UVOD U SOCIOLOGIJU

• Turizam – pojedinci koji putuju unutar ili izvan granica neke zemlje i ulaze u interakciju s
drugim ljudima i destinacijama u kojima privremeno borave
• Tur. ind.- omogućava pojedincima da postanu turisti
• Sociologija turizma – povezanost turizma s društvenim i kulturnim promjenama i njegova
transformacija u skladu s tim promjenama
• Turizam = proizvod modernog društva
• Slobodno vrijeme – pojedinci u društvu različito provode slobodno vrijeme – ovisno o količini
plaćenog odmora, novčanim sredstvima na raspolaganju, dobi, razini obrazovanja, statusu,
obiteljskom životnom ciklusu, spolu, etničkoj pripadnosti
• – RAD = centralna pojava u životu pojedinca

Tipologije:
• Cohen – „bit turizma je inverzija svakodnevice“ – novost + promjena = zadovoljstvo
• 1. organizirani masovni turist
• 2. individualni masovni turist
• 3. istraživači
• 4. lutalice
1. i 2. = institucionalizirani turisti (tzv. sightseers)
2. i 3. = neinstitucionalizirani turist (vacationeers)

Masovni turizam:
• standardizacija kapaciteta
• identično turističko ponašanje
• turist nositelj uloge koju mu je namijenila tur. ind.
• rigidno koncipiran g.o. – odmor oblikovan ekonomijom masovne proizvodnje i potrošnje

Novi alternativni turizam:

• novi turist - najvažnija pokretačka sila novog turizma
• putovanje = kulturni kapital i kulturna vrijednost
• iskusni putnik
• novi životni stil (zdrav život, fleksibilno radno vrijeme, visoka primanja, putovanje kao oblik
života)
Društvena klasa = grupa ljudi koja dijeli istu ekonomsku situaciju, slično ili isto zaposlenje, primanja i
bogatstvo, nivo obrazovanja, životni stil…
Gornja klasa Srednja klasa Radnička klasa
• - oni u čijim je rukama • - oni koji ne obavljaju • - oni koji obavljaju
najveći dio društvenog manualni rad manualni, fizički rad
bogatstva • 1. Profesionalci • 1. tradicionalna
• 1. Tradicionalna (pravnici, doktori, radnička klasa
aristokracija i profesori…) • 2. Nova radnička klasa –
zemljoposjednici • 2. Menadžeri u tzv. prekarijat
(„old rich”) privatnom sektoru i Potklasa
vladini dužnosnici • - uključuje siromaštvo,
• 2. bogati industrijalci • 3. Samozaposleni i nezaposlenost i
(„corporate rich”) vlasnici malih poduzeća ovisnost o socijalnoj
pomoći. U nekim
 • 4. Financijska i slučajevima, potklasa se
• 3. glazbene i sportske kreativna srednja klasa definira kao skupina čije
zvijezde (zaposleni u je ponašanje suprotno
financijskom sektoru i normama i
zaposleni u medijima i vrijednostima društva
oglašavanju)
• 5. Niža srednja klasa
(bijeli ovratnici)-
zaposleni na rutinskim
nemanualnim
poslovima - životni stil

Subjektivna dimenzija društvene klase:

• Habitus = kulturni okvir ili set ideja koje posjeduje svaka društvena klasa
- znanje i spoznaje
- način upotrebe jezika i govora
- maniri i oblici ponašanja
- vrijednosti i stavovi
- kulturni ukusi i sklonosti, prehrambene navike, navike u provođenju slobodnog vremena,
odabir potrošačkih dobara i usluga (moda), životni stil općenito
- Kulturni kapital = znanje, spoznaje, vrijednosti i stavovi, nivo obrazovanja, poznanstva i
životnih stilova koje posjeduje gornja i gornja srednja klasa
Klasna pripadnost = još uvijek presudni utjecaj na standard života, stil života, obrazovne mogućnosti,
zdravlje i očekivanu životnu dob, vlasništvo nad nekretninama, rizik od nezaposlenosti i siromaštva i
druge životne prilike i mogućnosti poput izbora vrste godišnjeg odmora

Turizam – glavna obilježja:

1. nevidljiva izvozna industrija
2. turisti u destinaciji trebaju dodatne proizvode i usluge
3. fragmentiran proizvod
4. nestabilan izvozni proizvod
Turizam = idealan oblik ekonomskog razvoja za zemlje u razvoju = nova aktivnost koja je u kratkom
periodu poprimila velike proporcije

Socio-kulturni utjecaji turizma:

- Turizam = socio-kulturni događaj za putnika i domaćina (Murphy,1985.) = turizam = subjekt
socio-kulturne promjene:
- Socijalni utjecaji: neposredni učinak na poboljšanje kvalitete života lokalne zajednice,
izgradnja infrastrukture (ceste, željeznice, komunikacijska inf., električna mreža, vodovod,
kanalizacija), tur. kapaciteti i dodatni sadržaji (trgovine, restorani, kazališta) = poboljšanje
fizičkog okruženja (katalizator urbane regeneracije), konzervacija i renovacija tradicionalnih
građevina, programi poboljšanja okoliša, investicije u obrazovni, zdravstveni i kulturni sektor i
sl., porast cijena zemljišta i nekretnina, vlasništvo kuća za odmor, inflacija, nestanak nekih
usluga i zanimanja (suvenirnice), promjene tradicionalne uloge žena i obiteljske strukture,
promjene u društvenoj strukturi lokalne zajednice, porast kriminala, prostitucije itd.
 - Kulturni utjecaji: dugoročne, postepene promjene u društvenim vrijednostima, uvjerenjima i
kulturnim aktivnostima, promjene u stavovima i ponašanju (oblačenje, hrana, društveni
odnosi), promjena raznih kulturnih oblika (umjetnost, zanati, kulturni izričaji npr. karnevali,
festivali, religiozni događaji) u uprizorene spektakle lišene kulturnog značenja kao posljedica
turističke komodifikacije = trivijalizirana i masovno proizvedena kultura za potrebe turističke
industrije = stvaranje umjetnih atrakcija i doživljaja = gubitak autentičnosti

– utjecaji na lokalno stanovništvo koji proizlaze iz međusobnog kontakta turista i domaćina

- Turist Vs domaćin :
- U masovnom turizmu taj odnos karakterizira:
1. prolaznost
2. prostorno i vremensko ograničenje
3. nedostatak spontanosti
4. nerecipročnost
- U zadnjih 50 godina razvoj masovnog turizma doveo do promjena u strukturi društva
receptivne zajednice – prag tolerancije – ovisan o brojnosti turista u destinaciji – apatija i
iritacija javljaju se kod lokalnog stanovništva pri prelasku tog kritičkog nivoa
- Alat za mjerenje socijalnog utjecaja na stanovništvo destinacije = Doxey- model turističke
iritacije

FAZA OPIS
- entuzijazam zbog turističkog razvoja
Euforija - zajednički osjećaj zadovoljstva
- mogućnost lokalnog participiranja
- priljev novca i uspostava interesantnih kontakata
- širenje industrije
Apatija - prihvat turista radi zarade
-veća zainteresiranost za ostvarenje profita
- osobni kontakti postaju formalniji
- industrija je gotovo dosegla točku saturacije
Iritacija - ekspanzija objekata je nužna
- zadiranje u lokalni način života
- iritacija postaje otvorenija
Antagonizam -turist se promatra kao nagovjestitelj svega lošeg
-opća pristojnost daje prostora antagonizmu
Posljednja -okoliš se bespovratno mijenja
faza -resursna osnova i tip turista su promijenjeni
-suočavanje s izazovima masovnog turizma

• Antagonizam – razlozi:
1. Prisutnost prevelikog broja turista u destinaciji (overtourism)
 2. Demonstracijski učinak
3. Strano vlasništvo i zapošljavanje stranaca na bolje plaćenim poslovima

Turizam = društvena aktivnost

• Uključuje pojedince koji putuju unutar ili van granica svoje zemlje i ulaze u interakciju s
drugim ljudima i destinacijama
• Turizam – nije moguć bez sofisticirane industrije – omogućava ljudima da postanu turisti
• Karakteristike:
1) aktivnost u slobodnom vremenu – bijeg od svakodnevne rutine
2) društveno strukturirana aktivnost – sociokulturna pozadina turista (dob, spol, bogatstvo,
klasna pripadnost, obrazovanje…)
3) turizam podupire raznolika i fragmentirana industrija (dominacija MNK )
4) ovisi o fizičkim, društvenim i kulturnim atributima destinacije (obećanja autentičnosti,
avanture i nesvakidašnjosti)
5) turizam je komercijalna aktivnost i temelji se na susretu gost-domaćin i komercijaliziranoj
gostoljubivosti

SOCIOLOGIJA TURIZMA
Rana povijest socilogije
- sredinom i pri kraju 1800. – počeci nastanka sociologijske teorije – mislioci jasno
identificirani kao sociolozi
1) DRUŠTVENE SNAGE U RAZVOJU SOCIOLOGIJSKE TEORIJE
a) Političke revolucije - 1789. Francuska revolucija – negativni učinci – kaos i nered – interes za
socijalni red – jedna od osnovnih preokupacija u sociologiji
b) Industrijska revolucija i rast kapitalizma – 19. i rano 20. st.
- poljoprivreda – industrija, industrijski rad u tvornicama
- urbanizacija – migracija selo-grad, ekonomska migracija
- eksploatacija radnika = radnički pokreti
- urbani život – prenapučenost, zagađenje, buka, promet
- 4 najznačajnija teoretičara u ranoj povijesti soc. teorije Weber, Simmel, Durkheim , Marx –
zaokupljeni problemima koje su industrijalizacija i kap. stvorili u društvu
2) INTELEKTUALNE SNAGE U RAZVOJU SOCIOLOGIJSKE TEORIJE
a) Prosvjetiteljstvo – znanstvena tradicija
Turizam u 19 st. – marginalna pojava,privilegija odabranih, simbol društvene nejednakosti, troši
vrijeme i resurse, razvoj društveno neprihvatljivih oblika ponašanja

A) PRETPOVIJESNO RAZDOBLJE SOCIOLOGIJE TURIZMA

• Pionirski radovi o turizmu:
• Velegradovi i duhovni život - G. Simmel (1858.-1918.) -1903. - sociološko istraživanje i analiza
vezana uz tzv. kretanje stranaca = putnik, gost
• Leopold von Wiese (1876.-1969.) - svaki društveni proces = niz događaja koji povećavaju ili
smanjuju razmak među ljudskim bićima – 3 vrste stranca: gospodar( nezainteresirani
stranac), onaj koji dolazi bez prijateljskih namjera i putnik zbog užitka = objekt sociološkog
istraživanja
 • Krajnja točka razmišljanja koja se razvila tijekom prve polovice 20. stoljeća prepoznatljiva je u
definiciji koju su dali švicarski autori Walter Hunziker i Kurt Krapf 1942. godine:
“skup odnosa i pojava koji proizlaze iz putovanja i boravka stranaca u nekom mjestu ako se tim
boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako sa takvim boravkom nije povezana nikakva njihova
privredna djelatnost “
- definicija koju je prihvatilo i Međunarodno udruženje znanstvenih turističkih eksperata (AIEST),
danas se smatra službenom definicijom turizma

B) POVIJESNO RAZDOBLJE SOCIOLOGIJE TURIZMA

• 1960-tih i 1970-tih godina – teorije koje pozicioniraju dokolicu i turizam kao ključne pojave za
funkcioniranje društva i ekonomije zapada
• 60-tih godina 20. stoljeća H.J. Knebel i pokazuje da u moderno doba stranac= agresivni
putnik, ravnodušan, ne ostvaruje kontakt sa domaćim stanovništvom = tzv. totalni turist
=ponaša se prema institucionaliziranim obrascima i klišejima
n
t
k
j
i
fl
K
r
o
T
e a
a
n
j
i
u
t
S
k
l
o
N
r
d
š
e
v
m e
n
l
a
k
s
l
i
c
o
S e
g
a
l
o
n
e
z
i
p
s
f
c
r
v
ti
k
m
F
u
l
e
m
o
V
.
i
n
a
L
,
ti
s
j
z
S
B
r
t
c
k
k
š
m
,
a
j
i
,
e
s
i
W
m
o
r
k
a
r
K
l
d
o
t
e
,
p
i
a
n
G
u
b
m
M
c ,
f
r
o
d
n
g
a
e
j
i
V
l
C
j
i
r
o
e
t
A
i
r
e
p
s
n
k
o
ti
u
T
m
r
u
T
e
n
d
A
,
o
t
c
a
M
,
h
k
e
p
s
v
ti
e
s
i
a
n
o
s
D
e
v a
N
h
s

STRUKTURALNI FUNKCIONALIZAM:
Utemeljitelji: Comte, Durkheim, Spencer
- Društvo = cjelina, konsenzus = moralna stabilnost, kolektivna svijest = integracija pojedinaca
u društvo, solidarnost = snaga koja društvo drži na okupu
- TURIZAM: dio društvenog sistema, institucija, kohezivna uloga, važno za fizičko i mentalno
zdravlje pojedinca, međunarodni mir i tolerancija
• Makrosociološke perspektive = evolucionističko stajalište = posljedica promjena u prostoru i
vremenu, proizvod kapitalizma i oblik a) eskapizma
- društvima koja razvijaju turizam dominira ANOMIJA - glavni «push» faktor u turističkim
kretanjima
- Anomija u turizmu = otuđenje i izolacija
- Simmel (1903.) = nervna stimulacija - nedostatak prisnih odnosa i dominacija formaliziranih
odnosa među ljudima – „blazirano ponašanje” = bijeg u turizam

Teorija bijega:
 • Jost Krippendorf (Putujuće čovječanstvo, 1986.) = sastavni dio industrijskog sistema i bijeg od
dosadnog svakodnevnog života
• Gorz Andre (1923.-2007.) = alijenacija na radu upućuje radnika da traži ispunjenje u dokolici,
bijeg u zaborav
• Herbert Marcuse (1898.-1979.) - zadovoljenje lažnih potreba kako bi se odvratila pažnja od
stvarnog uzroka alijenacije, a to je priroda posla

b) TURIZAM KAO SEKULARNO HODOČAŠĆE:

• Religiju kao integracijski faktor zamjenjuje turizam (neodirkemovska perspektiva)
• Turizam = oblik sekularnog rituala ili hodočašća i potraga za autentičnim mjestima izvan
svakodnevice, potraga za samoispunjenjem
• N. Graburn (1989) Tourism, The Sacred Journey; - svjetovno Vs sveto – potraga za
samoispunjenjem
• MacCannell (1976) The Tourist - potraga za autentičnim mjestima izvan svakodnevice -
ispunjenje u dokolici
• Victor Turner The Ritual Process (1969.)-oblik rituala ili sakralnog putovanja (hodočašća)-
rituali tranzicije ili prijelaza: a) separacija , b) ulazak u fazu liminalnosti, c) reintegracija

Konfliktna teorija:
• Utemeljitelji: K. Marx
• Društvo = interesne skupine = izvor sukoba i društvenih podjela
• TURIZAM: c) oblik kulturnog imperijalizma i eksploatacije, oblik neokolonijalizma, ne prenosi
mir i toleranciju, narušavanje socijalne ravnoteže,sukob vrijednosti
• D. Boorstin (1964) The Image: A guide to Pseudo Events in America – turist = kulturni
slijepac
• Turner i Ash (1975) The Golden Hordes: International Tourism and the Leisure Periphery –
komercijalizirana gostoljubivost
• Dannison Nash (1977.)Tourism as a Form of Imperialism – teorija ovisnosti – periferija od
središta

TEORIJE DRUŠTVENE AKCIJE:

• Utemeljitelji: Max Weber
• Društvo = nema jasnu strukturu, fokus na akciji i interakciji članova društva,pojedinci aktivni
subjekti stvaranja značenja i oblikovanja društvene stvarnosti, simboli
• TURIZAM: d) ekstenzija potrošačkog društva, pozicijsko dobro = način soc. diferencijacije,
semiologija turizma
• Cohen – fenomenologija turističkog iskustva (fenomenologija)
• Foss i Blum (1974.) – turistički stereotipi i klišeji (etnometodologija)

C) Novi pristupi – Veijola i Jakinnen (1994.)Franklin (2003.), Tribe(2005.), Ateljević (2007.):

 • Turizam kao posljedica globalizacijskog poretka
• Senzualni turizam
• Turizam i svakodnevica
• Turizam i “ubrzani” život

Četiri osnovna tematska područja sociologije turizma:

• TURIST i MOTIVACIJA
• ODNOS TURISTA I LOKALNOG STANOVNIŠTVA
• STRUKTURA I FUNKCIONIRANJE TURISTIČKOG SUSTAVA
• POSLJEDICE I UTJECAJI TURIZMA NA DRUŠTVO(sociokulturni učinci)

TURIST I TURISTIČKE FUNKCIJE PUTOVANJA

Turist
• Prisutan problem razgraničenja između putnika koji jesu turisti i onih koji to nisu!
• Turist = potječe od riječi „tour”:
• „Putovanje na kojem se osoba vraća na polaznu točku, kružno putovanje u svrhu posla, užitka
ili obrazovanja u tijeku kojeg se posjećuju razna mjesta i u koju se svrhu planira itinerer”
(Webster’s international dictionary)
• „Turist je osoba koja poduzima putovanje radi rekreacije i zadovoljstva ili kulturne pobude,
posjećujući mjesta radi zanimljivih objekata, pejzaža ili sl. sadržaja koji se tu nalaze”
(Oxfordski riječnik engleskog jezika, korijen seže do početka 19 st.)

Društveno-znanstvena određenja pojma turista:

• Ogilvie, F.W., The Tourist Movement, Staples Press Limited, London, 1933. - za ekonomske
svrhe turisti su osobe koje :
1. izbivanje od kuće je relativno kratko
2. troše novac u mjestima gdje se nalaze, a zarađuju ga negdje drugdje
• Konferencija UN o međunarodnim putovanjima i turizmu, Rim 1963.
Turist je privremeni posjetitelj koji boravi najmanje 24 sata u posjećenoj zemlji i čija je svrha
putovanja:
a) dokolica (rekreacija, praznovanje, očuvanje zdravlja, vjerske i sportske pobude)
b) posao, obiteljski razlozi, putovanje po nekom zadatku, sastanak
• Najdetaljnije i najobuhvatnije određenje – isključuje samo migrante i migrantske radnike,
uglavnom za potrebe međunarodne statistike putovanja = preširoko za sociološke svrhe

Turističke funkcije:
• 2 glavna sociološka aspekta putničke funkcije:
a) aspekt kretanja, putovanja koje je izvjesne dužine (tzv. putnička komponenta)
b) aspekt boravka, provođenja vremena u određenom mjestu koje nije naše vlastito (tzv.
posjetiteljska komponenta)

Osobine po kojima se turist razlikuje od drugih putnika – 6 dimenzija turističke funkcije:

 • Najčešće neinstrumentalne svrhe turističkog putovanja su zadovoljstvo, rekreacija i kultura
• Osnovno razlikujuće obilježje turizma:
• NOVOST i RAZLIČITOST U ODNOSU NA SVAKODNEVICU = ZADOVOLJSTO koje proizlazi iz
novosti i promjene = središnja neinstrumentalna svrha turističkog putovanja i njegovo
osnovni razlikovni element u odnosu na druge vrste putovanja
• Cohen = „Turist je dobrovoljni privremeni putnik koji putuje u očekivanju zadovoljstva koja
mu mogu pružiti novosti i promjene doživljene na relativno dugom i neučestalom kružnom
putovanju”

Dimenzije tur. putovanja

• 1) Trajnost – koliko dugo netko treba biti na putu da bi postao turist?
• Ako provede na putu više od 1 dana ili ostvari najmanje 1 noć izvan kuće!!
• Privremeni putnik = sve dok posjeduje stalni dom u koji se periodički vraća ili ima namjeru
vratiti se jednom, čak i ako je odsutan mnogo godina
• 2) Dobrovoljnost
• Nedvosmislena dimenzija, nije ni politički ni emotivno prisiljen da napusti svoje prebivalište.
• 3) Smjer - jasna kategorija s nekoliko izuzetaka :
a) turisti-migranti (putnici koji se zadržavaju u zemljama gdje im je pruženo gostoprimstvo)
b) stalni turisti(ostvaruju osobni dohodak u svojoj zemlji ali daju prednost djelomičnom boravku u
drugoj zemlji)
c) stranci (umjetnici i pripadnici slobodnih profesija koji žive u inozemstvu po vlastitom izboru)
 • 4) Udaljenost putovanja – difuzni pojam, ovisna o normama nekog društva tj. društvene
grupe
Granica od 8km u zapadnim razvijenim društvima je točka na kojoj izletnik postaje turistom – nije još
uspostavljena nikakva jasna tipologija
5) Učestalost
Turističko putovanje mora biti neučestalo i sadržavati element novosti samo za putnika! Nemoguće
odrediti koliko puta osoba treba poći na isti put da bi njeno putovanje izgubilo „turističku
komponentu”
Granični slučajevi: učestali posjetitelj, vlasnik ljetne kuće za odmor, vlasnik vikend kuće za odmor
6) Svrha putovanja
Oblici djelomičnog turizma kod kojih se putovanje radi novosti i promjene kombinira s drugim
neinstrumentalnim ili instrumentalnim svrhama:
termalisti, studenti, hodočasnici, posjetitelji starog kraja, kongresisti, poslovni putnici, turisti-
službenici, službeno razgledavanje

Glavna obilježja turizma kao društvene aktivnosti:

• 1. put i boravak – negdje daleko i različito od svakodnevice, daleko od stalne adrese i posla –
kraći privremeni boravak – povratak kući
• 2. potraga za novim i nesvakidašnjim - turizam privremeno invertiranje svakodnevnih
aktivnosti (Cohen (1979.))
• 3. aktivnost u slob. vremenu (dokolici) – antiteza reguliranom i organiziranom svijetu rada –
posljedica skraćivanja radnog vremena
• 4. odlazak nema DIREKTNE veze sa poslom i obično nudi razlikovni kontrast u odnosu na
plaćeni posao

DEMOKRATIZACIJA TURIZMA
 • Demokratizacija turizma = masovno uključenje u domaći i međunarodni turizam (ključna
uloga - prihvatljivost cijena putovanja, smještaja i putničkih aranžmana)
• Turizam = ne postoji kao zadana društvena stvarnost ili pojava
• Složena društvena pojava koja se razvijala usporedo sa razvojem društva i posljedica
promjena u prostoru i vremenu koje su karakteristične za modernost
• Prva putovanja u povijesti čovječanstva, odnosno promjene mjesta boravka - povezana s
egzistencijalnim pitanjima - bolji uvjeti prehranjivanja i života uopće, ratničkim pobudama

• Razlika između putovanja u prošlosti i turističkih putovanja - pojave koje su analogne turizmu

Turizam i klasične civilizacije:

1. Grčka (776.g.p.k.-323.g.p.k.) – sudjelovanje u putovanju ograničeno teškoćama i opasnostima
putovanja i nedostatkom financijskih sredstava za putovanje – stari Grci su putovali na festivale i igre
(776.p.k. – prve Olimpijske igre na Olimpu )
2. Rim – Zapadno Rimsko Carstvo (27.g.p.k – 476.), Istočno Rimsko Carstvo (476.p.k. – 1453. g.n.e .) -
ceste od Britanije na zapadu do Armenije, Sirije na istoku, upotreba jednog jezika – Latinski, -
putovanje zbog vojne službe i trgovine . Porast stanovništva u Rimu – bogati Rimljani - zapadna obala
Italije i Napuljski zaljev - mondeno ljetovalište već tada - turizam kao bijeg od svakodnevice. Propast
Zapadnog Rimskog Carstva 476. - putovi i ceste se zapuštaju te postaju utočištem razbojnika.
3. Srednji vijek – (500. – 1500. g.n.e.)
• Putovanje otežano - loša prometna infrastruktura, tehnološki nerazvijena sredstva
transporta, pljačke i prepadi, sveopće siromaštvo itd.
• Trgovina i hodočašća - (Rim, Santiago de Campostella (300,000 hodočasnika u Rimu 1300. g.),
Jeruzalem
• Zapušteni putovi se obnavljaju - uz ceste se dižu prateći objekti, svratišta, gostionice,
prodavaonice potrepština, suvenira, religioznih predmeta
• Putovanje - plemići i bogati građani pod oružanom pratnjom
4. GRAND TOUR (Veliko putovanje) (1547. -1840.)
• Putovanja mlade engleske elite i aristokracije po Europi – putovanje u obrazovne svrhe
• Pojava turističkog vodiča – dnevnik
• Mjesta putovanja: Italija, Portugal, Španjolska, Grčka, Rusija i Skandinavske zemlje -
glorificiranje klasične civilizacije
• u 18. st. - putovanje zbog ZDRAVLJA na jug Francuske (Montpellier, Nica) i povoljne klime –
turisti sa sjevera Europe koji bježe od surove klime
• od sredine 18. st, putovanja u prirodu zbog bijega u prirodu –Romantizam i obožavanje
prirode , odlazak u nedirnutu prirodu
• izbijanje Napoleonskih ratova (1804-1815) kraj G.T.
5. KORIJENI SUVREMENOG TURIZMA – INDUSTRIJSKA REVOLUCIJA
• V.Britanija - u drugoj polovici 18 st. - Belgija, Francuska i ostatak Europe (20 st.)
• Obilježja: urbanizacija, povećana ekonomska proizvodnja, migracije stanovništva iz sela u
gradove i razvoj buržoazije (građanstva), nove poduzetničke klase i proletarijata ili nove
radničke klase
• Život organiziran oko potrebe za održavanjem industrijske proizvodnje
• Turizam - odvojenost rada i slobodnog vremena = raspoloživi dohodak – plaćeni odmori za
radnike
 Društveni preobražaj:

1) Razvoj tehnologija transporta i komunikacija u kasnom 19 i ranom 20 st.

1830. - revolucija u putovanju – otvorena prva željeznička linija na svijetu između Liverpoola i
Manchestera u Engleskoj - početak REVOLUCIJE TRANSPORTA
T. Cook and Son (1841) – približio putovanje radničkoj klasi - prvi putnički agent i turoperator
• Gradski hoteli u kasnom 19 st. - smješteni u blizini glavnih željezničkih postaja
• Međuratni razvoj KAMPOVA i poslijeratni razvoj PAKET ARANŽMANA
OBALA – prvo geografsko područje koje je postalo središtem masovnog turizma

2) Organizacijske inovacije u transportu i putovanju

3) Pojava nacionalnih država ( u 19 st.) - NACIONALIZAM– otkriva svijet izvan lokalnih granica,
države (vlade) potiču svoje stanovništvo na putovanja
KAPITALIZAM – oslanja se na povećanu mobilnost, plaćeni dopust i nacionalne praznike koji postaju
dio modernog života

**Demokratizacijom putovanja i dokolice (prvenstveno zahvaljujući tehnološkom razvoju transporta

, porastu raspoloživog dohotka, slobodnog vremena i pojavi putničke industrije), turizam po prvi put
u povijesti ljudskog društva javlja kao privredna grana sa ozbiljnim društvenim i političkim
implikacijama, da se kao složeni društveni fenomen razvijao usporedo sa razvojem modernog
društva, te da je proizvod i posljedica promjena koje su karakteristične za modernost. ***

POSTMODERNI TURIZAM

Turizam i moderno društvo:

Turizam = britanski izum, razvija se kao poduzetnički pothvat malih razmjera sredinom 19 st.
razvojem željeznice - kao složeni društveni fenomen razvijao se usporedo sa razvojem modernog
društva i proizvod je i posljedica promjena koje su karakteristične za modernost (posljedica
promjena koje je donijela IND. REVOLUCIJA = PROIZVOD KAPITALIZMA - povećana mobilnost, plaćeni
dopust i nacionalni praznici koji postaju dio modernog života)

Cohen (1996.) = turizam sredinom 20 st. u poslijeratnom zapadnom društvu ima funkcionalnu,
kohezijsku ulogu, doprinosi konsolidaciji društva i fizičkom i mentalnom zdravlju pojedinaca –
institucija omogućava bijeg iz svakodnevice i socijalizaciju i jačanje zajedničkih kulturnih vrijednosti

- Kasnih 1970.-tih i ranih 1980. –tih - pojava teoretičara koji proučavaju turizam kao izraz
postmodernističke, a ne modernističke kulture

• Nekonzistentnost oko značenja pojma postmodernost ili postmodernizam:

• tzv. Teoretičari postmodernosti:
- Jurgen Habermas = i dalje živimo u razdoblju modernosti
- Anthony Giddens = preuranjeno je reći da smo ušli u fazu postmodernosti
- Ulirch Beck = 2 modernitet
- Zygmund Bauman = likvidna modernost
tzv. Postmoderni teoretičari:
J. F. Lyotard, J. Baudrillard= ljudsko društvo je ušlo u postmodernu eru i sve su moderne teorije
staromodne i neprihvatljive
• Promjena ekonomskih, političkih, društvenih i kulturalnih formi koje su karakteristične za
modernost
 • Došlo je do promjene u strukturi tur. potreba ( promjena sustava vrijednosti i tradicionalnih
potreba)
• TURIZAM = razvoj novih oblika turizma kao potencijalna zamjena ili promjena postojećih
oblika turizma
• Post turizam =nastao kao refleksija novih potrošačkih trendova u postmodernoj eri!

Postmoderni turizam:
• J.Urry (1990) „ The Tourist Gaze“
- Kolektivno divljenje Vs romantično divljenje (zaposlenici u uslužnim djelatnostima)
- Privlačnost ruralnih područja – antiteza velegradu
- Nostalgični interes za prošlost -načinom rada i života u prošlim vremenima
- Potraga za autentičnim mjestima izvan svakodnevice koja nisu izgubila svoj karakter zbog
prisutnosti velikog broja turista
- Munt (1994.) ego turisti – pripadnici srednje klase za koje opozicijsko putovanje predstavlja
kulturni kapital i kulturnu vrijednost i koji se na taj način žele razlikovati od tradicijskih,
modernih, masovnih turista
- Turizam = zaigranost = nepostojanje jedinstvenog, autentičnog turističkog iskustva = svjesni
činjenice da je kultura izmišljena i neautentična i bez ikakvih se problema prepuštaju
neautentičnim iskustvima i hiperrealnim atrakcijama (tematski parkovi, rekreacijski centri,
trgovački centri),
- Rojek (1993.) - smatra da je post-turist svjestan da je turističko iskustvo komodificirano i
shvaća ga kao igru putovanje ne predstavlja potragu za samoispunjenjem
- Četiri tipa turističkih atrakcija koje privlače post-turiste: a) crne mrlje (blackspots); b) mjesta
kulturno povijesne baštine ; c) literarni krajolici (literary landscapes); d) tematski parkovi
- Ritzer (1998) - turisti više niti ne razlikuju stvarne, autentične atrakcije od simulacija i sve se
više susreću sa simulacijama simulacija = McDonaldizacija= proračunata i predvidiva
turistička iskustva
- Smith (2005.) - novi turist slobodnog vremena“ (new leisure tourist ) - u potrazi za bijegom,
zabavom i provodom-visoka razina raspoloživog dohotka i manjak vremena - traže se
udobnost i sigurnost kao sastavni elementi turističkog iskustva

Postoje dva načina sagledavanja postmodernizma u turizmu (Uriely, 2005.):

a) Simulacijski postmoderni turizam - hiperrealna iskustva kakva nude tematski parkovi
b) „drugi“ postmoderni turizam - alternativni, ekološki i odgovorni turizam
Lonac za taljenje (MELTING POT) – u kojem su izmiješani predmoderni i moderni oblici turizma koji
svi zajedno čine nove oblike turizma – pastiš ili kolaž turizam
Postmoderni turisti su suočeni s velikim izborom i mogućnostima i često se istovremeno upuštaju u
niz naizgled nekompatibilnih aktivnosti kako bi što bolje iskoristili mogućnosti tako velikog izbora koji
im stoji na raspolaganju (maksimalizacija iskustva u dokolici.

Post-turist:
• iskustvo, novost i aktivnost – glavne • eskapist na odmoru ali opsjednut
odlike poslom kod kuće
• tehnološki pismeni • više zainteresiran za zabavu nego za
• individualno planiranje putovanja edukaciju ili samoispunjenje
• relativno mlad (18-45) • sakupljač doživljaja
• visoka razina raspoloživog dohotka • uživa u sigurnosti, luksuzu i udobnosti
• kompulzivni potrošač • u potrazi za uzbuđenjem ali u
• malo vremena na raspolaganju kontroliranom okruženju
• individualan/neovisan • zainteresiran za novu tehnologiju i
medije
 • fasciniran kultom slavnih osoba
(celebrityja)

Post-turističke destinacije:
• postmoderni kozmopolitski gradovi kao Los Angeles
• fantastične destinacije poput Las Vegasa ili Dubaija
• tematski parkovi
• neobične atrakcije (npr. zemlja Djeda Mraza)
• lokacije na kojima su snimani filmovi ili TV serije
• globalna zabavna područja (mega trgovački centri)

DEMOKRATIZACIJA DOKOLICE

Znanstveno tehnički napredak :

1.Povećanje standarda
2. Urbanizacija
3. Motorizacija
4. Slobodno vrijeme

Moderna dokolica Postmoderna dokolica

(1890.-1945. ) (nakon 2 svj. rata a posebno nakon 1968.)

Organizirana, isplanirana, daje pojedincu osjećaj Sama sebi svrha, radimo ono što sami želimo i
svrhe i smisla nema masovnog sudjelovanja u dokolici

Disciplinirana , država uključena u organiziranje Nije utemeljena na organizacijama nego na

dokolice, javlja se niz organizacija i sportsko
rekreativnih društava koji je kreiraju
Oblikovana kao racionalna i okrepljujuća
Oporavak od stresa na poslu
Tjelesno zdravlje i dobra kondicija
Takav koncept napušten nakon II svj. rata
pojedincima koji kupuju proizvode i usluge
Usmjerena na uživanje
Omogućava pojedincu da izborom aktivnosti u
slobodnom vremenu izgradi svoj osjećaj
identiteta i životnog stila - izraz prihvaćanja
određenog životnog stila i identiteta
Životni cilj i smisao svega

Slobodno vrijeme VS dokolica

• slobodno vrijeme je ono koje ostaje nakon ispunjenja svih radnih obveza
• ono nije u potpunosti slobodno jer obuhvaća brojne obiteljske i društvene dužnosti, samo što
su one izdvojene iz organiziranog industrijskog rada
• svaka dokolica je slobodno vrijeme, ali svako slobodno vrijeme nije dokolica
• dokolica podrazumijeva kvalitetno i produktivno provedeno slobodno vrijeme
Definicija dokolice
• francuski sociolog J. Dumazedier dokolicu vidi kao vrijeme koje ima trostruko značenje u
čovjekovom životu – odmaranja, zabave i razvoja ličnosti
• dokolica je skup aktivnosti kojim se pojedinac po svojoj volji može potpuno predati, bilo da se
omara ili zabavlja, bilo da povećava nivo svoje obaviještenosti ili svoje obrazovanje, bilo da se
dobrovoljno društveno angažira ili da ostvaruje svoju slobodnu stvaralačku sposobnost pošto
se oslobodi svih profesionalnih, obiteljskih i društvenih obaveza

Produktivno slobodno vrijeme

• kvantitativno povećanje slobodnog vremena kod suvremenog čovjeka stvara novi problem:
kako ga kvalitetno ispuniti
• osnovno je pitanje kakve sve mogućnosti stoje čovjeku na raspolaganju za kreativno
provođenje slobodnog vremena
• razvoj osobnosti i povratak osobnog integriteta
• turizam = razvoj interkulturalnog razumijevanja, uzajamna povezanost među ljudima,
oporavak i usavršavanje osobe, učvršćivanje obiteljskih veza, smanjivanje udaljenosti među
društvenim slojevima i rasama, razvijanje duha suživota

Neproduktivno slobodno vrijeme

• turizam = pasivno provođenje slobodnog vremena po formuli sunce, more i pijesak –
nedostatno
• otuđenje – prazno vrijeme koje ne odmara već umara, ne obogaćuje već osiromašuje
• Većina danas provodi otuđujuću tur. dokolicu:
- zatvorena u čvrsti sustav
- organizirana od strane nekolicine i nametnuta
- turist – nositelj uloge koju mu je namijenila tur. ind.
- Izvan mjesta boravka provodi se masovno- dehumanizacija
Onemogućen razvoj osobnosti i povratak osobnog identiteta na tako koncipiranom odmoru
- Pedagogija slobodnog vremena = razvoj kulture odmaranja

Obilježja novog životnog stila slobodnog vremena:

• Vlastita aktivnost umjesto pasivnosti
• Spontanost, sklonost prema onome što nije unaprijed isplanirano, što je novo, iznenađujuće;
mašta i stvaralaštvo
• Društveni kontakti, život s obitelji, susreti s prijateljima i znancima, skupni i zajednički
doživljaji
• Opuštanje, ugoda, oslobođenje od obveza, stresova, umijeće neometana, neopterećena i
bezbrižnog življenja
• Razonoda, uživanje života u usporedbi sa nezadovoljstvom i potrebi za natjecanjem, uživanje,
zabava i razonoda, slavlja i igre
• ZAKLJUČAK: turizam, slobodno vrijeme i turistička dokolica = međuzavisne pojave.
Krippendorf kaže: “Svjedoci smo procesa pomicanja esencije života iz područja rada u
područje slobodnog vremena--- turizam treba humanizirati, ali na način da se poboljša
egzistencija čovjeka u društvu i samo to društvo.
TURIZAM SPECIJALNOG INTERESA

Faze razvoja turizma

• oligoturizam = do početka Prvoga svjetskog rata
• politurizam= između dva svjetska rata
• turizam poslije Drugoga svjetskog rata = 1950. godine – turizam jedna od najmasovnijih
pojava u suvremenom svijetu

Rast masovnog turizma povezan s 3 čimbenika:

1) demokratizacija putovanja i turizma (teh. razvoj transporta, rast rasp. dohotka, pojava slob.
vremena, pojava putničke industrije)
2) konzumacija tople kilme (5 S“: 1) sun (sunce); 2) sex (seks); 3) sights (vidici, prizori); 4) savings
(uštede), 5) servility (uslužnost) (Crick, 1989.) = ostala osnovna pokretačka motivacija turista)
3) Industrijalizacija turizma (primjena fordističkih principa proizvodnje u turizmu)

Segmentacija tur. Tržišta

• masovnost i mobilnost = najvrednija karakteristika
• sezonski karakter tj. vremenska i prostorna ograničenost = ključno negativno obilježje
turizma
• 70-im i 80-im godinama = usmjeravanje velikog broja ljudi ka turističkim destinacijama dovela
do negativnih posljedica

Negativni učinci MT
Ekonomski učinci Prostorni učinci Sociokulturološki učinci

Prevelika ekonomska ovisnost Uništavanje vegetacije Konflikti i nesporazumi između

o turizmu
Turizam pod kontrolom
velikog broja stranih
rukovodilaca i investitora
pojedinačnih kultura
Ekološki poremećaj Osjećaj eksploatacije i podređenosti
lokalnog stanovništva
Zagađenje vode
Zagađenje zraka

Arhitektonsko zagađenje Prostorna prenapučenost i stvaranje

Turizam kao novi oblik
imperijalizma
Preveliki naglasak na turizmu
na štetu drugih industrija
Stvaranje nestabilnih i
neadekvatnih uvjeta
zaposlenja za lokalno
stanovništvo
Problemi s odlaganjem
smeća
Oštećenja arheoloških i
povijesnih lokacija
Prenatrpanost
Problemi s korištenjem
zemljišta
turističkih enklava
Socijalni problemi
Lokalno stanovništvo koje imitira
ponašanje turista (tzv. demonstracijski
učinak)
Eventualna erozija društvene strukture
Pretjerana komercijalizacija kulture i
gubitak autentičnosti
 • Promjene u svj. gospodarstvu 1970.-tih g.odrazile su se na obrasce tur.potrošnje u
razvijenim zemljama

Fordizam (1945.-1975.) Postfordizam (nakon 1975.)

Standardizirana ponuda (sličnost Diferencirani proizvod i usluga
kapaciteta i proizvoda, boravak na
suncu, moru, pijesku)

Niske cijene Stvaranje doživljaja u tur. proizv.

Veliki broj sudionika Turist aktivan u stvaranju iskustva i doživljaja

Nediferencirani turisti i kolektivna Novi turist – individualniji, fleksibilniji i ekološki

potrošnja osvješteniji od masovnog turista

Turist jednostavnih prohtjeva

- 70-im i 80-im godinama = pojava turizma specijalnog interesa (tzv. novi turizam)
- Turist specifičnih interesa odlazi na odmor kako bi uživao u proizvodu ili usluzi koja zadovoljava
njegove posebne interese i potrebe - u potrazi za neeksploatacijskim i autentičnim iskustvima.

Kulturni turizam Turizam Ruralni turizam Urbani turizam Ostalo

prirodnog okoliša
Turizam naslijeđa Priroda i divljina Farme Poslovni turizam Fotografiranje
Plemenski Ekoturizam Vino i Konferencijski Manja krstarenja
turizam gastronomija turizam
Vjerski turizam Pustolovni Festivali i Izložbe Volonterski
turizam događaji turizam
Obrazovni Planinski turizam Umjetnost i zanati Sport Mračni turizam
turizam
Geoturizam Kampiranje Umjetnost
Turizam specifičnih interesa mogao bi se opisati kao:
• pasivan ( predstave i gledanje sportskih događaja),
• aktivan (avanturistički sportovi, ronjenje),
• iskustveni (tematski parkovi, svemirski turizam),
• pustolovni (trekking, posjete afričkim plemenima),
• kreativan (ples, slikarstvo, fotografija),
• intelektualan (učenje stranih jezika, turizam naslijeđa), ili
• relaksirajući (wellness turizam, promatranje ptica

STARI Vs NOVI TURIZAM

 Obilježja “Stari turizam“ od 2. svjetskog
rata do kraja 20.st.
Osnovna obilježja turizma Masovni turizam
Organizacija putovanja Unaprijed isplanirani, čvrsti paket
aranžmani
Pripreme za putovanje u Minimalne ili nikakve,
domicilu nepoznavanje jezika
Cilj putovanja 4S destinacije - sun (sunce); sex
(seks); sea (more); sand
(pijesak)
Odnos prema Nadmoćnost u odnosu na lokalno
destinaciji/ponašanje na stanovništvo, nemaran odnos
odmoru prema okolišu
„Novi turizam“ 90-e godine 20.
st.
Individualni turizam podređen
potrebama svakog pojedinca
Individualne, spontane odluke
Prethodno zanimanje za zemlju
koja se posjećuje; upoznavanje
jezika, običaja i kulture
4S destinacije uz dodatne
sadržaje; glavni gradovi;
egzotične zemlje,
Upoznavanje i stjecanje prijatelja
među lokalnim stanovništvom,
veća pozornost zaštiti okoliša

Dodatne aktivnosti Kupnja (suveniri) Donošenje poklona i prenošenje

impresija

Vrsta smještaja Veliki, gigantski hoteli Obiteljski pansioni, kvalitetni

hoteli s uslugama visoke razine

Zahtjevi na odmoru Unificirana paket-aranžman Traži se value for money

zadovoljstva

Novi turizam: sportski turizam, vjerski turizam, kongresni turizam, pustolovni turizam, ekoturizam,
robinzonski turizam, seoski turizam, agroturizam, urbani turizam, city breaks (dvodnevni do
trodnevni aranžmani u urbane destinacije), kulturni turizam, itd .
• OBILJEŽJA:
- individualizam i spontanost doživljaja
- kreativnosti i autentičnom iskustvu kroz kontakte s lokalnim stanovništvom,
- priroda najvažniji resurs

Pozitivni učinci razvoja turizma specijalnih interasa:

Ekonomski učinci
Veći stupanj iskorištenosti
kapaciteta zbog manjih vremenskih i
prostornih ograničenja
Orijentacija na srednju klasu-
Prostorni učinci Sociokulturološki učinci
Očuvanje i revitalizacija Stimulacija za očuvanje
prirodnih područja kulturnog naslijeđa
Očuvanje i revitalizacija Revitalizacija tradicije i običaja
 zahtjevniji turista, veća
izvanpansionska potrošnja
Oslanjanje na male objekte i
smještajne kapacitete – ostvaruju
veću efikasnost rada za razliku od
velikih sustava
Veći razvoj komplementarnih
djelatnosti
Elastičan i adaptibilan – lakše prati
tendencije tur. potražnje
Plansko, ravnomjerno i
uravnoteženo ulaganje i razvoj
Razvija sadržaje zabavnog, sportskog
, kulturnog karaktera i tako
poboljšava ukupnu tur. ponudu
povijesnih i kulturnih
lokaliteta
Inicijativa za čišćenje
lokanog područja
Poboljšanje lokalne
infrastrukture
Povećanje lokalne svijesti o
ekološkim problemima
Smanjivanje neplanske
urbanizacije i
oplemenjivanje prostora
Turist aktivan sudionik,
čimbenik kreiranja i razvijanja
ličnosti, subjekt procesa
akulturacije
Čimbenik socijalizacije i
humanizacije – čovjek najveća
vrijednost
Razvija kulturu odmaranja i
rekreacije – iskorištenost
slobodnog vremena na
produktivan i originalan način

KOMODIFIKACIJA TURIZMA
Turizam kao roba na tržištu:
• TURIZAM i KOMODIFIKACIJA (proces pridruživanja ekonomske vrijednosti tj. razmjenske
vrijednosti stvarima i njihovo pretvaranje u robu na tržištu)
• Prostori, površine i atrakcije = komercijalizirani u turističke svrhe
• SVIJET – pretvoren u PROSTORE TURISTIČKE POTROŠNJE
• POČECI KONZUMERIZMA - pojava masovnog društva - pojava radnika i njihove kupovne moći
- nakon 2 svj. rata pojava masovnog tržišta
• Od 1970-tih konzumerizam = dominantna ideologija i način života

Socilogija konzumerizma:
• Karl Marx (Kapital 1867.)
• Max Weber (Protestantska etika i duh kapitalizma 1904.)
• Colin Campbell (The Romantic Ethic and the Spirit of Modern Consumerism 1987. )
• Zygmunt Bauman – (Postmodernity and Its Discontents 1997.)

Konzumerizam u turizmu:
• T. Cook and Son (1840) – približio putovanje radničkoj klasi , 1 putnički agent i tur operator
(prvo putovanje 1840. za 570 radnika iz Leicestera u Loughborough
• ekonomska recesija 1930. godine u kombinaciji sa dva svjetska rata u prvoj polovici 20 st. –
događaji koji su u velikoj mjeri ograničili razvoj i daljnju komodifikaciju turizma u tom
razdoblju
• nakon 1945. – masovni turizam poprima međunarodni karakter - daljnji napredak transporta,
povećanju raspoloživog dohotka, poboljšanju međunarodnih odnosa u svijetu
 • 1950-tih i 1960 tih godina dolazi do restrukturiranja masovnog turizma - putovanje turista u
različite svjetske destinacije

Komercijalizacija u turizmu:
• A) komercijalizacija prostora
• B) komercijalizacija ljudskih praksi (djelovanja, aktivnosti)
• C) komercijalizacija turističkog iskustva

A) KOMODIFIKACIJA PROSTORA
1) SIMBOLIČKU (mjesta simboličke potrošnje) potrošnja je povezana sa ŽIVOTNIM STILOM
• Turizam - investicija u životni stil i način socijalne diferencijacije
2) POMNO DIZAJNIRANE STRUKTURE – prostori i ambijent navode turiste na konzumerizam
(regulirano ponašanje) – prostor dizajniran u svrhe regulirane potrošnje
Krajolici potrošnje = doživljaj potrošnje važniji od samog čina potrošnje (Las Vegas, Dubai,
Disney…)

B) KOMODIFIKACIJA ljudskih praksi – aktivnosti koje su nekad bile dio svakodnevnog života lokalne
zajednice pretvaraju se u komodificirane aktivnosti, susrete i suvenire namijenjene turistima

• INSCENIRANJE TURIZMA = turizam i prisutnost turista rezultiraju gubitkom izvorne, prave,

autohtone kulture na čije mjesto dolaze trivijalna, komodificirana događanja, proizvodi i
iskustva koja degradiraju i proizvođača i potrošača
Autentičnost:
a)Objektivna
b) Konstruirana
c) Egzistencijalna

KOMODIFIKACIJA TURIZMA

c) KOMODIFIKACIJA TUR. ISKUSTVA

• 2 načina komodifikacije iskustva u turizmu:
• A) promotivni materijali u medijima i brošurama
• B) prezentacija na samim turističkim lokalitetima
• Kriteriji odabira destinacija: nepoznata, neotkrivena, romantična EGZOTIČNA

Reprezentacija „Drugog“:
• Egzotičnost = iskomunicirana putem medija, način brendiranja destinacije = diskurzivne
prakse (pjesme, tv. spotovi…) = stvaranje stereotipova kod turista i idealna slika destinacije
• Hegemonija – način na koji turistička industrija (tur. korporacije) komodificira i diskurzivno
oblikuje turističke prostore i kulture uz pristanak lokalnog stanovništva - socijalna
konstrukcija Drugog
Hegemonijska konstrukcija turizma:
Koncept Zapadno društvo Lokalna zajednica
Moć Ekonomski resursi Ekonomska ovisnost
Kultura Hegemonijska kontrola Hegemonijski
pristanak
Vrijednosti Kapitalna ulaganja i Preživljavanje, profit i
profit zapošljavanje
Mjesto/prostor Turistička destinacija, Mjesto prikaza
turistički prostor, (svakodnevni život)
imidž
Ljudi Turisti kao voajeri Lokalno stanovništvo
kao sluge i objekti
promatranja
„Ja“, „mi“ Uvjetovani Konstruirana kao
hegemonijskom „oni“, „drugi“,
kulturom, „inferiorni“ u odnosu
konzumiranje i na kulturu turista
eliminiranje Drugog

Turizam utemeljen na interakciji:

• MAKRO-DRUŠTVENA razina Vs MIKRO-DRUŠTVENA razina
• Turizam temeljen na INTERAKCIJI - hibridno stvaranje kulturnog identiteta

Posljedice komercijalizacije materijalne kulture

• Negativne posljedice = precijenjene vrijednosti nekretnina i njihova prevelika prodajna cijena,
nedostupne za lokalno stanovništvo, prednost političkim interesima međunarodnih
kompanija pred interesima lokalnog stanovništva i zajednice, dječja prostitucija, širenje
bolesti, zlouporaba droga, uništavanje lokalne kulture, uništavanje okoliša, itd.
• Prednosti:
a) izgradnja povjerenja među ljudima iz različitih kultura
b) kozmopolitanizam – razvijanje interesa za druge kulture i obogaćivanje vlastite kulture
c) razvijanje ekološke svijesti o važnosti očuvanja prirodnih resursa
d) kulturna reprodukcija - osviještenost lokalnog stanovništva o vrijednostima vlastite kulture
(festivali, sajmovi rukotvorina i gastronomije, tematski parkovi i uprizorenja lokalne tradicijske
kulture, itd.)