KULTURNI I KREATIVNI TURIZAM

Dr. sc. Lana Domšić, prof. struč. stud.

Uvod u kulturni i
kreativni turizam
Kulturni turizam označava kretanje ljudi koje je
uzrokovano kulturnim atrakcijama izvan
njihovog uobičajenog mjesta stanovanja, s
namjerom sakupljanja novih informacija i
iskustava kako bi zadovoljili svoje kulturne
potrebe.
Greg Richards, 1999.
Prema Richardsu, te potrebe uključuju ne samo
konzumaciju kulturnih proizvoda prošlih vremena, već i
suvremenu kulturu ili „stil života” neke zajednice ili
regije… (široko definiranje pojma kulture).

Kultura je kompleksna cjelina koja se temelji na organizacijskom

konceptu širokog spektra „načina života”. (Greg Richards,
1996).
+ Kulturni turizam je jedan od najvećih i najbrže
razvijajućih segmenata globalnog turizma

+ Odnosi se na sva turistička putovanja koja

uključuju otkrivanje kulture i baštine mjesta, bez
obzira na prvobitnu motivaciju

+ 375 milijuna međunarodnih putovanja godišnje

uključuje neke elemente kulturnog turizma (40-80%
svih putovanja)

+ I dalje se vode rasprave oko turizma kao

čimbenika u procesu očuvanja i izgradnje kulturnog
identiteta zajednice, nasuprot turizma kao
uništavatelja prošlosti, jedinstvenosti i ljepote mjesta

+ Potreban je interdisciplinarni pristup i uključivanje

svih sudionika
 Društveni trendovi koji utječu na
formiranje kulturno-turističke ponude (1)

• Više individualizirana potrošnja – tržište odmora je

još uvijek masovno, ali postaje manje organizirano i
više individualno tj. putovanja se rjeđe rezerviraju
unaprijed, a češće se sastavljaju od pojedinih
elemenata.
• Potraga za osjećajem zajedništva – potreba
kontakta s obitelji i prijateljima.
• Putovanje kao dio svakodnevice – u složenom i
kaotičnom životu na putovanje se gleda kao na
mogućnost 'dodira s normalnošću i stabilnošću'.
 Društveni trendovi koji utječu na
formiranje kulturno-turističke ponude (2)
• 'Hibridni' turizam – posao, turizam i odmor se miješaju te tako
nastaju paketi koji uključuju različite mogućnosti (hoteli sa
zdravstvenim sadržajima, poslovne zgrade i wellness centri,
klubovi s radionicama i sl.).
• Rast konkurencije između destinacija – globalizacija nasuprot
njegovanja lokalnih vrijednosti.
• Novi potrošači – smanjenje ograničenja u putovanjima otvaraju
nova tržišta, dok potrošači iz razvijenih zemalja neprekidno traže
nova iskustva i doživljaje.
• Novi oblici putovanja – putuje se češće, ali na kraća putovanja;
otkrivaju se manje poznati gradovi, ali i ruralna područja.
• Novi načini informiranja i kupnje – rast korištenja Interneta
(više od polovice putovanja Europljana se rezervira on-line).
• Geografska promjena potražnje – Europa dugoročno gubi
tržišni udio što zbog novih destinacija, što zbog toga što je
relativno skupa.
 Kulturni turizam je žanr turizma
specifičnih interesa koji se temelji na
potrazi za sudjelovanjem u novim i
značajnim kulturnim iskustvima:
• Estetskim
• Intelektualnim
• Emotivnim
• Psihološkim
Obuhvaća posjete muzejima, galerijama,
festivalima, povijesnim mjestima,
umjetničkim performansima i baštinskim
mjestima, kao i svako drugo iskustvo koje
približava jednu kulturu drugoj.
3 podsegmenta kulturnog turizma
• putovanja motivirana upoznavanjem kulturne baštine
koja se odnose na obilazak kulturno-povijesnih lokaliteta i
aktivnosti kroz koje se upoznaje prošlost,
• putovanja motivirana prisustvovanjem kulturnom
događanju koja se odnose na uprizorenje nekih zbivanja iz
prošlosti ili su suvremenog karaktera ukljućujući i popularnu
kulturu,
• putovanja motivirana kreativnim kulturnim aktivnostima
koja se odnose na aktivnosti koje su sačuvane iz prošlih
vremena poput učenja glagoljice, tradicijskih vještina,
suvremenu praksu kulture života i rada ili suvremenu
umjetničku produkciju.
Masovni vs. specifični oblici turizma
Masovni turizam
• Velike grupe
• Malo vremena
• Fiksni programi
• Fokus na znamenitostima
• Bez istraživanja konteksta
• Skupljanje suvenira
• Shopping
• Može uključivati glasne
društvene akivnosti
• Bez jezične pripreme
Specifični oblici turizma
• Pojedinci, obitelji, prijatelji
• Puno vremena
• Spontane odluke
• Fokus na iskustvima
• Pažljiva priprema i
istraživanje
• Skupljanje znanja i uspomena
• Kupovina darova
• Tihi, malo negativnih učinaka
• Učenje lokalnog jezika
 SPECIFIČNI OBLICI TURIZMA

ZDRAVSTVENI KULTURNI
TURIZAM MANIFESTACIJSKI TURIZAM
SPORTSKI
TURIZAM TURIZAM
NAUTIČKI
TURIZAM
Bazirani na prirodnim Bazirani na
resursima ROBINZONSKI društvenim resursima
VJERSKI
TURIZAM
EKO TURIZAM GASTRONOMSKI TURIZAM
LOVNI TURIZAM
TURIZAM
SEOSKI KONGRESNI I
TURIZAM M.I.C.E.
TURIZAM
 NAČELA KULTURNOG TURIZMA

PREDMET NAČELO

• Turizam je komercijalna aktivnost

• Turizam uključuje konzumiranje iskustva
Priroda turizma • Turizam je zabava
• Turizam je aktivnost kojom upravlja
potražnja i koju je teško kontrolirati
• Nisu sve turističke zanimljivosti jednake
Zanimljivosti pokreću • Kulturne zanimljivosti su dio turizma
turizam • Nisu svi kulturni resursi turističke
zanimljivosti

• Pristup i blizina utječu na potencijalni broj

Faktori koji utječu na posjetitelja
stupanj posjećenosti • Raspoloživo vrijeme utječe na kvalitetu i
dubinu traženog iskustva
NAČELA KULTURNOG TURIZMA

PREDMET • NAČELO

• Turističko iskustvo mora biti kontrolirano

kako bi se kontroliralo ponašanje turista
Ponašanje turista • Turisti žele kontrolirano iskustvo
• Što je tržište masovnije, veća je potreba za
turističkim proizvodima prilagođenim
turistima

• Nisu svi kulturni turisti jednaki

• Proizvodi kulturnog turizma mogu
sadržavati elemente izazova i suočavanja,
Kulturni turizam ali ne zastrašivanja i optužbi
• Turisti žele “autentičnost”, ali ne nužno i
realnost
 Konceptualizacija kulturnog turizma

Kulturni turizam uključuje četiri elementa:

1. Turizam
2. Upotrebu kulturnih baštinskih resursa
3. Konzumiranje iskustava, priča, pojava
4. Turist
 1. Kulturni turizam kao oblik turizma

Kulturni turizam je, prije svega, oblik

turizma i bazira se na komercijalnim
elementima turizma.
Uspješni kulturno turistički proizvod
mora biti kreiran imajući na umu
zahtjeve posjetitelja.
2. Upotreba kulturno turističkih resursa

Glavni element kulturnog turizma je

kulturna baština zajednice ili nacije.
Ti se resursi identificiraju i čuvaju zbog
svojih intrinzičnih vrijednosti i značenja za
zajednicu, a ne kao turističke
zanimljivosti.
Resursima upravljaju principi kulturnog
i baštinskog menadžmenta.
3. Konzumacija iskustva, priča ili pojava

Svaki turizam uključuje konzumaciju

iskustava i proizvoda. Kulturni turisti
žele konzumirati raznolika kulturna
iskustva.
Kako bi se ta konzumacija olakšala,
kulturni resursi moraju biti
uobličeni u kulturno-turističke
proizvode.
 Kulturno turistički
resursi su kulturna i
baštinska dobra (objekti,
prostori, pojave, procesi)
koja se mogu turistički
valorizirati, odnosno
iskoristiti.
 Klasifikacija kulturno turističkih resursa

Gradske cjeline i prostori Arheološki lokaliteti

Pojedinačne građevine Likovna umjetnost

Izvedbene umjetnosti (kazalište i ples) Tradicionalni obrti

Tradicionalne priredbe, manifestacije, vjerske svečanosti

Kulturne industrije (dizajn, film, glazba, moderna

arhitektura, nakladništvo)

Gastronomija Povijest, legende, znamenite osobe

Kultura života i rada

Kulturno turistički proizvod

Formiranje kulturno-turističkog
proizvoda je proces pretvaranja
resursa u turističku zanimljivost.

Proces preobrazbe aktualizira potencijale

resursa. Taj proces je sastavni dio
uspješnog razvoja i održivog menadžmenta
u kulturnom turizmu.
 4. Kulturni turist
• Po svojoj prirodi, turizam je orijentiran prema
klijentu i vodi ga načelo potražnje. Zato je izuzetno
važno razumjeti različite vrste turista i njihovu
motivaciju
• Motivacija: primarna, usputna, slučajna
• Uglavnom visoko obrazovani ljudi s višim prihodima
• Motivirani su za putovanje zbog
učenja, iskustava
ili samoistraživanja
 Profil kulturnih turista
• Žele istraživati, aktivno sudjelovati
• Žele značajno osobno iskustvo
• Integrirano iskustvo
• Česta kratka putovanja, tijekom cijele
godine
• Koriste internet kako bi isplanirali svoja
putovanja + usmene preporuke
• Visok stupanj obrazovanja
• Mogu biti bilo koje dobi, ali češće
srednja dob !22
 Profil kulturnih turista

Turistima koje motiva ovaj proizvod važni

su:

• atraktivnost destinacije
• sadržajnost ponude
• načini prezentacije
• inovativnost sadržaja
• raspoloživost informacija
• ukupna kvaliteta svih drugih sadržaja u
destinaciji

!23
Tipologija ‘kulturnih’ turista
• Motivirani kulturom (primarna motivacija)
– 5 – 15% turista, 5% lokalnih stanovnika
– privučeni elitnim kulturnim događanjima (izložbe, festivali, koncerti) i
povijesnim građevinama
• Inspirirani kulturom (usputna motivacija)
– 30% turista, 15% lokalnih stanovnika
– dobro poznate kulturne atrakcije/događanja, gastronomija, jezik, ali tek
površan interes za kulturu
• Privučeni kulturom (slučajna motivacija)
– 20% turista, 20% lokalnih stanovnika
– odluku o posjeti kulturnoj atrakciji/događanju
donose tijekom boravka
u destinaciji
 Dodatne tipologije

1. Turist specifičnog interesa

2. Nespecifični kulturni turist

1. Opći kulturni turist

2. Specijalizirani kulturni turist
GLAVNE KATEGORIJE KULTURNOG
TURIZMA
• BAŠTINSKI TURIZAM
• UMJETNIČKI TURIZAM
• GRADSKI (URBANI) TURIZAM
• RURALNI TURIZAM
• KREATIVNI ILI HOBBY TURIZAM
• ETIČKI TURIZAM
• AUTOHTONI KULTURNI TURIZAM
• SUVREMENI KULTURNI TURIZAM
 BAŠTINSKI
TURIZAM
Baština je široki koncept i
uključuje prirodni kao i
kulturni okoliš.
Obuhvaća krajolike,
povijesna mjesta, izgrađeni
okoliš, zbirke, prošle i
sadašnje kulturne prakse,
znanja i životna iskustva.
Povijesni turizam, arheološki
turizam, industrijski
turizam, literarni turizam,
religijski turizam,
genealoški turizam…
 UMJETNIČKI TURIZAM
Umjetnički turizam je putovanje u svrhu
doživljavanja elemenata visoke kulture
kao što si umjetnost opere, baleta,
umjetničkih izložbi i kazališta.

Ti elementi kulture su
tradicionalno smatrani elitnima
te umjetnički turizam još uvijek
nije postao masovna pojava.
Festivalski, kazališni,
manifestacijski, filmski turizam
 URBANI KULTURNI TURIZAM
Uključuje posjet gradova i njihovih zanimljivosti.
Većina kulturnih gradova nudi širok spektar
umjetnosti, baštine i suvremenih kulturnih
zanimljivosti.
 RURALNI KULTURNI TURIZAM
Turističke aktivnosti ruralnih
područja obuhvaćaju seoski
turizam, agro- turizam, eko-
turizam, etno-turizam, zeleni
turizam i održavanje
sajmova i festivala.

Predstavlja pokušaj zemalja da učine raznolikijom

svoju turističku ponudu.
Otoci, obalna sela, mali gradovi, zaleđe i udaljena
područja smatraju se lokacijama za razvoj ruralnog
turizma.
 AUTOHTONI TURIZAM
Uključuje posjet autohtonim kulturu.
No, autohtone zajednice, iako posjeduju samodostatnu
društveno ekonomsku strukturu otpornu na utjecaje
vanjskih promjena, vrlo su osjetljive kada su izložene
turizmu te treba postupati s velikim oprezom.
SUVREMENI KULTURNI TURIZAM
Još se naziva i popularni kulturni turizam.
Obuhvaća popularne elemente kulture kao što su
uživanje u pop glazbi, nogomet, kupovina, noćni
izlasci ili putovanje na lokacije povezane s
glazbom, knjigama i filmovima.
 KREATIVNI I HOBBY TURIZAM
Putovanje radi sudjelovanja u raznim sudjeluju u
raznim aktivnostima i kreativnim radionicama kao
što su ples, crtanje, poezija, tkanje, fotografija,
kreativno pisanje, keramika, izrada nakita, kupnja
umjetnina, pjevanje, itd.
 ETIČKI TURIZAM
Kod etičkog turizma turist se pretvara u gosta koji živi u
lokalnoj zajednici nerazvijene zemlje. Turisti tim
zemljama ne donose svoje običaje, već gosti uče od
stranaca i nastoje im pomoći u očuvanju okoliša i
socijalnom razvitku zemlje.
Volonterski turizam
 Kreativni turizam, nova strategija za
kulturne destinacije
KREATIVNI TURIZAM

KULTURNI Stilovi života

TURIZAM (gastronomija, tradicije,
obrti, svečanosti)
Graditeljska baština Atmosfera
Muzeji Jezik, književnost
Spomenici Kreativne industrije
Lokaliteti (moda, dizajn, film,
izvedbene umjetnosti)
Pomak od materijalne prema nematerijalnoj kulturi
Fleksibilnija i autentičnija iskustva
Ko-kreacija između domaćina i turista
 Sudjelovanje
Gledanje
Učenje
Razgledavanje
Doživljaji
KREATIVNI TURIZAM = ISKUSTVENI TURIZAM

Ključne značajke kreativnog turizma uključuju:

• Praktične doživljaje i iskustva iz prve ruke

• Kulturno uživljavanje (imerzija)

• Suradnja s lokalnom zajednicom

• Učenje i razvoj novih vještina

• Održivost