životnog vijeka i duljih
mirovina su razlozi koji prijete sustavima socijalnog osiguranja.

 Sa jedne strane nalazi se stanovništvo sa visokim primanjima i bogatstvom, a sa druge strane

stanovništvo sa relativno malo novaca.

 U seniorskom turizmu (turizmu zrelih) pojavljuju se dva trenda za koja turistička industrija mora
razviti ciljane ponude, podjela starijih građana na
 „potrošače koji imaju iskustva” i
 „potrošače koji štede”.

 Da bi se uspješno riješile ove heterogene ciljne skupine potrebno je opsežno i temeljito znanje o
različitim motivima i načinima života

 Takvi trendovi utjecati će na dizajn putovanja (ritam putovanja, vrijeme putovanja, izbor
destinacije, kombinirano poslovno i privatno putovanje).
4. Raspoloživi dohodak (2)

 Pojmovi individualizacije i putovanja prelaze u fokus turističkih agencija.

 Tržišna generacija „Y” biva „visoko povezana” pomoću digitalne tehnologije,

obrazovana i značajno informirana, pa time i osnažena.

 Pogođeni globalnom ekonomskom krizom oni postaju cjenovno osjetljivi

potrošači i žele prije putovanja prikupiti više informacija putem društvenih
mreža.
5. Radno vs. slobodno vrijeme

 Rad sa skraćenim radnim vremenom, drugi ili treći posao, potpuno ili
djelomično samozapošljavanje više ne predstavljaju marginalni fenomen.

 Sustav rada s punim radnim vremenom vjerojatno će se i dalje mijenjati.

 Privremeni zaposlenici pa i alternativni radni odnosi će se povećavati.

 Potreba za odmorom od radnih procesa će se povećavati, ali će se i posao

spajati s razonodom (poslovna putovanja i trend „bleisure”)
6. Proširenje EU na ekonomije zemalja Istočne Europe

 Nove zemlje EU još su neistražene i imaju veliki turistički potencijal.

 Cjenovno su povoljne, te su povezane pomoću niskotarifnih linija zrakoplova

 Prednost tih zemalja je što nisu nužno vezane uz nesigurnosti koje prate „velike” zemlje poput međunarodnog
terorizma

 Doživljavaju se kao zapuštene, ali zanimljive

 Npr. Turistički rast Ruminjske podrazumijeva širok raspon zemlje, od Transilvanije, Bukurešta do Crnog mora

 Turistička potražnja nije koncetrirana na nekoliko zemalja, pa se javljaju prilike za razvoj novih destinacija
ANALIZA TRENDOVA NA TURISTIČKOM
TRŽIŠTU U REPUBLICI HRVATSKOJ
 Trendovi na turističkom tržištu potražnje u
Hrvatskoj prije pandemije

Opis Broj turista Broj noćenja Prosječan broj dana boravka turista
u destinaciji

2016.g. 2017.g. 2018.g. 2019.g. 2016.g. 2017.g. 2018.g. 2019.g. 2016. 2017.g. 2018. 2019.g.
g. g.

Domaći
1 748 590 1 837 681 2 021 000 2 211 000 5 819 465 5 978 264 6 476 000 7 094 000 3.3 3.3 3,2 3,2
turisti

Strani
13 714 570 15 592 899 16 645 000 17 353 000 72 099 390 80 221 997 83 175 000 84 147 000 5.2 5.1 5,0 4,8
turisti

Ukupno 15 463 160 17 430 580 18 666 000 19 564 000 77 918 855 86 200 261 89 651 000 91 241 000 5.0 4.9 4,8 4,7
Analiza broja turista i broja noćenja za
vrijeme pandemije

Godina Broj turista Broj noćenja

U 2020.g.
2016 15.463.160 77.918.855
zbog
2017 17.430.580 86.200.261 pandemije
2018 18.666.000 89.651.000 ostvareno
je 36%
2019 19.546.000 91.241.000
broja
2020 7.001.128 40.794.455 turista u
odnosu na
2019.g., te
45% broja
noćenja
Prosječan broj dana boravka turista u Hrvatskoj

Godina Prosječan broj dana

2016 5,04
2017 4,95
2018 4,80
2019 4,66
2020 5,83
 U 2020.g. turisti su prosječno boravili u Hrvatskoj 5,8 dana, što u usporedbi sa
2019.g. (4,7 dana) za 1,1 dan više!!!

Zašto?
 Prosječan broj noćenja po dolasku po mjesecima
2018.-2019.
2018.g. 2019.g.
Siječanj 2,53 2,43
Veljača 2,21 2,08
Ožujak 2,30 2,10
Travanj 2,64 2,69
Svibanj 3,51 3,13
Lipanj 4,51 4,46
Srpanj 5,99 5,90
Kolovoz 6,19 5,89
Rujan 4,65 4,78
Listopad 2,93 2,86
Studeni 2,10 2,10
Prosinac 2,10 2,09
Prosječno
ukupno 4,8 4,7
 Prosječan broj noćenja po dolasku prema
smještajnim kapacitetima 2018.-2019.
2018.g. 2019.g.
Hoteli 3,3 3,2
Turistička naselja 5,8 5,8
Turistički apartmani 6,1 5,9
Kampovi 6,6 6,6
Privatne sobe 5,8 5,6
Lječilišta 7,5 8,7
Odmarališta 7,0 6,9
Hosteli 2,5 2,5
Ostalo 3,1 3,7
Nekategorizirani 3,7
objekti 7,0
Ukupno 5,0 4,8
 Prosječan broj noćenja po dolasku prema zemlji
porijekla turista 2018.-2019.
2018.g. 2019.g.
Njemačka 7,2 6,9
Austrija 5,3 5,3
Slovenija 5,2 5,1
Italija 4,4 4,4
Poljska 6,5 6,3
Ujedinjeno Kraljevstvo 5,1 5,0
Češka 6,8 6,7
Mađarska 3,6 3,5
Francuska 2,5 2,5
SAD 5,0 4,9
Ostali 3,8 3,6
Ukupno strani 5,0 4,8
Utjecaj pandemije
 Analiza broja dolazaka 2019.-2020.g. po mjesecima
DOLASCI DOLASCI Indeks
2019.g. 2020.g. 2020/2019
Siječanj 207.643
219.733 106
Veljača 264.484
278.741 105
Ožujak 449.620
104.391 23
Travanj 1.105.999
2.241 0
Svibanj 1.569.271
62.049 4
Lipanj 2.921.391
U 2019.g. 797.696 27 U 2020.g.
Srpanj 4.325.686 od lipnja 2.245.831 52 od lipnja
Kolovoz do rujna do rujna
4.712.039
ostvareno 2.467.957 52 ostvareno
Rujan 2.170.611 je 72% 488.212 22 je 85%
Listopad 1.076.316
godišnjih godišnjih
dolazaka 184.593 17
dolazaka
Studeni 390.886
87.224 22
Prosinac 372.200
62.460 17
Ukupno
19.566.146 7.001.128 36
 Analiza broja noćenja 2019.-2020.g. po mjesecima
NOĆENJA NOĆENJA Indeks
2019.g. 2020.g. 2020/2019
Siječanj 504.434
544.760 108
Veljača 549.613
610.491 111
Ožujak 943.716
289.621 31
Travanj 2.975.446
34.063 1
Svibanj 4.916.614
166.975 3
Lipanj 13.016.832 U 2019.g.
3.588.684 28 U 2020.g.
od lipnja
Srpanj 25.522.680 od lipnja
do rujna 14.666.043 57
Kolovoz 27.771.360 ostvareno do rujna
16.697.261 60 ostvareno
Rujan
je 84%
10.365.761 je 93%
godišnjih 3.126.065 30
Listopad 3.080.470 noćenja godišnjih
617.927 20
noćenja
Studeni 819.266
268.598 33
Prosinac 776.739
183.967 24
Ukupno
91.242.931 40.794.455 45
Analiza broja turista i noćenja stranih turista prema zemlji porijekla 2019-2020.g.

Zemlje Broj Broj Indeks Udjel % u Noćenja Noćenja Indeks Udjel u %

turista turista 20/19 2020.g. 2019.g. 2020.g. 20/19 2020.g.
2019. 2020.
Njemačka 2.881.284 1.480.454 51 26,8 19.944.549 11.739.390 59 33,3
Slovenija 1.426.246 769.264 54 13,9 7.503.053 4.727.223 63 13,4
Poljska 932.678 642.927 69 11,6 5.860.815 4.353.828 74 12,3
Češka 742.248 481.458 65 8,7 4.985.029 3.212.204 64 9,1
Austrija 1.385.004 355.457 26 6,4 7.056.926 2.097.557 30 5,9
Italija 1.175.069 228.458 19 4,1 5.141.064 1.231.506 24 3,5
Mađarska 617.391 211.620 34 3,8 3.043.319 1.167.009 38 3,3
Slovačka 439.538 145.310 33 2,6 2.817.452 970.540 34 2,7
Francuska 629.231 137.823 22 2,5 2.228.227 527.671 24 1,5
UK 859.189 118.514 14 2,1 4.326.925 595.914 14 1,7
Ostalo 10.481.490 3.031.076 29 54,8 48.008.307 19.880.481 41 56,3
Ukupno 17.261.838 5.529.589 32,03 100,0 83.468.064 35.296.890 42 100,0
strani
Analiza broja turista po županijama po mjesecima 2019-2020
ŽUPANIJA BROJ BROJ TURISTA Indeks
TURISTA 2020.G. 20/19
2019.G.
Zagrebačka županija 139.913 42.206 30,17

Krapinsko-zagorska 177.835 89.836 50,52

Sisačko-moslavačka 38.021 12.985 34,15
Karlovačka županija 364.517 101.861 27,94
Varaždinska županija 81.284 45.180 55,58 Najmanje
Koprivničko-križevačka 18.924 7.253 38,33 smanjenje
Bjelovarsko-bilogorska 24.323 10.178 41,85
Primorsko-goranska 2.966.489 1.323.560 44,62
Ličko-senjska 820.648 267.856 32,64
Virovitičko-podravska 16.710 6.918 41,40
Požeško-slavonska 19.706 9.347 47,43
Brodsko-posavska 36.759 15.124 41,14
Zadarska 1.751.741 799.711 45,65
Osječko-baranjska 107.598 42.820 39,80
Šibensko-kninska 1.009.451 400.046 39,63
Vukovarsko-srijemska 80.549 29.380 36,47
Splitsko-dalmatinska 3.657.001 1.223.590 33,46
Istarska županija 4.481.698 1.736.315 38,74
Dubrovačko-neretvanska 2.237.036 455.106 20,34 Najveće
smanjenje
Međimurska županija 81.924 39.384 48,07
Grad Zagreb 1.454.019 342.472 23,55
UKUPNO 19.566.146 7.001.128 35,78
Analiza broja noćenja po županijama po mjesecima 2019-2020
ŽUPANIJA BROJ BROJ Indeks
NOĆENJA NOĆENJA 20/19
2019.G. 2020.G.
Zagrebačka županija 225.561 82.323 36,50

Krapinsko-zagorska 386.985 200.684 51,86

Sisačko-moslavačka 95.372 35.173 36,88
Karlovačka županija 626.231 179.963 28,74
Varaždinska županija 184.409 85.036 46,11
Koprivničko-križevačka 35.010 17.856 51,00
Bjelovarsko-bilogorska 77.513 34.624 44,67
Najmanje
Primorsko-goranska 15.314.671 7.824.289 51,09
Ličko-senjska 2.856.171 1.330.923 46,60
smanjenje
Virovitičko-podravska 44.744 14.102 31,52
Požeško-slavonska 41.486 21.399 51,58
Brodsko-posavska 60.030 24.390 40,63
Zadarska 9.868.704 5.474.422 55,47
Osječko-baranjska 217.692 97.350 44,72
Šibensko-kninska 5.549.445 2.709.092 48,82
Vukovarsko-srijemska 134.308 47.335 35,24
Splitsko-dalmatinska 17.966.287 7.879.561 43,86
Istarska županija 26.388.645 11.452.784 43,40
Dubrovačko-neretvanska 8.259.204 2.407.399 29,15 Najveće
smanjenje
Međimurska županija 196.922 95.673 48,58
Grad Zagreb 2.638.962 780.077 29,56
UKUPNO 91.168.352 40.794.455 44,75
 Trend prosječne dnevne turističke
potrošnje u Hrvatskoj 1997- 2019 (u €)
120

100
97,9

80
78,77

60 66,36

55,47 58
48,91
40

34,58
29,69
20

0
1997 2001 2004 2007 2010 2014 2017 2019
Izvor: Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj: TOMAS 2001, TOMAS 2004, TOMAS 2007, TOMAS 2010,
TOMAS 2014 I TOMAS 2017, TOMAS 2020 Institut za turizam, Zagreb.
Struktura prosječne dnevne potrošnje
tursta prema regiji u 2019 (u €)

Regija €
Jadranska Hrvatska 96,86
Kontinentalna Hrvatska 115,38
1. Da li je pandemija utjecala na sezonalnost? Kako?

2. Da li je pandemija jednako utjecala na sve

destinacije?
ANALIZA SVJETSKIH TURISTIČKIH
TRENDOVA
Turizam kao pojava potiče globalizaciju.

Povećanje broja putnika

Rast broja putnika prema UNWTO-u

Godina Broj putnika
1950.g. 25 miliona
1970.g. 70 miliona
1997.g. 617 miliona
2010.g. 1 mlrd.
2020.g. 1,6 mlrd.
2030.g 1,8 mlrd.
MEĐUNARODNI DOLASCI TURISTA PREMA MAKROREGIJAMA 2000-2016.

Indeks
Međunarodni dolasci u milionima %
Makroregija

2000 2005 2010 2015 2016 16/15 15/10

Svijet
677 807 948 1.189 1.235 3.87 25.42

Europa 388.2 448.9 484.8 603.7 616.2 2.07 24.53

Azija i Pacifik
110.1 153.5 204.9 284.0 308.4 8.59 38.6

Sjeverna i južna
Amerika 128.2 133.3 150.6 192.7 199.3 3.43 27.95

Afrika
26.2 34.8 49.9 53.4 57.8 8.24 7.01

Bliski Istok
24.1 36.3 58.2 55.6 53.6 -3.6 -4.47
 Međunarodni dolasci turista po mjesecima u 2020.g. – Top 10 destinacija u svijetu
Destinacij Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac 2020
e
Kina -18 -92 -94 -99 -98 -97 -94 -92 -91 -92 -91 -89

Francuska

Njemačka 2 1 -71 -97 -95 -83 -62 -60 -63 -77 -92 -69

Italija 4 -8 -83 -90 -84 -72 -55 -45 -47 -66 -63

Meksiko 9 12 -34 -79 -74 -75 -67 -62 -40 -44 -46 -52

Španjolsk -1 1 -64 -100 -100 -98 -75 -76 -87 -87 -90 -78
a
Tajland 2 -43 -76 -100 -100 -100 -100 -100 -100 -100 -100 -100 -83

Turska 16 4 -68 -99 -99 -96 -86 -71 -59 -59 -61 -73

V.Britanij 7 6 -54 -97 -96 -95 -82

a
SAD 0 -1 -49 -96 -96 -95 -93 -91 -91 -89 85 -77

Svijet -1 -16 -64 -97 -96 -91 -80 -77 -79 -83 -88 -85 -74

Hrvatsk +6 +5 -77 -100 -96 -73 -48 -48 -78 -83 -78 -83 -64
a
  Pandemija COVID-19 je imala najveći negativan
utjecaj u Hrvatskoj u travnju i svibnju kao i u
ostalim svjetskim destinacijama.

 Na godišnjoj razini Hrvatska je među destinacijama

sa manjim negativnim utjecajem COVID-a 19.
Svibanj, 2020 UNWTO je izdao GLOBALNE SMJERNICE ZA PONOVNO POKRETANJE TURIZMA

PRIORITETI OBNOVE TURIZMA

1. Osigurati likvidnost i zaštititi radna mjesta.

2. Vratite povjerenje kroz sigurnost i sigurnost.
3. Javno-privatna suradnja za učinkovito otvaranje.
4. Otvoriti granice s odgovornošću.
5. Uskladiti i koordinirati protokole i postupke.
6. Poslovi s dodanom vrijednošću kroz nove tehnologije.
7. Inovacije i održivost kao nova norma.
GLOBALNE SMJERNICE

1. Sigurno i neometano upravljanje granicama (zračni, pomorski i kopneni

promet
2. Privatni sektor
3. Sigurno putovanje zrakom
4. Gostoljubivost
5. Touroperatori i putničke agencije
6. Sastanci i događanja
7. Atrakcije i tematski parkovi
8. Destinacijsko planiranje i menadžment
 7. Atrakcije i tematski parkovi

HIGIJENA I OPERACIJE
1. Dopustite ljudima da uživaju u sadržajima i potaknite upotrebu maski / pokrivača za lice za goste i osoblje.

2. Smanjite dodirna područja gdje je to moguće i često sanirajte površine osjetljive na dodir.

3. Zaštitite zaposlenike raznim pristupima, uključujući barijere, zaštitne obloge i distanciranje.

4. Upravljajte brojem ljudi u objektima i definirajte protokole za put protoka posjetitelja i upotrebu zajedničkih prostora.

5. Smanjite ili upravljajte kapacitetima kako biste omogućili odgovarajuće socijalno distanciranje i u svakom trenutku nadzirajte kapacitet ulaza i
izlaza kako biste osigurali da gosti mogu održavati fizičko distanciranje u prostoru.

6. Gostima priopćite protokole i odgovornosti.

7. Postavite znakove ili oznake na kolnik kako biste ocrtali vodiče / prostore za fizičko udaljavanje.

8. Potaknite mrežno plaćanje i predbilježbe.

9. Primijenite nove tehnologije poput proširene stvarnosti ili virtualne stvarnosti kako biste poboljšali iskustvo posjetitelja prije, tijekom i nakon
posjeta.
 8. Destinacijsko planiranje i menadžment

1. Uvesti i prilagoditi djelotvorne i usklađene procese i postupke u skladu s procjenom rizika zasnovanom na dokazima iz javnog zdravstva i punom
koordinacijom s relevantnim partnerima iz javnog i privatnog sektora.

2. Podržati tvrtke u provedbi i obuci njihovog osoblja o novim protokolima (financiranje i obuka).

3. Pojačajte upotrebu tehnologije za sigurno, neometano i netaknuto putovanje u vašoj destinaciji.

4. Osigurajte pouzdane, dosljedne i lako dostupne informacije o protokolima privatnom sektoru i putnicima (pošaljite SMS turistima kako biste ih
informirali o nacionalnim i lokalnim zdravstvenim protokolima i relevantnim zdravstvenim kontaktima).

5. Stvoriti programe i kampanje za poticanje domaćeg tržišta u suradnji s privatnim sektorom (sheme poticaja, moguća revizija datuma odmora,
prijevozni kapaciteti, bonovi, itd.)

6. Promovirajte nove proizvode i iskustva usmjerena na individualne i male skupine putnika, poput: posebnih interesa, prirode, seoskog turizma,
gastronomije i vina, sporta itd.

7. Razmotrite pravila o privatnosti podataka kad postoji prijedlog za razvoj aplikacija za praćenje.

8. Poboljšajte i komunicirajte medicinsku sposobnost i protokole u destinaciji

9. Osigurati koordinaciju politika turizma, zdravstva i prometa.

10. Definirajte uloge i odgovornosti vlada, privatnog sektora i putnika.

STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVOJA TURIZMA REPUBLIKE HRVATSKE DO 2030.G.

 krovni strateški dokument koji će definirati viziju daljnjeg razvoja turizma, temeljen na načelima
održivosti, razvojnim potrebama i potencijalima

 Strategija će propisati strateške ciljeve, ključne pokazatelje učinka i ciljane vrijednosti pokazatelja.
Strategija će obuhvatiti i javne politike ostalih sektora koji su u uskoj interakciji i međuovisnosti s
turizmom te predstavljati uporište za obuhvat i daljnju konkretizaciju pitanja i mjera koja se dotiču
sektora turizma u izradi njihovih nacionalnih planova.

 Temeljem Strateške procjene utjecaja na okoliš

 člankom 63. stavkom 1. Zakona o zaštiti okoliša propisano je da se strateška procjena obvezno
provodi za strategije, njihove izmjene i dopune, a koji se donose na državnoj razini iz područja
turizma, kada daju okvir za zahvate koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
odnosno procjeni utjecaja na okoliš

 U sklopu Strategije planirana je i izrada Nacionalnog plana razvoja održivog turizma 2021. – 2027 u
skladu s Zakonom o zaštiti okoliša i Zakonom o zaštiti prirode
HVALA NA PAŽNJI!