Ekonomska održivost turizma

9. tematska jedinica
Neekonomske funkcije turizma
 Ishodi učenja
• Razlikovati društvene funkcije turizma
• Objasniti važnost povezanosti društvenih i ekonomskih funkcija
turizma
 Turizam – polifunkcionalna pojava

• Turizam - nije samo ekonomska aktivnost, nego je prvenstveno

sociokulturni fenomen

• Osnovne pokretačke činitelje čine:

• prirodne ljudske težnje za upoznavanje nepoznatih područja, ljudi i običaja,
• vjerske pobude,
• zdravstveni, sportski, rekreacijski, zabavni, istraživački, poslovni, putopisni,
pustolovni i drugi motivi i težnje
 Slobodno vrijeme u turizmu

jedan od temeljnih faktora koji omogućava razvoj određenih pojava

kao što je turizam.
ishodišna točka turizma Radno i slobodno
vrijeme

Slobodno vrijeme
i dokolica
 Slobodno vrijeme & dokolica
Slobodno vrijeme - ono koje ostaje
nakon ispunjenja svih radnih obveza, no
ono nije u potpunosti slobodno jer
obuhvaća brojne obiteljske i društvene
dužnosti, samo što su one izdvojene iz
organiziranog industrijskog rada.
Dokolica - ono vrijeme koje ostaje
kada se nakon što se ispune druge
obveze - rad, radne obveze, neradne
obveze i fiziološke potrebe.
• Kvalitativno korištenje slobodnog vremena
odvija se u sferi dokolice.
 Odnos radnog i slobodnog vremena

U suvremenom industrijskom društvu radno se vrijeme posljednjih sto

godina skratilo sa 70 na 40 sati tjedno.

Procjenjuje se kako će se radni tjedan skratiti na samo 30 sati.

POTROŠAČKO DRUŠTVO

Novi problem: kako kvalitetno ispuniti kvantitativno povećanje

slobodnog vremena?
 Aktivnosti u dokolici određene su:

• Društveni položaj
Subjektivnim • Obrazovanje

čimbenicima •
•
Sposobnosti
Stečene navike itd.

Objektivnim • Kulturno nasljeđe uže i šire okoline

• Aktualna ponuda
čimbenicima • Dostupnost određenih sadržaja itd.
 Ponašanje čovjeka u slobodnom vremenu

• Aktivnosti koje se iscrpljuju u • Svijest o čovjeku koji sebe

unošenju promjena u slobodne
trenutke da bi se uspostavila
prividna ravnoteža.
• Čovjek emocionalno ne potvrđuje
već ispražnjava.
smatra kao činitelja.
• Ovakvi oblici ponašanja
promatraju se s kvantitativnog i
kvalitativnog aspekta.
• Pridonosi obogaćivanju čovjekove
ličnosti, a zatim i ekonomskog
blagostanja

Neproduktivno Produktivno
(potrošačko) (djelatno)

Za osobe koje svoje slobodno vrijeme provode na neproduktivan način činjenica da se

fond slobodnog vremena povećava ne predstavlja pozitivnu stvar nego opasnost da se još
više alijeniraju (Relac i Bartoluci, 1987).
 TURISTIČKA
DOKOLICA –
kvalitativna
komponenta
slobodnog
vremena

SLOBODNO
VRIJEME –
prostor za
brojene
aktivnosti u
turizmu

TURIZAM
 Neekonomske (društvene) funkcije
turizma

Ekonomske funkcije turizma odražavaju se

prvenstveno na povećanje ekonomskog
Ekonomske i
blagostanja receptivnih turističkih zemalja neekonomske
Društvene (neekonomske ) funkcije funkcije turizma
turizma zajednički pridonose se međusobno
humanističkim vrijednostima turizma isprepliću!
(obogaćivanje čovjeka novim spoznajama,
doživljajima i aktivnostima).
Neekonomske (društvene) funkcije turizma

Kulturna i Sportsko-
obrazovna rekreacijska
funkcija funkcija

Politička i
Zdravstvena socijalna
funkcija funkcija
  Kulturno-obrazovna funkcija

Turisti putuju sa ciljem

upoznavanja kulturno-
Omogućava čovjeku
da upoznaje i uživa u Turizam pridonosi povijesnih vrijednosti neke
zemlje i različitih vidova
određenim kulturnim povećanju opće obrazovanja (učenje
vrijednosti u naobrazbe i stranih jezika, sudjelovanje
na različitim stručnim
turističkoj kulture ljudi. skupovima i sl.) – isprepliću
destinaciji. se kulturna i obrazovna
funkcija.
Kulturno-obrazovna funkcija

Kulturne turiste je moguće kvalificirati u 3 skupine:

Turisti motivirani Turisti inspirirani Turisti privučeni

kulturom kulturom kulturom

30% turista i 15% Turisti koji su privučeni

5-15% turista i 5% kulturom, iako unaprijed
lokalnog stanovništva.
lokalnog stanovništva. ne planiraju posjet
Posebno ih privlače
Primjer: odlazak na kulturnim atrakcijama, ali
predstave i koncerti, ih posjećuju ako su im
Dubrovačke ljetne igre
izložbe ponuđene za vrijeme
odmora.
  Zdravstvena funkcija turizma
Zdravlje je jedan od najstarijih, trajnih i najjačih motiva
turističkog gibanja i turizam uvijek i u svim svojim oblicima
manje-više vrši zdravstvenu funkciju (Alifer, 1982)

Zdravstveni motivi postaju jedan od glavnih motiva turističkog

putovanja

Zdravstveni turizam - privremena promjena stalnog boravišta

pojedinca u odrađeno povoljno klimatski ili kupališno mjesto
radi zdravstvene preventive, kurative i rehabilitacije (Rječnik
turizma).
 Zdravstvena funkcija turizma
Pripada Pripada Definira se kao
zdravstvenom zdravstvenom cjelokupan koncept
turizmu. turizmu. zdravlja, a
obuhvaća sva
područja zdravog
Obuhvaća različite Zasniva se na kretanja, tjelesnog

Zdravstveno-

Wellness
Medicinski turizam

preventivni turizam
postupke liječenja, medicinskim i vježbanja,
poput plastične drugim programima prehrane,
kirurgije, čiji je cilj opuštanja i
stomatologije i sl. prevencija bolesti, ovladavanja
tj. sprečavanje stresom do
bolesti i očuvanje osjećaja ugode i
zdravlja zadovoljstva.
Sportsko-rekreacijska funkcija

Turizam je postao sinonim rekreacije kao što je i rekreacija izvan domicila

postala sinonim turizma.

Gotovo je svaki turizam ujedno i neka vrsta rekreacije, ali svaka rekreacija
nije turizam.

Rekreacijska je funkcija turizma bitno utječe i na ekonomske funkcije turizma.

SPORTSKI TURZAM
 3 tipa sportskog turizma (Gibson, 2003)

Aktivni Događajni Nostalgični

 3 oblika sportskog turizma

Zimski sportsko-
Natjecateljski
rekreacijski

Ljetni sportsko-
rekreacijski
Izvor: Institut za turizam, TOMAS Hrvatska 2019
Izvor: Institut za turizam, TOMAS Hrvatska 2019
Izvor: Institut za turizam, TOMAS Hrvatska 2019
Politička i socijalna funkcija turizma

Politička funkcija turizma ogleda u tome što turizam pridonosi miru i

razumijevanju među ljudima.

Socijalna funkcija turizma utječe na smanjenje socijalnih i klasnih razlika

među narodima, na zbližavanje ljudi različitih kultura. Posebno se ovom
funkcijom turizma bavi sociologija turizma koja teži istražiti odnose
između domaćeg stanovništva i turista te posljedice turizma na
demografskom, sociokulturnom i ekonomskom prostoru.
Povezanost društvenih i ekonomskih funkcija turizma
Važno je:

shvaćanje turizma kao integralnog faktora sociokulturnog razvoja određene sredine,

ograničenje broja turista, radi prevelikog broja posjetitelja dolazi do uništenja onih
vrijednosti koje su ih i privukle;

izražavanje osnovnih vrijednosti dotične sredine, a ne samo onih koje se mogu prodati;

obrazovanje domicilnog stanovništva i priprema za kontakte s turistima;

obrazovanje turista i priprema za kontakte s domicilnim stanovništvom;

razvijanje i takvog turizma koji nije određen samo ekonomskim shvaćanjem.

Povezanost društvenih i ekonomskih funkcija turizma

Nužno je s jednakom pažnjom i važnošću tretirati ekonomske i društvene funkcije!

Receptivne turističke zemlje moraju voditi računa o ekonomskim funkcijama
turizma, jer bez ekonomskih učinaka turizam ne bi mogao egzistirati, ali ne smiju
se zapostaviti društvene vrijednosti turizma.
Društvene funkcije su one funkcije na kojima je turizam započeo i na kojima se
zasniva njegov budući razvoj.
Koristi od turizma ne smiju se mjeriti samo ekonomskim učincima, već se turizam
treba ponovno mjeriti ljudskim terminima!
Pripremljeno prema:

Čavlek, N., Bartoluci, M., Prebežac, D., Kesar, O. i dr. (2011).

Turizam – ekonomske osnove i organizacijski sustav, Školska
knjiga, Zagreb.
Institut za turizam, TOMAS Hrvatska 2019