EKONOMSKA ŠKOLA Školska godina 2019./20.

IMOTSKI Ljetni ispitni rok

ZAVRŠNI RAD

Nastavni predmet: Osnove turizma

Tema: Održivi razvoj turizma u Republici Hrvatskoj

Učenik: Mentorica:
Petar Mendeš Ivana Todorić, dipl. Oec.
Ekonomist

Imotski, svibanj 2020.

Sadržaj
1. UVOD..............................................................................................................................................2
2. ODRŽIVI TURIZAM..........................................................................................................................3
2.1. Održivi razvoj turizma...................................................................................................................3
2.2. Ekonomski aspekti održivog turizma............................................................................................4
2.3. Društveni aspekti održivog turizma..............................................................................................4
2.4. Ekološki aspekti održivog turizma.................................................................................................4
3. RAZVOJ TURIZMA U REPUBLICI HRVATSKOJ...................................................................................6
4. RAZLIKE MASOVNOG I ODRŽIVOG TURIZMA...............................................................................10
4.1. Održivi turizam...........................................................................................................................10
4.2. Masovni turizam.........................................................................................................................11
5. PRIMJERI DOBRE PRAKSE U REPUBLICI HRVATSKOJ......................................................................12
5.1. Plavi svijet dobrog dupina na Lošinju..........................................................................................12
5.2. Varaždinske barokne večeri........................................................................................................13
5.3. Hrvatski otočni proizvodi u Zagrebu...........................................................................................14
5.4. Cikloturistička karta otoka Brača................................................................................................15
5.5. Centar za promatranje ptica u općini Nijemci.............................................................................16
6. ZAKLJUČAK...................................................................................................................................18
7. POPIS LITERATURE:......................................................................................................................20

1
 1. UVOD

Turizam je u Hrvatskoj prisutan više od jednog stoljeća. Međutim, posljednjih godina

bilježi izrazitu ekspanziju i kontinuirani rast što dovodi do brojnih posljedica.

Turizam svoje početke ostvaruje u obliku vjerskih hodočašća i zdravstvenog turizma koji
predstavljaju prva organizirana putovanja na ovim područjima. Izgradnjom cestovne, željezničke
i pomorske infrastrukture turizam dobiva ozbiljne preduvjete za razvoj.

Masovnost je nastupila izgradnjom brojnih odmarališta, kupališta, kampova, marina ali i

zbog povoljnih klimatskih uvjeta te geografskih i prirodnih obilježja. Osim izgradnje, turiste su
privlačili prvi glazbeni, dramski i filmski festivali. Ista ta masovnost prisutna je i danas.
Manifestira se kroz pojačan turistički promet koji je raspoređen u svega nekoliko mjeseci u
godini te koji stvara prevelik pritisak na sve oblike infrastrukture.

Masovni turizam kakav je u Hrvatskoj, stvara ogroman pritisak i na okoliš. Razlog tomu je
prevelika zastupljenost turističkih djelatnosti u kapacitetima koji su prostorno i vremenski
ograničeni.

Upravo iz ovog razloga nužna je implementacija održivog razvoja u okvire turističke

politike Hrvatske.

Održivi turizam nastao je na temelju teorijskih razvoja koncepcije održivosti i održivog

razvoja koji sve više naglašavaju utjecaj čovjekove djelatnosti na prostor u kojemu živi. To je
truizam koji se brine o potrebama okoliša, destinacije, sektora i posjetitelja i u potpunosti uzima
u obzir trenutne I buduće gospodarske, društvene i okolišne učinke.

2
 2. ODRŽIVI TURIZAM

Svjetska turistička organizacija održivi turizam definira kao upravljanje resursima

ostvarujući ekonomske, socijalne i ostale potrebe tako da se poštuju kulturološki integritet,
osnovni ekološki procesi, biološka raznolikost i sustavi na kojima se temelji život, stvara dobrobit
cjelokupnome društvu, uzimajući u obzir potrebe i turista i domaćina. 1

Naime, pod održivim razvojem u turizmu podrazumijeva se sposobnost turističke

destinacije da ostane u ravnoteži s okruženjem, odnosno sposobnost da ostane konkurentan na
tržištu usprkos pojavi novih i manje posječenih destinacija te da privuče podjednako posjetitelje
koji se vraćaju i one koji dolaze prvi puta.2

Održivi turizam je pametno raspolaganje turističkim resursima, od kulturnih vrijednosti do

prirodnih bogatstava zbog ostvarivanja ekonomske koristi .

Uočljivo je kako se konceptom održivog razvoja u turizmu žele povećati pozitivni učinci
turizma, kako za lokalnu zajednicu tako i za cjelokupno nacionalno gospodarstvo.

Ono što se želi smanjiti jesu negativne posljedice za okoliš, društvo i ekonomiju, nastale
dolaskom velikog broja turista u određeno doba godine na relativno manje prostorne jedinice
turističke destinacije.

2.1. Održivi razvoj turizma

Održivi razvoj turizma podrazumijeva:

 Optimalno korištenje prirodnih resursa uz očuvanje ekoloških procesa, prirodne baštine I

biološke raznolikosti.
 Poštivanje društvenih i kulturnih vrijednosti zajednice, te očuvanje kulturne baštine i
tradicionalnih vrijednosti.
 Dugoročno planiranje za unaprjeđenje gospodarskih prilika i ublažavanje siromaštva uz
konstantan doprinos socijalnim prilikama unutar zajednice.

1
Antonia Dobrota, op. cit.
2
Marušić, M., Prebežac, D., (2004.), „Istraživanje turističkih tržišta“, Zagreb, Adeco, str. 397

3
 Održivi turizam je primjenjiv kod svih gospodarskih subjekata u turizmu i u svim
destinacijama.

Održivi turizam u Hrvatskoj je aktualan posljednjih desetak godina kroz značajan broj
konferencija,edukacija,publikacija...
Naglasak se posebno stavlja na održivi razvoj ruralnih područja Hrvatske gdje turizam
može odigrati veliku ulogu, kao i na destinacije za masovni turizam kojima je održivost potrebna
kako bi se spriječila devastacija prirodnih i kulturnih resursa.

2.2. Ekonomski aspekti održivog turizma

 Ulaganje u područja u kojem se nalazi vaš smještajni objekt, odnosno vraćanje dijela profita
zajednici u svrhu zaštite kulturnih i prirodnih dobara
 Zapošljavanje lokalnog stanovništva (ovdje prolazi i samozapošljavanje)
 Kupovanje od lokalnih proizvođača

2.3. Društveni aspekti održivog turizma

 Preporuke za kupnju proizvoda od lokalnih proizvođača

 Podržavanje rada lokalnih udruženja koje doprinose zaštiti prirodne i kulturne baštine

2.4. Ekološki aspekti održivog turizma

 Pametno raspolaganje resursima (voda, električna energija...)

 Recikliranje otpada (papir, plastika, staklo)
 Izdradba I provedba ekološke politike
 Upoznavanje gostiju i zaposlenika s ekološkim mjerama

4
 Slika 1: Upozorenja

S obzirom na naglasak održivog turizma na očuvanju okoliša,činjenice su da:

 Kupovina lokalnih proizvoda može utjecati na smanjenje proizvodnje stakleničkih plinova koji
nastaju uslijed ispuštanja CO2 u masovnoj proizvodnji hrane.
 Zapadna civilizacija (17% od ukupnog svjetskog stanovništva) troši 52% ukupne svjetske
energije.
 Više od 80% svjetskih koraljnih grebena je u opasnosti od nestajanja, uključujući 2/3 na
Karibima.
 Očekuje se porast razine mora od 70% u idućih deset godina.
 Prijeti nam izumiranje 30% vrsta, 90% koraljnih grebena i gubitka pola Amazone do 2050.
godine.
 Pola svjetske populacije živi u urbanim područjima.
 Svaki dan izbacujemo 90 milijuna tona ugljičnog dioksida u atmosferu.
 Iako je 70% zemljine površine voda, samo 3% je pitke vode.

Utjecaj turizma na ekološke prilike ima velik potencijal.

Prirodna i kulturna bogatstva su najveći turistički kapital i izvozni proizvod neke države. I
zato turizam mora biti održiv kako bismo sačuvali bogatstva koja su nam poklonjena na
korištenje, a koja ćemo ostaviti budućim generacijama.

5
 3. RAZVOJ TURIZMA U REPUBLICI HRVATSKOJ

U Republici Hrvatskoj se turizam razvijao u nekoliko faza.

 Prva faza obuhvaća razdoblje pojava sličnih turizmu (do druge polovice 19. st.).
Riječ je o posjetima Zadru kao postaji na hodočašćima u Svetu zemlju i osnivanjima
prvih lječilišnih središta kao što su Daruvarske Toplice, Stubičke toplice…
 Druga faza (od druge polovine 19. st. do I. svjetskoga rata) obilježava približavanje udaljenih
mjesta izgradnjom prometnica i uvođenje parobrodskih linija na Jadranskome moru.
Otvaraju se prvi hoteli, ponajprije u Opatiji kao što su Villa Angiolina i Kvarner, ali i u
Zagrebu, Samoboru, Zadru, Crikvenici, Dubrovniku . Pišu se prvi turistički vodiči, organiziraju
istraživačka putovanja na Velebit i Jadransku obalu, dok primorska postaju središtima
lječilišnoga turizma te se u njima osnivaju prva turistička društva za poljepšavanje.
U razdoblju između dvaju svjetskih ratova, turizam je doživio snažan skok s prosječno
milijun turista godišnje (oko 1930.), većinom domaćih, ali i onih iz Čehoslovačke, Austrije i
Njemačke.
Uvode se boravišne pristojbe, otvaraju mjenjačnice, izdaju turističke revije, uspostavljaju
domaće i međunarodne zrakoplovne linije.
 Treća faza razvoja turizma započinje nakon Drugog svjetskog rata pokretanjem ideje
društvenog vlasništva, gradnjom novih smještajnih kapaciteta, stimuliranjem domaćeg i
inozemnog turizma, te uočavanjem koristi i razvitka gospodarstva države od strateškog razvoja
turizma.
U skladu s političkim stanjem u državi i rastom industralizacije i urbanizacije razvija se
turistička djelatnost. Realnost hrvatskog turizma nakon Drugog svjetskog rata otkriva
nekontrolirani razvoj turizma uz porast broja receptivnih kapaciteta bez previše uloženog truda
na kvaliteti usluge uz mnoge negativne posljedice na atraktivne resurse u budućnosti.
Zahvaljujući nerazvijenoj promociji Hrvatska zauzima mali udio turističkog tržišta i svoju
promidžbu zadržava na nedovoljno razvijenoj destinaciji koja privlači potrošače manjih
financijskih sposobnosti.

6
 Glavni preduvjeti za stvaranje turističkih tokova su slobodno vrijeme i financijska
sposobnost, koja zahvaljujući plaćenim godišnjim odmorima 50-ih godina 20. stoljeća dolaze do
izražaja i omogućuju razvoj destinacije od radničkog turizma do pojave masovnog turizma.
Uočava se potreba za razvojem prometnica, trgovine, ugostiteljske i hotelijerske usluge
te povezivanje turizma uz druge privredne grane što bi ostvarilo pozitivnu pretpostavku razvoja
turizma i omogućilo razinu ponude koja bi sadržajem i uslugom privlačila goste veće platežne
moći.

Tablica 1: Godišnje stope rasta turističkog prometa i kapaciteta u razdoblju od 1961. do 1965.
godine u Hrvatskoj

Turistički promet i kapaciteti Stopa rasta

Inozemna noćenja 24,9

Ukupni smještajni kapaciteti 14,2

Ukupni broj ostvarenih noćenja 10,4

Domaća noćenja 2,9

Turizam od kraja Drugog svjetskog rata pa do 1990. godine obilježen je mnogim

problemima:

 rapidan rast smještajnih kapaciteta posebice komplementarnog smještaja

 neadekvatna usluga u receptivnim kapacitetima
 manjak promidžbe na turističkom tržištu
 nepotpuna ponuda koja ne zadovoljava korisnika u odnosu na cijenu
 problemi u deviznom poslovanju djelatnika u turizmu

 Četvrta faza je razdoblje tijekom Domovinskog rata.

7
 Tijekom Domovinskog rata turizam u sad već samostalnoj Hrvatskoj u nekim krajevima
poput Istre stagnira, dok u većem dijelu Dalmacije i područja zahvaćenih ratom drastično opada.

U razdoblju od 1990. do 1995. godine broj turističkih dolazaka je manji za čak 69,3 %, dok
je broj ostvarenih noćenja pao za 75%. Rat je turistički promet Hrvatske vratio na razinu
šezdesetih godina.

Tablica 2: Pregled statističkih podataka hrvatskog turizma od 1990. do 1995. godine

Godina 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995.

Turistički Ukupni 8 497 000 2 294 000 2135 000 2 514 000 3 655 000 2 610 000
dolasci broj

Udio 83,0 % 64,8 % 65,1 % 66,2 % 69,2 % 56,9 %

inozemni
h (%)

Ostvarena Ukupni 5 2523 000 1 0471 000 11005 000 13280 000 2 0377 000 13 151 000
noćenja broj

Udio 87,2 % 67,4 % 70,4 % 76,0 % 78,2 % 66,6 %

inozemni
h (%)

 Peta faza je razdoblje nakon završetka rata do danas.

Nakon rata turizam se počeo oporavljati od velikosrpske agresije pa je u turističkoj
sezoni 1996. godine zabilježen rast u odnosu na najbolju ratnu turističku sezonu 1994. godine.

Postupno se vraćaju inozemni turisti, najviše iz Europskih zemalja, ali sezona traje svega
nešto vise od 2 mjeseca. Povratkom turista polako raste i zanimanje stranih ulagača, a ulaskom
stranog kapitala jača uloga destinacijskog menadžmenta te marketinški napori promoviranja
Hrvatske kao cjelovite i jedinstvene destinacije.

8
 Porastom turističkih dolazaka i ostvarenih noćenja rastu i prihodi od turizma, ali i udio
prihoda u ukupnom BDP-u Republike Hrvatske, pa se taj udio s 7,2 % iz 1995. godine penje na 17
% 2002. godine.

Tablica 3: Devizni prihod od turizma i njegov udio u ukupnom BDP-u u razdoblju od 1994. do
2002. godine

Godina 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. Prosječna
stopa
rasta

Američkih 1 801 1 349 2 014 2 523 2 733 2 493 2 758 3 335 3 811 9,8
dolara 300 100 000 100 400 400 000 000 500
000 000 000 000 000 000 000 000 000

% BDP-a / 7,2 10,1 12,8 12,6 12,5 15,0 17,1 17,0 /

Rekordna turistička sezona Hrvatske je zabilježena 2014. godine kada je Hrvatsku posjetilo
i u njoj boravilo 13 100 000 turista koji su ostvarili 73 600 000 noćenja.

Tijekom 2011. godine u prvih deset mjeseci u Hrvatskoj se bilježi oko 11,1 milijuna
dolazaka turista što u odnosu na prethodnu godinu pokazuje rast od 8,2%. Broj domaćih turista
u tome iznosi oko 1,4 milijuna što je rast od 2,3%. Stranih turista je u istom razdoblju bilo oko
9,7 milijuna što je rast od 9% u odnosu na 2010. godinu.

Strani i domaći turisti su ostvarili oko 59,5 milijuna noćenja što u odnosu na 2010.
godinu pokazuje rast od 7%. Od toga su domaći turisti ostvarili 5,3 milijuna noćenja koji
pokazuje porast od 3,1%, a strani 54,3 milijuna noćenja što je porast za 7,4%. Prosječni broj
dana boravka po turistu je iznosio 5,4 dana.

4. RAZLIKE MASOVNOG I ODRŽIVOG TURIZMA

9
 4.1. Održivi turizam

Održivi turizam možemo definirati kao turizam koji uzima u obzir trenutne i buduće
gospodarske, društvene i okolišne učinke, te se brine o potrebama posjetitelja, sektora, okoliša i
destinacije.3
Upravljanje održivim razvojem turizma može se primijeniti na sve oblike turizma, u svim
vrstama destinacija. Princip održivosti se odnosi na okoliš, gospodarske, društveno-kulturne
aspekte razvoja turizma. U cilju postizanja dugotrajne održivosti, mora se uspostaviti
ravnoteža između te tri dimenzije.

Održivi turizam bi trebao:

 Optimalno iskoristiti prirodne I druge resurse koji su ključni element turističkog razvoja,
zadržavajući bitne ekološke procese uz zaštitu okoliša.
 Poštivati društveno-kulturnu autentičnost neke destinacije, očuvanje njihova izgrađenog i
živog kulturnog nasljeđa i tradicijske vrijednosti, te doprinositi međukulturalnom
razumijevanju i toleranciji.
 Osigurati da se gospodarske aktivnostikoje su održive i dugoročne, donose društvenu i
gospodarsku korist svim dionicima uz pravičnu raspodjelu, između ostaloga stabilnost
zaposlenja, mogućnosti zarade, te pomažući oko problema uklanjanjanja siromaštva.

Da bi se osiguralo sudjelovanje i konsenzus, za održivi je turizam potrebno informirano

sudjelovanje svih dionika, ali i snažno političko vodstvo.

Da bi osigurao vrijedno iskustvo turistima, održivi turizam mora zadržati visoki stupanj
zadovoljstva turista, podižući istovremeno svijest o održivosti i promičući prakticiranje održivog
turizma.

4.2. Masovni turizam

3
Ministarstvo turizma Republike Hrvatske i Institut za turizam, Održivi turizam

10
 Pojava masovnog turizma javlja se kada je povećanje turista na određenoj destinaciji
toliko veliko da počinje negativno utjecati na mještane, ali i same turiste.

Najčešća posljedica masovnog turizma su gužve. Kada velika količina turista stvara čepove
na ulicama, javnim prostorima i u javnom prijevozu.

Također, javlja se i pojava turističke gentrifikacije, to jest pretvorbe dijelova destinacije u

luksuzne turističke točke, koja često tjera mještane iz određenih područja.

Dio destinacija se može nositi s milijunima turista, dok se druge bore i s najmanjim
porastom dolazaka.

Slika 2. Najveći broj turista po glavi stanovnika

Top deset zemalja s najvećim brojem turista po glavi stanovnika su Island (6,52), Hrvatska
(3,78), Bahami (3,64), Austrija (3,34), Cipar (3,01), Crna Gora (3,02), Grčka (2,53), Estonija (2,47),
Irska (2,15) i Danska (2,04).

Top deset gradova s najvećim brojem turista u odnosu na broj stanovnika je Cinque Terre
u Italiji (4.800), Hallstatt u Austriji (1.283), Stari grad Dubrovnik u Hrvatskoj (1.000), Venecija u
Italiji (364,64).

5. PRIMJERI DOBRE PRAKSE U REPUBLICI HRVATSKOJ

11
 5.1. Plavi svijet dobrog dupina na Lošinju

Institut Plavi svijet osnovan je na Malom Lošinju 1999. godine radi istraživanja i zaštite
mora. Ova neprofitna ustanova preuzela je dotadašnji projekt istraživanja dupina u sjevernom
Jadranu s namjerom razvijanja novih projekata i novog pristupa istraživanju i zaštiti mora. Plavi
svijet provodi obrazovanje o potrebi očuvanja morskog ekosustava.

Vizija Plavog svijeta je ostvarivanje održivog razvoja i učinkovite zaštite Jadranskog mora
zasnovane na istinitim i potpunim informacijama te primjerima najbolje prakse u upravljanju
prirodnim resursima uz punu participaciju građana i javnosti.

Upravo se u viziji ove organizacije može izričito vidjeti težnja za primjenom načela
održivog turizma i želja za uključenjem svih interesno-utjecajnih skupina kojih se dotiče ili bi
moglo doticati njihovo djelovanje.

Među pet ciljeva ove organizacije tri su doslovce održivo turistička:

 Promovirati ekološki i okolišu prihvatljiv turizam te održivi razvitak priobalnih i otočnih

područja
 Poticati javni interes, svijest javnosti i edukaciju, posebice među mladima, o problemima
vezanim s istraživanjem i zaštitom prirode i morskog okoliša,
 Doprinijeti razvoju etike, morala i humanosti vezanih s ponašanjem čovjeka prema prirodi i
okolišu s posebnim naglaskom na Jadransko more, Mediteran i susjedna mora i oceane. 4

Početkom 2006. godine Plavi svijet usvojio je strategiju djelovanja i razvoja u kojoj se
navodi da će Plavi svijet u svrhu uspješnijeg ostvarivanja postavljenih ciljeva uz samostalno
vođenje vlastitih programa i projekata uspostavljati partnerstva sa javnim, poslovnim i
neprofitnim sektorom.

Osim ovog ključnog načela svakog održivog turističkog projekta strategija također izričito
ističe obrazovanje članova, volontera i zaposlenika te razvoj i poticanje kvalitete obučavanja i
učenja u obrazovanju za održivi razvoj.

Trenutačno Plavi svijet sudjeluje u sklopu Mreže za očuvanje kitova i morskih kornjača u
Jadranu (NETCET).

4
Carić, H. (2006), Carić, H. i Škunca, O. (2016). Akcijski plan razvoja zelenog turizma, Ministarstvo turizma Republike
Hrvatske i Institut za turizam, Zagreb, srpanj 2016.

12
 Jedan od projekata Plavog svijeta jest osnivanje lošinjskog rezervata za dupine, najvećega
zaštićenoga morskog područja u Jadranu. Ovim projektom se ugrožena životinjska vrsta dobri
dupin koristi kao promotor zaštite cjelog okoliša, dok se istodobno dupinima osigurava područje
potrebno za opstanak i zadovoljenje ključnih bioloških potreba.

Projekt također predviđa osnivanje lokalne organizacije koja bi upravljala ovim područjem
čime bi se omogućila bolja povezanost s lokalnom zajednicom i brojnim korisnicima prostora.

Cilj ovakve zaštite je praktičnim primjerom pokazati da zaštita područja može donijeti
značajnu gospodarsku korist području ako se njime upravlja na prihvatljiv način.

Plavi svijet je partner Sporazuma o zaštiti kitova Sredozemlja, Crnog mora i susjednog
atlantskog područja (ACCOBAMS) te surađuje sa brojnim organizacijama i institucijama u
Hrvatskoj i svijetu. Za svoj rad dobili su brojne međunarodne nagrade i priznanja. 5

5.2. Varaždinske barokne večeri

Varaždinske barokne večeri glazbeni su festival osnovan 1968. godine koji se održava od
1971. godine. Na repertoaru je barokna glazba, a glavni dio programa održava se u Varaždinu,
dio programa u obližnjim hrvatskim gradovima te gradovima u susjednim državama.

Mjesta održavanja koncerata su crkve, dvorci, palače i koncertne dvorane. Na festivalu su

nastupili brojni hrvatski i inozemni glazbeni solisti, operni pjevači, orkestri i filharmonije. Vrijeme
održavanja festivala je krajem mjeseca rujna i početak listopada.

Uz izvođenje barokne glazbe, u popratnom programu organiziraju se likovne izložbe,

predstavljanja knjiga, glazbeni seminari i drugo, obično također na temu baroka.

Festival se redovito održava pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske. Na

kraju festivala dodjeljuju se nagrade “Ivan Lukačić” za muzikološki rad koji pridonosi istraživanju
hrvatske glazbene baštine te za najviši izvodilački domet ansambla, “Jurica Murai” za najbolju
interpretaciju i “Kantor” za najbolju izvedbu djela Johanna Sebastiana Bacha.

Festival je od 1986. godine pod pokroviteljstvom Europskog savjeta za kulturu u

Strasbourgu, a od 1992. godine kao državni festival nalazi se pod pokroviteljstvom predsjednika
Republike Hrvatske.

5
Carić, H. (2006), op. cit.

13
 Festival organizira Koncertni ured Varaždin. Programski su Barokne večeri usmjerene
prema istraživanju i izvođenju europske i hrvatske barokne glazbe s naglaskom na varaždinsku, a
uz to predstavljaju i likovno, književno i gastronomsko barokno blago u doba berbe grožđa u
ovoj regiji.Varaždinskih baroknih večeri nastupa i Varaždinski komorni orkestar te istaknuta
europska i svjetska glazbena imena.

Varaždinske barokne večeri neprestano su rasle dosegnuvši i broj od 30 koncerata tijekom

festivala. Osim glazbenika, barokom se bave i restorani i hoteli koji na jelovnicima nude barokna
jela varaždinskoga kraja i vrhunska vina ovoga podneblja. Potpun doživljaj osiguravaju galerije
koje otvaraju prigodne izložbe djela likovne baštine i suvremene umjetnosti, ali i događanja u
Starom gradu gdje se održavaju večeri barokne poezije i predstavljaju knjige o glazbi i
glazbenicima.6

Varaždinske barokne večeri u 2016. godini bile su posvećene djelima Cervantesa pri čemu
je ostvareno partnerstvo sa Španjolskom, a razmatra se i mogućnost potpisivanja povelje o
prijateljstvu i sudjelovanje u zajedničkim projektima.

5.3. Hrvatski otočni proizvodi u Zagrebu

Projekt je pokrenut 2007. godine, a ukupno je do sada oznaku “Hrvatski otočni proizvod”
dobilo 219 proizvođača (od kojih je 18 ekoproizvođača i 25 proizvođača s oznakom zemljopisnog
podrijetla) za 628 proizvoda i proizvodnih linija sa 23 otoka. 7

Radi se o jedinstvenom projektu u Europi koji ove godine obilježava 10. obljetnicu
provođenja projekta, a jedinstvenost se vidi u tome što obuhvaća proizvode na otoku,
nematerijalnu baštinu i suvenire. Projekt je osmišljen s ciljem ostanka stanovništva na hrvatskim
otocima, a ponajprije mladih. Svake godine u periodu od 25. do 30. travnja nositelji oznake
“Hrvatski otočni proizvod” predstavljaju Zagrepčanima svoje proizvode.

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije dodjeljuje oznaku “Hrvatski

otočni proizvod” onim proizvodima koji zadovoljavaju kriterije izvrsnosti, izvornosti i tradicije, a
radi se o prehrambenim (rakija, maslinova ulja, vina, slastice med), kozmetičkim, odjevnim
proizvodima i suvenirima.

6
Carić, H. (2006), op. cit.
7
Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije. Hrvatski otočni proizvod.
https://razvoj.gov.hr/hrvatski-otocni-proizvod-1918/1918, [3. svibnja 2016.]

14
 Oznaka “Hrvatski otočni proizvod” dodjeljuje se proizvođačima (u vidu plakete i makete)
koji imaju sjedište tvrtke na otocima i pod uvjetom da proizvode izrađuju na otocima. Neovisne
stručne komisije za hranu, piće, kemijske proizvode, za područje primijenjene umjetnosti i
dizajna te nematerijalnu baštinu donose odluku o dodjeli oznake “Hrvatski otočni proizvod” na
temelju stručnog mišljenja o zadovoljavanju uvjeta i kriterija stjecanja prava na uporabu oznake.

5.4. Cikloturistička karta otoka Brača

Cikoturistička karta otoka Brača je prva bike-friendly općina na Braču koja je predstavila
svoju biciklističku kartu otoka, a samo unatrag tri godine Brač nije imao niti jednu označenu
biciklističku stazu koja bi zadovoljila standarde.

Turističke zajednice otoka Brača su zajedno s biciklističkim savezom Splitsko-dalmatinske

županije zaslužni za predstavljanje cikloturističke karte Brača. Navedeni projekt je odraz
destinacijskog menadžmenta. Naime, predstavljena je cikloturistička karta Brača, Hvara i Zagore,
uskoro će uslijediti Makarska te se planira do kraja 2017. godine pokriti cijela
Splitskodalmatinska županija.

Ovim projektom prepoznati su potencijali i važnost cikloturizma koji između ostalih

pozitivnih učinaka produljuje turističku sezonu. Otok Brač odnedavno ima službeno 25
biciklističkih staza u ukupnoj dužini od 1026 kilometara.

Zahvaljujući biciklizmu, pogotovo utrci “Uvati vitar”, Sutivan je već počeo osjećati dobre
turističke rezultate.8

Pod vodstvom županijske turističke zajednice i biciklističkog saveza, općine i turističke

zajednice otoka Brača konačno su se ujedinile što je vrlo dobar primjer prepoznavanja uloge
cikloturizma u turizmu otoka Brača jer se projektom dokazalo kako otok može ponuditi u
turističkoj ponudi i drugi oblik turizma osim onog po čemu je donedavno bio poznat, a to su
prvenstveno more i sunce.

Početkom 2016. u Splitsko-dalmatinskoj županiji postoji čak 2250 km odnosno 69

uređenih staza prilagođenih najzahtjevnijim potrebama modernog cikloturista, sedam
organiziranih utrka i 50 objekata prilagođenih potrebama cikloturista te vrijedi istaknuti da je

8
Gospodnetić, I. (2016). Bicikliste na Braču čeka 25 staza. Slobodna Dalmacija, Split, 23. travnja 2016.,
http://www.presscut.hr/Web%20sharing%20ZON/04-2016/23-04- 2016/Slobodna%20Dalmacija%20-
%20Split/Presscut_16583904.pdf, [3. svibnja 2016.]

15
zarada Splitsko-dalmatinske županije iznosila više od 2 milijuna kuna, dok je u 2014. godišnji
prihod od cikloturizma bio nula kuna.

Cikloturizam je vrsta turizma u porastu, a biciklisti su gosti veće platežne moći koji dolaze
u predsezoni i posezoni, što je vrlo važno za produženje turističke sezone. 9

5.5. Centar za promatranje ptica u općini Nijemci

Razvijanje turizma promatranja ptica ima velike potencijale razvoja koje je prepoznala
Općina Nijemci smještena u ravnici Srijema. Splitsko-dalmatinska županija želi postati jedna od
najjačih cikloturističkih regija.
Zahvaljujući bogatoj fauni ptica, bogata prirodnim i kulturnim ljepotama, gdje se kriju
brojne zaštićene vrste biljaka i životinja, šarenih leptira i kukaca.

S ciljem da se iskoriste prirodni potencijali područja, u Općini Nijemci osmislili su i

započeli projekt Centar za promatranje ptica čija je vrijednost oko 1.500.000 eura, koji EU
sufinancira sa 1.000.000 eura ili 81,75 %.

Osnovni cilj projekta je pridonijeti rastu i razvoju turizma koji bi trebao biti orijentiran
upravo na razvoj malog i srednjeg poduzetništva te otvaranje novih radnih mjesta u općini
Nijemci odnosno u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Hvale vrijedan projekt s obzirom na to da je
upravo taj dio Hrvatske zbog ratnih događanja 90-ih godina prošlog stoljeća i dalje u velikim
gospodarskim, socijalnim i ekonomskim problemima s naglaskom na nezaposlenost.
Na području Općine Nijemci zabilježeno je ukupno 89 vrsta ptica od čega je 87 autohtonih
što je dovoljan broj za razvoj turizma promatranja ptica. Od najatraktivnijih ističu se orao
štekavac i crna roda.
Projekt Centar za promatranje ptica je omogućio izgradnju ceste između Nijemaca i
Sopota sa postavljenim edukativnim pločama, postavljena su mjesta za promatranje ptica u
duljini od 3,5 kilometara, opremanje Centra, povezivanje biciklističke staze Srijem i obogaćivanje

9
M. P. Splitsko-dalmatinska županija želi postati jedna od najjačih cikloturističkih regija: 'Planiramo 5 milijuna eura
prihoda godišnje od 2018.', Dalmatinski portal, 3. svibnja 2016.,
https://dalmatinskiportal.hr/vijesti/splitsko-dalmatinska-zupanija-zeli-postati-jedna-od-najjacih-cikloturistickih-
regija-planiramo-5-milijuna-eura-prihoda-godisnje-od-2018--/12147, (3.prosinca 2016.)

16
turističke ponude novim arboretumom i dječjim igralištem koji će s turističkom rutom biti
opremljeno izvorima solarne energije za rasvjetu.
Prepoznat je ekonomski potencijal turizma promatranja ptica koji se razvio krajem 19.
stoljeća u zapadnim te je zajednica promatrača ptica u stalnom porastu, a kao masovni fenomen
pojavljuje se u drugoj polovici 20. stoljeća kada su osnovani snažni pokreti za zaštitu prirode i
okoliša.

Općenito uzevši, može se utvrditi da su promatrači ptica turisti koji su obrazovani, sa

razvijenom sviješću o zaštiti prirode i okoliša.

Svoj cilj žele ostvariti na održiv način, racionalno koristeći resurse i smanjujući emisije CO2
i drugih plinova koristeći se javnim prijevozom i željeznicom.
Danas na globalnoj razini postoji više desetaka milijuna promatrača ptica koji imaju
značajni gospodarski utjecaj koji se mjeri u milijardama dolara godišnje.

Slika 3: Centar za promatranje ptica u općini Nijemci

6. ZAKLJUČAK

Održivi razvoj danas je jedan od najprisutnijih pojmova u znanosti, medijima i civilnom

društvu, prvenstveno iz razloga što su postojeći trendovi stvorili velik pritisak na ionako
opterećene kapacitete zemlje, a problemi okoliša i njegova zagađenja su od lokalnog značaja
prerasli u globalne prijetnje i probleme.

17
 Održivi razvoj označava gospodarski i društveni rast usklađen s ekosustavima u kojima
djeluje.

Koncepcija održivog razvoja turizma uvjetuje zaštitu i održivost svih turističkih resursa a
temelji se na zadovoljenju potreba svih generacija koje će u njemu egzistirati.

Geografska lokacija Hrvatske, zajedno sa svim prirodnim ljepotama i kulturnim

znamenitostima, atraktivna je za razvoj turizma.

Konceptom održivog razvoja u turizmu žele se povećati pozitivni učinci turizma, kako za
lokalnu zajednicu tako i za cjelokupno nacionalno gospodarstvo.

Ono što se želi smanjiti jesu negativne posljedice za okoliš, društvo i ekonomiju, nastale
dolaskom velikog broja turista u određeno doba godine na relativno manje prostorne jedinice
turističke destinacije.

Imamo tri temeljna zahtjeva koja odgovorni održivi turizam treba zadovoljiti, a to su:

 ekološka svjesnost, edukacija, informacije i etika

 sudjelovanja interesnih skupina
 međusobna suradnja, konsenzus i jasno vodstvo sa definiranom vizijom i
 zadovoljstvo turista koji posjećuju destinaciju.

Također, u planiranju i razvoju turizma neophodno je jasno utvrditi sve učinke turizma,
te potom minimizirati one negativne i optimizirati prednosti koje on donosi za određenu
turističku destinaciju.

Pravodobna i valjana analiza svih relevantnih pokazatelja ukazat će na potencijalne i

aktualne prijetnje okolišu.

U tom dijelu vrlo veliku ulogu ima marketing koji je s vremenom dobio širu ulogu od
samog privlačenja turista u destinaciju, a njegova primarna zadaća vise nije samo privlačenje
turista nego i slanje odgovarajućih poruka potencijalnim turistima koje ce ih senzibilizirati s
destinacijom koju posjećuju i na taj način 30 onemogućiti ili minimalizirati negativne efekte
razvoja turizma.

Navedene marketinške poruke mogu biti edukativnog i informativnog karaktera, s ciljem

osvješćivanja svih sudionika na turističkom tržištu.

18
 Većina sudionika nije ni svjesna opasnosti i šteta koje mogu nastati prilikom masovnog
dolaska i boravka u određenoj turističkoj destinaciji, te ih je iz tog razloga veoma važno na
vrijeme informirati i osvijestiti.

Ulaskom Hrvatske u Europsku Uniju ona je postala dio europskog turističkog tržišta što je
ujedno velik korak za turizam koji mora zadržati svoj identitet, svoju autohtonost, svoju
posebnost.

Također, ulaskom u Europsku uniju Hrvatskoj stoje na raspolaganju sredstva iz nekoliko

strukturnih i investicijskih fondova, a čime se nastoji poticati održivi razvoj, smanjenje
regionalnih nejednakosti te uravnoteženi gospodarski rast.

Poželjan razvoj hrvatskog turizma podrazumijeva upravljanje resursima koje udovoljava

osnovnim ekonomskim, socijalnim i estetskim kriterijima dugoročno održivog poslovanja uz rast
blagostanja, očuvanje kulturnog integriteta te vitalnih ekoloških sustava i biološke raznolikosti.

Turizam koji želi biti održiv i uspješan na dugi rok, mora u svom planiranju i razvoju
uvažavati osnovna pravila i načela održivog razvoja i odgovornog turizma.

Razvojna načela održivog razvoja turizma u Hrvatskoj imaju znatnu snagu osigurati
dugoročnu razvojnu strategiju turizma, na obostranu korist svih koji su uključeni u turizam i
turističke tokove.

Razvojna načela održivog turizma predstavljaju kamen temeljac kako za razvoj turizma u
Hrvatskoj, tako i za globalni razvoj i očuvanje prirode, resursa i prostora.

19
7. POPIS LITERATURE:

1. Carić, H. (2006), Carić, H. i Škunca, O. (2016). Akcijski plan razvoja zelenog turizma,
Ministarstvo turizma Republike Hrvatske i Institut za turizam, Zagreb, srpanj 2016.
2. Gospodnetić, I. (2016). Bicikliste na Braču čeka 25 staza. Slobodna Dalmacija, Split, 23.
travnja 2016.,
3. Marušić, M., Prebežac, D., (2004.), „Istraživanje turističkih tržišta“, Zagreb, Adeco, str.
397
4. Ministarstvo turizma Republike Hrvatske i Institut za turizam, Održivi turizam
5. Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije. Hrvatski otočni proizvod.
https://razvoj.gov.hr/hrvatski-otocni-proizvod-1918/1918, [3. svibnja 2016.]
6. Održivi turizam , https://www.cimerfraj.hr/aktualno/odrzivi-turizam ( 17.11.2015 )
7. Održivi turizam , http://www.odrzivi.turizam.hr/default.aspx?id=97
8. Primjeri dobre prakse , http://www.odrzivi.turizam.hr/default.aspx?id=122
9. Turizam , https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=62763
10. Turizam u Hrvatskoj , https://hr.wikipedia.org/wiki/Turizam_u_Hrvatskoj

20
 8. OCJENA IZRADBE I OBRANE ZAVRŠNOG RADA

Datum predaje pisanog dijela završnog rada:

Ocijena izradbepisanog dijela završnog rada:

Ocijena obrane završnog zada:

Opća ocijena izradbe i obrane završnog rada:

Obrazloženje opće ocijene:

Članovi povjerenstva: 1. (predsjednik)

2. (član)

3. (član)

Izdvojeno mišljenje člana povjerenstva:

Potpis mentora: Potpis predsjednika Povjerenstva:

21
 9. KONZULTACIJSKI LIST

Učenik: Razred:
Mentor:
Tema:

Datu
R. br. Bilješke o napredovanju Potpis mentora
m

Mentor je prihvatio pisani dio završnog rada dana

te povjetenstvu predlaže ocijenu .

22
23