Kulturni turizam

(skripta)

Turizam pokreću atrakcije, kulturni turizam pokreću kulturno turističke atrakcije!

Atrakcija: privlači puno ljudi, nemaju negativan prizvuk u sklopu kulturnog turizma
 oblikuje i stvara potražnju
 konstantna je, ako privlači turiste iz godine u godinu, ne mora biti masovna
da bi bila kvalitetna
 razlog su posjeta neke destinacije
 što je atrakcija kvalitetnija to privlači veći broj ljudi
 jedinstvene, iskustvene
KULTURNI RESURS:
Imaju dobar potencijal postati turistička atrakcija, postaje turistička atrakcija kada njen resurs
ostvari potencijal, kada ga je moguće konzumirati, moraju se komodiificirati kako bi postali
turistička atrakcija
PROIZVOD: sve što se može ponuditi tržištu, potrošnja radi zadovoljavanja potrebe ili želje,
proizvod ne kupujemo samo zbog proizvoda već nam pomaže ostvariti neki cilj (posjedovanje
npr. nekog brenda)
KOMODIFIKACIJA: pretvaranje kulturnog resursa u proizvod
TIPOLOGIJA PROIZVODA:
1. TEMELJNI PROIZVOD (core)
- Korisnost, dobrobit, benefit zbog kojeg je proizvod nekome vrijedan, osjećaj koji
se stvori kod potrošaća nakon što je nešto kupio (npr stvar, usluga)
Primjer: auto: osjećaj prestiža, ugodnosti vožnje
2. FORMALNI PROIZVOD (tengable)
- onaj opipljivi, fizička manifestacija temeljnog proizvoda, može se vidjeti i kroz
njega se dobiva temeljni proizvod (iz perspektive potrošača)
Primjer: dodatna oprema, dizajn automobila, kvaliteta
3. DODATNI PROIZVOD
- Dodaje vrijednost i pripomaže pri stjecanju dodatnog zadovoljstva, usluga koja se
veže uz temeljni i formalni proizvod
Primjer. garancija automobila, parkirno mjesto, privjesak...
 Aktualizacija turističkih potencijala:

MARKETINŠKI PRISTUP: prodaja želja i iskustva koje zadovoljavaju potrebe

potrošača
- istražiti publiku i razlog zašto turisti posjećuju neka mjesta
- omogućuje definiranje temeljnog proizvoda
- pospješuje prezentaciju lokaliteta
- identificiraju se i ciljane skupine pomoću marketinga
Ključ dobrog turizma: paziti na zaštitu lokaliteta, kulturne baštine, bitno je da kulturni resurs
očuva svoja značenja, a ne da se oni izgube

MUZEJSKE IZLOŽBE: kulturno-turistički proizvodi

KULTURNO TURISTIČKI PROIZVOD- STVARANJE ATRAKCIJE

Kulturno-turistička atrakcija je zapravo kulturni resurs koji upotpuni svoje turističke

potencijale tako što postane proizvod. Nužno je imati marketinške alate i bitno je upravljati
resursom (zaštita kulturnog resursa, ali i promocija)

HIJERARHIJA ATRAKCIJA:
- nisu svi kulturno-turistički resursi pretvoreni u proizvod isti, nije svaka atrakcija
dovoljno jaka

PRIMARNE:
- privlači posjetitelja zbog sebe same, daje razlog za posjet destinacije i oblikuje
imidž destinacije (nešto može biti primarna atrakcija npr u Hrvatskoj, ali ne i van
nje)
- Primjer: Af. Toranj; Pariz, Mona Lisa, Španjolske stube u Rimu, Venecija...)
SEKUNDARNE:
- zbog njih turisti ne kreću na put, lokalnog su karaktera
TERCIJARNE:
- prikladne i usputne
Ista atrakcija za nekog može biti primarna, a za drugog sekundarna ili tercijarna, ovisi o
motivaciji --> bitno je znati koji posjetitelji se targetiraju
STRATEGIJE (NAČINI) STVARANJA ATRAKCIJA:
1. OBLIKOVANJE PRIMARNE ATRAKCIJE
- najteža strategija, počinje od nule
- velika ulaganja, promidžbe
2. POVEZIVANJE MANJIH ATRAKCIJA KOJI ZAJEDNO ČINE PRIMARNU
ATRAKCIJU (PAKET PROIZVODA)
- paket aranžmani, manje atrakcije slične tematike
- ekonomska dobit se raspodijeli
- obilazak zemljišta, seoski turizam, šetnja gradom
3. STVARANJE TURISTIČKIH KVARTOVA
(New Orleans; Francuska četvrt)
4. OBLIKOVANJE RUTA ILI BAŠTINSKIH MREŽA
- Egzotične, urbane i ruralne avanture u muzejima, kazalištima, etničkim
zajednicama (kod nas su rimske ceste)
5. MANIFESTACIJE/DOGAĐAJI (FESTIVALI)
- Karnevali npr u Veneciji dolazak isključivo radi festivala
- Tribunjske magareće utrke
- Karneval u Rijeci

ZAJEDNIČKO SVIM KULTURNO-TURISTIČKIM ATRAKCIJAMA:

1. Pričaju priču

2. Oživljavaju kulturni resurs

(ono što ga čini važnim za ljude, ljudska iskustva u prošlosti)
3. Omogućuju participativno iskustvo
(uključivanje u priču)
4. Čine iskustvo relevantnim za turista
(najteže je za ostvariti od svih navedenih karakteristika; potrebno je znati kome
pričamo, približavanje stranim turistima)

5. Usmjerava se na kvalitetu i autentičnost

(ne smije se kompromitirati resurs, prevelik broj posjetitelja ugrožava resurs i iskustvo
turista je negativno)
 OBLIKOVANJE ATRAKCIJE- STRATEGIJE:
1. MITOLOGIZACIJA KULTURNOG RESURSA
- davanje nekome mjestu važnost
2. STVARANJE PRIČE
3. NAGLAŠAVANJE RAZLIČITOSTI/POSEBNOSTI
- egzotičan, npr nošnje ili hrana
4. DEMONSTRACIJA DIREKTNE VEZE IZMEĐU PROŠLOSTI I
SADAŠNJOSTI
- Muzej (iako su god nas okrenuti prema prošlosti)
5. STVARANJE K.R. POBJEDONOSNIM (ILI ŽRTVOM)
- Vodotoranj u Vukovaru
6. STVARANJE K.R. SPEKTAKLOM
- Bitka kod Stubice, Sinjska Alka
7. STVARANJE K.R. MAŠTOVITIM/FANTASTIČNIM
- Coprnice
8. STVARANJE K.R. ZABAVNIM, ZANIMLJIVIM
- Muzej Iluzija
9. STVARANJE K.R. JEDINSTVENIM
- Tvrđava Klis

PROFIL TURISTA

- bitno je odrediti da vidimo koja im je motivacija za putovanjem i kako se ponašaju

PROFIL TURISTA:
1. ORGANIZIRANI MASOVNI TURIST:
- Ne voli avanturu, voli biti u turističkom balonu, atrakcije uz organizirano vodstvo,
ne donosi odluke o putovanju, rijetko komunicira s lokalnim stanovništvom
2. INDIVIDUALNI MASOVNI TURIST:
- Sličan masovnom turistu, ali fleksibilniji od njega
- Ima određenu kontrolu nad vremenom, voli da su osnovni elementi putovanja
organizirani
3. ISTRAŽIVAČ:
- Samostalno organizira putovanje, traži udoban smještaj, pokušava se družiti s
lokalcima, ali se vraća u turistički balon, sigurnost
4. SKITNICA:
- Udaljava se od turističkog balona, odmiče od vlastitih životnih navika, samostalno
planira putovanje, živi s lokalcima, stapa se s kulturom
 PROFIL KULTURNIH TURISTA:

1. MOTIVIRAN KULTUROM
(posjetitelji koji provode duže vrijeme u destinaciji, najmanje ih ima)
2. INSPIRIRAN KULTUROM
(posjećuju poznate međunarodne dogašaje i lokalitete, kratko su na destinaciji)
3. PRIVUČEN KULTUROM
(jednodnevni posjetitelji, nisu planirali posjet;zadesio se posjet)

MOTIVACIJA ZA PUTOVANJE:
(rijetko kada je prisutan samo jedan motiv)

1. PSIHOCOCIOLOŠKE POTREBE:
- Bijeg od svakidašnje okoline, samo-istraživanje, prestiž, jačanje obiteljskih
odnosa, poticanje društvene interakcije

2. KULTURNE POTREBE:
Novitet, učenje

ASPEKTI PROFILACIJE TURISTA:

1. OBILJEŽJA PUTOVANJA:
Pratnja na putovanju, glavne motive dolaska, glavno prijevozno sredstvo korišteno za
dolazak na destinaciju, smještaj
2. OBILJEŽJA BORAVKA: duljina boravka i aktivnosti kojima se gost bavi
3. STAVOVI O PONUDI: ocjena zadovoljstva, navođenje smetnji
4. SOCIODEMOGRAFSKI PROFIL GOSTIJU: spol, dob, školska sprema, mjesečni
prihodi....
MUZEJI U TURIZMU