PMF – Geografski odsjek

Turistička geografija
Pitanja s ispita

Andrea Jadrešin
2010./2011.
OPĆENITO
1. Definicija turističke geografije.
Dio geografije koji proučava sve uvijete i posljedice koje turizam ostavlja u određenom prostoru.
2. Što proučava turistička geografija?
Znanost koja proučava :
Inventar – elementi prirodne sredine, fond kulturno – povijesnih spomenika, infrastrukturu
Procese – turističko kretanje, formiranje emitivnih i receptivnih prostora
Posljedice – turističke regije, direktne posljedice
3. Koje znanosti osim geografije proučavaju turizam?
Ekonomija, medicina, povijest, pravo, sociologija.
4. Predmet turističke geografije.
Proučavanje turizma kao prostorne pojave.
5. Zadaci turističke geografije.
→proučavanje faktora turističkih kretanja;
→upoznavanje vrsta turizma;
→diferenciranje turističkih objekata;
→uočavanje tokova kretanja turista;
→izdvajanje turističkih regija;
→utvrđivanje razlika u opsegu turističkog prometa.
6. Turistička regija je prostorna cjelina u kojoj je turizam dominantna funkcija. Razvijena je ona u kojoj
ugostiteljsko – turistička djelatnost daje više od polovine ukupnog dohotka, a potencijalna je ona na čijim se
mogučnostima zasnivaju planovi budućeg razvoja.
7. Turističko tržište/tržište zadovoljstva je skup odnosa koji proizlaze iz ponude i potražnje.
8. Vrste turističkog tržišta:
Primarno – formira se s obzirom na turističku ponudu i potražnju
Sekundarno – obuhvaća cijelokupnu nacionalnu privredu koja na primarnom tržištu plasira svoju
ponudu
Naconalno i Internacionalno.
9. Turistička potražnja je potražnja usluga i dobarakoje zadovoljavaju potrebe ljudi na turističkim putovanjima.
10. Turistička ponuda obuhvaća aktivnosti, dobara i usluge koji se žele plasirati po određenim cijenama
domaćim ili stranim gostima.
11. Podjela turističke ponude:
Primarna – obuhvaća prirodne i društvene aktivnosti
Sekundarna – obuhvaća organizaciju putovanja, smještaj, prehranu, izlete...
12. Kada je po prvi puta upotrijebljen pojam tour i što je značio?
1838. g. Starofrancuski tour – put, putovanje gdje je osnovna stvar da se uvijek vraćamo u polazišnu točku.
Prvi put se u suvremenom razdoblju javlja do 1.svj.rata.
13. Tko je dao najkompletniju definiciju turizma?
1954. Hunziker i Krapf
14. Kada i tko je prihvatio definiciju turizma?
Međunarodno udruženje znanstvenih turističkih stručnjaka,1954.
15. Turizam – ukupnost složenih pojava i odnosa koji prizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja u nekom mjestu,
ako se tim boravkom ne zasniva stalno boravište i ako nije povezano s nikakvom gospodarskom djelatnošću.
16. Izlet – putovanje radi rekreacije u razdoblju kraćem od 24 sata.
17. Motivi turističkih putovanja i njihova glavna značajka:
Odmor, razonoda, oporavak, liječenje, podizanje kulturne razine stanovništva, upoznavanje i zbližavanje ljudi
i naroda.
 - Dobrovoljnost i privremenost putovanja.
18. Talasoterapija – klimatsko lječilište u primorskim krajevima koje se zasniva na djelovanju morske vode i
zraka uz more; primjena fizičkih i kemijskih čimbenika mora i primorja u liječenju i rehabilitaciji.
19. Turist – posjetitelj koji ostvaruje 1 noćenje u nekom smještenom objektu u mjestu koje je posjetio.
20. Turoperatori -
21. Tko nisu turisti?
Osobe koje dolaze radi namještenja ili pokretanja vlastite djelatnosti;
radi stalnog boravišta;
studenti i učenici;
putnici u tranzitu.
22. Domaći turisti – osobe sa stalnim prebivalištem u državi kojom i putuju i u mjestu izvan svog stalnog
prebivališta i prenoće barem jednu noć u nekom ugostiteljskom objektu ili nekom drugom objektu za
smještaj.
23. Strani turisti – osobe koje prenoće u nekom mjestu sa stalnim prebivalištem u nekoj drugoj zemlji i prenoće
barem jednu noć u nekom ugostiteljskom objektu ili nekom drugom objektu za smještaj.
24. Rekreacija – ljudska djelatnost izvan profesionalnog radakoju čovijek odabire prema vlastitim potrebama i
željama.
25. Čemu doprinosi rekreacija?
Razvoju ličnosti, zadovoljavanju potreba i interesa, psihičkom rasterećenju i podizanju zadovoljstva te
kvaliteti života.
26. Rekreacija označava obnavljanje čega?
Obuhvaća različite vrste ljudske aktivnosti: vježbanje, aktivnosti u kulturi i umjetnosti, društveno zabavne
aktivnosti, sakupljačke aktivnosti, znastvene i tehničke aktivnosti i aktivnosti u prirodi.
27. Shema rekreacije.

28. Oblici pasivne rekreacije: spavanje, gledanje, čitanje, gledanje TV

29. Oblici aktivne rekreacije: šetnja, planinarenje, sportske aktivnosti
a. Dinamički – kad se aktivna rekreacija obavlja za vrijeme turističkog putovanja – turizam kao dio
rekreacije
30. Putovanja u starom vijeku bila su iz sportskih pobuda, vjerskih motiva, zbog rekreacije, posjete amfiteatrima,
iz zdrastvenih razloga.
31. Turizam je statička komponenta aktivne rekreacije. N
32. Oblici slični turizmu u antičkoj Grčkoj:
Olimpijske igre (776.g.pr.Kr.,Olimpija) – sport
Proročište Delfi – vjera
Otok Delos – rekreacija
33. Pisani dokumenti o postojanju ugostiteljskij objekata u staroj Grčkoj nalaze se na Kreti i Mikeni gdje su
pronađene baždarene posude koje svjedoče o organiziranom prenočištu i prehrani za putnike.
34. Oblici slični turizmu u doba starog Rima:
Posjete amfiteatrima
Posjete teramama
Ville rustice
35. U kojima državama su bile terme? Grčka i Rim.
36. Najpoznatije terme: Posejdonove terme na otoku Iscia.
37. Dali su neki carevi provodili vrijeme na Velikom Brijunu? Da, ville rusticae.
38. Kada i gdje su se pojavili 1. oblici slični današnjim vikendicama?
Ville rusticae, stari vijek, otok Capri i Veli Brijun.
39. Oblici slični današnjem turizmu u srednjem vijeku:
Kontrolu nad životom preuzima Crkva.
Hodoćašća u sveta mjesta (Rim – Italija; Santiago de Campostela – Španjolska; Lourdes – Francuska;
Jeruzalem – Izrael - sveti grad židova, muslimana i kršćana; Meka i Medina – Saudijska Arabija; Varanasi -
Indija)
40. Poteškoće putovanja u novom vijeku?
Poteškoće sa smještajem, prometnicama i nesigurne političke prilike u Europi.
41. Uzroci velikog udjela Britanaca u putovanjima 18. i 19. st.?
Buržoaske revolucije,
procesi urbanizacije,
bogaćenje građanske klase
42. Utjecaj J.J.Rousseaua na razvoj turizma.
Razvio je koncept Povratak prirodi – približiti planinu ljudima.
43. Zašto je turizmu važan Thomas Cook?
Najznačajnija osoba u razdoblju modernog turizma. Engleski poduzetnik i tajnik antialkoholičarskog društva;
5.7.1841. organizirao je izlet za 570 osoba (1. Skupno putovanje vlakom) na relaciji Liecester –
Loughborough (VB) pri čemu je dobio popust pri kupovini karata.→početak modernog turizma. 1845.
Osniva 1. Turističku agenciju Cook and Son. 1851. Uslugama njegove agencije koristilo se 160,000 ljudi. 1864.
1. Putovanje u inozemstvo – Švicarska. 1871. Organizira 1. Puto vanje brodom oko svijeta. 1890. Organizira
putovanje Nilom.
44. Kamo su bila usmjerena prva putovanja u Europi? Alpe i Mediteran.
45. Prva turistička mjesta?
St. Moritz (Švicarska); Nice,Cannes (Francuska); San Remo (Italija); Opatija
46. Od kad do kad traju privilegirana putovanja?
Od pojave Cooka do 1.svj.rata. Većina turista su bili:pripadnici aristokratskih krugova, tvorničari, trgovci...
47. Koje se nove vrste turizma javljaju nakon 2.svj.rata?
Naturizam, lovni turizam, seoski turizam.
48. Kako je razvoj cestovnog prometa utjecao na turizam i prostor?
Automobilizacija uvjetuje značajne promjene u prostoru koje utječu na njegovu turističku valorizaciju.
49. Utjecaj željeznice na razvoj turizma?
Vlada do prve pol.20.st. ???
50. Utjecaj zračnog prometa?
Masovni razvoj kreće nakon 1960. a postaje važan nakon pojave charter letova.
51. Utjecaj brodskog prometa na razvoj turizma?
???
52. Turistički vodiči – njemac Karl Bedecer krajem 19.st. 1. turistički vodič (vodič za Koblenz 1829.-1832.
Putovanje Rajnom); englez John Murray – turistički vodiči.
53. Koje su neekonomske funkcije turizma s neposrednim djelovanjem?
Zdrastvene, zabavne i kulturne.
54. Koje su neekonomske funkcije turizma s posrednim djelovanjem?
Socijalne i političke.
55. 3 najčešće ekonomske funkcije turizma.
Pretvaraju neprivredne stvari u privredni resurs; to su:
Preraspodjela nacionalnog dohotka iz razvijenih u slabije razvijene zemlje;
Platna bilanca;
Zaposlenost stanovništva
Razvoj nedovoljno razvijenih krajeva;
Indirektni ekonomski utjecaji.
56. Kontinenti s najviše turista 2000. godine.
Europa, Azija, S. Amerika, Afrika, J.Amerika,Australija.
57. Kontinenti po prihodima od turista 2000. godine.
???
58. Koji su objektivni faktori turizma/push faktori?
radna i životna sredina
slobodno vrijeme
slobodna sredstva
59. Koji su pull faktori/faktori ponude?
prirodni
društveni
komunikacijski
ostali
60. Nabroji poticajne mjere koje ubrajamo u ostale objektivne faktore turizma?
Povlastice, različite društvene organizacije inicijativnog karaktera, specijalni objekti za smještaj.
61. Objasni subjektivne pokretačke turističke faktore i daj primjer.
Odnose se na ponašanje pojedinca tj na motivaciju za putovanjem i formiranje turističke svijesti. Na odluku o
putovanju mogu utjecati brojni razlozi: moda, prestiž, ponašanje, snobizam, ljubav, religija... Na turističku
potražnju utječe i opći nivo kulture i civilizacije.
62. Mali turizam – tjedni odmor a veliki turizam je godišnji odmor. Turizam je počeo poprimati masovni karakter
kada se radnička klasa izborila za svoja osnovna prava; borba počinje u 2.pol. 19.st.; generalni štrajk u
Chicagu 1.5.1866.
63. Koja je 1. zemlja koja je donjela zakon o plačenom godišnjem odmoru?
Rusija nakon Oktobarske revolucije 1917. Zatim Francuska 1936.
64. Selektivni faktori turizma:
a. Prirodni: reljef, hidrografski elementi, klima, biljni i životinjski svijet, zaštita prirode.
b. Društveni: kulturno - povijesna baština, kulturne ustanove, kulturne priredbe.
65. Koja 4 klimatska faktora utječu na turizam?
Temperatura, insolacija, vjetar i padaline.
66. Koja su 2 elementa važna za turističku valorizaciju,pojasni?
Horizontalna razvedenosti (razvedenost obale) i vertikalna razvedenost (visina planina).
67. Zašto je reljef bitan za turističku aktraktivnost?
Oblici zemljine površine djeluju na izbor smjerova turističkih putovanja. Reljef pripada među najimpresivnije
elemente prirodne sredine, pogotovo oblici planinskog reljefa koji su mnogo bogatiji turističkim sadržajima
od monotonih i nepreglednih ravnica.
68. Koje su prednosti a koje nedostaci atola kao turističkog odredišta?
Pogodnosti: toplo more, ugodne klimatske promjene, koraljni pejzaži
Nepogodnosti : teško pristupačni, osjetljivi na velik broj turista
69. Živi fosili – koraljni grebeni, najveći ispred obale Queenslanda dužine 2 000 km. Rezultat su izolacije dulje od
50 mil godina i jedno su od najvažnijih središta ronilačkog turizma, ekskluzivnih ljetovališta, razgledavanja
hidrogliserom i jahtama, hidroavionima.
70. Zašto fjordovi nisu turistički valorizirani? Zbog strmih obala.
71. Zašto su otoci pogodni i nepogodni za razvoj turizma? Vječno ljeto i izoliranost.
72. Kulturne ustanove – kuturna baština, spomenici i skupine građevina od izuzetne univerzalne vrijednosti sa
stajališta povijesti, umjetnosti i znanosti, te mjesta i predjeli od izuzetne univerzalne vrijednosti s povijesnog,
estetskog, etnološkog, antropološkog gledišta.
Klasifikacija: izložene pokretne vrijednosti (muzeji, galerije) i ustanove koje služe za održavanje
kulturnih priredbi (kazališta, opere)
festivali: Dubrovačke ljetne igre, filmski fetivali (Cannes, Vecenija, Motovun), zabavni
festivali (San Remo)
folklorne priredbe: Sinjska Alka, Moreška
karnevali: Rio de Janeiro, Venezia, Rijeka
kongresi
sportska događanja: Olimpijada, Univerzijada
gospodarska događanja: Olipijada, Univerzijada
svjetske izložbe: EXPO
73. Receptivni faktori – sve usluge koje se pružaju na mjestu dolaska a odnose se na prihvat i smještaj gostijuili
na sadržaj njihova boravka.
Direktni – dolaze u izravan kontakt sa turistima kao smještajni objekti (moteli,hoteli...), ugostiteljski
objekti, trgovine, gradski prijevoz, prometnice, servisi, pošte, kulturno – zabavni objekti...
74. Obilježja turističkog mjesta kao receptiva – svako mijesto u kojem turizam ima važnu uloguu gospodarstvu.
75. Gdje su bila 1. turistička mjesta i kad? Krajem 19.st. na Mediteranu a nešto kasnije u Alpama.
76. Turistička mjesta:
a. Obaveze: organiziranje prometa, ugostiteljskih i privatnih objekata, organizacija priredbi i kulturnih
događaja, zdrastvenu infrastrukturu, pravo na propagandu, ubiranje turističke takse; uređenje,
pokrivanje kompletne infrastrukture
b. Prednosti: mogu ulagati u turističku taksu koja se koristi za daljnje poboljšavanje ponude, ulagnja u
uljepšavanja mjesta
77. Kako obrazovne ustanove mogu pridonjeti razvoju turizma?
Turistički su značajni zbog organizacije ljetnih tečajeva; Sorbonna, Oxford, Cambridge...
78. Turistički kapaciteti –
a. Izravni: hoteli, moteli, turistička naselja, kampovi
b. Neizravni: parkovi, vidikovci, šetališta, javni ukrasni objekti, javna parkilarišta
79. Hotel – objekt za smještaj gostiju s najmanje 15 smještajnih jedinica
a. garni (soba s doručkom)
b. prolaznog tipa (samo noćenje)
c. pansiona (puni ili polu pansion)
80. Motel – turistički objetk čije je poslovanje prilagođeno motoriziranim gostima; najčešće je smješten uz
promentce; 1. Motel uz cestu: LA – San Francisco, 1925.: najveći lanci motela u Americi ˝Motel 6˝ i ˝Hollyday
Inn˝, a u Europi talijanski AGIP
81. Pansion – objekt srodan hotelu s manje od 15 smještajnih jedinica
82. Kampovi –
a. Prednosti: najbliži kontakt s prirodom, pokretljivost kao osnovno obilježje, jeftiniji
b. Nedostaci: manji komfor nego hoteli ili turistička naselja, prektaratk poslovni period
83. Turističko naselje – oblik smještajnog kapacitetakoji se sastoji od jedne centralne zgrade i više manjih.
84. Kada i u kojim zemljama nastaju 1. turističke organizacije?
Francuska, Italija, SAD, kraj 19.st.
85. Podjela turističkih agencija:
a. Prema djelatnosti
i. Agencije koje nude informativne usluge
ii. Agencije koje nude posredničke usluge
iii. Agencije za sklapanje angažmana
iv. Agencije koje vrše sve ostale usluge
b. Prema prostornom obuhvatu
i. Regionalne
ii. Nacionalne
iii. Međunarodne
c. Prema samostalnost
i. Samostalne
ii. U sklopu veće organizacije
d. Prema sudjelovanju u turističkom tržištu
i. Inicijalne
ii. Receptivne
iii. Mješovite
e. Prema predmetu poslovanja
i. Grosističke
ii. Detaljističke
f. Prema udruživanju
i. S horizontalnim udruživanjem
ii. S vertikalnim udruživanjem
86. Pokazatelji sezonskog turizma i njihovo značenje u ekonomskim pokazateljima?
Sezonski ritam turisičkih djelatnosti izaziva veliku fluktaciju radne snage, egzistencijalnu nesigurnost,
povećan broj noćenja, povećana potrošnja...
87. Oblici selektivnog turizma: zdrastveni, vjerski, lovni, ribolovni, naturizam, seoski, nautički
88. Što je pokazatelj ukupnog broja turista?
Broj noćenja.
89. Što je važnije za analizu turističkog prometa: broj posjetitelja ili broj noćenja?
Broj noćenja jer broj turista može biti veći zbog tranzitnih turista.
90. Održivi razvoj – sposobnost turističke destinacije da ostane u ravnoteži s okruženjem tj. Sposobnost da
ostane konkurentna na tržištu uspkor pojavi novih i manje posjećenih destinacija.
- Faktori: ???
91. Geografsko vrednovanje zaštićene prirode
Nacionalni park, park prirode, regionalni park (Mura – Drava), strogi rezervat, posebni rezervat (Lokrum),
zaštićeni krajolik, spomenik parkovne arhitekture, pojedine biljne i životinjske zajednice, spomenik prirode
92. Što je nosioc prostora?
Država sa zakonodavnim i izvršnim organima.
93. Društvene organizacije inicijativnog karaktera turističke potražnje: ferijalni savez, planinarska društva – daju
povlastice svojim članovima.
94. Kongresni turizam – izvan sezone u turističkim zemljama kojim se nastoji produžiti rad najboljih hotela; pull
faktor: društvene i kulturne manifestacije
95. Koje su značajke kulturnog turizma s geografskog gledišta?
Mnoge zemlje privlače svojim starinama, kulturno – povijesnim spomenicima, kulturnim ustanovama i
manifestacijama a ne samo atraktivnosima kulturne podloge.
96. Geografska obilježja ruralnog turizma.
Razvija se izvan gradova i područja maritimnih utjecaja – u selima.
Prednosti: mirna sredina, odsutnost buke, očuvani okoliš, komunikacija s domaćinima, domaća prehrana,
upoznavanje seoskih poslova...
97. Utjecaj nautičkog turizma na razvoj prostora.
Izgradnja marina i niz popratnog sadržaja.
98. Koje je zemlja i kada 1. počela turistički valorizirati svoja jezera?
Švicarska, 1805.g. Thunsko jezero.
99. Koje je 1. primorje postalo turističko središte i koji je uzrok njena postanka?
Azurna obala,klima.
100. Razlike između NP i PP?
NP je veći, zakonom zaštićeni prostor, koji ima znanstveno, odgojno i turističko značenje; PP je prirodno ili
djelomice kultivirano područje s naglašenim estetskim, ekološkim, turističkim i rekrecijskim vrijednostima.
101. Kada je osnovan 1. NP u svijetu i po čemu je poznat?
Yellowstone, 1872.g., vrući gejziri i izvori.
102. Grand tour – velika putovanja koja su poduzimali engleski plemići i diplomati u razdoblju od 1547. –
1830. A trajala su po 2 i više godina. Cilj im je bila Europa a smjer od Pariza peko Alpa u Njemačku, dolinom
Rajne ponovo u Francusku. Ta prva organizirana putovanja imala su spoznajnu, istraživačku i obrazovnu
funkciju. To je bila kruna završetka obrazovanja plemića.
103. Charter letovi – izvanredan let čiji je red letenja podložan promjeni u vrlo kratkom roku pred polazak
na put.
104. Fjordovi – uski, dugi, duboki morski zaljevi strmih obala nastali izdizanjem morske razine i
potapanjem donjeg dijela ledenjačke doline
105. Kriptodepresija – jezero kojemu je površina vode iznad a dno ispod razine mora.
106. Koje su zemlje na vrhu ljestvice po prihodima od turizma?
SAD, Španjolska, Francuska, Italija.
ANGLOAMERIKA
1. Turističke regije SAD – a.

2. Koji su razlozi da je domaći turizam u SAD – u puno jači od strane?

zbog kontinetalnih razmjera, velike razlike prirodnih atraktivnosti, dobre prometne povezanosti, visokog
stupnja motoriziranosti, 50 000 motela, visokog životnog standarda i veliku pokretljivost unutar zemlje.
3. Zašto je 1976.g. važna za turizam SAD –a?
Od tada SAD bilježi pozitivnu turističku bilancu jer dolahzi veliki broj ljudi za 200. obljetnicu dana nezavisnoti.
4. Termalni izvori u turističkojh regiji središnje nizine u SAD – u.
Eureka Springs, Hot Springs, Mammoth Springs (plato Ozark).
5. Zašto su Shenandoah i Great Smoky Mountain najposjećeniji NP Amerike?
Zbog blizine velikih gradova u J djelu Apalachium gorja.
6. NP ili spomenici u SAD – u gdje su došli 1. doseljenici?
Jamestown, Virginia; Plimouth, JI od Bostona; Sv. Augustine, Florida.
7. Zašto AA ima niži udio turizma u nacionalnom dohotku od LA?
Zbog visokog stupnja razvijenosti životnog standarda, nema velik BDP/pc.
8. Amerikanci najviše putuju u Kanadu (60%).
9. Long Beach nalazi se u Kaliforniji.
10. Na Floridi prevladavaju turisti iz Kanade.
11. SAD ima pozitivnu turističku bilancu.
12. Turistička mjesta na Floridi?
Daytona Beach, Palm Beach, Miami Beach.
13. Aljaska.
U novije vrijeme sve značajnija u turističkom smislu. Privlačna zbog egzotičneprirode i kulture i običaja
starosjedilačkog stanovništva Eskima i Aleuta te povoljnim uvjetimaza lov i ribolov. 8 NP najznačajniji Mt.
McKinley (vrh SAD – a: 6194 m)
14. Po čemu su turistički značajni Apalači?
Brojna zimsko – sportska turistička središta (npr. Lake Placid). NP Shenandoah i Great Smoky Mountain.
Mammoth Cave System je najduži špiljski sustav na svijetu.
15. NP SAD –a.
-

- Planinski zapad i zapadna obala Biscane – koraljno područje

Yelllowstone – 1. NP Dry Tartugas – velike kornjače
Yosemite – ledenjačka dolina - Appalachian
Sequoia – stabla sekvoje Shenandoah
Mt. Rainier – ugasli vulkan Great Smoky Mountain
Crater Lake – vulkansko jezero - Aljaska
Rocky Mountain, Grand Canyon – kanjon Mt. McKinley
rijeke Colorado - Washington
Redwood – visoka stabla sekvoje Olimpic
- Florida - Montana
Everglades – močvare Glacier

16. Gradovi srednje atlantske regije SAD – a.

Boston –povijesna jezgra, sveučilišni centar (Harvard, Cambridge)
New York – WTC, sjedište UN – a, kulturna (Metropoliten Opera) i zabavljačka metropola
Washington – planska gradnja i administrativno sedište
Philadelphia – potpisana deklaracija o nezavisnosti, 1776.g.
Atlantic City – najveće kupalište istočne obale, jedini grad – kockarnica na istočnoj obali
Florida – suptropska klima omogućuje turizam cijele godine; najveći priljev turizma zimi; godišnje bilježi
promet od 30 mil. turista.
17. Kalifornija i Hawaii.
pacifička obala – kupališni turizam zbog hladne kalifornijske struje moguć je južnije od rta Concepcion (Santa
Barbara, Santa Monica, Long Beach, Laguna Beach, Oceanside, San Diego); za razliku od Floride ovdje je veći
priljev turista ljeti.
San Francisco – Golden Gate Bridge, Alcatraz
LA – Disneyland, Marineland, Hollywood
Seattle – grad na vodi, NP Olimpic
San Diego – mješavina španjolske i američke kulture
Hawaii su zanimljivi zbog povoljne klime, prirodnih obilježja (vulkani Kilauea; NP Hawaii Vulcanoes s
vulkanima Mauna Loa i Mauna Kea), te gostoljubivost domaćina i orginialnog folklora; plaža Waikiki; ratna
luka Pearl Harbor
18. Američka jezera: Huron, Ontario, Michigan, Erie, Superior
19. Koja su 2 događaja potaknula turistički razvoj Montreala?
1967. svjetska izložba EXPO i 1976. ZOI
20. U kojoj se kanadskoj turističkoj provinciji nalazi Kanadska rivijera i koji je najposjećeniji turistički objekt
tamo?
J dio provincije Ontario.???
21. NP Kanade:
22. Zašto LA ima veći BDP od turizma Angloamerike?
Zbog Hollywooda.
LATINSKA AMERIKA
1. Podjela srednje Amerike?
Mexico, zemlje američke prevlake, zemlje Antilskog otočja.
2. Zašto je pacifička obala JA slabije razvijena od atlantske?
Pacifička obala je većim dijelom strma, slabo razvedena i hladna zbog Humboltove struje dok je atlantska
obala niža s nizom bahija i brojnim privlačnim gradovima.
3. Koje države ostvaruju najveći prihod od turizma?
Brazil i Argentina.
4. Bariloche – glavno kupalište u Argentini.
Turističko središte u najprivlačnijem NP Nahuel Huapi koje podsjeća na europske alpske gradove.
5. Bahie – polukružni zaljevi, mjesečevog oblika s pješćanim plažama na istočnoj obali JA; najviše ih ima u
Brazilu.
6. 2 kupališna mjesta u Urugvaju,J od glavnoga grada?
Piriapolis, Punta del Este.
7. Vilna del Mar i La Serena su turistička mjesta u Čileu.
8. Zašto su fjordovi u Čileu slabo posjećeni?
Zbog velike udaljenosti, nema značajnih mjesta u zaleđu i hladnog utjecaja Humboltove struje.
9. Mexico, turističke regije i gradovi.

10. 4 klimatske regije Mexica?

Tierra caliente, templada, fria, helada.
11. Turistički gradovi Mexica: Acapulco, Manzanillo, Puerto Vallarta, La Paz, Mazatlan, Ciudad de Mexico,
Conzumel.
12. Što čini privlačnu stanu Mexica?
 Prirodne i antropogene atrakcije, ostaci drevnih kultura Maya i Asetka te indijanskog plemena Tolteka i
etnosocijalne karakteristike današnjeg stanovništva, običaji, glazba i različite manifestacije.
13. 2 središta drevnih Maya: Chichen Itza i Uxmal.
14. Koja je obala Mexicu važnija za turizam?
Pacifička zbog manje vlažnosti zraka. Pasati gube vlagu i zbog hladne oceanske struje pacifička obala je suša.
15. Zašto Meksikanci odlaze u SAD kao turisti? Zbog shoppinga u Kaliforniji.
16. Razvoj turizma Kube.
Nekoć je bio ravijen ali je nakon revolucije potpuno propao. Ponovo se poćeo razvijati 1977. a nakon 1990.
osobito kao masovni turizam. Najveća turistička mjesta: Havana, Varadero, Cayo Largo, Santiago de Cuba.
Prednosti: EU joj je ponudila novčanu pomoć pod uvjetom da Castro uvede demokraciju, privatn vlasnoštvo
te da se otvori. 1993. Dokinut je državni monopol u poljoprivredi i dopušteni su privatni poljoprivredni posjedi
i obrti te držanje deviza.
17. 3 države Antila:
a. Veliki Antili (Kuba, Jamajka, Hispanola/Haiti i Dominikanska republika);
b. Mali Antili (Martinique,Antigua, Barbuda, Barbados, Trinidad, Tobago)
18. Najčešći način dolaska na Antile? Avionom i brodovima.
19. Turistička mjesta na Antilima: Port of Spain, La Latina, Vila Real.
20. Turistički koncept Bahama.
Otočje s najviše marina prema površni teritorija; najveći udio turista sa kružnih putovanja (2 mil iz SAD –a);
danas je preorijentiran na luksuzni turizam.
21. Bahamsko otočje.
Najvažnije turističko središte Antila. Čini ga 3 000 otoka. Na otok Watlingu (San Salvador) Kolumbo je 1492.
Prvi put stupio na kopno Novoga svijeta. Nassau je glavni grad na otoku New Providence gdje živi oko 75%
stanovništva zajedno sa otokom Grand Bahamia gdje se nalazi važan turistički centar Freeport Lucaya.
22. 3 kupališta Rio de Janeira: Torrs, Cabo, Frio, Parati, Copacabana.
23. Koje se mjesto nalazi u laguni Patos? Porto Alegre.
24. Najposjećeniji gradovii Argentine: Buenos Aires, Mar del Plata (kupališni), Bariloche (u planinskim
masivima Anda)
25. Plaže u Argentini: Mar del Plata, Pinamar, Necocheau.
26. Turistički razvoj Argentine.
Turizam je vezan uz nekoliko odredišta na Atlantskom primorju a najveća smetnja razvoju je velika udaljenost
od glavnih svjetskih emitivnih područja.
27. 3 turistička mjesta Jamajke: Montego Bay, Spanish Town, Port Antonio, Kingston.
28. Slap Tequandama se nalazi u Kolumbiji.
AUSTRALIJA I OCEANIJA
1. Zemlje Australije.

2. Što turisti dolaze vidjeti u Australiju?

Raznolikost klime i reljefa te suvremenu arhitekturu i Veliki koraljni greben.
3. Najpoznatije plaže blizu Sydneya: Bondi i Manly.
4. Osamljena gorja u unutrašnjosti Australije:
a. Olgas Rock – pustinja u unutrašnjosti, JZ od Alice Springa poznata po monolitnim stijenama.; 30 – ak
zaobljenih kamenih gromada koje s poput arhipelaga i do 460m visine izdiži iz ravnice pustinje
b. Ayers Rock/Urulu – mnogo petroglifa Aboridžina i spilja; domoroci je smatraju svetištem, visoka 340
m, 9 km opseg, najspektakularnija stijena svijeta crvene boje
5. Najveći gradovi: Melbourne, Sydney, Brisbane, Adelaide, Perth
6. Značajni gospodarski gradovi: Sydney, Melbourne, Canberra, Brisbaine, Adelaide, Alice Springs
7. Geografska podjela Oceanije:
a. Melanezija – crni otoci, najniži stanovnici Oceanije
b. Polinezija – mnogi otoci, najviši i najsvetlije puti,najveći otok Novi Zeland
c. Mikronezija – sićušni otoci, viši i svjetlije puti
- Prednosti: topla oceanska klima, plodno vulkansko tlo, zeleni, privlačni, koraljni otoci, atoli s lagunama
- Mane: nuklearni pokusi na nekim otocima, velika udaljenost od glavnih turističkih emitivnih područja,
ograničen broj turista zbog očuvanja okoliša
8. Geografska podjela otočja Novog Zelanda.
a. Sjeveni otok sa središtem u Aucklandu
 b. Južni otok sa središtem u Christchurchu (odvaja ih Cookov prolaz)
c. Otok Stewart
9. Privlačni faktori Novog Zelanda.
Slikovite obale, vulkanske planine (Mt.Cook,3 764 m) i postpojave, ledenjaci (Tasmanov ledenjak,28 m),
glacijalna jezera, očuvana i neobična priroda, bogata i zanimljiva maorska kultura, ukrašene kuće i čamci...

AZIJA
1. Zemlje Azije.

2. 2 grada poslovnog turizma u JI Azji?

Singapur, Hong Kong
3. Koja su ograničenja turizma u J Aziji?
Monsunska klima i slaba gospodarska razvijenost.
4. Zašto turisti ne posjećuju JZ Aziju?
Osnovne prirodne osobine su velika sušnost, bogatstvo nafte i konstantno zategnuti izraelsko – arapski
sukobi.
5. Najposjećenija zemlja na indijskom potkontinentu i zašto?
Indija – vjerski turizam.
6. Mauzolej i sveti grad.
Na indijskom potkontinentu, u Indiji posebna je atrakcija Taj Mahal u Agri i sveti grad Varansi.
7. Objasni pretpostavke razvoja turizma u Japanu.
Gospodarski najrazvijenija zemlja Azije, visok životni standard odražava se u u stupnju turističkog razvoja,
nalazi se među 4 vodeće emitivne zemlje. Vulkanski reljef, izražen osječaj za zaštitu prirode, turistički
privlačni gradovi...
8. Koji su motivi dolaska u Japan?
Zeleni otok, vulkanski reljef, turistički privlačni gradovi...
9. Japan je najveće emitivno područje u Aziji.
10. 4 Japanska otoka: Hokaido, Honshu, Shikoku, Kyshu.
11. Kojih se godina Japan počeo otvarati? 80 – ih godina.
12. Japan ima najviše turista u Aziji.
13. Regije Kine.
???

14. Turizam Kine.

Dugo je bila zatvorena za strance. 1979. Kineska vlada donosi 5-godišnji plan za razvoj turizma. Grade se
hoteli i restorani širom zemlje, obučava se osoblje. Prednost je duga povijest i stara civilizacija. Domaći
turizam je orijentiran na posjete kulturno – povijesnih spomenika zbog nedostatka smještajnih kapaciteta.
15. Koje su destinacije najposjećenije u Kini?
Peking, Kineski zid, Xian, Shangai, Sung Šanu.
16. Najveća država JI Azije? Indonezija.
17. Turistička mjesta Indonezije.
Otoci Java, Bali, Sumatra, Sumbawa, Flores, Komodo, Tiomor, Lebebes...
18. Ograničenja turizma JI Azije?
Punkcionalnost zbog monsunske klime, niskog BDP – a, gospodarske zaostalosti, nedostatka prometa i
hotela, političke nestabilnosti.
19. Gradovi Burme: Rangun, Mandaly, Pagan.
20. Razvoj turizma Tajlanda.
Naklonost bogatih zemalja; bogate američke i japanske tvrtke sagradile su tvornice, zaposlile brojnu radnu
snagu i učinile Tajland jednim od najvećih izvoznika elekstronske opreme. Nacionalni dohodak zemlje se
uvelike povećao što je omogućilo gradnju hotela i turističke infrastrukture. 80 – ih godina turizam postaje
jedna od glavnih izvora prihoda i najjače turističko odredište JI Azije.
21. Kupališta Tajlanda.
Uz obalu Sijamskog zaljeva Pattaya, otok Phuket i otočje Samui i Cheny.
22. Turistička mjesta Kambođe.
Phnom Penh, Angkor.
23. Zašto turisti posjećuju Singapur?
Zbog bescarinske kupovine, povoljnog prirodnog položaja, najatraktivnijih, najčišćih i najljepših gradova
svijeta.
24. Bukut Timah je NP u Singapuru – očuvane prašume.
25. Naselja u Maleziji: Khuala Lumpur, Pinang, Maleka, Tioman.
26. Malezija se turistički razvija zadnjih 20 godina.
27. NP Chitwan nalazi se u Nepalu.
28. 4 hodočasnička mjesta u Izraelu: Jeruzalem, Betlehem, Nazaret, Jerihon.
29. Zašto je Saudijska Arabija 2 po posjetu u turista u JZ Aziji? Meka i Medina.
EUROPA
1. Zemlje po broju turista.
Francuska, Španjolska, Italija, Grčka, Hrvatska.
2. Europa je najveća makroregija po broju turista.
3. Preko koji se zemalja pružaju Alpe?
Francuska, Italija, Švricarska, Njemačka, Austrija, Slovenija.
4. Razlika između švicarskog i austrijskog alpskog turizma.
Švicarska je prva po zaradi i razvija luksuzni turizam, a Austrija je prva po broju turista i razvija masovni
turizam.
5. Španjolska i obale/coste.

6. Geografsko – turistička podjela Španjolske.

a. Unutrašnjost
b. Mediteransko primorje
i. Costa Brava (vjetrovita obala) – Francuska – Barcelona; Lloret de Marr – najposjećenija!!!
ii. Costa Dorada (zlatna obala) – Barcelona – ušće Elbro; Barcelona, El Perello
iii. Costa del Azahar (obala narančina cvijeta) – Elbro – rt Nao; El Perelo, Valencija, Benicarlo
iv. Costa Blanca (bijela obala) – rt Nao – rt Gat; Alicante, Benidorm, Cartagena, Elche
v. Costa del Sol (sunčana obala) – rt Gat – Gibraltar; Torremolinos, Malaga
c. Atlantsko primorje
 i. Costa de la Luz (obala svijetla)
ii. Costa Verde (Zelena obala) – San Sebastian, Santader
d. Baleari – Mallorca, Menorca, Ibiza
e. Kanarski otoci – Grand Canaria, Tenerife
f. Planinska regija (Pireneji)
7. Unutrašnji prostor Španjolske.
a. Stara Kastilja (S) – Salamanca, Burgos, Segovija
b. Nova Kastilja (J) – Madrid, Toledo
c. Andaluzija – Cordoba
8. Što je Meseta i najposjećeniji grad? Visoravan, Madrid.
9. Koji je najposjećeniji dio Španjolske? Mediteranska obala s Balearskim otočjem.
10. Najposjećeniji spomenik iz maurskog doba u Europi?
Alhambria, Grenada, Španjolska.
11. Geografsko – utristička podjela Portugala.
a. Biera Litoral – obalni pojas uz atlantik s obje strane rijeke Mondego, eolski oblici; Figuera de Foz,
Cimbra, Sierra de Estrela, Fatima
b. Lisabon
c. Algarve
d. Otok Madeira
e. Azori
12. Najrazvijenija regija i gradovi – Afrika u Europi: Algarve
13. Geografsko – turistička podjela Francuske.

14. Zašto atlantska obala u Francuskoj nije razvijena?

Zbog snažnog utjecaja atlantske, sviježe, uvijek vlažne klime pa poljoprivreda, stočarstvo, ribarstvo i prerada
ribe, pomorstvo i brodogradnja imaju veće značenje.
15. Podjela mediteranske obale Francuske.
a. Istočni dio – Azorna obala do talijanske granice- najstariji, najpopularniji, najpoznatiji primorski dio
obale na svijetu, klima,plaže, prometna povezanost s Parizom; centri: Nica, Cannes, St. Tropez,
Antibes
b. Zapadni dio – između ušća Rohne i španjolske granice – razvijanje iza 2.svj. rata, niska malarična
obala, lagune i močvare; centri: Toulon, Marseille, Sete, Agde, Narbonne
16. Pariz.
 Nalazi se u žarištu glavnih prometnih putova Francuske, najveća kulturno – umjetnička blaga Francuske;
svejtski centar zaposlenosti, mode, kulture, umjetnosti, sveučilišta bogatstvo spomenika različitih stilova;
Trijumfalna vrata, renesansni dvorac Louvre, dvorac Versailles; 1/5 hotela Francuske.
17. U francuskim Alpama je NP Venois radi zaštite izvornih oblika.
18. Toplice u francuskim Pirinejima: Luchon, Aix – les – Thermes, Bagneres – de – Bigorre.
19. Zimska turistička središta u kojima su održane ZIO:
Grenoble 1968., Chamonix 1924., Albertville 1992.
20. U francuskim alpama u 13.st. je otvorena prva gostionica.
21. Geografsko – turistička podjela Italije.

22. 3 talijanska primorja.

Ligursko,tirensko, jadransko.
23. Kako je nastala pješčana obala Italije?
Od rijeka koje donose sedimente na obalu.
24. Koja je turistička rivijera prva razvila turizam i zašto?
 Riviera di Ponente, željeznica.
25. Koje se obale nalaze na Ligurskom primorju i zašto se taj dio najranije razvio?
- Riviera di Ponente
- Riviera di Levante – I od Genove – Toskana; središta: Portofino, Santa Margherita, Sestri, Rapallo
- Riviera Versigliese koja je nastavak Azurne obale Francuske.
Zbog povezivanja s Parizom – Nicom – Genovom grad San Remo je razvijao zimovališni turizam.
26. Rivijera cvijeća/ Riviera del Flori.
Orjentacija stanovništva na turizam i cvjećarstvo (karanfili). Z dio Ligurskog primorja. Središta: San Remo,
Imperia, Ventimiglia.
27. 5 znamenitosti Rima.
- Forum
- Koloseum
- Crkva Sv. Petra
- Papinska palača
- Španjolski trg
- Partenon
28. Ljetovališta u Italiji na Jadranskom primorju.
Riviera Romagnola kod Riminija, Riccone i Cattolica.
29. Gradovi u neposrednoj unutrašnjosti Italije od posebnog značaja za jadransku rivijeru?
Bologna, Raverna, San Marino.
30. Razvoj i karakteristike alpinskog i predalpinskog prostora u Italiji.
Turizam je najrazvijeniji na ledenjačkim jezerima Maggiore, Como, Iseo,Garda. Jezera i Alpe poznato su
rekreacijsko i vikend područje S Italije. Razvojem zimskih sportova formirale su se 2 turističke sezone. Ljeti se
planinari ili kupa u jezerima a zimi se skija. Talijanske Alpe imaju 340 skijaških područja.
31. Najpoznatija skijališta u Italiji.
Sestriere, Cervinia, Cortina d`Ampezzi, Courmayer, Valgerdena.
32. Sjeverna Italija.
Alpe, S Apenini i padska nizina. Najposjećenija su ledenjačka jezera u Alpama. Gradovi u nizini su: Torino,
Milano, Genova kao središte, Padova, Venecija, Trst....
33. 3 grada središnje Italije: Bologna, Firenza, Rim, Pisa...
34. Geografsko – turističke regije Grčke.
35. Po čemu je grčka obala specifična i čime privlači turiste?
Najrazvedenija obala u Europi, antorpogena bogatstva, specifična glazba, plesovi, klima, kružna putovanja u
arhipelazima.
36. Atička regija u grčkoj koja je najposječenija i zašto?
Antička regija je zato što je u njoj Atena i brojni povijesni lokaliteti, Partenonov hram, kip boginje Atene na
brdu Akropolis, proročište Delfi a Apolonovim hramom
37. Mjesta u Atici izuzev Atene i Pireja.
Delfi, Teba, Meteor, Sunion.
38. 3 atrakcije Peloponeza.
- Stara Olimpija
- Sparta
- Ruševine Mikene i Tirinta
39. Krf i sporadsko – cikladsko otočje.
Krf – najveće grčko zimovalište u Jonskom moru, središte yahting turizma u Europi. Najzeleniji, najšumovitiji
grčki otok
Sporadsko – kikladsko otočje – nautički turizam, baština i prirodna bogatsva, otoci Rodos, Kos, Lamos,
Lesbos, Paros, Milos, Delos, Samos.
40. Znamenitosti Atene.
- Dionizijevo kupalište
- Olimpijski stadion
- Partenonov hram
- Kip boginje Atene
- Hramovi Erehion, Propileja i Apteros Nike
41. Turističke regije Turske.

42. Razvoj turizma u Turskoj.

Početkom 80 – ih počinju ulaganja Turaka zaposlenih u Njemačkoj i time počinje razvoj turizma. Do tada su
posjeti stranih turista bili ograničeni na Istanbul.
- Prednosti: kultuno – povijesno nasljeđe, prirodne zanimljivosti, prostrana unutrašnjost s nizom kulturno
– povijesnih atrakcija, 32 NP, kvalitetni hoteli, jeftina hrana.
43. Obalna mjesta Turske.
a. Egejsko more: Izmir, Bergama, Efes, Milet, drevna Troja
b. Crno more: Sinop, Trabzon
c. Sredozemlje: Antalya, Alanya, Tarz
44. 5 znamenitosti Istanbula: Teodozijeve zidine, Aja Sofija, bazilika Sv. Irene, džamija Sulejmana, Plava
džamija, Topkapi – saraj, Dolmbahaće – saraj, Kapalj – čaršija.
45. Uloga zaštićenih mjesta u Turskoj?
???
46. Skijaški centri i jezera u Švricarskoj.

St. Moriz,
Davos, Arosa.
Ženevsko,
Zurich see,
Boden see,
Thuner see.
47. Koja jezera čine Švicarsku rivijeru?
Dio Luganskog, dio Maggiore na granici s Italijom radi dopiranja mediteranskog utjecaja.
48. Švicarske regije.
a. Švicarske Alpe – alpska i prealpska zona
b. Visoke Alpe – unutarnja zona
c. Švicarska visoravan
d. Švicarska Jura
49. Švicarski prakantoni.
1921.g. udružuju se 3 praknatona oko St.Gottharda (Schwyz, Uri, Unterwalten) u zajedničku državu.
50. Službeni jezici u Švicarskoj.
Njemački (70%), francuski (21,2%), talijanski (4,2%), retroromanski (3,6%)
51. Centri Austrije.
Innsbruck, Kitzbuhel, Slazburg, Klagenfurt, Villach, Wien
52. Podjela istočnih Alpi Austrije.
Centralne ili kristalinske, sjeverne i južne vapnenačke.
53. Izvanalpske regije Austrije.
a. Gornja Austrija
b. Donja Austrija
c. Bazen Graza
d. Burgenland
e. Bečka zavala
54. 5 znamenitosti Beča.
a. Ring s operom
b. Gradska vijećnica
c. Parlament
d. Prater (kazalište)
e. Schonbrunn (muzej)
f. Belvedere
g. Hofburg
55. Bernandin u slovenskom primorju.
Dio primorskog turističkog grada Portorož.
56. 3 najznačajnija primorska mjesta u Sloveniji.
Izola, Koper, Ankaran, Piran, Portorož.
57. Zašto je Bled više turistički valoriziran nego Bohinj?
Bohinj nije kadar sljediti dinamiku razvoja Bleda jer se nalazi podalje od međunarodnih prometnica i zato
pripada tzv. Protočkim jezerima. Bled ima topliju vodu.
58. 3 toplice u Sloveniji.
Rogaška Slatina, Laško, Dolenjske toplice, Rimske toplice.
59. Važniji gradovi alpskog područja Slovenije?
Bled, Bohinj, Kranjska gora.
60. Budva, Sv. Stefan, Herceg Novi.
Gradovi Crne Gore, centri crnogorskog primorja u Boki kotorskoj i budvanskoj rivijeri.
61. Strategija razvoja Bugarske.
Izgradnja hotelskih kompleksa, odmarališta, bungalova...
62. Turistički kampovi/gradovi u Bugarskoj: ???
63. Turističke regije Bugarske.
 a. Stara planina Balkan (Dolina ruža)
b. Dolina rijeke Marice – Sofija
c. Rodopske planine
d. Crnomorska obala
e. Turistički kompleksi Družba
64. Dolina ruža.
Dolina ruža je niz kotlina i riječnih dolina između planine Balkan i Srednje gore. Južna stranma stare planine u
dolini rijeke Tundže.
65. Najstariji hotelski kompleks u Bugarskoj je Družba.
66. Sofija s okolicom.
Glavni grad Bugarske i najvažnije gospodarsko i kulturno središte države. Rimske iskopine Crkve Sv. Geogrija i
Sveta Sofija, bivši carski dvor, mauzolej Gregorija Dimitrova. Planina Vitoša je NP.
67. Turistički koncept Rumunjske.
Turizam je slabo razvijen zbog loše infrastrukture i nesigurnih prilika. Najprivlačnija su ljetovalištana
crnomorskoj obali i obližnja delta Dunava (NP). U Karpatima se nalaze centri zimskih sportova.
68. 3 središta između Bukurešta i Brašova?
Jezero Snagov, Siniania, Predal.
69. Koja je najturističkija regija Rumunjske?
Crnomorska obala.
70. Najsjeverniji grad Europe: Hammerfest, Norveška.
71. Fjordovi u Norveškoj: Sogne, Hardanger, Trondheim.
72. Sjeverna Venecija. Stockholm,Švedska; Amsterdam, Nizzemska.
73. Skandinavska zemlja s najviše turista: Norveška.
74. Turistički gradovi Finske: Helsinki, Turku, Tempere i Lahti. Finska ili Laponija i njezino središte Rovainiemi
(skijalište, trka sobova)
75. Turistička podjela Švedske.
a. Sjever ili Norrland
b. Srednja Švedska, Stockholm
c. Južna Švedska, Gotland
76. Valorizirana jezera Švedske: Vanern, Vattern, Malaren, Hjamaren.
77. Resursi Švedske.
Laponci, Stockholm, područje Jezerske depresije, slapovi rijeke Gote, švedska luka Goteborg, zimsko –
turistički i skijaški centri Falun i Ostersund.

78. Estonija.
Nalazi se na obali Baltičkog mora. Niska pješčana obala i nizinski glacijalni teren s pašnjacima i livadama.
Poznata ljetovališta su Parnu, Haapsalu, Kuresaare ali su i ugrožena zbog onečišćenja.
79. Zašto se razvio Tallin?
Zbog jednodnevnih izleta turista iz Finske.
80. Turističke regije Njemačke.
a. Bavarska pokrajina
b. Baden – Wurttemberg
c. Njemačko sredogorje
d. Sjeverna Njemačka
e. Istočni dio Njemačke
81. Turizam sjeverene Njemačke.
 Pješčane plaže i uređena kupališta na Frizijskim otocima na obalama Sjevernog mora, stari hanzefski
gradovi: Kiel, Lubeck, Hamburg, Bremen, Emolen. U unutrašnjosti je najposjećeniji turistički prostor
Luneburška pustara.
82. Turistički koncept Baden – Wurttemberga.
Privlačan zbog Bodenskog jezera s brojnim uređenim kupalištima, rijekom Rajnom, Švapskom Jurom i
Schwarzaldom i brojnim gradovima. Brojna su i mineralno – termalna vrela (Baden – Baden), sveučilišni grad
Heidelbeerg i glavni grad pokrajine Stuttgart.
83. Strategija razvoja Bavarske.
Najvažnije područje Njemačke, Alpe s mnogobrojnim glacijalnim jezerima, poznata skijališta: Garmisch –
Partenkirchen i Oberstdorf, klimatsko lječilište Berdhtseegaden. Na rijeci Isar razvio se Munchen –
infrastruktura još od bavarskih kraljeva.
84. Zašto turisti posjećuju Njemačko sredogorje?
Termalni izvori, velik broj lječilištai sportsko – rekreacijskih centara, kanjon rijeke Rajne i stari gradovi.
85. 3 grada Njemačkog sredogorja: Frankfurt, Koln, Bonn, Dusseldorf.
86. Po čemu je značajan ekonomsko – geografski položaj Njemačke?
Zbog participacije na Baltičkom i Sjevernom moru, zbog rijeke Rajne, Waser i Labe. Mnogi kontinetalni putovi
vode kroz Njemačku koji povezuju atlantsku i istočnu i južnu Europu.
87. Gradovi sjeverne Njemačke: Kiel, Lubec, Bremen, Hamburg, Emden.
88. Gradovi istočne Njemačke: Berlin, Dresden, Leipzig, Weimar.
89. Geografske značajke turizma u Nizozemskoj.
Obala Sjevernog mora, polderi, polja tulipana, vjetrenjače, Zoetermeer (svijetska izložba cvijeća), ljetovališta
na zapadno – fizijskim otocima: Texel i Ameland. Gradovi: Amesterdam, Rotterdam, Haag, Utrecht.
90. Najviše posjećuju Nizozemsku Njemci.
91. Najposjećenije Belgijske destinacije.
a. Belgijski gradovi: Liege, Brugge, Gent, Antwerpen, Bruxelles
b. Kupalište i lječilište Ostende
c. Tremalni lječilište Spa
92. Veliku Britaniju sačinjavaju: Engleska, Škotska, Wales a UK: VB i S Irska.
93. Turistička podjela Engleske.
a. Južna Engleska
b. Jugoistočna – London
c. Sjeverna Engleska
94. 5 znamenitosti Londona.

a. Gotička crkva Westminster Abbey e. Tower Bridge

b. Big Ben f. Buckinham palace
c. Katedrala Sv. Petra g. British Museum
d. Tower h. Zgrada Parlamenta

95. Commonwealth – Britanska Zajednica Naroda.

96. Škotska.
Nastavlja se na Englesku. Njome se širi Kaledonsko gorje. Najatraktivniji gradovi su Glasgow i Edinburgh.
97. Što su Penini u Engleskoj?
Staro gromadno gorje koje se pružaju od Škotske do središnje Engleske i bogato je kamenim ugljenom.
98. Plan razvoja turizma u Irskoj.
Brojne kulturne znamenitosti i dobre mogućnosti za rekreacijski turizam.
99. Jalta – turističko središte Ukrajine.
Nalazi se na poluotoku Kimu. Kupališna mjesta: Livadija i Alupka. Područje je zaštićeno od hladnih vjetrova.
100. Gradovi Ukrajine: Kijev, Harkov, Lavov i Odesa.
101. 5 turističkih znamenitosti Moskve.
 a. Kremlj
b. Uspenskij sabor
c. Katedrala Marijina Uznesenja
d. Crveni trg s Lenjonovim mauzolejom
e. Opera i balet
f. Treljakovska galerija slika
102. Kuće za odmor u Moskvi se zovu daće.
103. 2 najposjećenija grada u Rusiji: Kalinjingrad i St. Petersbourg.
104. Turističke regije Poljske.

105. Toplice u Poljskoj: Krynicy, Klodske, Kudrova Zdroj.

106. Skijalište u Poljskoj: Zakopane.
107. Toplice u Češkoj: Karlovy Varvy, Františkovy Lazne, Marianske Lazne.
108. Turističke znamenitosti Praga.
a. Dvorac Hrdačani
b. Tinsky hram
c. Karlov most preko Vltave
d. Sinagoga iz 13.st.
e. Valcavov trg
109. Turistička mjesta Slovačke.
a. Planine Tatre
b. Najviši vrh Gerlachovski štit
c. Toplice Trenčinske, Sliač, Smokocev
d. Bratislava
110. Kupališno – turistička mjesta Mađarske su Tihany i Ksezethely.
111. Mađari Blatno jezero zovu Balaton.
112. Turističke regije Makedonije.
a. Zapadna Makedonija
- Najrazvijeniije turističko područje
- Ohridsko jezero
- Samuilova tvrđava
 - NP Pelister, Galičica, Mavrovo
- Zimski turizam na Šar - planini
b. Istočna Makedonija
- Toplice Kočanska i Štipska banja
- Skopje kao glavni grad

AFRIKA
1. Demografske karakteristike Afrike.
Arapi na sjeveru, bjelci na jugu, crnci čine većinu stanovništva (Bušmani, bantu, sudanski). Stanovništvo je
heterogeno, visoka stopa nataliteta i mortaliteta, osnovna karakteristika je dinamika stanovništva, pretežno
se koristi engleski i francuski, 600 domorodačkih jezika.
2. Zašto je tropski dio Afrike turistički nerazvijen? Tropske bolesti, smještaj,promet.
3. Koji dijelovi Afrike ostvaruju najveći devizni priljev?
Zemlje sjeverne (Egipat, Tunis) i istočne (Kenija) Afrike, JAR.
4. 5 zemalja sudanske visoravni i Sahela.
Gvineja, Senegal, Mali, Čad, Gambija, Niger...
5. 5 primorskih zemalja u afričkoj Gvineji.
Sierra Leone, Liberija, Gana, Too, Nigerija, Gabon, Angola, Obala Bjelokosti...
6. Zemlje istočne Afrike.
Etiopija, Somalija, Kenija, Uganda, Tanzanija, Zambija, Sejšeli.
7. Zemlje južne Afrike.
Zimbabve, JAR, Botsvana, Lesoto, Svazi, Namibija.
8. Ekološki problem južne Afrike? Širenje pustinja naračun stepa i savana.
9. Najposjećenije zemlje istočno – ekvatorijalne Afrike?
Kenija, Tanzanija, Uganda, Republika Sejšeli.
10. NP Kenije.
Tsavo(najstariji), Nairobi, jezera Nakuru (flamingo), Kilimajaro, Mt. Kenija, Marsbit.
11. NP Tanzanije.
Seregeti, Kilimajaro, Arusha (ugasli vulkan Meru), Ngoro, Mikumi, Ruaha.
12. NP Zamibije.
Kafue, Luanqwa, Lower Zambezi.
13. Znamenitosti Ugande.
NP Murchinson Falls na Nilu, Viktorijini slapovi i katarakti rijeke Zambezi, safari turizam.
14. Turistički razvoj Sejšela.
Ekvatorijalna klima, pješčane plaže, koraljni grebeni, egzotičan pejzaž, kokosove palme.
15. Maroko i 5 turističkih mjesta.

16. Strategija turističkog razvoja Maroka.

Tursitički razvoj zahvaljuje dugoj, toploj obali(klima) s mnogo pješćanih plaža, zanimljivim gradovima,
pristupačnoj unutrašnjosti, blizina velikog emitivnog područja Europe i velikim naporima te zemlje da se
sagrade hoteli i turistička infrastruktura.
17. Glavni grad Maroka i razlog posjećenosti.
Rabat. Sultanova palača, utvrda i mnogi drugi spomenici arapske kulture i graditeljstva. Turiste u
unutrašnjost privlači stara prijestolnica Fez i Marrakech.
18. Termalne toplice u Maroku: Ulmas.
19. Tunis i 5 turističkih naselja.

20. Kairouan je hodočašničko mjesto u Tunisu.

21. Đerba.
Otok ispred Turske poznat po velikom broju sunčanih sati, bogatoj infrastrukturi, aerodromu, 300 džamija
iluksuznim hotelima. Prije 30 – ak godina taj je otok dan u zakup Njemcima koja je tamo izgradila luksuzne
hotele a dns je vraćen Tunisu.
22. Najposjećenije destinacije u Tunisu:
- Tunis
- El Džem – antički amfiteatar iz rimskog doba
- Bizerta – značajna luka
- El Hammet – pješćane plaže
23. Zašto je Libija slabije razvijena od ostalog dijela Afrike?
Najvećim dijelom je pustinja, naftom bogata zemlja.
24. Egipat,zanimljivosti i 5 znamenitosti .
97% teritorija je pustinja, život se odvija u dolinama Nila i plodnim oazama.
- Piramide u Gizi
- Pećinski hram Abu Simbel na obali Asuanskog jezera
- Hramovi u Luksoru, Karnaku i Tebi
- Sfinga
- Grobnice faraona u Dolini kraljeva
25. Zašto Egipat ima povoljan geografsko – turistički položaj?
Sueslkim kanalom povezuje Sredozemlje s Crvenim morem, preko Sinajskog poluotoka Afriku s Arapskim
poluotokom i JZ Azijom, dolinom Nila povezuje sjevernu s ekvatorijalnom Afrikom.
26. Turizam JAR – a.
Očuvana i lijepa priroda, 6 NP, najpoznatiji Kruger Park koji ima odličnu turističku organizaciju. Poznat je NP
Addo Elephant. JAR pokriva 75% turističkog prometa cijele južne Afrike. Turisti su iz SAD – a i europskih
zemalja. Kupališni turizam na obali, foto safari...
27. Zašto je turizam JAR – a otkriven tek u novije vrijeme? Aparthejd i međunarodne sankcije.
28. Kupališni turizam u JAR – u.
Oko gradova Port Elizabeth, East London, Durban, Cape Town.
 29. Etosh je NP u južnoj Africi, Namibiji.

HRVATSKA
1. Hrvatski NP i PP.

a. Plitvička jezera, 8.4.1949., UNESCO b. Risnjak, 1953.

1979. (1. NP) c. Brijuni, 27.10.1983.
 d. Mljet, 11.11.1960. k. Velebit
e. Paklenica, 19.10.1949. l. Biokovo
f. Kornati, 1980. m. Telaščica
g. Krka, 1985. n. Lonjsko polje
h. Sjeverni Velebit, 9.6.1999. o. Žumberačko i samoborsko gorje
p. Papuk
(nakon 1999.g. proglašeni PP) q. Učka
i. Kopački rit r. Vransko jezero
j. Zapadni dio Medvednice s. Lastovo

2. Zašto je Paklenica proglašena NP?

Zbog zašite i očuvanja šumskih područja uz impresivne poboje u kršu, privlačnih speloloških objekata, litica i
gnjezdišta bjeloglavog supa.
3. Zašto je Sjeverni Velebit proglašen NP?
Zbog pejzažnih, botaničko – šumskih i geomorfoloških motiva.
4. Zašto je Mljet proglešen NP?
Zbog pejzažnih, botaničko – šumskih i geomorfoloških motiva te gološke i kulturno – povijesne vrijednosti.
5. Zašto je Risnjak proglašen NP?
Veličanstven fenomen visokog dinarskog krša; zbog iskonskih šuma i netaknute prirode.
6. Posebni rezervati u Hrvatskoj:
- Hajdučki i Rožanski kukovi, Velebit
- Bijele i Samarske stijene, Velika Kapela
7. Kako se u RH dijele turistička mjesta?
a. Turistički gradovi
b. Toplice
c. Primorska turistička mjesta
d. Planinska turistička mjesta
e. Ostala turistička mjesta

8. 3 hrvatske makroregionalne cjeline:

I. Jadranska
- Hrvatski otoci koji su mostom povezani s obalom su: Krk, Pag, Vir, Čiovo, Murter
i. Sjeverno hrvatsko primorje
1. Istra
- Najjači ruralni turizam je u Istarskoj županiji.
-  Valorizacija Istre:
Istočna se pruža smjerom SI – JZ, tu prevladava teško pristupačna obala s mjestimičnim strmcima, pred
obalom nema otoka, te stoga nije ni približno pogodna za turističko vrednovanje kao zapadna. Na
zapadnoj se nalazi stotinjak otočića, hridi i nadmorskih grebena, tu se nalazi i prvaci našeg turizma:
Poreč, Umag, Rovinj.
- 3 estuarske drage: Limski, Raški i Plominski kanal.
a. Zapadna Istra: Poreč, Umag, Rovinj,Pula
- Bernardin je turističko mjesto u blizini Umaga.
- Vodeće turističko središte zapadne Istre je Poreč.
- Poreč.
Poreč je vodeća destinacija hrv. turizma na I obali Jadrana (Z obala Istre). Pripada tipu mediterana s 2 lica
– povijesnim i suvremenim. Na poluotočnom dijelu grada nalazi se mnoštvo povijesnog sadržaja
(Eufrazijeva bazilika). Sve do zamaha turizma u 20. st. Poreč je prostorno i demografsko malo naselje.
Danas se proteže 10-ak km od rta Zub pri ušću Mirne, na kojem se nalazi naselje Lanterna. Taj turistički
gigant ljeti može prihvatiti 70-ak tisuća gostiju, što je mnogo više nego što Poreč sa Špadičima ima stalnih
gostiju. Na porečkoj tur. rivijeri su još 2 važna tur. mjesta: Vrsar i Funtana.
- Turistička naselja južnije od Pule: Zlatne stijene i Punta Verudela.
b. Istočna obala: Rabac
c. Unutrašnjost Istre: Motovun, Buzet, Grožnjan
2. Kvarnersko primorje i otoci
a. Opatijsko primorje: Opatija, Lovran, Ičići, Ika
b. Riječko primorje: Katav, Matulji, Grobnik
c. Vinodolsko primorje: Bakar, Kraljevica, Crikvenica, Selce, Novi Vinodolski
- Razvoj Crikvenice nakon 2. svj. rata.
Poslije 2. svj. rata ponovo raste prostorna i demografska dinamika naselja. Nekadašnja mala ribarska
jezgra se gubi u mnoštvu mnogo izgrađenih stambenih objekata i kuća za odmor i rekreaciju. Grad se širi
prema Dramlju i Kačjaku uz cestu prema Selcu. Rekordni broj turista zabilježen je krajem 80-ih. Više od
milijun ostvarenih noćenja dobar je pokazatelj da je Crikvenica izrasla u cijenjeno i dobro posjećeno
ljetovalište i zimovalište.
d. Velebitsko podgorje: Senj, Sv. Juraj, Jablanac, Karlobag
e. Krk: Krk, Malinska, Njivice, Punat, Baška, Omišalj, Vrbnik
f. Lošinj: Mali i Veli Lošinj, Nerezine
g. Cres: Osor, Cres, Punta Križa
h. Rab: Rab, Lopar, San Marino
- Turistički razvoj Malog Lošinja.
Krajem 19. St. Proglašen je klimatskih lječilištem. Počeo se formirati kupališno – turistički kompleks Čikat
i turističko naselje Sunčana uvala. Obližnji otok Susak izletničko je odredište lošinjskih gostiju.
- Vransko jezero na Cresu.
 Raspolaže s 220 mil kubika slatke vode i opskrbljuje vodom otoke Cres i Lošinj.
- Najveći otok je otok Cres zatim Krk, Brač, Hvar, Pag

ii. Južno hrvatsko primorje

1. Sjeverna
a. Zadarsko primorje: Zadar, Biograd, Nin, Pag, Ugljan, Pašman, Iž, Molat
- Pag razvija lječilišni turizam dok Novalja razvija kupališni turizam
- Otoci po veličini: Pag, Ugljan, Pašman, Iž, Molat
 b. Šibensko primorje: Šibenik, Vodice, Primošten, Rogoznica, Pirovac, Skradin
- Šibenik je smješten na ušću rijeke Krke
2. Srednja
a. Zagora: Knin, Sinj, Imotski
- Crveno i Modro jezero nalaze se u Imotskom
b. Primorski pojas: Trogir, Seget, Marina, Čiovo, Veliki i Mali Drvenik
c. Kaštelanska rivijera: Čiovo, Marijan, Split, Solin, Bačvice
d. Poljička rivijera: Omiš, Strobeč,Supetar, Dugi rat, Grljevac
- HE Peruča je na rijeci Cetini
e. Makarska rivijera: Makarska, Baška voda, Brela, Tučepi, Podgora
- Strategija razvoja Makarske nakon rata.
MA se razvila amfiteatralno sa starom jezgrom uz zaljev koji s JI zatvara rt Osejava, a sa SZ otočić Sveti
Petar. Novi dijelovi gradskog tkiva sa puno hotelskih objekata i vila izduženi su duž plažnog pojasa i
Jadranske magistrale. Razvija se kupališni i zdravstveni turizam (lječilište Biokovka). Uz obalu su uređene
šetnice, na Biokovu planinske staze, atraktivne su i brojne povijesno-spomeničke tur. ponude.
f. Srednjodalmatinski otoci: Brač, Hvar, Šolta, Vis
- Vis
Davanje prednosti vojno – strateškooj funkciji i zabrana dolsaka stranih turista rezultirala je kasniji
uključivanjem Visa u turizam. Posljednjih godina razvija nautički turizam.
3. Južna
a. Dubrovačko primorje: Dubrovnik, Zaton, Pelješac, Slano, Konavle, Cavtat
- u blizini Duborvnika nalazi se turističko mjesto Babin Kuk
- U delti Neretve NIJE razvijen turizam zbog močvarnog područja i poljoprivrede
- U župi dubrovačkoj turizam se razvija između 2 svj. Rata kada je tamo djelovalo Dubrovačko kupališno
dioničko društvo Kupari – Praha.
- 4 mjesta župe dubrovačke do Crne gore: Cavtat, Konavle, Kupari, Mlini
- 1938.g. vodeči u turizmu je bio Dubrovnik.
b. Otočko primorje: Šipan, Lopud, Elefitski otoci, Mljet, Korčula
- Elafitski otoci.
Na jugu Hrvatske, u blizini Dubrovnika, otok Lapad, Lokrum koji je zaštićen kao specijalni rezervat šumske
vegetacije.

II. Panonsko – peripanonska

a. Središnja: Zagreb, Hrvatsko zagorje, Varaždinska Podravina i Međimurje, Bilogorska
podravina i lonsko – ilovska zavala, Sisačka Podravina i Banija, Karlovačko Pokuplje i
Kordun
- Zašto Zagreb bilježi veliki broj turista i poželjna je destinacija?
   Zbog izazovnih srednjovjekovnih spomenika, moderne arhitekture, brojnih muzeja, galerija, kazališta,
znanstvenih ustanova, sjedište je brojnih manifestacija (Zagrebački biennale, Smotra folklora, Zagrebački
velesajam). Odredište je i poslovnih ljudi iz zemlje i svijeta.
- U Samoboru fašnik postoji više od 100 godina.
- Najveće marijansko svetište u Hrvatskoj je Marija Bistrica.
- Toplice u lonsko – ilovskoj zavali: Daruvarske i Lipičke.
b. Istočna: Osijek, Vukovar, Đakovo, Slavnonska Posavina i Požeška kotlina – Slavonski
Brod i Požega
- 3 kulturne manifestacije: Đakovački vezovi, Osječko kutlutno ljeto, Zlatne žice Slavonije
- Najveći rezervat ptičjeg svijeta u Hrvatskoj nalazi se u Kopačkom ritu.
- 3 brda u ilovačkoj zavali: Kalnik, Papuk, Psunj
- Turizam Baranje
PP Kopački rit, Bizovačke toplice sa slanom ljekovitom geotermalnom vodom, Osijek ma ostacima
rimskog grada Mursa i srednjovjekovnog Eszeka, dio grada je barokna Tvrđa pod zaštitom UNESCO –a.
III. Gorsko – planinaska
- 2 najviše planine u RH: Dinara i Kamešnica
a. Gorski kotar: Delnice, Skrad, Mrkopalj, Lokve, Fužine, Ogulin
- Đulin ponor nalazi se u Ogulinu
- Rastoke se nalaze u Slunju
b. Lika: Plitvička jezera, Gacka, Velebit, Gospić, Otočac, Brinje, Korenica
- Najveće jezero Plitvičkih jezera je Kozjak.
- Korana istječe iz Plivičkih jezera
- Cetovni pravci preko Velebitskih prijeboja: Mali Alan, Veliki Alan, Oštarijska vrata, Prijeboj
- Najpoznatije špilje: Golubnjača, Ceerovačke pećine, Medina špilja

9. Zaštičeni kulturni spomenici i cijeline Hrvatske pod utjecajem UNESCO – a:

- NP Plitvička jezera (´79.)
- Stari grad Dubrovnik(´79.)
- Srednjovjekovni Split i Dioklecijanova palača(´79.)
- Eufrazijeve bazilike u Poreču(´97.)
- Trogir – povijesna jezga(´97.)
- Katedrala Sv. Jakova u Šibeniku(´00.)
10. Sakralni objekti Hrvatske:
I. Romanika: katedrala na Rabu, katedrala Sv. Stošije u Zadru, katedrala Sv. Lovre u Trogiru
II. Gotika: crkva Sv. Marka u Zagrebu i Sv. Jakova u Šibeniku
III. Barok: crkva Sv. Katarine u Zagrebu, Sv. Vlaha u Dubrovniku, Sv. Marka u Makarskoj
11. 3 sakralna objekta ranokršćanske arhitekture u RH:
- Eufrazijeva bazilika u Poreču (4. – 6. st)
- Crkva Sv. Križa u Ninu
- Crkva Sv. Donata u Zadru
12. Predromaničke crkve u Hrvatskoj su Sv. Spas i Sv. Donat.

13. 3 spelološka fenomena u RH koja su turistički privlačna:

- Modra spilja, Biševo
- Cerovačke pećine, Gračac
- Veternica, Medvednica
- Lokvarka, Lokve
 - Vrelo, Fužine
14. Hrvatska prirodna jezera:
- Vransko
- Prokljansko
- Kopačevsko
- Plitvička
- Baćinska
15. Maksimum turističkih noćenja u Hrvatskoj je bio 1986. Sa 68 212 turista, a maksimum turista 1987. God.
16. U RH je 1989. g. Bilo više stranih nego domaćih turista.
17. U RH autom dolazi > 75% turista.
18. Između 2 svjetska rata turistički se razvijaju Crikvenica i Dubrovnik.
19. Najveći i najpoznatiji nudistički kamp u Hrvatskoj je Koversada kod Vrsara.
20. Knežev dvor nalazi se u Dubrovniku, Rabu i Pagu.
21. Fužine se u zadnje vrijeme razvijaju zbog spilje Vrelo i jezera Bajer, a razvijale su se kao izletište riječana.
22. Bizovačke toplice su nastale u rimsko doba. N (1970 – ih)
23. 2 močvarna područja koja su turistički privlačna su Kopački rit i Lonjsko polje.
24. Neum prije i poslije raspada YU.
Iz gradića koji nema neki bitniji turistički značaj nakon raspada postaje jedino bosansko morskok ljetovalište
te dolazi do izgradnje turističkih kompleksa, infrastrukture i turističke valorizacije. Značajnu dobit ostvaruje i
od tranzitnog turizma.
25. Strani i domaći turisti u YU.
 Sve do gospodarske reforme 1965. udio stranih gostiju bio je znatno manji od udjela domaćih turista zbog
otpora i sumnjičavosti socijalističke vlasti prema masovnijem dolasku stranih turista. Već 1968. udio stranih
gostiju je povećan, te je veći nego udjel domaćih te je takav trend prisutan i u narednim desetljećima.
Domaći turisti su osobe sa stalnim boravkom u SFRJ koje u mjestu izvan stalnog prebivališta prenoće barem
jednu noć u nekom ugostiteljskom ili drugom objektu za smještaj. Strani turisti su osobe sa stalnim boravkom
izvan SFRJ koje privremeno borave u nekom mjestu naše zemlje i prenoće barem jednu noć u nekom
ugostiteljskom ili drugom objektu za smještaj.
26. 3 hotela sagrađena u 19.st.:
- Grand Imperial, Dubrovnik, 1897.
- Kvarner, Opatija, 1884.
- Therapia, Crikvenica
- Pruckner, Zagreb

27.  Zašto se između 2 svjetska rata Crikvenica razvija, a Opatija stagnira?

  Zbog talijanske okupacije Opatije nije izgrađen ni jedan hotel tada a iskorištavanje postojećih se smanjilo te
turizam zapada u veliku krizu, to je  indirektno utjecalo na ubrzan ritam razvoja Crikvenice i njenog šireg
područja, te postaje jedno od najvažnijih tur. područja.