 Motiv je širi pojam od potreba

 Što je motiv?
 Su unutrašnji poticaj čovjeku da se uključi u turističke tokove

 Turistička motivacija predstavlja ponašanje čovjeka koji je potaknut unutrašnjim pobudama za

uključenjem u turističku aktivnost, s konačnim ciljem da se zadovolji neka turistička potreba

 Što je potreba?
 Turističke potrebe – nastaju kao posljedica određene neravnoteže (umor, nezadovoljstvo,
iscrpljenost…)
 Motivi i potrebe su u uskoj povezanosti

 Turističke motive vezane uz odmor i

rekreaciju zamjenjuju ili nadopunjuju oni
vezani uz osobni rast i razvoj, ljubav,
stjecanje znanja, osiguranje zdravlja,
dokazivanje i društveno ostvarenje, status i
prepoznatljivost

 Turistička potreba povezana je s turističkim

kretanjem zbog odmora, rekreacije, potrebe
za prijevozom, ugostiteljskom uslugom i
doživljajem.
 Podjela motiva

Osobni motivi
- Su okrenuti samom
Biološki motivi turistu, a ističu njegove
Društveni motivi
potrebe za
- Proizlaze iz primarnih
- Za turizam su najvažniji samodokazivanjem
ljudskih potreba koje se
jer u prvi plan guraju (vlastita organizacija
moraju zadovoljiti u
čovjekovu neprestanu putovanja),
turističkoj destinaciji baš
želju za kontaktima s samopotvrđivanjem
kao i u mjestu stalnog
drugim ljudima (stjecanje ugleda u
boravka
modernim destinacijama),
upoznavanjem novih
prostora, kultura…
 

Potrebe

Sekundarne potrebe
Primarne potrebe
- Potrebe za poštovanjem, sigurnošću,
- Potrebe za hranom, pićem, snom…
sigurnošću
 TURISTIČKE POTREBE - posljedica određene neravnoteže
(umor, nezadovoljstvo,
iscrpljenost…)
- temelj motiviranog ponašanja
čovjeka

 PRIMARNE POTREBE – hrana, piće…

 SEKUNDARNE POTREBE – potrebe za sigurnošću,

pripadnošću, poštovanjemza privremenim
napuštanjem svog domicila
Da su turističke
potrebe
primarne ili
sekundarne?
Turističke potrebe su
sekundarne
 Atrakcija će se u turizmu vezati uz doživljaje
koje će biti samo šire poimanje ideja,
emocija, sklonosti, osjećaja, vjerovanja,
određenog organskog stanja…

 Potreba za samoostvarenjem (Maslow) vezana

je uz motiv istine prema sebi samima koja za
rezultat ima vlastito istraživanje, upoznavanje
i zadovoljstvo.

 Motive treba ozbiljno shvatiti jer pomažu

određenju turističkog razvoja
HIJERARHIJA POTREBA – MASLOW – Teorija ljudske
motivacije

Fiziološke potrebe

Potrebe za sigurnošću

Potrebe za pripadnošću

Potrebe za poštovanjem

Potrebe za samoostvarenjem

Potrebe za znanjem i razumijevanjem

Potrebe za estetikom
 POTREBE MOTIVI NAVODI U TURISTIČKOJ LITERATURI
Fiziološke Relaksacija Bijeg, opuštanje, ublaženje (olakšanje) napetosti, žudnja za
suncem, mentalno opuštanje napetosti
Sigurnost Osiguranje Zdravlje, rekreacija, održati aktivnim i zdravim za budućnost

Pripadnost Ljubav Obiteljsko zajedništvo, pojačanje srodstvenih odnosa,

društvenost, olakšati društvene odnose, održavanje osobnih
veza, međuljudski odnosi, korijeni, etnički, privrženost
članovima obitelji, održavanje socijalnih kontakata
Poštovanje Ostvarenje Uvjerenje o nečijem postignuću, pokazati nečiju važnost
drugima, status i prestiž, društvena prepoznatljivost,
pojačanje vlastitog “ja”, profesionalnost/posao, osobni
razvitak
Samoostvarenje Istina prema Istraživanje i osobna ocjena, vlastito upoznavanje,
vlastitoj prirodi zadovoljavanje vlastitih želja
Znati i razumjeti Znanje Kultura, obrazovanje, želja za lutanjem, zanimanje za druga
područja
Estetske Uvažavanje Okoline, pejzaža
ljepote
 Turističke potrebe su jako osjetljive na promjene na
turističkom tržištu.

 Bilo kakva promjena na turističkom tržištu odraziti će se ili

pozitivno ili negativno na turističku potražnju.

 Turističke potrebe su izrazito elastične.

 Danas u uvjetima pandemije ističu se potreba za sigurnošću

vezano za zdravlje.

 Zbog toga turisti biraju one destinacije koje imaju povoljnu

epidemiološku sliku, mali broj zaraženog stanovništva i
destinacije u kojima se poštuju epidemiološke mjere.
Na koji način se
zamjenjuju
turističke
potrebe?
 Mogućnosti supstitucije

Vertikalna
Horizontalna
- zamjena zadovoljstva
- zamjena jedne
turističkih potreba
turističke potrebe
zadovoljenjem neke
drugom potrebom.
druge potrebe.

Horizontalnu dijelimo s obzirom na:

-vrijeme odlaska (npr. ljetna ili zimska turistička
sezona)
- mjesto odlaska (npr. kontinent, obala ili otoci)
-smještajni kapacitet (osnovni ili komplementarni)
 S ekonomskog stajališta, turističke
potrebe, kao sekundarne potrebe, imaju
daleko veći stupanj elastičnosti od
primarnih potreba.

 Primarne potrebe ograničene su biološkim

i fizičkim mogućnostima i ne mogu se
neograničeno širiti. Zbog toga su u pravilu
neelastične te relativno brzo dolazi do
stupnja njihovog potpunog zadovoljenja.

 S druge strane vrlo je teško govoriti o

saturaciji turističkih potreba jer se one
praktički mogu neograničeno širiti i
razvijati.
 Atrakcije mogu povećati kvalitetu proizvoda
destinacije, sačuvati resurse, unaprijediti
život lokalnog stanovništva i očuvati lokalni
identitet.

 Iz toga proizlazi i potreba za razumijevanjem

motiva turističke potražnje.

 Nova potražnja inicira razvoj dodatne ponude

koja oblikuje nove turističke proizvode na
turističkom tržištu.

 To dovodi do razvoja selektivnih oblika

turizma.
 SPECIFIČNI OBLICI TURIZMA:
1. Zdravstveni turizam
2. Kulturni turizam
3. Lovni i ribolovni turizam
4. Naturizam
5. Ekoturizam
6. Kamping turizam
7. Kongresni turizam
8. Nautički turizam
9. Vjerski turizam
10.Manifestacijski turizam
11.„robinsonski” turizam
12.Turizam s temom gastronomije, vinskih
cesta
13. …
https://www.youtube.com/watch?v=VtNd3SbGfUc
 Privlačnost destinacije u značajnoj mjeri definira turistička
motivacija zbog njenog sekundarnog obilježja (motivi višeg
reda)

 Atrakcije se realiziraju uključenjem u turističku ponudu

različitih motivatora u obliku:
◦ Prirodnih resursa
◦ Kulturnih resursa
◦ Tržišta (rezultat tržišne aktivnosti, turističke ponude i turističke potražnje)
◦ Paketa ponuda (atraktivnost)
◦ Transporta (prijevoz do destinacije i u destinaciji može biti turistička
atrakcija)
◦ Turističke potražnje (očekivanja od odmora/rekreacije/događaja i
turističkog iskustva)
◦ Turističke destinacije kroz međunarodni turizam (pozicioniranje, razina
privlačnosti, povezanost, funkcionalnost, pristupačnost)
◦ Dodanih vrijednosti za klijenta (novi doživljaji i iskustva u turizmu)
◦ Lokalnog stanovništva (rezidenti kao medijatori znanja i interpretatori
događaja)
◦ Turističkog sustava (uzročno-posljedične veze potražnje i ponude)
 Privlačenje većeg broja turista u destinaciji
definirano je različitim aspiracijama ponude
npr. poticanje lokalne proizvodnje,
poboljšanje infrastrukture, poticanje
interakcije lokalnog stanovništva,
specijalizacija ponude…
 Možemo li prihvatiti
koncepciju razvoja mreže
atrakcija u destinaciji?
 Možemo uz visoku
razinu implementacije
novih turističkih
potreba, interpretacije
motiva i indignacije
iznad vlastitih
predrasuda.
 Motivi 2001. g. 2004. g. 2007. g. 2010. g. 2014. 2017. 2019.

Odmor i relaksacija na
moru/pasivni odmor 91,10% 66,70% 61,60% 75,10% 75% 55% 77%

Zabava 36,10% 42,50% 43,30% 44,10% 43% 24% 5,5%

Upoz navanje prirodnih

ljepota 32,50% 24,40% 26,10% 20,90% 20% 26% 54,9%
Nova iskustva i
doživljaji 20,20% 24,60% 25,50% 25,30% 30% 31% -

Bliz ina ovog mjesta 9,80% 67,00% 9,20% - - - -

Upoz navanje kulturnih
z namenitosti i
događanja 7,50% 6,00% 9,80% 7,10% 7,0% 12% 12,8%
Sport, rekreacija i
fitness 7,10% 8,80% 10,20% 8,30% 6,8% 20% 11,2%

Povoljne cijene 6,50% 7,90% 11,30% - - - -

Napomena: mogućnost više odgovora
Izvor: obrada autora prema: TOMAS 2001 Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj, Institut za turizam, Zagreb 2002, TOMAS 2004 Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj, Institut za turizam, Zagreb
 Motivi 2001. g. 2004. g. 2007. g. 2010. g. 2014. 2017. 2019.g.
Posjet rodbini ili
prijateljima 6,20% 6,00% 8,30% 8,60% 6,10% 10% 1,9%

Zdravstveni raz loz i 4,20% 5,10% 5,00% 4,70% 5,0% 7% 1%

Ronjenje 3,10% 3,00% 6,30% 3,60% 3,20% 6% -

Drugi motivi 1,60% 2,10% 0,90% 3,20% 0,50% - 2,8%

Poslovne obvez e 1,10% 1,30% 1,20% 0,80% 0,90% - 4,1%

Kupnja 0,60% 1,50% 2,50% 2,30% 1,1% - -

Uživanje u jelu i
piću/gastronomija - 19,40% 19,60% 21,90% 26% 29% 6,6%

Vjerski raz loz i - 0,20% 0,70% 0,30% 0,20% - 0,3%

Napomena: mogućnost više odgovora

Izvor: obrada autora prema: TOMAS 2001 Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj, Institut za turizam, Zagreb 2002, TOMAS 2004 Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj, Institut za turizam, Zagreb
 Motiv Jadranska Hrvatska Motiv Kontinentalna Hrvatska
2019.g. 2019.g.
More 81,5% Priroda 31,7%

Priroda 56,2% Touring, 26,0%

sightseeing
Gradovi (city break) 23,8% Gradovi (city break) 25,9%

Touring 21,0% Sport i rekreacija 24,1%

Sport i rekreacija 14,9% Posao 21,7%

Kultura i umjetnost 12,7% Kultura i umjetnost 15,7%

Gastronomija 6,6% Planinarenje 9,8%

Zabava i festivali 5,5% Sela 9,6%

Sela 4,5% Gastronomija 6,6%

Manifestacije i 4,2% Manifestacije i 6,3%

događanja događanja

Prikazano je prvih 10 motiva prema zastupljenosti

Ran Aktivnosti turista za vrijeme 2007.g. u 2014.g. u % 2017.g. u % 2019.g. u %
g boravka u destinaciji %

1. Plivanje i kupanje 97,5 98,9 78,3 75,2

2. Odlazak u slastičarnice, kafiće 87,4 94,5 45,5 -

i sl.
3. Odlazak u restorane 84,2 91,3 46,9 50,4

4. Šetnje u prirodi (pješačenje) 69,9 78,3 15,9 14,1

5. Odlazak u kupnju 71,0 68,6 16,1 15,2

6. Razgledavanje znamenitosti 67,7 65,0 25,7 22,9

7. Posjet lokalnim zabavama 66,0 56,6 30,1

8. Ples ili disco 55,7 43,8 15,3 11,2

9. Izleti u nacionalne parkove 54,2 38,0 21,1 18,7

10. Ronjenje 43,0 37,0 16,3 8,4

11. Zdravstveno-rekreacijski i 24,8 36,1 15,0 8,8

wellness programi

12. Posjet muzejima i izložbama 47,6 34,9 14,0 13,6

Ra Aktivnosti turista za 2007.g. u 2014.g. u 2017.g. u % 2019.g. u %
ng vrijeme boravka u % %
destinaciji

13 Sportovi na vodi - 33,9 16,0 -

14 Vožnja bicikom 37,2 33,2 12,6 2,4

15 Posjet koncertima 47,4 30,7 10,3 -

16 Obilazak vinskih cesta 33,4 27,7 9,5 7,2

(vinarija)

17 Posjet kazalištu i 37,6 23,1 7,6 -

priredbama

18 Ribolov 35,1 21,4 7,7 6,2

19 Tenis 36,8 21,1 9,9 9,7
20 Obilazak cesta 28,0 20,6 9,1 -
. maslinovog ulja (uljara)

21 Promatranje ptica 27,3 15,3 - -

22 Avanturistički sportovi 25,6 14,3 11,1 2,5

23 Planinarenje 23,5 12,6 3,9 2,8

24 Golf - 8,0 2,2 3,7
25 Jahanje 18,8 6,8 3,5 1,4
Aktivnosti Jadranska Hrvatska Kontinentalna Hrvatska

Plivanje, kupanje 78,9% 12,6%

Razgledavanje gradova („city 53,5% 40,4%

sightseeing”)
Odlazak u restorane 49,9% 58,7%

Posjet povijesnim 22,8% 23,7%

građevinama
Posjet nacionalnim 18,1% 28,4%
parkovima, zaštićenim
prirodnim područjima
Kupovina (osim 15,6% 7,9%
svakodnevnih potrebština)
Odlazak na organizirane 15,1% 1,7%
izlete brodom
Pješačenje 14,1% 13,6%

Posjet muzejima, galerijama, 13,0% 22,5%

izložbama
Jogging, trčanje 13,1% 2,9%

Odlazak u klubove, ples, 11,6% 5,5%

noćni život
 STUPANJ ZADOVOLJSTVA

Vrlo visoko Visoko Srednje Nisko Vrlo nisko

 Ljepota prirode i  Uređenost Besplatni Internet u . Promet u mjestu

krajolika mjesta destinaciji
 Ljepota mjesta  Čistoća plaža Ponuda
 Osobna  Smještajni objekt organiziranih izleta
sigurnost  Informacije u u okolicu
 Atmosfera i destinaciji Informacije,
ugođaj  Ekološka edukacija u
 Gostoljubivost očuvanost zaštićenim
lokalnog prostora prirodnim
stanovništva  Mogućnosti područjima
kvalitetnog Biciklističke rute i
kretanja pješice staze
u destinaciji Lokalni javni
 Prilagođenost prijevoz
destinacije djeci Sportski sadržaji
 Pješačke staze Događaji i
 Prometna manifestacije
dostupnost Mogućnosti za
destinacije kupnju
 Gastronomska Prilagođenost
ponuda u mjestu destinacije
 Označavanje osobama s
znamenitosti posebnim
 Kultura i potrebama
umjetnost Zabava, noćni život
 Opremljenost,
uređenost plaža
Učestalost dolaska inozemnih turista Učestalost Učestalost Jadranska Kontinenta
u Republiku Hrvatsku , mjesto i dolaska u dolaska u Hrvatska lna
objekt u 2019.g. RH mjesto Dolazak u Hrvatska
(inozemni mjesto Dolazak u
turisti) mjesto
Prvi posjet 33,3% 53,9% 53,8% 55,8%

Drugi posjet 15,4% 14,8% 14,9% 13,9%

3 do 5 posjeta 20,1% 14,2% 14,2% 14,3%

6 i više posjeta 31,2% 17,1% 17,1% 15,9%

UKUPNO 100% 100% 100% 100%

Dob turista Ukupno Jadranska Kontinentalna
Hrvatska Hrvatska
Do 25 7,2% 7,1% 9,3%
26-35 23,6% 23,6% 23,1%
36-45 30,9% 31,1% 27,1%
46 -55 20% 20,1% 19,1%
56 i više 18,3% 18,1% 21,3%
Ukupno 100% 100% 100%
Dob turista Ukupno Jadranska Kontinentalna
Hrvatska Hrvatska
Generacija Z 4,5% 4,5% 5,6%
(1996.g. i
kasnije)
Generacija Y 35,0% 35,1% 34,2%
(1981.-1995)
Generacija X 46,3% 46,5% 43,3%
(1961.-1980.)
Baby boomers 13,7% 13,6% 16,4%
(1943.-1960)
Golden age 0,4% 0,4% 0,5%
(prije 1943.g.)
Ukupno 100% 100% 100%
Internet kao izvor Ukupno Jadranska Kontinentalna
informacija Hrvatska Hrvatska
Online turističke 61,1 61,8 47,7
agencija.
Booking.com,
Expedia,
Holidaycheck.de i
sl.
Društveni mediji 48,1 48,4 40,8
(Facebook,
TripAdvisor,
Instagram,
Twitter…)
Stranice 41,7 41,9 38,3
smještajnih
objekata
Stranice hrvatskih 30,6 29,5 52,0
turističkih
zajednica ili ureda
(nacionalne,
lokalnih)
Smetnje tijekom Ukupno Jadranska Hrvatska Kontinentalna
boravka u destinaciji Hrvatska
Gužva na kupališnom 7,5% 7,9% 1,1%
prostoru (prevelik
broj kupača)
Gužva na ulicama, 7,2% 7,4% 3,7%
trgovima, šetnicama,
atrakcijama i sl.
Neprimjereno 6,4% 6,6% 3,8%
odloženo smeće
Nemogućnost 6,3% 6,6% 2,5%
razdvajanja otpada
Neugodni mirisi (iz 6,2% 6,4% 2,4%
kontejnera i kanti za
smeće)
Buka koja remeti 6,1% 6,3% 1,8%
komfor vašeg
smještaja (odmor,
spavanje)
Nešto drugo 1,4% 1,5% 0,7%
 Istaknuti trendovi u međunarodnom turizmu
su:

1. Turističko iskustvo i turističke ture vođene

uz ekspertizu

2. Više destinacija tijekom putovanja i održivi

turizam

3. Kreacija i inovacije ponude

 Sve više putnika želi putovanje popraćeno
iskustvom i svrhom osobito kada je u pitanju
zdravstveni i kulturni turizam.

 Ova dva selektivna oblika turizma sa svojim

alternacijama (wellness i kreativni turizam)
potiču nova iskustva i doživljaje
◦ Zdravstveni vezano za poboljšanje vlastitog
zdravlja, relaksaciju, preventivu i opuštanje
◦ Kulturni turizam se temelji na želji za obilaskom
kulturnih dobara i upoznavanja autohtone kulture
 Razvijaju se linearne ture koje mogu uz napore dionika
ostvariti značajan multiplikativni utjecaj na regionalni razvoj

 One digitalno prikazuju brojne atrakcije na tim kraćim i

dugim turističkim posjetima

 Potom se itinerer nadopunjuje i postaje proizvod koji putuje

kroz vrijeme

 Turoperatori navode da su putovanja u egzotične zemlje u

porastu posebice među milenijalcima

 Turisti žele nova iskustva te vođenje uz ekspertizu

 Ovakve ponude animiraju na dulji ostanak turista u destinaciji

 Jedan izvor informacija o putovanjima nije dovoljan

 Turist se orijentira na brojne izvore informacija o

smještajnom objektu, destinaciji, atrakciji prije nego se odluči
za posjetu.

 Turistu je važno ostvariti razumnu kvalitetu za razumnu

cijenu što nam govori na veliku pregovaračku moć turista.

 Turisti će više platiti specijalizirana znanja, ali takav turist ima

i veća očekivanja.

 Raste značaj vođenih tura u muzejskim prostorima kroz

interaktivno iskustvo posjeta

 Turoperatori i turističke agencije će opstati zahvaljujući

optimalnom spajanju fizičke okoline i digitalnog svijeta.
 Turistički proizvod možemo definirati kao sublimirano iskustvo.

 Kombinacija različitih ponuda u jednoj ponudi čini međunarodni trend u

putovanjima.

 Aktivni odmor uključuje spajanje više destinacija tijekom odmora.

 Održiv i odgovorni turizam je trend prepoznat na turističkom tržištu.

 Proizvodi se stvaraju prema preferencijama turista

 Eco-friendly objekti postaju traženi proizvod

 Gost je osviješten o potrebi brige za svoje zdravlje i izgled, a pri tome je

digitalno intenzivno povezan s okruženjem
 Turistička atraktivnost nije fiksno stanje već proces koji
doživljava promjene.

 Izazovi razvoja su: sezonalnost posjeta, razina inovativnosti,

kvaliteta ponude, raspoloživost educiranog kadra, upravljanje
prostorom, visoka ovisnost razvoja ekonomije o turizmu,
strukturne neravnoteže, stanje prometne infrastrukture.

 Javni prijevoz može biti atrakcija sama za sebe (inovativne

tehnologije)

 Sve navedeno pridonosi usojehu razvoja destinacije

 Recenzije turista su potvrda uspjeha

◦ Osvrti se ponajprije baziraju na komunikaciju s gostom te odnos cijene i
kvalitete
 Ako sagledamo trendove tako da im se prilagođavamo lakše
ćemo identificirati čimbenike utjecaja na turističko ponašanje
i donošenje odluka

 Npr. „ekstra djevičansko maslinovo ulje” u Istri naglašava

back to roots, kao povratak tradicionalnim vrijednostima
kraja i kao načinu života u Istri

 To će utjecati na formiranje tržišnih niša kojima se obraćamo

 Razvijati će se turistički proizvod zasnovan na priči, ali i na

certifikatu izvornosti i eko proizvodnje.

 Time će se dugoročno doprinjeti razvoju životnog standarda

domaćeg stanovništva kroz razvoj gospodarstva uz preduvjet
očuvanja okoliša i kulturno-povijesne baštine
 Turisti žele proizvod:
◦ Jednostavan za konzumaciju
◦ Autentičan
◦ Individualan (posvećen turistu)
◦ Estetičan

 Atrakcije su sastavni dio proizvoda

◦ Utječu na percepciju o cijeni, imidžu, dostupnosti, raspoloživim kapacitetima i
razinama specijalizirane ponude

 Greške se ne praštaju

 Tehnike upravljanja za potrebe turizma i specijalizirane ponude

orijentirane na turističko iskustvo nisu dovoljno istražene

 Razvoj atrakcija mora uvažavati načela održivog razvoja

 Razvoj globalne atraktivnosti (Gržinić):
◦ Motivi i potrebe
◦ Trendovi
◦ Resursi
◦ Kreacija ponude
◦ Atraktivnost proizvoda
◦ Tržišno pozicioniranje
◦ Rast
◦ Doživljaj
◦ Međunarodna afirmacija
◦ Rast potražnje

 Na turističkom tržištu se svi moramo prilagođavati

 Baza atrakcije i njene dopune formirati će nove motive i

potrebe
◦ One će opet davati poticaj bazi za dodatna proširenja
 Specijalizirane ponude razvijaju se temeljem prikupljanja
podataka od turista
 Prema iskazanom interesu turista ponuda se unaprijeđuje
kako bi se zadržala potražnja

 Prednosti specijaliziranih ponuda:

◦ Pokrivenost teme i dubina umjesto širenja informacija
◦ Samoaktualizacija
◦ Mogućnost istovremene usporedbe dobivenih podataka i onih stečenih
znanjem prije putovanja
◦ Individualizirani pristup

 Nedostaci su:
◦ Broj partnerstava i fokusa dionika
◦ „Teža” web eksponacija (sponzorirane web stranice obično imaju prioritet)
◦ Nedovoljna zastupljenost „izvornih svjedoka vremena”
◦ Ograničenost raspoloživih podataka
 Da bi se privuklo turiste specijaliziranom ponudom ona mora
biti kvalitetna i prezentirana za manje grupe uz više cijene
proizvoda

 Specijalizirane ponude je prikladno nazvati zajedničkim

inspirativnim imenom koji će asocirati na regiju i sugerirati na
potrošnju

 Na taj način pojačavamo svjesnost posjetitelja o načinu

života, identitetu i povijesnom kontekstu destinacije

 Uz to je usko povezan etički kodeks koji obilježava atrakciju i

usmjerava posjetitelje na poštivanje lokaliteta

 Pojedine destinacije specijaliziraju se pomoću sportskih

atrakcija i ovaj segment je u porastu
 Doprinos razvoju specijalizacija su i
podržavajući čimbenici:
◦ Marketing turističkih atrakcija
◦ Pregled ponude (opis svih specifičnosti kojima
ukazujemo na diferencijaciju)
◦ Story telling
◦ Strično upravljanje turističkim atrakcijama
◦ Prilagodba turističke suprastrukture
◦ Povezivanje sa specifičnostima teritorija i prostora
◦ Ekonomski aspekti razvoja zasnovani na
specijalizacijama (stari zanati i slično)
 Ako više atrakcija unutar regije koristi isti motiv dolaska (npr.
Povijest) potrebno je odrediti domenu
◦ To nazivamo subspecijalizacijama

 Postoji mogućnost i razvoja putujućih atrakcija (npr. Izložba o

Nikoli Tesli)

 Pri tome raste kompleksnost razvoja atrakcija

 Specijalizacije povezne sa prijevoznim sredstvima su sve

češće i povećavaju atraktivnost turističke ponude

 Turistički vodiči, animatori, kustosi, i lokalno stanovništvo u

tom procesu imaju ulogu medijatora i koordinatora aktivnosti

 Jedinstvenost se može podići upotrebom novih tehnologija,

ponudom lokalne hrane i stvaranjem jedinstvenog iskustva
 Kvaliteta proizvoda i usluga, te odnos cijene i kvalitete
temeljeno na dodanim vrijednostima za ciljano tržište postaje
prioritet

 Ponuđači su pri tom kreatori, prenositelji i prezenteri ponuda

te ujedno i dionici u lancu distribucije usluga

 Turisti danas koriste razne online platforme za rezervaciju

smještaja, dijeljenje iskustva…

 Platforme moraju biti fleksibilne, jednostavne i vizualno

privlačne

 Na taj način platforme imaju određenu vrijednost za turiste

 Transformacije u turizmu postaju značajne
implikacije za turoperatore koji se
transformiraju kroz informacijske tehnologije,
te koriste virtualne ture za marketing
doživljaje kroz nove selektivne oblike turizma

 Atrakcije su obilježene sa 5K tržišnim

elementima (kompleksnost, konkurentnost,
kooperativnost, kokreacija, konstelacija u
globalno tržište)
 Zajednički ciljevi se mogu postići jedino
suradnjom i koordinacijom dionika

 Neizvjesnost okoline zahtjeva upravljanje

promjenama

 To je moguće putem partnerstva

 Turistička aktivnost pretpostavlja odgovorno

ponašanje prema okruženju
 Razvojem poslovnih suradnji unaprijeđuje se
kvaliteta procesa tako što:
◦ Prepoznaju promjene koje treba učiniti radi bolje
prilagodbe tržištu
◦ Pomažu modeliranju ponuda za različite kategorije grupa
(posjeta)
◦ Preveniraju moguće probleme (zastarijevanje proizvoda) i
ukazuju na ograničenja
◦ Aktivnostima projiciraju osjetljivost uprave na promjene
◦ Razvijaju standardizaciju i ekspertizu
◦ Razvijaju osjetljivost prema lokalnom stanovništvu
◦ Kontinuirano poboljšavaju usluge kroz strateško
partnerstvo
◦ Razvijaju mrežu javnih i privatnih interesa, neprofitnih
organizacija, turoperatora generalista i specijalista, medija i
dr.
◦ Promiču snagu i važnost turizma za zajednicu
 Uloga DMO
◦ Tijelo koje je zaduženo za upravljanje sustavom sastavljeno
od brojnih turističkih organizacija (profitnih i neprofitnih)

◦ Povezuju i koordiniraju rad svih dionika u turizmu

◦ Problemi mogu nastati kada nisu uključeni svi dionici u

realizaciji ponude, nisu poštivani rokovi, ne prate se
aktivnosti, neusklađenost interesa, nepovjerenje,
nezainteresiranost, teškoće prilagodbe na timski rad,
nedovoljna fleksibilnost, udaljavanje od ciljeva…
 Uloga DMK
◦ Povezujemo s razvojem složenih proizvoda
◦ Pomaže uspostavljanju tržišne ravnoteže u
odnosima između složenih proizvoda i preferencija
turista

 Osnovne aktivnosti DMK:

◦ Prilagodba potrebama tržišta
◦ Poznavanje turističkih resursa destinacije
◦ Organizacija složenih turističkih ponuda
◦ Okupljanje i poticanje neposrednih pružatelja
usluga
 Brojne incoming turističke agencije prelaze u destinacijske
menadžment kompanije što zahtijeva diverzifikaciju poslovanje,
intezovno praćenje promjena u okruženju te spremnost na
povezivanje s partnerima u destinaciji.

 DMK modeliraju nove odnose u destinacijama, planiranju i

kontinuirano poboljšavaju ponude.

 Nove tržišne forme javljati će se ovisno o karakteristikama tržišta,

motivima turista, potrebi razvoja novih turističkih proizvoda,
mogućnosti organizacijske prilagodbe…

 Budućnost je u prilagodbi izazovima tako da se predvide potrebe

inozemnih tržišta i da se proizvodima prepoznaju stvarne potrebe
turista.

 Kreiranje proizvoda visoke dodane vrijednosti realizirati će se kroz

partnerstva DMK sa dionicima.

 Takvi proizvodi doprinose diverzificiranom brendu destinacije i

rezultat su ulaganja velikih i usklađenih napora dionika destinacije.
 Pri kreiranju turističkih atrakcija važno je spoznati različitost
percepcija i odrediti:
◦ Ulogu atrakcija i značaja za posjetitelje (ideološka percepcija)
◦ Preduvjete razvoja atrakcijskih proizvoda (organizacijska perspektiva)
◦ Turističko atrakcijsko tržište – stanje i perspektive (kognitivna perspektiva,
turistička percepcija i iskustvo)
◦ Poslovno okruženje (podržavajuće akcije i usluge u destinaciji)

 Sve četiri navedene perspektive su primjenjive na

destinacijske menadžment kompanije, ali i udruge unutar
destinacije (kulturno-umjetničke, ekološke, udruge
iznajmljivača, ugostitelja, posrednike…)
 Agencija za ruralni razvoj Istre (AZRRI) promovira destinaciju,
educira dionike i razvija specijalizaciju.
◦ Organiziranjem konferencije na temu istarske gastronomije (2019.
godine) dionici su spoznali važnost gastronomije kao motiva
dolaska turista, profil turista i utjecaje na razvoj destinacije.

 Hrvatska udruga za turizam i ruralni razvoj promiče razvoj europske

kulturne rute „Iter Vitis Route” te organizira konferencije o
kulturnom (vinskom) turizmu.

 Obje udruge koriste prednosti istarske regije kao destinacije hrane i

vina, kulture i turizma.
 Pri tome se povezuje prirodna i kulturna resursna osnova, integriraju
se selektivne turističke ponude.
 Održane su konferencije na različite teme (Vinske turističke rute,
Vinski hoteli, Hrvatske voćne rakije…)
 Mogu nastati kada nisu uključeni svi potrebni dionici u
realizaciji ponude, ne poštuju se rokovi, ne poštuju se
planovi, ne prati se odvijanje aktivnosti…

 Nedostatak suradnje dovodi do:

◦ Teškoće prilagodbe na timski rad
◦ Neusklađenost interesa
◦ Nedovoljna specijalizacija i fleksibilnost
◦ Nezainteresiranost
◦ Smanjena kontrola
◦ Smanjeno povjerenje
◦ Neostvarivanje ciljeva
◦ Neznanje o odgovornosti dionika
◦ Smanjenje zadovoljstva turista
 Razvoj partnerskih aktivnosti osigurati će sljedeće
mogućnosti:
◦ Dodatne turističke proizvode (atrakcije)
◦ Porast turističke potražnje
◦ Porast multiplikacije unutar regije (porast malih poslova unutar regije)
◦ Porast mogućosti zapošljavanja
◦ Porast svjesnosti o autentičnom i rast znanja o atraktivnosti prostora
◦ Dodatne mogućnosti financiranja
◦ Mogućnost fokusa na bazne funkcije (bioraznolikost resursa, zaštita)
 Izvor:
 Gržinić, J., Turističke atrakcije nastanak,
razvoj i utjecaji, Sveučilište Jurja Dobrile u
Puli, Pula, 2020.
 Stavovi i potrošnja turista, TOMAS-
istraživanja, Institut za turizam