GRUPA B

1.ruralni turizam po definiciji Vijeća Europe- 1986. Definiraju ruralni turizam kao oblik turizma
koji obuhvaća sve aktivnosti u ruralnom području
2.agroturizam- uži pojam od ruralnog turizma,a istovremeno širi pojam od turizma na seoskom gospodarstvu
-vezan je uz ambijent sela i njegove uže okolice uz sve njegove aktivnosti koje obuhvaćaju
poljoprivredu,zanatstvo i ostale gosp.aktivnosti,ali i popratne tradicijske manifestacije: eno
gastronomiju,folklor,etnologiju...
3.koji postotak kopnene površine i stanovništa čine ruralna područja u EU--ruralna
područja pokrivaju 80% teritorija EU s oko 25% stanovništva
4.zelena revolucija-maksimalna reorijentacija prema poljoprivredi i selu što podrazumijeva i
poticanje razvitka ruralnog t.kao značajne razvojne opcije
5.tripple E-„tripple E“ koji poštuje ekološke,etičke i ekonomske kriterije pretpostavljaju sljedeće aspekte:
-EKOLOŠKI:otpaci,energija,voda,opasne materije,buka,kvaliteta zraka,opća zaštita životne sredine
-EKONOMSKI:lokalna zaposlenost,lokalni resursi,prospiritet zajednice
-ETIČKI:zaštita lokalne kulture i naslijeđa te kvaliteta izražena kroz zadovoljstvo turista
6.disaster turizam-putovanje u lokalitet u kojem se dogodila neka,najčešće prirodna ili pak
od čovjeka uzročena katastrofa i to iz znatiželje
7. prednosti malog hotela-vođenje i planiranje poduzeća(interna fleksibilnost,direktni interni
kanali komiuniciranja i odlučivanja,jednostvanost i preglednost poduzeća,osobnost i centralna
pozicija gosta),marketing(osobni odnosi i kontakti sa kupciam,mogućnost korištenja tržišnih
niša,kvalitetna ponuda,individualizirana usluga), u menadž.ljudskih resursa(angažiranost
članova obitelji,jednostavan team building),kod upravljanja nabavkama(uzimanje u obzir
lokalnih proizvoda),financije i kontroling(neovisnost),facility management(preglednost
objekta i opreme)
nedostaci malog hotela-u vođenju i planiranju(nedostatno srednjoročno i dugoročno
planiranje,nedovoljno kvalificiran i obrazovan menadžment,nedovoljna delegiranost
poslova,nedovoljna organiziranost,problem naslijeđivanja), u marketingu(nedovoljna pažnja
posvećena pozicioniranju,nedostatno sustavno istraživanje tržišta,ograničena primjena
mark.instrumenata,loša prodaja pozicija,niska stopa inoviranja), u
men.ljud.resursa(nedovoljno razvijen opis poslova i profili potrebnih kadrova,nedovoljno
vođenje brige o zaposlenicima,neadekvatni razvoj kadrova,slaba perspektiva karijere privlači
lošije kadrove),kod upravljanja nabavkama(mala tržišna moć),fin.i kontroling(otežani pristup
kapitalu,nizak udio vlastitog kapitala,nedovoljno razvijen kontrolin i men,informacijski
sustavi,veći udio prihoda od hrane i pića,suboptimalno gospodarenje troškovima),facility m.
(nizak stupanj standardiziranosti,niska primjena tehonologije)
8.bila je navedena definicija (nemrem se sad sjetit čega) i onda imaš ponuđene odg
Vijeće Europe, UNWTO, i još neki i ti trebaš znat tko je dao tu deginiciju...
TIES,najstarija i najveća svjetska udruga ekoturizma koja je definirala ekoturizam kao „odgovorno putovanje u
prirodna područja u kojima se čuva okoliš i unapređuje blagostanje lokalnog stanovništva“
-UNWTO „koncept kojeg čine svi oblici prirodnog turizma u kojima je glavna motivacija turista promatranje i
uvažavanje prirode i tradicionalnih kultura koje dominiraju u prirodnim područjima“
-M.E.Wood „odgovorno putovanje i boravak u prirodi,kojim se čuva sredina i održava dobrobit lokalnog
stanovništva“

Ili

prema Zakonu o turističkon djelatnosti SELJAČKI TURIZAM-boravak turista u doaćinstvu koje je

organizirano kao turističko seljačko gospodarstvo,a radi odmora i rekreacije
-Organizacija za ekonomsku suradnju i razvitak (OECD)ruralno područje određuje prostorom koje obuhvaća
zemlju,ljude i druge resurse u otvorenim prirodnim područjima i ruralnim naseljima
-Vijeće Europe 1986. Definiraju ruralni turizam kao oblik turizma koji obuhvaća sve aktivnosti u ruralnom
području
9. INTERREG III inicijativa-služi promicanju prekogranične,transnacionalne i
međuregionalne suradnje na području EU;E.fond za regionalni razvoj
URBAN II-služi promicanju održivog razvoja gradova i ugroženih zona;E.fond za reg.raz.
LEADER+-podupire razvoj ruralnih područja;E.fond za usmjeravanje i garanciju u poljop.
EQUAL-nastoji ukloniti nejednakost i diskriminaciju na tržištu rada;Europski socijalni fond
10.nešto vezano za neku nagraadu ( nešto vezanu uz ekologiju )

OSTALO

11.drug turizam-fenomen doživljaja putovanja turista što uključuje nabavu i korištenje

narkotika koji su ilegalni u njegovom domicilu,a legalni u destinaciji koju posjećuju
12.certifikat kvalitete- Green Deal-(1999)-turistčki certifikat koji obuhvaća kontrolu kvalitete okoliša i
socioekološke standarde
13.dark turizam-(black,grief,tamni)-fenomen je u kojem turisti posjećuju različite lokalitete
neke destinacije ili pak paraatrakcije koje nude prikazanja odnosno poprišta smrti i/ili patnje
14. koji zakon određuje koje se dodatne usluge mogu nuditi u obiteljskim hotelima???
15. mjere za povećanje potencijala EU u turizmu-
-olakšati razmjenu i protok informacija primarno posredstvom E-tehnologija
-usavršiti obuku radi povećanja vještina zaposlenih u tur.industriji
-usavršiti kvalitetu turistikih proizvoda
-promovirati zaštitu okoliša i održivog razvoja turizma
16. tko se bavi problematikom ekoturizma -bavi TIES (Međunarodno društvo ekoturizma)
17. kako se zove diploma koja se dodjeljuje odgovornim turističkim proizvodima--The
Green Key(1994)-diploma koja se dodjeljuje odgovornim turističkim proizvodima što ispunjavaju kriterije
18. IUCN, TIES, UNWTO
19. carrying capacity-fizički,biološki,sociološki i psihološki kapacitet parkovnog entiteta
koji omogućava turističku aktivnost bez narušavanja kvalitete prirode ili zadovoljstva
posjetitelja
20.seks turizam-UNWTO-putovanje organizirano unutar sektora turizma ili izvan njega,ali
uz korištenje njegove strukture,s primarnim ciljem ostvarivanja komercijalnog seksualnog
odnosa turista s rezidentom destinaciji; VUKONIĆ-turistička putovanja kod kojih je seks
osnovni motiv
21. -podsustav poduzetništva u turizmu čine: -turisti -poduzetnici vlada -lokalna zajednica

MENADŽMENT RURALNOG TURIZMA

ODREDNICE I KONCEPCIJA RAZVITKA RURALNOG TURIZMA

U okviru selektivnih vidova turizma-koji p svojoj prirodi najčešće traže nove sadržaje izvan napučenih
suvremenih turističkih ljetovališnih centara sa željom približavanja prirodi i tradicijskom načinu života.
-posebice se ističe RURALNI ILI SEOSKI TURIZAM-u snažnom uzlaznom trendu u svim razvijenim
turističkim zemljama svijeta
-uobičajeno se razvija na selu,u prirodi te ovisi o ljepoti krajolika,naslijeđu i kulturi,ruralnim aktivnostima i
općenito ruralnom životu
-turistima se pruža mogućnost kontakta s prirodom i sudjelovanje u poljoprivrednim aktivnostima,tradicijskim
svetkovinama i uopće životnom stilu lokalnog pučanstva
-značajna karakteristika interaktivnost i personalizirani kontakti domaćina s turistima
-prema definiciji Vijeća Europe ruralni turizam-turizam na seoskom području sa svim aktivnostima koje se
provode na tom području gdje vlada harmonička sredina,odsutnost buke,očuvani okoliš,komunikacija s
domaćinima,domaća hrana te upoznavanje i participacija u seljačkim poslovima
-Ruralni(seoski) ili tzv.zeleni turizam,u Austriji,Njemačkoj i Americi poznat kao agroturizam te farmerski
turizam,podrazumijeva povremeni boravak turista u seoskoj sredini koja posjetiteljima,osim čistog zraka i
prirodnog ambijenta,pruža različite mogućnosti aktivnog sudjelovanja u životu i radu seoskog gospodarstva
uključujući i sudjelovanje u prigodnim svečanostima
-Agroturizam-uži pojam od ruralnog turizma,a istovremeno širi pojam od turizma na seoskom gospodarstvu
-vezan je uz ambijent sela i njegove uže okolice uz sve njegove aktivnosti koje obuhvaćaju
poljoprivredu,zanatstvo i ostale gosp.aktivnosti,ali i popratne tradicijske manifestacije: eno
gastronomiju,folklor,etnologiju...
-u Hrvatskoj teoriji i praksi postupno se kristalizira stav da treba razlikovati termine ruralni ili seoski, koji se
odvija na cjelokupnom ruralnom prostoru,od pojma seljački turizam,što se odvija na užem turističkom
seljačkom domaćinstvu
-prema Zakonu o turističkon djelatnosti SELJAČKI TURIZAM-boravak turista u doaćinstvu koje je
organizirano kao turističko seljačko gospodarstvo,a radi odmora i rekreacije
-turističke usluge u seljačkom turizmu odnose se na iznajmljivanje konja,foto safari,sudjelovanje u sakupljanju
plodina,u berbi...
-začetci ruralnog turizma-aktivnosti Fiziokratskog pokreta u 18.st.,posebno snažnog u Francuskoj,koji se u
doba Napoleona proširio diljem Europe
-u Dalmaciji osnivane tzv.agrarne akademije koje su unaprijeđivale poljodjelstvo i život na selu
-slijedi i političko udruženje seljaka te njihovo uključenje u sve sfere javnog i društvenog života
-započinje i osnivanje zadruga za izgradnju hotela te uređenje javnih kupališta na Jadranu- intenzivnije
uključenje ruralnih prostora obala i otoka u novu tur.djelatnost
-ruralni se turizam sukladno brojnim određenjima pa i nazivima,uobičajeno definira prema elementima:
-ciljevi ruralnog turizma
-definiciji rur.turizma
-razni tržišni segmenti
-društveno i kulturno značenje ruralnog područja
-Organizacija za ekonomsku suradnju i razvitak (OECD)ruralno područje određuje prostorom koje obuhvaća
zemlju,ljude i druge resurse u otvorenim prirodnim područjima i ruralnim naseljima
-Vijeće Europe 1986. Definiraju ruralni turizam kao oblik turizma koji obuhvaća sve aktivnosti u ruralnom
području
-aktivnosti:
-ture po ruralnom prostoru(pješačenje,jahanje,moto i bicikl utrke,ski ture...)
-aktivnosti na vodi (ribolov,plivanje,boravak na rijekama,kanuing,rafting,windsurfing...)
-u zraku(mali zrakoplovi,jedrilice,baloni...)
-sportske aktivnosti(tenis,golf,penjanje po stijenama)
-aktivnosti otkivanja zanimljivosti(lokalna proizvodnja,poljoprivredna poduzeća)
-kulturne aktivnosti(arheologija,spomenička restauracijea,tečajevi ručnog rada,folklorne grupe,kulturni,eno-
gastronomski i dr.sadržaji)
-aktivnosti zdravstvenog karaktera(fitnes i zdravstveno rekreativne aktivnosti)

-potrebno je razviti razvojni koncept u kojem bi se selo,koje ima odgovarajuće turističke atribute i ljudske
potencijale,transformiralo u turistički lokalitet ruralnog tipa za što je potrebno:
-marketinška organizacija
-kontrola kvalitete turističke ponude
-učinkovita veza između seoske proizvodnje hrane i turizma
-u menadžmentu prirodnih i kulturnih resursa selektivnog turizma te planiranju turističkog razvitka ruralnog
prostora od posebne je važnosti istraživanje potencijala i poštivanje zahtjeva turističke potražnje
-s obzirom na prirodne potencijale Hrvatske i neophodnost revitalizacije sela i poljoprivrede proizvodnje na
postojećim lokacijama te na preko milijun hektara neobradivih površina, ovaj vid turizma treba biti jače i
učinkovitije potican ,posebice na nerazvijenim prostorima a kopnu i otocima
-ruralni turizam može pomoću u riješavanju problema hrvatske agrarne politike i revitalizacije sela koje još
bilježi tragične depopulacijske procese
-razlozi tome: neučinkovitost,nedosljednost i neprincipijelnost ukupne hrv.gosp.politike

-potražnja za ruralni turizmom je u stalnom porastu sukladno trendovima u razvijenom svijetu:

 -povećanje slobodnog vremena i sve veći broj dana i termina pogodnih za odmor te kraća izletnička ili
vikend putovanja
-sve veći interes za putovanje i odmor u ruralnim prostorima
-briga za zdravlje i svjesnost koristi od zdravog načina življenja i odmaranja
-rast posredničkih čimbenika
-razvoj tehničkih pomagala,sredstava i opreme koji omogućuju maksimalno korištenje resursa i
prilagođavanje ponude potrebama potražnje
-korisnici ruralnog turizma prema motivima u segmentu potražnje:
-istraživači u traženju autentičnog
-avanturisti-sportaši
-promatrači-prirodoslovci
-zaljubljenici povijesti,antropologije,etnologije
-travar
-eklozi...

-menadžment treba osigurati:

-sustavnu zaštitu atrakcija i atraktivnosti rur.prostora uz pažlivo investiranje u infrastrukturu
-osuvremenjene ponude rur.tur.prema zahtjevima potražnje sukladno nacionalnim i lokalnim
tradicijama i interesima
-kreaciju odgovarajuće marketinške strategije
-izobrazbu kadrova za ove aktivnosti maksimalno uključujući lokalno stanovništvo

-aktivnost počinje razvojem resursnog menadžmenta

-ruralna područja Hrvatske čine 84,6% kopnene površine i 36,5% stanovništva definiraju se prema sličnim
karakteristikama kao i u EU te obuhvaćaju ruralna naselja,poljoprivredne površine i šume te ostale zone s
naglašenim prirodnim karakteristikama pejzaža,izvan urbano-ruralnih kontinuuma

-Problemi s kojima se susreću ruralna područja:

-dolazi do pada stanovnika
-dolazi do negativnih ekonomskih promjena

- koncept održivog razvoja-ciljevi: -kultura i obilježja lokalnih zajednica

-krajolik i prirodna staništa
-ruralno gospodarstvo
-turizam na duži rok
-razumijevanje tok koncepta kod donosioca odluka o planovima razvitka

-čimbenici privlačnosti ruralnog turizma:

-blizina prirode i prirodnost
-očuvane tradicije
-seoska gostoljubljivost i obiteljska atmosfera

-relevantni tržišni segmenti:

-jednodnevni posjetitelji
-posjetitelji na kratkom odmoru
-obitelji s djecom
-individualni turisti treće dobi
-grupe posebnih interesa
-grupe posebnih interesa
-grupe školaraca,društava i udruga

RURALNI TURIZAM U EUROPI I SVIJETU

-Strategija za ruralnu Europu,Europskog vijeća za sela i male gradove-ECOVEST (1994.)-ruralni turizam treba
biti unaprijeđen tako da je sukladan s osobnošću i kapacitetom područja namijenjenog za prihvat gostiju
-„zelena revolucija“
-EU još od 1990.preko Europske komisije konstatira da europska ruralna područja imaju veliki potencijal u
autentičnosti,lokalnoj kulturi,ruralnoj arhitekturi i tradicionalnim specifičnostima pučanstva,što je potrebno
valorizirati kroz odgovarajuće planove i projekte
-u RH se koriste sredstva europskih predpristupnih fondova
-Generalna direkcija za poljoprivredu(DGA) potiče od 1994.program aktivnosti i mjera na razvoju turizma u
rur.područjima kao dijela gosp.razvitka sela
-ruralna područja pokrivaju 80% teritorija EU s oko 25% stanovništva

-strategije ruralnog razvitka:

-introvertirane strategije,tj.strategije revitalizacije temeljene na unutranjim sposobnostima i snagama
rur.područja
-strategije usmjerene na „uvoz“ resursa
-program LEADER-usmjeren na razvoj rur.područja što se pimjenjuje i više regija EU koji preferira lokalne
potencijale koristeći „bottom-up pristup“-upravljanje odozdo,uz pomoć lokalne zajednice

EKOTURIZAM,EKOLOGIJA I KONCEPT ODRŽIVOG RAZVITKA

TEORIJSKI PRISTUP I DEFINIRANJEEKOTURIZMA

-Međunarodni savez nacionalnih parkova i parkova prirode(FNNPE)-prihvaća definiciju A.Travisa kojoj se

priklanja i Svjetska unija očuvanja prirode(UICN):
EKOTURIZAM-putovanje i posjet krajevima s relativno očuvanom ili netaknutom prirodom,uz odgovornost
prema okolišu kojim se potiče očuvanje prirodnih ili kulturnih vrijednota uz minimalan utjecaj na okliš te
aktivno uključivanje lokalnog pučanstva
-Travis razlikuje 8 skupina ekoturističkih potreba:
-ekol.okoliš čuvati prema kriterijima IUCN-a
-ekoturisti u manjim skupinama bez masovnih formi
-ekološka skrb kroz sustavno upravljanje zaštitom ekosustava
-ekol.aktivnost koja se ograničava rigoroznim pravilima zaštičenog područja
-ekološki transport što ne ugrožava zaštičeni prostor
-ekol.gospodarstvo tradicionalog karaktera organizirano od i na korist lokalnog pučanstva
-ekološki kontakti turista i domaćina koji prevladavaju uobičajene barijere neposredno ili uz vodiča

-upravljanje te planiranje:
-specijalizirani marketing prema segmentima potražnje
-posebne upravljačke sposobnosti u postupku s posjetiteljima zaštičenih prostora
-vodičke usluge
-pozornost prema lokalnom pučanstvu,informiranost,edukacija
-Međunarodno društvo ekoturizma(TIES) usvaja nekoliko temeljnih principa ekoturizma:
-minimaliziranje negativnih utjecaja na prirodu
-obrazovanje posjetielaj o važnosti zaštite
-odgovorno poslovanje i suradnja s lokalnim vlastima
-ostvarivanje prihoda od upravljanja i valorizacije zaštičenim resursima
-potreba izrade prostornih planova i planova upravljanja
-kreiranje odgovarajućih studija zaštite i upravljanja te monitoringa
-opitimalizacija izravnih i posrednih ekonomskih koristi
-težnja da se ne prelazi izračunati „carrying capacity“ zaštičene zone
-oslanjanje na tradicionalnu lokalnu infrastrukturu i maksimalno uklapanje u prirodu i kulturnu sredinu

-ekoturizam podrazumijeva sve forme turizma vezane uz prirodu te je motiviran odgovornošću prema prirodnoj
i kulturnoj okolini uz nastojanje da se kontinuirano doprinosi lokalnom gospodarstvu
-2002.godina proglašena godinom ekoturizma
-ekoturizam se koncentrira na manje skupine posjetitelja kojima usluge pružaju mala specijalizirana lokalna
poduzetništva
-aspekti ekoturizma kroz formu „tripple E“ koji poštuje ekološke,etičke i ekonomske kriterije pretpostavljaju
sljedeće aspekte:
-EKOLOŠKI:otpaci,energija,voda,opasne materije,buka,kvaliteta zraka,opća zaštita životne sredine
-EKONOMSKI:lokalna zaposlenost,lokalni resursi,prospiritet zajednice
-ETIČKI:zaštita lokalne kulture i naslijeđa te kvaliteta izražena kroz zadovoljstvo turista

-određenja i obilježja ekoturista:

 -avanturist,putnik u novo,koji svjestan snage zagađivanja,boravkom u destinaciji njegiuje stav i etiku po
načelu:živjeti u miru s prirodom
-mogu akceptirati i niži standard smještaja i razinu usluga
-pripadaju slojevima više kupovne snage i boljeg obrazovanja
-prihvaćaju elemente etičkog kodeksa ekoturizma

-problematikom ekoturizma se bavi TIES,najstarija i najveća svjetska udruga ekoturizma koja je definirala
ekoturizam kao „odgovorno putovanje u prirodna područja u kojima se čuva okoliš i unapređuje blagostanje
lokalnog stanovništva“
-prema UNWTO „koncept kojeg čine svi oblici prirodnog turizma u kojima je glavna motivacija turista
promatranje i uvažavanje prirode i tradicionalnih kultura koje dominiraju u prirodnim područjima“
-M.E.Wood „odgovorno putovanje i boravak u prirodi,kojim se čuva sredina i održava dobrobit lokalnog
stanovništva“

-početak razvoja ekoturizma vezan je uz osnivanje prvih nacionalnih parkova prije više od 130 god.

-temeljna obilježja ekoturizma:

-zahtjeva najmanju moguću potrošnju neobnovljivih resursa
-naglašava lokalno učešće,vlasništvo i poduzetničke mogučnosti
-doprinosi očuvanju biorazolikosti
-održava dobrobit lokalnog stanovništva
-uključuje odgovorno djelovanje na strani turista i turističke privrede
-usmjerava se k malim grupama od strane malih poduzeća

-turizam u zaštitnim područjima stvara koristi,ali i štete

KORISTI: porast zaposlenja za lokalno stanovništvo,porast dohotka,stimuliranje i diversifikacija lokalne
ekonomije,poticanje lokalne proizvodnje,doprinos očuvanju prirodnog i kulturnoh nasljeđa,podrška istraživaju...
NEDOSTATCI:proizlaze iz turističkih posjeta, trošak poprima tri oblika:
a)financijsko-ekonomski(porast troškova sigurnosti,zapošljavanje dodatnog osoblja i gradnja objekata)
b)društveno-kulturni(različiti konflikti,ciljevi turističkog razvoja i rezidenta)
c)ekološki troškovi(degradacija okoliša,gubitak biorazolikosti)
-potražnja za turizmom temeljenim na prirodi- 7%
-potražnja za ekoturizmom- između 7% i 10%

STANJE,PERSPEKTIVE I RAZVOJ EKOTURIZMA U HRVATSKOJ

OSNOVNE ZNAČAJKE STANJA EKOTURIZMA U RH:

-sustavno gotovo ne egzistira
-razvojna perspektiva razmjerno dobra
-RH ima velike potencijale za razvoj ekoturizma s obzirom na bogatsvo resursa
-negativne posljedice masovnog turizma:-nelegalne radnje u prostoru i sociokulturnoj sferi

EKOLOŠKI CERTIFIKACIJSKI PROGRAMI U EUROPI I SVIJETU

-eko label certifikat

-priznanja se odnose na plaže,smještaj,marine,zaštičena područja,restorane,poduzetničke aktivnosti,golf
terene,komunalno i hortikulturno uređenje destinacije,lokalitete...
-svaki se certifikat odnosi na specifičnu edukaciju i predanost očuvanju obalnih ekosustava

-najznačajniji certifikati:
-Blue Flag(plava zastava) označava visoki ekološki standard za kvalitetu vode,čistoću plaže i rješavanje
otpada,davanje informacija posjetiteljima,ekološku edukaciju
-Certification for Sustainable Tourism-proizvod Turističkog instituta u Costa Rici koji daje
certifikate na temelju prilagodbe ekološkim standardima
-Ecotel(1994)-definira koncept ekološke odgovornosti u ugostiteljskoj industriji
-Green Deal-(1999)-turistčki certifikat koji obuhvaća kontrolu kvalitete okoliša i socioekološke
standarde
 -Green Globe 21-program za certifikaciju koji se temelji na Agendi 21 i principima za ekološki
razvoj,što su prihvatile 182 vlade na samitu UN-a u Rio de Jenairu 1992.
-Green Seal(1995)-dodjeljuje se proizvodima što odgovaraju strogim ekološkim standardima koji
uključuju rigoroznu evaluaciju i testiranje te inspekcijski nadzor
-Green Tourism Business Sheme(1998)-ekološka oznaka s brončanim,srebrenim i zlatnim odličjem za
tur.proizvode koji ispunjavaju najvažnije kriterije
-Ibexes-oznaka rezervirana za švicarske hotele i restorane koji su odgovorni u ekološko,socialnom i
ekonomsko smislu
-Le Clef Verte-(1999)-nagrađuje svojom ekološkom oznakom kampove koji su usvojili odgovornu
poslovnu praksu,što održavaju biološku raznolikost i čuvaju resure,garantirajući poštivanje okoliša
-Legambiente Turismo(1997)-dodjeljuje se osvještenim turističkim smještajnim kapacitetima
-Milieubarometer(1998)-pokazuje razinu ekološke kvalitete te razlikuje tri
priznanja:bronca,srebo,zlato
-Nature and Ecoturism Accreditation Program-daju se tur.proizvodima i programima koji
prakticiraju samoodrživost
-PAN Parks-jamči izvrsnost zaštite europskih parkova
-Qualmark-službena oznaka turističke kvalitete Novog Zelanda
-Smart Voyager-daje se posjetiteljiam Galapagosa kao sigurnost da putuju s operaterom kojem je stalo
do očuvanja okoliša otoka
-The Green Key(1994)-diploma koja se dodjeljuje odgovornim turističkim proizvodima što ispunjavaju
kriterije
-The Luxemburg Ecolabel(1999)-promovira ekološki i socijalno odgovoran turizam
-The Swan(1999)-oznaka koja jamči da su proizvodi u skladu s iznimno visokim ekološkim
standardima

SUVREMENI EKOLOGIJSKI PRISTUPI U DRUŠTVU I EKOTURIZMU

EKOLOGIJA- biološka znanstvena disciplina koja proučava odnose među biljnim i životinjskim vrstama te
njihov odnos prema neživom okolišu u okviru biosfere,tj.djelova zemlje na kojoj postoji život
-procjene su da je naša atmosfera ekstemno zagađena 1%, jako 15%,umjereno 38% i lakše 46%
-zagađivanje zemljišta odražava se i na floru i faunu mora
-oko 70% zagađivanja mora dolazi s kopna
-oko 30% plaža na Sredozemlju opasne su za ljudsko zdravlje
-resurse po svojoj prirodi čine sredstva i gospodarstvi izvori,pri čemu prirodne resurse razvoja definiramo kao
dio cjeline i uvjet razvoja nekog područja ili države
-turističke atraktivnosti u cjelini pribavljaju energiju turističkom sustavu te stvaraju motivaciju i magnetizam za
turistička putovanja
-turizmu je logično najefikasnije ono gospodarenje resursom koje ga maksimalno štiti i čuva
-ekološki problemi-ugrožavanje prirode od strane čovjeka i njegovih aktivnosti uključivši tu i masovna
putovanja
-3 ekološke razvojne koncepcije:
a)strategija svjetske zaštite
b)eko razvitak
c)održivi razvitak
a) oblikuje se kao globalna strategija s tri cilja:zaštita za život važnih područja,održanje raznolikosti biljnih
vrsta,održivi razvoj vrsta i ekosustava
b)nastaje u slijedu Stockholmske konferencije 1972., apelira na transformiranje razvoja u smjeru štedljivosti i
zaštite prirodnih resursa te na pomoć razvijenih u eko projektima
c)odnosi se na više sustavnu razinu;pojam nastaje 1987.preko izvještaja Svjetske komisije za okoliš i razvoj
WCED,on se ne ograničava na sektore,odnosi se i na razvijene i nerazvijene zemlje;cilj je da se ekološki
prestruktuiraju industrijska društva,očuvaju resursi i smanji bijeda u nerazvijenim zemljama
-Postmaterijalističke vrijednosti:
-uljepšavanje okoline
-ideje umjesto novca
-sloboda mišljenja
-humanije društvo
-više samoupravljanja
-više utjecaja građana
-na Stockholmskoj konferenciji identificirano 10 najznačajnijih problema u svijetu:
1.problem prenapučenosti
2.zagađivanje svjetskih voda
3.zagađivanje zraka
4.nepostojanje značajnijeg svjetski provedivog istraživačkog programa proizvodnje hrane
5.nepostojanje provedivog programa čuvanja i zaštite ugroženosti prirodnog života
6.nesposobnost svijeta da bez selekcije ograniči upotrebu trajnih toksičnih sredstava
7.nedostatak primjene sustava u kojemu otpad i sirovina može biti reciklirana
8.nepostojanje istraživačkog i razvojnog plana za iskorištavanje raz.oblika energije
9.poboljšanje načina za pametnije ulaganje javnog i privatnog kapitala u poboljšanje okoliša
10.nesposobnost nacija i političkih tijela da razviju provediv sustav ekološkog nadzora kooperacije
-pojavom ekološke krize pojavljuju se ideje „alternativne kulture“ i „trećeg puta“
-Zemljin ekosustav,socijalni sustav,lokalni ekosustav počivaju u 2 načela: SAMOREGULACIJA i
RACIONALNA ORGANIZACIJA DRUŠTVA
-u tom kontekstu značajna je pojava KULTURNE ENTROPIJE-važnija je od plotičke entropije za
razumijevanje socioekoloških promjena;izražava se u redukciji i rutinizaciji kulturnih obrazaca
-korištenje i zaštita prirode te ekologija u cijelosti ne mogu biti izvan ekonomije i politike razvitka ni jedne
djelatnosti,a posebice turizma
-Bumerang učinak izražava se kao povratna objektivna promjena stanja okoliša i našeg odnosa,osobito u 2
aspekta: kao ekološka eksproprijacija i amoralno stanje nazvano „planet po skrbi“(odgovornosti)
-odgovornost prema budućim generacijama može se povećati ekološkim generacijskim ugovorom koji bi se
temljio na 3 principa generacijske pravednosti:
-očuvanju prirodnih dobara
-održavanju kvalitete okoliša
-očuvanju raspolaganja
-ekološka kriza šteti prirodi i sociokulturnim sustavima,dovodi do „bijede“ i neodgovornosti,pretjerane
dominacije vrijednosti orijentiranih na protuprirodni razvoj,rast...
-turizam- „žderač krajobraza“
-Carryng capacity-prihvatni kapacitet-funkcija fizičkog prostranstva resursa,tolerancije vlasnika prema
korištenju resursa,brojaq turističkih posjetitelja,tipa korištenja resursa,dizajna i menadžmenta objekata ponude te
navika i ponašanja posjetitelja i menadžera.
-fizički,biološki,sociološki i psihološki kapacitet parkovnog entiteta koji omogućava turističku
aktivnost bez narušavanja kvalitete prirode ili zadovoljstva posjetitelja
-planiranje osigurava gospodarenje,zaštitu i upravljanje prostorom kao osobito vrijednim i ograničenim
nacionalnim dobrom

KONCEPT ODRŽIVOG RAZVITKA I EKOTURIZAM

-1974. Cocoyoco Declaration-bavila se budućim razvojem čovječanstva i zaštitom okoliša

-u njoj je naznačen i prvi koncept pojma nazvan SUSTAINABLE DEVELOPMENT
-čovjekov razvoj je održiv ako se prirodni eko sustavi koriste kao resursi rasta proizvodnje i potrošnje,ali se
sljedećim generacijama ostavljaju u stanju neumanjene kakvoće i iskoristivosti
-održivi razvoj uvažava ekonomski rast,prirodne ekosustave ali i antropogene(društvene) vrijednosti
-ODRŽIVI RAZVOJ-razvitak koji zadovoljava potrebe i aspiracije sadašnjosti bez ugrožavanja mogućnosti i
potreba budućih generacija
-Povelja o održivom razvitku turizma-principi:
-turizam se treba razvijati po kriterijima odgovornosti
-turizam mora osigurati održivi razvitak
-mora poznavati sve svoje učinke na kulturno nasljeđe
-aktivna uloga turizma na održivi razvitak
-konzervacija,zaštita i revitalizacija vrijednota prirodnog i kulturnog
-kvalitativni kriteriji zaštite svake turističke destinacije
-mora biti zasnovan na različitim alternativnim mogućnostima i oblicima
-unaprijeđenje kvalitete života
-vlade i druge institucije poduzimat akcije
-kreiranje mjera koje će omogućiti pravičnu raspodjelu svih probitaka
-primjena međunarodno harmoničkog gospodarstva
-ekolški i kulturološki osjetljivi prostori-socijalni prioritet
-promocija alternativnih formi turizma
 -.............

SOCIOPATALOŠKI OBLICI SELEKTIVNOG TURIZMA

-turizam kao nezaobilazan dio suvremenog društva,nosilac je brojnih pozitivnih društvenih funkcija i
karakteristika,ali također i popratnih negativnih posljedica koje se manifestiraju u različitim oblicima na prirodu
i društvo

DISASTER TURIZAM(TURIZAM KATASTROFA)

-predstavlja putovanja u lokalitet u kojem se dogodila neka,najčešće prirodna,ili pak od čovjeka uzročena
katastrofa i to iz znatiželje
-vulkani zauzimaju prvo mjesto
-tsunamiji
-poplave
-potresi

DARK TURIZAM
-black turizam,ta,mni turizam,grief turizam
-fenomen je u kojem turisti posjećuju različite lokalitete neke destinacije ili pak paraatrakcije koje nude
prikazanja odnosno poprišta smrti i/ili patnje

DRUG TURIZAM
-fenomen doživljaja putovana „turista“ što uključuje nabavu i korištenje narkotika koji su ilegalni u njegovom
domicilu, a legalni u destinaciji koju posjećuju

SEKS TURIZAM
-putovanje organizirano unutar sektora turizma ili izvan njega,ali uz korištenje njegove strukture, s primarnim
ciljem ostvarivaja komercijanog seksualnog odnosa turista s rezidentom u destinaciji
-UN se protivi, a razlozi su zdravlje,socijalne i kulturne posljedice za domicil turista,ali i posjećenu destinaciju

SELEKTIVNI TURIZAM I MALO PODUZETNIŠTVO

-poduzetništvo u turizmu turistička teorija definira se kao ukupnost poduzetnikovih znanja,vještina i sposobnosti
za uspješno vođenje poslova,te implementaciju navedenog u području turističkih djelatnosti
-podsustav poduzetništva u turizmu čine:
-turisti
-poduzetnici
-vlada
-lokalna zajednica

MALO GOSPODARSTVO I TURIZAM

-mala gosp.u RH obuhvaćaju oko 68.000 trgovačkih društava
-Zakonom o poticanju razvoja malog gosp. RH utvrđena je njegova definicija usklađena s europskim
normama.Sukladno tome subjekti su malog gospodarstva pravne i fizičke osobe(trgovačka društva,obrtnici)koji
samostalno i trajno obavljaju dopuštene djelatnosti radi ostvarivanja dobiti,odnosno dohotka na tržištu
-glavni institucionalni nositelji razvoja malog gosp. U RH su: Ministarstvo gosp.,rada i poduzetništva,
Hrv.gosp.komora s 20 županijskih komora,Hrv.obrtnička komora s 20 županijskih komora.Hrv.savez zadruga,te
HAMAG(Hrv.agencija za malo gosp.),HBOR
-temeljna prednost malih hotela kao gospodarskog subjekta je elastičnost i brzina prilagođavanja promjenama
na tur.tržištu te veća profitabilnost

PERCEPCIJA MENADŽMENTA U PODUZETNIŠTVU

-s perspektive menadžmenta,poduzetništvo je proces koji prolazi kroz 4 specifične faze:
-identificiranje i evaluacija prilike
-razvoj poslovnog plana
-sakupljanje potebnih resursa
-vođenje tvrtke
MALI OBITELJSKI HOTELI U SELEKTIVNOM TURIZMU
-važne karakteristike: prepoznatljivost,posebnost,osobnost
prednosti malog hotela-vođenje i planiranje poduzeća(interna fleksibilnost,direktni interni
kanali komiuniciranja i odlučivanja,jednostvanost i preglednost poduzeća,osobnost i centralna
pozicija gosta),
-marketing(osobni odnosi i kontakti sa kupciam,mogućnost korištenja tržišnih niša,kvalitetna
ponuda,individualizirana usluga),
-u menadž.ljudskih resursa(angažiranost članova obitelji,jednostavan team building),
-kod upravljanja nabavkama(uzimanje u obzir lokalnih proizvoda),financije i
kontroling(neovisnost),
-facility management(preglednost objekta i opreme)

nedostaci malog hotela-u vođenju i planiranju(nedostatno srednjoročno i dugoročno

planiranje,nedovoljno kvalificiran i obrazovan menadžment,nedovoljna delegiranost
poslova,nedovoljna organiziranost,problem naslijeđivanja),
-u marketingu(nedovoljna pažnja posvećena pozicioniranju,nedostatno sustavno istraživanje
tržišta,ograničena primjena mark.instrumenata,loša prodaja pozicija,niska stopa inoviranja),
-u men.ljud.resursa(nedovoljno razvijen opis poslova i profili potrebnih kadrova,nedovoljno
vođenje brige o zaposlenicima,neadekvatni razvoj kadrova,slaba perspektiva karijere privlači
lošije kadrove),
-kod upravljanja nabavkama(mala tržišna moć),
-fin.i kontroling(otežani pristup kapitalu,nizak udio vlastitog kapitala,nedovoljno razvijen
kontrolin i men,informacijski sustavi,veći udio prihoda od hrane i pića,suboptimalno
gospodarenje troškovima),
-facility m. (nizak stupanj standardiziranosti,niska primjena tehonologije)

TURISTIČKA POLITIKA EU PREMA SEL.TURIZMU

-turizam je jedan od važnih gospodarskih činitelja u EU u čijem BDP-u sudjeluje s oko 5% te direktno
zapošljava 7,4 milijuna radnika(ili oko 8% od svih zaposlenih)
-u EU vrijede strogo određena pravila i standardi o turizmu
-EU ciljevi:
-omogućiti razvoj i promovirati turizam u Uniji
-popraviti njegovu sezonsku i regionalnu distribuciju
-bolje iskoristiti financijske instrument Unije
-osigurati bolje informacije i zaštitu potrošača
-popraviti radne uvjete ljudi
-osigurati potpunije informacije o sektoru i uspostaviti konzultacije koordinaciju između Europskog
vijeća i država članica

-cjelogodišnje turističko putovanje jedan je od važnijih ciljeva članica EU,što se nastoji postiči kvalitetnim
turističkim sadržajima

POLITIKA I AKTIVNOSTI EU U POTICANJU TURIZMA

-glavni ciljevi višegodišnjeg programa za poduzeća i poduzetništvo:

-ojačati rast i konkuretnost poduzeća na visokom znanju temljenom u gosp.
-promicati poduzetništvo
-pojednostaviti i poboljšati administrativne i zakonske odredbe
-osigurati pozitivnu financijsku okolinu osobito za mala i srednja poduzeća
-omogućiti poduzećima lakši pristup programima,mrežama
-u sklopu politike poticanja poduzetništva ističu se ova područja djelovanja:
-mjere potporepoduzetništvu
 -pristup izvorima financiranja
-E-commerce
-mjere za povećanje potencijala EU u turizmu:
-olakšati razmjenu i protok informacija primarno posredstvom E-tehnologija
-usavršiti obuku radi povećanja vještina zaposlenih u tur.industriji
-usavršiti kvalitetu turistikih proizvoda
-promovirati zaštitu okoliša i održivog razvoja turizma
-ostale inicijative važne za turizam EU i zemlje kandidate:
a) INTERREG III inicijativa-služi promicanju prekogranične,transnacionalne i
međuregionalne suradnje na području EU;E.fond za regionalni razvoj
b) URBAN II-služi promicanju održivog razvoja gradova i ugroženih zona;E.fond za
reg.raz.
c) LEADER+-podupire razvoj ruralnih područja;E.fond za usmjeravanje i garanciju u
poljop.
d) EQUAL-nastoji ukloniti nejednakost i diskriminaciju na tržištu rada;Europski
socijalni fond
-kulturni projekti:
-Program „kultura“
-Program „europske kulturne prijestolnice“
-Program „dar jezika“
-program „ruka koja pomaže Europi“
-program „WTFC“ Walled Towns Friendship Circle
-program „europske kulturne mreže i itinereri“