VELEUČILIŠTE U ŠIBENIKU

ODJEL MENADŽMENT
PREDDIPLOMSKI STRUČNI STUDIJ MENADŽMENT

DARK TURIZAM
Završni rad

Kolеgij: Teorija i organizacija turizma

Mentor: Jеlеna Šišara, univ. spеc. oеc., v. prеd.
Studеnt: Marica Baljkas
Matični broj: 0269087703/15856161
  
Šibеnik, 2020.
 SADRŽAJ
• UVOD
• TURIZAM – definicija i osnovni pojmovi
• SELEKTIVNE VRSTE TURIZMA
• DARK TURIZAM
• LOKALITETI DARK TURIZMA U SVIJETU
• LOKALITETI DARK TURIZMA U HRVATSKOJ
• POTENCIJALNA PONUDA DARK TURIZMA U ŠIBENIKU
• ZAKLJUČAK
 1. UVOD

• globalizacija, dostupnost destinacija

diljem svijeta = razvoj turizma

• potrebno je definirati:
• turističke resurse
• pojam turista
 U ovom radu glavni je cilj:

• istražiti i definirati selektivne vrste turizma obraćajući pozornost na dark turizam

• obrazložiti različite pristupe njegovoj konceptualizaciji

• definirati motive posjetitelja i turista za posjet atrakcijama i lokalitetima dark turizma

• iznijeti tipologiju tih atrakcija

• navesti postojeće lokalitete ove selektivne vrste turizma

2. TURIZAM – DEFINICIJA I OSNOVNI POJMOVI
TURIZAM :
• s aspekta potražnje: „sve aktivnosti osoba na
putovanju i prilikom boravka izvan njihova
uobičajenog prebivališta u razdoblju ne duljem od
godine dana, a u svrhu odmora, poslovnih i ostalih
razloga”

• s aspekta ponude: „skup različitih firmi,

organizacija i objekata koji imaju zadaću da
zadovoljavaju specifične potrebe i želje turista”
TURIST: „lica koja u nekom mjestu izvan
svog prebivališta provode najmanje jednu noć
u ugostiteljskom ili nekom drugom objektu za
smještaj gostiju, a razlozi boravka su odmor i
rekreacija, zdravlje, studije, sport, religija,
obitelj, poslovi, javne misije i skupovi.”

POSJETITELJ: „osoba koja putuje u mjesto

izvan uobičajenog okruženja u trajanju od
najviše 12 mjeseci (6 ukoliko je riječ o
domaćem posjetitelju), a glavni razlog
putovanja ne smije biti obavljanje plaćene
djelatnosti u mjestu koje se posjećuje.”
RAZVOJ TURIZMA

• predturistička epoha (do početka 19. st.)

• turistička epoha (od sredine 19. st. do danas):
• oligoturizam
• politurizam
• masovni turizam (nakon Drugog svjetskog rata)
• suvremeni masovni turizam (od 80-ih godina 20. st.
do danas)
• TURISTIČKI RESURSI: „skupni naziv za
potencijalne i realne turističke atrakcije,
infrastrukturu i suprastrukturu, organiziranost
destinacije, kadrove i sl.“ = TURISTIČKI
PROIZVOD

• TURISTIČKA DESTINACIJA: „prostorna cjelina u

kojoj je turizam dominantna djelatnost”;
• „lokalitet, mjesto, regiju, zemlju, skupinu zemalja, pa
čak i kontinent kao odredište turističkog putovanja.“.
• TURISTIČKA MOTIVACIJA: produkt motiva koji čovjeka potiču na
uključivanje u turističke aktivnosti

• različiti motivi = različiti sadržaji za zadovoljenje turističkih potreba

= SELEKTVNI OBLICI TURIZMA

• 3 skupine motiva:
• biološki (temeljne ljudske potrebe)
• društveni (potreba za socijalnim kontaktom i unaprjeđenjem međuljudskih
odnosa)
• osobni (potrebe za samodokazivanjem i samopotvrđivanjem)
3. SELEKTIVNE VRSTE TURIZMA
• pojam se pojavio 70-ih godina 20. stoljeća kao opreka
masovnom turizmu
• turist postaje fokus oblikovanja turističke ponude i
proizvoda
• „motivacija putnika i njegov izbor primarno determinirani
određenim specifičnim interesima“

• alternativni oblici turizma, tematski turizam, turizam niša

 TURIZAM NIŠA
Posebni interesi, kultura i/ili
aktivnosti koje uključuju mali
broj turista u autentičnom
okruženju

MIKRO NIŠE

Kulturna Environmentalna Ruralna Urbana Ostale

Baština Fotografski
Priroda i divlji Farme Biznis Mala krstarenja
Plemenski svijet
Kamping Konferencije Volonteri
Religijski Ekoturizam
Gastronomija Sajmovi MRAČNI -
Obrazovni Avantura
Sport Sport DARK
Genealogija Alpinizam TURIZAM
Festivali i događaji Galerije
Istraživanje Geoturizam Omladinski
Umjetnost i zanati Umjetnost
Obalni Transportni
SELEKTIVNE VRSTE TURIZMA – klasifikacija i sistemtizacija

Prema motivaciji:

• rekreativni turizam
• kulturni turizam
• socijalni turizam
• sportski turizam
• komercijalni turizam
• politički turizam
S obzirom na uzroke i vanjske učinke:

• podrijetlu
• trajanju boravka
• sezonama
• broju sudionika
• dobi sudionika
• vrstama prijevoza
• vrsti smještaja
• učincima na platnu bilancu
• načinu plaćanja
• sociološkim kategorijama
4. DARK TURIZAM
• black turizam, grief turizam, morbidni turizam, horor turizam
• koncept „crnih točaka“

• dark turizam - pojava „koja obuhvaća prezentiranje i potrošnju (od

strane posjetitelja), realne i komodificirane smrti i lokacija gdje su
se dogodile razne katastrofe“

• atrakcijska osnova dark turizma - suprotna shvaćanju putovanja kao

razonode, pozitivnih emocija i bezbrižnosti
 • Seaton: tanatoturizam (grč. thanatos = smrt) - nastoji
izbjeći kontrast „mračnog“ i „svijetlog“ turizma

• moralne i etičke dileme o „turističkoj“ komercijalizaciji

ovih sadržaja

• izazivaju snažne emocije živih sudionika tih nesretnih,

bizarnih i tragičnih događaja
MATRICA PONUDE I POTRAŽNJE DARK TURIZMA

Crni turizam - ponuda kreirana s ciljem zadovoljenja

fasciniranosti smrću i ostvarivanja profita na istom

Blijedi turizam - turisti posjećuju slučajne lokalitete

mračnog turizma (npr. grob Jima Morrisona)

Sivu turističku ponudu - atrakcije formirane sa ciljem

eksploatacije smrti (npr. muzeji), privlače turiste
niske razine interesa za istim

Sivu turističku potražnju čine oni koje fascinira tema

smrti, ali posjećuju slučajna mjesta mračnog turizma
Tipologija atrakcija mračnog turizma

• Stone - stupnjevanje intenziteta dark

turizma ovisi o faktorima kojima su
posjetitelji izloženi

• lokaliteti jačeg intenziteta su mjesta većeg

političkog i ideološkog utjecaja
• mjesta manjeg utjecaja smještena unutar
manje intenzivnog dijela spektra
• Tematski parkovi (svijetli dio spektra)
• Mjesta ratnih sukoba (svjetliji dio spektra)
• Mračne izložbe („ozbiljniji” i „mračniji” dio spektra)
• Zatvori i tamnice (središnji dio spektra)
• Groblja (središnji dio spektra)
• Svetišta (tamniji dio mračnog spektra)
• Mjesta genocida (najmračniji dio spektra)
Motivacija u dark turizmu na primjeru Auschwitza
• 4 motivacijska faktora:
• Prvi motiv se javlja u obliku „nevjerice“ da se takav događaj uopće dogodio
• Drugi motiv je dodatna informiranost o tamo odigranim tragičnim događajima, s ciljem boljeg shvaćanja
• Treći motiv je Auschwitz kao „mračna“ atrakcija budi interes za temu smrti i potrebu za posjetom
autentičnom mjestu stradavanja
• Četvrti motiv je emocionalne prirode, svi motivi pojedinca da se poveže s objektom svog osobnog
povijesnog nasljeđa
5. LOKALITETI DARK TURIZMA U SVIJETU
AUSCHWITZ-BIRKENAU
• 50 km od Krakowa u Poljskoj
• utemeljen 1942.
• „konačno rješenje židovskog pitanja”
• pogubljeno više od 1,1 milijun europskih Židova
• 1947. uređen memorijalni centar
• 1979. uvršten na UNESCO-v popis svjetske kulturne baštine
• Od 1990. bilježi pola milijuna posjeta godišnje
 HIROŠIMA
• pad prve atomske bombe u povijesti čovječanstva 6. kolovoza 1945.
• eksplozija uništila 80% grada
• ubila 200 tisuća ljudi
• obnovljena kao „mirovni-grad spomenik”
• zgrada najbliža eksploziji nazvana „Kupolom atomske bombe”
• 1996. uvrštena na UNOSCO-v popis svjetske kulturne baštine
• više od 9 milijuna turista godišnje
 ALCATRAZ – „Rock”
• otok u zaljevu San Francisca i istoimeni federalni zatvor
• utemeljen 1950.
• u funkciji sve do službenog zatvaranja 21. ožujka 1963.
• zatvarani Indijanci, zatvorenici Američko-španjolskog rata, neki od
najbrutalnijih zločinaca – Al Capone, George Kelly Barnes, Robert
Stoud
 ČERNOBIL
• najgora nuklearna nesreća u povijesti
• 26. travnja 1986.
• eksplodirao jedan od četiri reaktora nuklearne elektrane
zbog nepoštivanja sigurnosnih protokola tokom
provjere hlađenja reaktora u slučaju nestanka električne
energije
• 30 km od mjesta nesreće proglašena Černobilska zona –
zona otuđenosti
 SVJETSKI TRGOVAČKI CENTAR U NEW
YORKU
• teroristički napad 11. rujna 2001. godine
• putnički avioni sa teroristima zaletjeli se u njegove
tornjeve tzv. „Blizance”
• poginulo više tisuća osoba od kojih je identificirano
1600
• stanovnici SAD-a ovaj događaj doživljavaju kao
najveću nacionalnu tragediju
 TUNELI CU CHI
• 45 km sjeverozapadno od Ho Ši Mina u Vijetnamu
• dio puno većeg kompleksa tunela koji zajedno čine podzemni grad
(120 km podzemnih tunela)
• više od 45 tisuća vijetnamskih vojnika i civila živjelo i umiralo u
njima tokom nemilosrdnog američkog bombardiranja 1948.
• otvoreni za posjetitelje na sigurnijim dijelovima
 POMPEJI
• erupcija Vezuva 24. kolovoza 79. g. po. Kr prekrila grad sa više od 3
m lave
• prvi ostatci prvi put otkriveni u 16. st.
• iskapanje započelo 1738.
• Pronalaskom natpisa „Rei publicae Pompeianorum” 1763. iskopine
identificirane kao grad Pompeji
• 1997. uvršten na UNESCO-v popis svjetske kulturne baštine
6. LOKALITETI DARK TURIZMA U HRVATSKOJ

VUKOVAR
• destinacija memorijalnog karaktera kao simbol razaranja Domovinskog rata
• bivša vojarna 204. vukovarske brigade pretvorena u Memorijalni centar
Domovinskog rata
• Spomen dom hrvatskih branitelja u Borovu naselju
• Spomen dom Ovčara
 GOLI OTOK
• koncentracijski logor utemeljen 1949.
• zatvarane pristaše staljinizma unutar KPJ i politički neistomišljenici
• broj ubijenih i umrlih nepoznat
• kroz logor je prošlo između 17 i 32 tisuće zatvorenika
• 1956. logor postaje zatvor
• ukinut 1988.
7. POTENCIJALNA PONUDA MRAČNIH ATRAKCIJA
U GRADU ŠIBENIKU
• LEGENDA O ŠIBENSKIM VJEŠTICAMA
• LEGENDA O „KODLAKU”
• LOKALITET PAKLENA
• TVRĐAVA SV. NIKOLE
8. ZAKLJUČAK

Hvala na pažnji!