EKONOMIKA TURIZMA

1. TURIZAM I TURISTIČKO TRŽIŠTE

WTO (Svjetska turistička organizacija) definira turista kao posjetitelja.

Cohen: Turist je dobrovoljni, privremeni putnik koji putuje u očekivanju zadovoljstva koja mu mogu
pružiti novosti i promjene doživljene na relativno dugom i neučestalom dvosmjernom putovanju.
Smith: Turist je osoba koja je privremeno nezauzeta poslom koja putuje da doživi promjenu.

Turisti su osobe koje u nekom mjestu izvan svog prebivališta provode najmanje jednu noć u
ugostiteljskom, ili nekom drugom objektu za smještaj gostiju, a razlozi boravka su odmor ili
rekreacija, zdravlje, studije, sport, religija, obitelj, poslovi, javne misije i skupovi. (SLJH)

Izletnici na jedan dan ne smatraju se turistima.

DEFINICIJA TURIZMA

AIEST: Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog
mjesta ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana
nikakva njihova privredna djelatnost.

Turizam je skup odnosa i pojava, on je splet odnosa društveno i ekonomskog karaktera.

PET TEMELJNIH OBILJEŽJA TURIZMA

1. Turizma nema bez putovanja i kretanja ljudi te njihova boravka u turističkim odredištima.
2. Putovanje i boravak moraju se zbivati izvan uobičajene sredine.
3. Turizam se zasniva na dvosmjernom, odnosno kružnom putovanju koje ima definiran vremenski
interval u kojim se događa (ne dulji od 12 mjeseci).
4. Svrha turističkog putovanja nikada se ne veže uz stalni boravak u destinaciji/ili uz zapošljavanje.

5. U turističkom odredištu turisti troše, ne privređuju.

TURISTIČKE POTREBE
Turističke potrebe su skup pojedinačnih potreba koje zajednički (skupno) zadovoljavaju pojedinca ili
skupinu potrošača u njihovoj namjeri da se odmore i rekreiraju na turistički način.

Osnovne skupine potreba: Primarne (egzistencijalne) i Sekundarne

Kako bi se turističke potrebe mogle zadovoljiti, potrebno je na raspolaganju imati: slobodno vrijeme i
slobodna sredstva

SLOBODNA SREDSTVA
Mjera koja se koristi za praćenje kupovne moći potrošača je REALNI ILI STVARNI DOHODAK.

REALNI DOHODAK obuhvaća raspoloživa financijska sredstva koja su korigirana s odgovarajućim

inflacijskim utjecajem na cijene. (razlikujemo nominalno od realnog povećanja dohotka)
Važna kategorija je i razina obiteljskog prihoda (on može rasti iako ne raste realni dohodak, jer
primjerice dođe do novog zapošljavanja jednog člana obitelji)

VRSTE TURIZMA (UNWTO- UN WORLD TRAVEL ORGANIZATION)

-Uključuje turistička putovanja i boravak domicilnog stanovništva (rezidenata) u različite destinacije
granica vlastite zemlje. Domaći turizam
-Uključuje turiste nerezidente koji borave u promatranoj zemlji (npr. Turisti iz Austrije u Hrvatskoj).
Receptivni (ulazni) turizam (inbound tourism)
-Uključuje turistička putovanja rezidenata u druge zemlje (primjerice putovanje hrvatskih državljana u
druge zemlje) Emitivni (izlazni) turizam (outbound tourism)
-Kombinacija domaćeg i receptivnog turizma (prate se turistička putovanja hrvatskih i stranih
državljana na području Hrvatske) Interni (unutrašnji) turizam (internal tourism)
-Uključuje sva turistička putovanja domicilnog stanovništva u zemlji i inozemstvu Nacionalni
turizam (national tourism)
-Uključuje kombinaciju receptivnog i emitivnog turizma (sva putovanja hrvatskih državljana u
inozemstvo i sva putovanja inozemnih turista u Hrvatsku) Međunarodni turizam (international
tourism)
-Sva turistička putovanja zemlje jedne regije u drugu zemlju te iste regije ( primjerice, putovanja
Europljana unutar Europe) Intraregionalni turizam
-Turistička putovanja stanovnika jedne zemlje određene regije u drugu zemlju, izvan te regije (npr.
Putovanja Europljana izvan Europe) Interregionalni turizam

PREMA TRAJANJU BORAVKA TURISTA

•Izletnički
•Vikend
•Boravišni
PREMA STUPNJU MOBILNOSTI TURISTA
•Stacionarni
•Mobilni
•Tranzitni
PREMA DOBNOJ STRUKTURI TURISTA
•Dječji
•Omladinski
•Obiteljski
•‘treće diobi’
PREMA NACIONALNOJ PRIPADNOSTI TURISTA
•Domaći
•Inozemni
PREMA NAČINU ORGANIZACIJE PUTOVANJA
•Individualni
•Organizirani
•Mješoviti
PREMA TRŽIŠTU NA KOJEM SE ODVIJA ORGANIZACIJA PUTOVANJA
•Emitivni
•Receptivni
PREMA BROJU SUDIONIKA
•Individualni
•Grupni
PREMA GODIŠNJEM DOBU
•Ljetni
•Zimski
PREMA PROSTORNOM OBUHVATU
•Lokalni
•Regionalni
•Nacionalni
•Međunarodni
•Interregionalni
•intraregionalni
PREMA VREMENU KADA JE ODREĐENI RESURS NAJATRAKTIVNIJI
•Predsezonski
•Sezonski
•Posezonski
•Izvansezonski
PREMA PROSTORU NA KOJEM SE ODVIJA TURISTIČKO PUTOVANJE
•Primorski
•Planininski
•Termalno-kupališni
•Jezerski
•Seoski
•Gradski
PREMA UTJECAJU NA BILANCU
•Aktivni
•Pasivni
OSTALE VRSTE
•Elitni
•Incetive
•Radnički
•Socijalni
•Sindikalni

TURISTIČKO TRŽIŠTE je skup odnosa ponude i potražnje u području usluga i dobra što služe za
podmirenje turističkih potreba na određenom prostoru, tj. odnosa ponude i potražnje koji nastaju pod
utjecajem turističkih kretanja.
-Turistička ponuda i turistička potražnja susreću se u receptivnoj turističkoj destinaciji.

2. TURISTIČKA PONUDA

TURISTIČKA PONUDA je količina roba i usluga koja se nudi turistima na određenom turističkom
tržištu, u određeno vrijeme i po određenoj cijeni.
Faktori koji utječu na turističku ponudu :

Komponente turističke ponude: Atrakcije (prirodne i društvene),Ugostiteljstvo (smještaj,

prehrana i druge prateće usluge),Prijevoz (zračni, željeznički, brodski, autobusni, rent-a-
car),Turističko posredništvo (turističke agencije, turoperatori), Organizacije turizma
(nacionalne, regionalne i lokalne turističke zajednice, razne udruge u turizmu),Trgovina
(usluge trgovine na malo) itd.

Turistički proizvod je skup materijalnih i nematerijalnih elemenata koji pripadaju izvornoj i

izvedenoj turističkoj ponudi .

Obilježja turističke ponude: Heterogenost turističke ponude, Neelastičnost turističke

ponude, Statičnost turističke ponude , Sezonski karakter turističke ponude , Diverzificiranost
turističke ponude

Trendovi na tržištu ponude : Konkurentska borba - povećanje broja turističkih destinacija

na turističkom tržištu rezultira žestokom konkurentskom borbom turističkih destinacija za
turističke potrošače

Supsitutivnost destinacije - mogućnost supstitucije jedne

destinacije drugom vrlo je visoka, stoga destinacije nastoje diverzificirati svoju ponudu
razvojem novih proizvoda i usluga.

Branding - standardizacija proizvoda i brandiranje

Last minute booking - sve veća prisutnost bookinga u zadnji

čas („last-minute“) (posljedice na poslovnu politiku gospodarskih subjekata u turizmu

Jačanje procesa horizontalnih i vertikalnih integracija

3. RESURSI
RESURSI su opći naziv za prirodne i proizvedene stvari, kao i ljudsko znanje i sposobnosti
kojima se može koristiti kao sredstvima za zadovoljavanje potreba neposredno u potrošnji ili
posredno u proizvodnji. To su sva sredstva koja se mogu privesti korisnoj svrsi.

Vrste resursa: Prirodni resursi - ukupnost svih prirodno-zemljopisnih uvjeta koji mogu
utjecati na proizvodnju, ali i cjelinu ekonomskog života jedne zemlje

Društveni (socio-ekonomski) resursi - obuhvaćaju stanovništvo, stupanj

obrazovanja, znanstvena, kulturna i etnosocijalna baština, kulturno-povijesni objekti i
organizacije, stupanj urbanizacije, stupanj industrijalizacije, članstvo u gospodarski snažnim i
važnim ekonomskim organizacijama i dr.

Turistički resursi su sva ona sredstva koja se mogu privesti korisnoj svrsi u turizmu nekog
područja , pri čemu ti resursi moraju imati visok stupanj privlačnosti kako bi svojim
karakteristikama privukli određeni segment turističke potražnje.

Svaka turistička atrakcija jest turistički resurs, ali svaki turistički resurs ne mora biti i
turistička atrakcija!

Elementi vrednovanja turističkih resursa: stupanj atraktivnosti, udaljenost i prometna

povezanost s emitivnim turističkim tržištima (tržištima potražnje), povoljnost geografskog
položaja, veličina izvora potražnje, položaj resursa o odnosu na glavne turističke tokove ,
položaj prema konkurentskim i komplementarnim turističkim prostorima

Analiza resursne osnove u turizmu :a) Identifikacija resursa b) Procjena resursa c) Mjere i
postupci optimalne turističke valorizacije resursa

4. TURISTIČKA POTRAŽNJA

S ekonomskog aspekta turistička potražnja se definira kao količina robe i usluga koje se pod
određenim uvjetima i uz određenu cijenu može plasirati na turističkom tržištu, odnosno za
koju postoji realan i objektivan interes mogućih turističkih korisnika.
Faktori koji utječu na turističku potražnju :

PODJELA TUR. POTRAŽNJE : Idealna potražnja - čine je svi stanovnici neke zemlje koji
imaju objektivnu potrebu uključiti se u turistička kretanja.

Potencijalna potražnja - predstavlja sve one osobe kod kojih

postoji potreba, ali i mogućnost da zadovolje svoje turističke potrebe, ali koji još nisu donijeli
konačnu odluku o potrošnji.

Realna potražnja - to su svi oni koji su donijeli odluku da sva

ili dio svojih slobodnih sredstava i slobodnog vremena potroše za zadovoljenje turističkih
potreba.

OBILJEŽJA TUR. POTRAŽNJE : Dislociranost turističke potražnje , Heterogenost

turističke potražnje , Elastičnost turističke potražnje , Dinamičnost turističke potražnje ,
Sezonski karakter turističke potražnje

Na turističku potražnju bitno utječu među ostalim : Ekonomski čimbenici, Socijalni

čimbenici, Kulturni čimbenici, čimbenici ponude turističke destinacije – atraktivnost
destinacije – privlačnost i kvaliteta

-Jedan od najuočljivijih trendova u dosadašnjem razvoju turizma je trend rasta turističke

potražnje koji je uzročno posljedično povezan s trendom rasta turističke ponude

NAJZNAČAJNIJE KARAKTERISTIKE TRŽIŠNOG SEGMENTA 'TREĆE DOBI'

:Češće putuje, Nerijetko bira destinacije udaljenije od njihova mjesta stalnog boravka, Duže
ostaje na odmoru, Kombinira dvije ili više destinacija na jednom putovanju , Želi sudjelovati u
različitim aktivnostima i troši više na putovanju

5. TURISTIČKO POSREDNIŠTVO
-Za posrednike u turizmu može se reći da imaju ulogu koordinatora i realizatora interesa
pružatelja i korisnika turističkih proizvoda/usluga

-Glavni predstavnici turističkog posredovanja danas su turističke agencije i turoperatori,

iako oni ne predstavljaju jedine posrednike u distribuciji usluga na turističkom tržištu.

Potrebu za osnivanjem turističke agencije uvjetovalo je nekoliko faktora:

-Kompleksnost turističkog putovanja (traženje najpogodnijeg načina na koji će se objediniti

veći broj pojedinačnih usluga koje pružaju različiti subjekti turističke ponude)

-Tehničko usavršavanje prijevoznih sredstava

-Masovnost putovanja (mogućnost organiziranja grupnih putovanja po principu ekonomije

razmjera kako kod organizatora putovanja tako i kod pružatelja određenih usluga)

-Mogućnost ostvarivanje zarade obavljanjem posredničke djelatnosti ove vrste

Thomas Cook je 5. srpnja 1841. godine pokrenuo prvo organizirano turističko putovanje s
unaprijed određenim programom.

-prva agencija koja je počela s radom na prostorima današnje Hrvatske - Wagonlit

Turistička agencija - privredno poduzeće koje usluge trećih poduzeća, koje su (usluge)
potrebne za putovanje i boravak, posreduje turistima, ili te usluge nudi u posebnim
kombinacijama kao nove „vlastite usluge“

TEMELJNE FUNKCIJE TURISTIČKIH AGENCIJA :

-Posrednička

-Informativno-savjetodavna

-Oglašavanja

-Organizatorska funkcija

Turistički aranžman - skup od najmanje dvije usluge koje su sinkronizirane u vremenu i po

sadržaju kojima turist zadovoljava djelomično ili potpuno svoju turističku potrebu, a prodaje
se po jedinstvenoj (paušalnoj) cijeni

Paušalna cijena - korisnik aranžmana ne može iz te cijene razaznati kolika je cijena

pojedinačnih usluga od kojih se sastoji aranžman, a ta cijena mora biti niža od cijene koju bi
turist platio kada bi sam za sebe organizirao takav aranžman

Turističke agencije prema karakteru poslovanja :

- Emitivne turističke agencije - iniciraju i omogućavaju putovanja i boravak individualaca ili

grupa turista na inozemnom i domaćem tržištu
-Receptivne turističke agencije - glavna zadaća organiziranje prihvata i sadržajnog boravka
turista u turističkoj destinaciji

-Emitivno-receptivne agencije

TUROPERATOR - gospodarski subjekt koji objedinjava usluge različitih ponuđača te kreira

i organizira paušalna putovanja na veliko u svoje ime i za svoj račun za još nepoznate kupce te
na toj osnovi kontinuirano ostvaruje glavni izvor svojih prihoda

1950. godine Horizon Holidays - prvi turoperator na britanskom tržištu

Osnovne razlike između turističkih agencija i turoperatora :

-ogledaju se u sadržaju njihova poslovanja i ulozi koje ta dva subjekta imaju na tržištu

-turoperatori se označavaju kao trgovci na veliko (grosisti), a turističke agencije kao trgovci na
malo (detaljisti)

-turističke agencije nalaze se u izravnom kontaktu s klijentima dok turoperatori tu vezu

uspostavljaju koristeći posrednike, najčešće turističke agencije

Prednosti korištenja uslugama turoperatora za turiste:

-Olakšavaju organizaciju turističkih putovanja i boravka

-Štede im vrijeme koje bi morali utrošiti kontaktirajući različite davatelje usluga pojedinačno

-Usluge koje nude turoperatori u većini slučajeva su još uvijek jeftinije od onih koje turisti
mogu sami pronaći putem interneta

-Turoperatori na sebe preuzimaju rizik neispunjenja ili manjkavog ispunjenja bilo koje usluge
na aranžmanu u njihovoj organizaciji te su odgovorni i za sigurnost klijenata tijekom
putovanja i na odmoru

Prednosti korištenja turoperatora za pružatelje usluga :

-Sjedinjuju veliku masu turističkih potrošača srodnih turističkih potreba koju mogu usmjeriti
prema određenoj destinaciji i njenoj turističkoj ponudi

-Imaju snagu potaknuti (kreirati) potražnju za određenom turističkom ponudom

-U individualnom nastupu na inozemnom tržištu pružatelji usluga bi na teži i najčešće skuplji

način mogli doći do svoje potencijalne klijentele

-Turoperatori imaju dobro organizirane kanale distribucije i ulažu ogromne napore i sredstva u
promociju turističke destinacije

6. TURIZAM U NACIONALNOM GOSPODARSTVU

Glavne ekonomske koristi koje turizam donosi svakom nacionalnom gospodarstvu :
RAST DOHOTKA, RAST ZAPOŠLJA-VANJA, RAST KAPITALNIH ULAGANJA, RAST
JAVNIH PRIHODA
Turizam - gospodarska aktivnost, što ne definira njegov obuhvat u nacionalnom
gospodarstvu, već samo njegov gospodarski karakter

Turizam NIJE gospodarska djelatnost (npr. pružanje usluga smještaja), niti gospodarska grana
(npr. ugostiteljstvo), niti industrija (odnosi se na preradu sirovina), niti gospodarski sektor
(npr. tercijarni), niti gospodarstvo (preširok okvir).

-Turizam je VISOKO SOFISTICIRAN INTEGRALNI SUSTAV u okviru nacionalnog

gospodarstva čiji djelokrug i struktura nadilazi ekonomske kategorije djelatnosti, grane,
industrije i sektora, a čine ga međusobno povezani, heterogeni, međuovisni i komplementarni
fragmenti različitih gospodarskih grana i djelatnosti koji zajedno čine logičku, funkcionalnu i
uravnotežen

-Turizam je kompleksna društveno-ekonomska pojava s vrlo jakim utjecajem na gotovo sve

aktivnosti sredine gdje se razvija

-Ima veliku snagu disperzije, direktnim ili indirektnim putem

-Svaki element turizma moguće je definirati u vremenu i prostoru

-Kvantitativne promjene prouzrokuju ujedno i kvalitativne promjene u cjelinu.

-Turizam je zaseban, zaokružen sustav, ali istodobno i podsustav ili dio većeg sustava –
nacionalnog gospodarstva

-U turizmu je moguće utvrditi sustav potreba i sustav ciljeva

-U turizmu postoji mogućnost i potreba da se uspostave sustavi informiranja, upravljanja i

funkcioniranja

Obuhvat turizma u nacionalnom gospodarstvu

-svaki predmet razmjene na turističkom tržištu, bilo da se radi o proizvodu ili usluzi, treba
promatrati kao učinak pojedinih gospodarskih grana i djelatnosti u okviru nacionalnog
gospodarstva

-najveća tržišna vrijednost i snaga turizma proizlazi upravo iz sinergijskog učinka koji nastaje
filigranskim doziranjem učinaka svake gospodarske djelatnosti koja ga čini

-iz učinka svake gospodarske djelatnosti koja sudjeluje u formiranju turističke ponude
izdvojiti samo onaj dio učinaka koji strukturno pripada učincima turizma

Ekonomika turizma - dio ekonomskih znanosti koji opisuje, analizira, objašnjava i dovodi u
vezu pojave i odnose u turizmu s gledišta njihovih ekonomskih učinaka i odraza.

Ključ razumijevanja ekonomike turizma :

Makroekonomski aspekt - Turizam može značajno utjecati na ukupne društveno-ekonomske

odnose i zahtijeva sistemska rješenja u okviru nacionalnih ekonomija, odgovarajuće
ekonomske politike zemlje i međunarodnih zajednica.

Mikroekonomski aspekt - Mnoštvo gospodarskih subjekata koji sudjeluju na izravan ili

neizravan način u turističkom gospodarstvu zahtjeva uvažavanje i mikroekonomskog aspekta.
EKONOMSKO POIMANJE TURISTA I TURIZMA

TURIST je s aspekta ekonomske analize potrošač.

TURIZAM je potrošački “pokret” nastao s ciljem zadovoljenja čovjekovih specifičnih

potreba.

Ekonomska analiza - opisuje, analizira i dovodi u međusobnu vezu ekonomske kategorije

koje generiraju ekonomski odnosi turizma što se mogu definirati kao skup veza koje proizlaze
iz ponašanja aktera u njima. To su subjekti potrošnje ili turisti i subjekti ponude.

POLITIKA TEČAJA

-Može podizati međunarodnu konkurentnost

-Popravlja tržišnu poziciju i cjenovnu konkurentnost na tržištu

-Stimulativna za otvaranja prema svijetu

-Potiče i ubrzava proces privatizacija i ulazak stranog kapitala

TEMELJNI RAZVOJNI CILJEVI SVAKOG OTVORENOG NACIONALNOG

GOSPODARSTVA SU:

-Ravnomjeran i stabilan rast svih njezinih dijelova

-Uključivanje u međunarodnu podjelu rada s onim dijelovima i djelatnostima koje imaju

najbolje izvozne mogućnosti ili komparativne prednosti

Tri glavna pravca ili koncepta razvoja turizma u različitim zemljama i političko-
gospodarskim sustavima :

-Koncept ili model turizma u zatvorenoj privredi

-Koncept turizma baziran na državnim subvencijama

-Tržišni koncept razvoj turizma