 TURISTIČKA PONUDA

 je količina roba i usluga koja se nudi turistima na određenom

turističkom tržištu, u određeno vrijeme i po određenoj cijeni
 velik broj sudionika kao nositelja ponude
 privlačno, korisno i platežno prihvatljivo
 u ponudu su uključeni gospodarski i društveni sudionici jedne zemlje

 PRETPOSTAVKE TURISTIČKE PONUDE

 atraktivnost prostora
 prometna dostupnost
 izgrađeni receptivni kapaciteti
 promocija u turizmu
 Čimbenici utjecaja na oblikovanje turističke ponude

PODUZEĆE –
DRUŠTVO PODUZETNIK
-Vrijednosti norme -Profitnost poduzetničke aktivnosti,
-Društveni poredak inovacije, spremnost za posao
-Socijalna struktura - Stupanj tehnike
-Slobodno vrijeme - Alternativno investiranje mogućnosti
- Troškovi proizvodnje
-Kuturno-povijesna baština - Ponuda radne snage

PONUDA
OKOLINA Smještaj DRŽAVA
-Klima Prehrana
-Zakonodavstvo
Prijevoz
-Pejsaž -Devizni, granični i carinski propisi
Posredovanje
-Geografski položaj Vođenje -Međunarodni politički i gospodarski
-Flora & fauna Ostale usluge i odnosi
proizvodi

GOSPODARSTVO
-Dostignuti stupanj gospodarskog POTRAŽNJA
razvitka
-Devizne potrebe
-Motivi, ukus
-Razdioba resursa -Moda
-Cijene i devizni tečaj -Visina međunarodne
-Radna mjesta i uvjeti proizvodnje
-Troškovi prometa
turističke potražnje
-infrastruktura
 ATRAKTIVNOST PROSTORA
 sposobnost specifičnog elementa ili kombinacije elemenata
turističke ponude u privlačenju većeg broja posjetitelja na
određeno područje s ciljem ekonomske valorizacije

 VRSTE ATRAKTIVNOSTI
 atraktivnost prirodnih resursa (klima, flora, fauna…)
 atraktivnost društvenih resursa (kulturno-povijesni,
zabavni…)

 STUPANJ ATRAKTIVNOSTI PROSTORA OVISI O:

 udaljenosti resursa od emitivnih tržišta
 udaljenosti resursa od turističkih tokova
 geografski položaj
 klima
 topografija
 kultura
 koncentracija ponude na tom prostoru
 razina uređenosti i organiziranosti ponude
 stupanj razvijenosti kapaciteta za smještaj i prehranu
 POJAM TURISTIČKOG RESURSA
 potencijalne turističke atrakcije
 realne turističke atrakcije

 TURISTIČKI RESURSI
 skupni naziv za potencijalne i realne turističke atrakcije, za
turističku infrastrukturu, suprastrukturu, turističke agencije,
turističku organiziranost destinacije, turistički kadrovi
 snaga privlačnosti atraktivnog resursa uvijek se mjeri brojem
POSJETITELJA.

 RECEPTIVNI KAPACITETI
 Direktni receptivni kapaciteti
 hoteli, moteli, kampovi, luke u nautičkom turizmu, barovi…
 Indirektni receptivni kapaciteti
 dvorci, muzeji, galerije, crkve, parkovi, pošte, banke

 KARAKTERISTIKE TURISTIČKE PONUDE

 dislociranost ponude od potražnje
 heterogenost ponude
 neelastičnost ponude
 statičnost ponude
 sezonski karakter ponude
1. DISLOCIRANOST PONUDE OD POTRAŽNJE
 prostor na kojem se formira turistička ponuda u pravilu je
dislociran od izvora potražnje

2. HETEROGENOST PONUDE
 možemo definirati kao jedan mogući odgovor ponude na prisutnu
heterogenost turističke potražnje

3. NEELASTIČNOST TURISTIČKE PONUDE

 znači da svoj kapacitet ne može mijenjati i/ili prilagođavati
trenutnoj potražnji

4. STATIČNOST TURISTIČKE PONUDE

 pojam statičnosti vezujemo uz činjenicu da je turističku ponudu
moguće konzumirati samo na licu mjesta, dakle tamo gdje se nudi.
Ona je statična i neprenosiva.

5. SEZONSKI KARAKTER TURISTIČKE PONUDE

 podrazumijeva da se u svim razdobljima godine ne koristi
jednakim intenzitetom, niti je moguće pružiti uslugu u svako doba
godine. (klimatski uvjeti…)
TURISTIČKA USLUGA PREDMET RAZMJENE U TURIZMU

 POJAM TURISTIČKE USLUGE

 osnovni predmet razmjene na turističkom tržištu

 KARAKTERISTIKE USLUGA

 Neopipljivost – nemogućnost da se usluga prije vidi, kuša,

oproba

 Nedjeljivost – ne može se odvojiti trenutak za pružanje i

trenutak za korištenje usluga

 Nepostojanost – postojanost se može pospješiti izborom

kvalitetnih kadrova, poslovanje pod prepoznatljivim
imenom, uvođenjem standarda, praćenjem zadovoljstva
kupaca… nepostojanost podrazumijeva tko, kada i gdje
pruža usluge što je kauzalno vezano uz karakteristiku
mobilnosti turističke potrošnje
 ČETIRI GOSPODARSKE GRANE BEZ ČIJIH USLUGA NE MOŽEMO
GOVORITI O TURISTIČKOJ PONUDI:
 ugostiteljstvo
 promet
 turističko posredništvo
 trgovina
 sve navedene grane su uslužne djelatnosti, dok za posredništvo možemo
reći da je “ČISTA” turistička aktivnost

Turizam – sastavnica više gospodarskih grana.

 DEFINICIJA USLUGE
 određena skupina pojedinačnih usluga (i proizvoda) namijenjenih
zadovoljavanju potreba turista formiranih u skupnu turističku uslugu
 POJAM TURISTIČKOG PROIZVODA

 Objašnjenje s aspekta:

 TURISTIČKE PONUDE
 Kao ukupnost ponude jedne prostorne cjeline koja se promatra u odnosu na veću
prostornu cjelinu
 Turistički proizvod Hrvatske (Europa)
 Turistički proizvod Istre (Hrvatska)
 Turistički proizvod Opatije (Kvarner)

 TURISTIČKE POTRAŽNJE
 Turist – potrošač iz cijelog asortimana različitih roba i usluga sebi izabire prema
svojim sklonostima, i mogućnostima različite usluge i proizvode iz prezentirane
ponude i tako formira svoj vlastiti turistički proizvod. On sam kreira strukturu
turističkog proizvoda sa svojim turističkim motivima odnosno potrebama.

 FRAGMENTIRANOST PONUDE/POTRAŽNJE

 INDIVIDUALIZACIJA PONUDE/POTRAŽNJE
 TURISTIČKO TRŽIŠTE

 mjesto susreta ponude i potražnje

 “... je skup odnosa ponude i potražnje u području usluga i dobara...”

 “skup odnosa ponude i potražnje koji nastaju pod utjecajem turističkih

kretanja”

Turističko
tržište

Turistička Turistička
potražnja ponuda
 TURISTIČKA PONUDA
 prostorno je odvojena od turističke potražnje

 TURISTIČKA DOBRA (ROBA)

 materijalne stvari, usluge i prava
 da je vezana uz određene lokacije
 potrošači je ne mogu isprobati
 ne može se uskladištiti
 ROBNO TRŽIŠTE
Ponuda roba Potražnja
Ponuda novac Potražnja

 TURISTIČKO TRŽIŠTE

Turistička ponuda turist

Turistička potražnja
Turistička ponuda novac Turistička potražnja
 MJESTO SUSRETA
 turistička potražnja
 turistička ponuda
 TURISTIČKA DESTINACIJA

 VRIJEME SUSRETA
 dvije sezone

 VANJSKI
ČIMBENICI TURISTIČKE PONUDE I
POTRAŽNJE
 gospodarski i financijski razvitak
 demografske i socijalne promjene
 tehnološke inovacije
 investicije
 normativne pretpostavke
 planiranje, okoliš, sigurnost