TURISTIKA POTRANJA

Ciljevi izlaganja:
Analizirati pristupe upravljanja turistikom
potranjom
Utvrditi koncept i definiciju turistike potranje
Odrediti obiljeja turistike potranje
Shvatiti svrhu strukturne analize potranje
Naini upravljanja turistikom potranjom
Turistika potranja nastaje kao rezultat
aktivnosti i odluka domicilnog stanovnitva koji
se nalaze u emitivnoj regiji
Turistika potranje je osnovni element
turistikog sustava
Tek odnedavno potranja postaje
prevladavajua aktivnost na meunarodnoj razini
Razvoj dokoliarski motiviranih putovanja od 60-
ih godina utjee na razvoj turizma kakv je danas
Usporedo s rastom i razvojem prate se promjene
u shvaanju i pristupima upravljanja turistikom
potranjom
Nakon II. svj. rata UN donijeli su Deklaraciju o ljudskim
pravima u kojoj se istie da svi ljudi imaju pravo na odmor i
dokolicu (1948.)
Prema Malinskoj deklaraciji o svjetskom turizmu navodi se
da je temeljni cilj turizma poboljanje kvalitete ivota i
stvaranje boljih ivotnih uvjeta za sve ljude WTO 1980.
U obje deklaracije dolo je do promjene u prioritetima od
prava do ukljuivanja do kvalitetekoja unapreuje ivot
kroz turizam
Nadalje se 1990. istie da oni koji se ukljuuju u turizam
moraju preuzeti odgovornost za okoli i domicilna drutva
1999. Globalni kodeks etike za turizam WTO
Kako se drutvo razvija raste i potreba za turizmom, ali i
rastu spoznaje o vanosti upravljenja ponaanjem turista
kroz etike kodekse, smjernice za posjetitelje i
obrazovanje o odgovornom ponaanju
Upravljanje ponaanjem turista zahtijeva
usklaivanje prava na putovanje kako bi potakli
turiste da koriste to pravo, a da s druge strane
imaju odgovornost prema prirodnim i drutvenim
vrijednostima zbog kojih su i doli u odreenu
destinaciju
Pojam turistike potranje
Iza potranje uvijek stoji odreena ljudska potreba ije
podmirenje uzrokuje potronju odreene koliine dobara ili
usluga (psiholoki pristup)
Ukupan broj osoba koji putuju ili eli putovati da bi koristili
turistike sadraje, objekte i usluge na mjestima udaljenim
od njihovih mjesta domicila (geografski pristup)
onaj tko nudi dobra ili usluge na tritu u odreenim
koliinama, po odreenoj kvaliteti i pri odreenoj cijeni u
velikoj mjeri ovisi o potranji koja e svojim zanimanjem
ukazati na prihvatljivost tih dobara ili usluga
potreba se oituje izborom potroaa
Da bi se mogla mjeriti vrsta, struktura, koliina turistikih
potreba, te prognozirati budua kretanja turistikih potreba,
moraju se pratiti i utvrditi zahtjevi turista
Koncept turistike potranje
1. Idealna potranja ine je svi stanovnici neke zemlje koji
imaju objektivnu potrebu ukljuiti se u turistika kretanja. To
istovremeno ne znai da se svi oni i mogu ukljuiti u
turistika kretanja.
2. Potencijalna potranja predstavlja sve one osobe kod
kojih postoji potreba, ali i mogunost da zadovolje svoje
turistike potrebe, ali koji jo nisu donijeli konanu odluku o
potronji, odnosno o ukljuivanju u turistika kretanja.
3. Realna potranja to su svi oni koji su donijeli odluku da
sva ili dio svojih slobodnih sredstava i slobodnog vremena
potroe za zadovoljenje turistikih potreba.
4. Efektivna potranja predstavlja onaj dio realne potranje,
koji s aspekta razliitih razina turistike ponude (receptivne
zemlje, turistike destinacije u irem ili uem smislu,
odreenog pruatelja usluge u turizmu) koristi usluge upravo
u toj destinaciji, odnosno kod tono odreenog davatelja
usluge.
Faktori koji utjeu na turistiku potranju
Turistika potranje s ekonomskog aspekta
spremnost turista da nabavi odreenu koliinu turistikih
dobara ili usluga na odreenom tritu, pri razliitim
cijenama i u odreenom vremenskom razdoblju
(ekonomski pristup)
svaka se pojedinana turistika potreba ne mora oitovati
kao turistika potranja
svaka promjena turistike potranje ne mora ukazivati
nuno na promjenu opsega turistikih potreba
koliina dobara i usluga koje su turisti spremni nabaviti,
odnosno koliina turistikih dobara ili usluga koja e se
zaista prodati na turistikom tritu ovisit e prvenstveno o
cijeni tih dobara ili usluga.
turistika potranja je prvenstveno definirana u odnosu na
cijene turistikih dobara i usluga
osim cijena turistikih dobara i usluga, te
dohotka turista na njegov izbor u velikoj mjeri e
utjecati razliiti imbenici koji su esto i
iracionalni
svi se ti utjecaji objedinjuju u konanom izboru
turista, odnosno u njegovoj potronji
promjenom cijena turistikih dobara ili usluga, uz
pretpostavku da su ostali uvjeti nepromijenjeni,
spremnost na potronju se smanjuje ili poveava
potronja je stoga konana realizacija turistike
potranje koja se manifestira u novanom izrazu
Obiljeja turistike potranje
dislociranost
heterogenost
elastinost
dinaminost
sezonalnost
dislociranost turistike potranje od turistike
ponude uvjetuje koritenje transportnog sustava,
koritenje marketinkih aktivnosti, ali i uvjetuje bitno
razliite odnose na relaciji ponuda potranja
HETEROGENOST
turistika je potranja heterogena s gledita razliitih
potreba, navika i sklonosti pojedinih skupina
potroaa, u to se ukljuuje i raznovrsna kulturna,
vjerska ili politika pripadnost, a takoer i s aspekta
razliitih i zabavnih ili sportskih potreba i sklonosti
pojedinih kategorija turista. Ti nematerijalni, pa i
iracionalni elementi duhovne nadgradnje esto
opredjeljuju turistiku potranju
nositelji turistike ponude kreiraju svoje proizvode za
to je mogue homogeniju skupinu turistikih
potroaa kako bi mogli optimalno ispuniti njihova
oekivanja
homogene skupine mogue je kreirati prema
razliitim kriterijima: dobnoj strukturi, obrazovanju,
platenoj sposobnosti, motivima koji ih potiu na
turistika putovanja i mnogim drugim kriterijima
ELASTINOST
dinamian odnos izmeu potranje i drugih zavisnih pojava, u
kojem se potranja mijenja bre, jednako ili sporije nego to
nastupaju promjene u drugoj pojavi
osjetljivost turistike potranje na promjene u
ekonomskim kategorijama o kojima ovisi turistika
potranja (promjene u visini dohotka i/ili promjene u visini
cijena usluga) primarna elastinost turistike potranje
dohodovna elastinost turistike potranje (utvruje se
stupanj reakcije potranje na promjene u dohotku)
cjenovna elastinost turistike potranje (utvruje se
stupanj reakcije turistike potranje na promjenu cijena
odreenih usluga na turistikom tritu turistikog
aranmana)
ukoliko su promjene turistike potranje uvjetovane
promjenama u strukturi turistike ponude sekundarna
elastinost turistike potranje
DINAMINOST
temeljni je uvjet funkcioniranja turistikog trita, jer u
suprotnom ne bi bilo ni turizma
na dinaminost potranje posebno utjee tehniki i
tehnoloki napredak i to posebno u domeni
prijevoznih sredstava, ime se stvaraju uvjeti za jo
veu pokretljivost turistike potranje, to je uzrono-
posljedino povezano s poveanjem turistikog
prometa
SEZONALNOST
ogranieno vrijeme koje stoji turistima na
raspolaganju za turistika putovanja i boravke, a koje
se svodi uglavnom na vrijeme godinjeg odmora,
dane vikenda i blagdana
vremenska ogranienost turistike potranje jedan je
od glavnih uzroka sezonalnosti u turizmu
ogranieno vrijeme koje stoji turistima na
raspolaganju za turistika putovanja i boravke, a koje
se svodi uglavnom na vrijeme godinjeg odmora,
dane vikenda i blagdana
vremenska ogranienost turistike potranje jedan je
od glavnih uzroka sezonalnosti u turizmu
Odnos turistikih potreba, potranje i potronje:
TURISTIKE
POTREBE
TURISTIKA
POTRONJA
TURISTIKA
POTRANJA
Odnos izmeu razliitih razina cijena turistikih dobara i usluga i
potraivanih koliina koje su turisti spremni nabaviti, a mijenjaju se
ovisno o razini cijena naziva se skala turistike potranje
Skale turistike potranje mogu biti:
pojedinane
trine
Potronja pojedinog turiste predstavlja postupak njegovog
individualnog izbora na skali turistike potranje
Vodoravnim zbrajanjem pojedinanih skala turistike potranje
dobiva se skala ukupne, trine turistike potranje koja predstavlja
potranju svih turista na odreenom podruju u odreenom
vremenskom razdoblju.
You may delete this page.
Pojedinana turistika potranja
Ukoliko se uzme u obzir pojedinana skala turistike potranje, a
koliina turistikih dobara i usluga koje je turist voljan nabaviti
obiljei kao qix po zadanoj cijeni px mogue je taj odnos prikazati na
sljedei nain:
dix =f i (px) uz uvjet
f' (px) < 0
potraivana koliina nekog turistikog dobra ili usluge nekog turiste
pojedinca - izvjesna funkcija njene cijene (uz pretpostavku da se
ostali utjecaji na potraivanu koliinu, kao to su dohodak turista,
cijene ostalih supstitutivnih i komplementarnih turistikih dobara i
usluga te ukusi turista, ne mijenjaju)
Inverzan odnos izmeu cijene i koliine turistikih dobara i usluga
koju su turisti spremni nabaviti na odreenom podruju i u
odreenom vremenskom razdoblju predstavlja raspored
pojedinane turistike potranje za odreenim dobrom ili uslugom, a
grafiki prikaz podataka (s cijenom na okomitoj i koliinom na
vodoravnoj osi) pripadajuu krivulju pojedinane turistike potranje
Raspored pojedinane turistike potranje za turistikom
uslugom x
9,5 7
8 9
7 12
4 17
2 25
Koliina turistike usluge x koju
turist potrauje (q
i
x
)
Cijena turistike usluge x (p
x
) u
EUR
Pojedinana krivulja potranje za turistikom uslugom x
turist biti spreman nabaviti veu koliinu turistikih usluga na
odreenom prostoru i u istom vremenskom razdoblju to je cijena te
usluge manja i obratno to je cijena usluge vea turist e nabavljati
manju koliinu te usluge
ovaj odnos se naziva zakonom potranje.
0
5
10
15
20
25
30
2 4 7 8 9,5
koliina
c
i
j
e
n
a

u

E
U
R
pojedinana turistika potranja
opseg turistike potranje oznaava nabavnu spremnost turiste pri
razliitim cijenama
nikako ne bi smjelo govoriti da se turistika potranja mijenja ako se
mijenja cijena turistikih usluga
promjena turistike potranje bi stoga znaila promjenu nabavne
spremnosti turista i grafiki se moe predoiti pomicanjem cijele
krivulje potranje udesno ili ulijevo (poveanje ili smanjenje)
promjena cijene turistikih dobara ili usluga ne uzrokuje promjenu
turistike potranje nego samo promjenu potraivane koliine
Promjena turistike potranje i potraivane koliine
Svaka toka na krivulji turistike potranje d, pokazuje veliinu
potraivane koliine pri danoj cijeni
kretanjem po krivulji turistike potranje se prikazuju promjene u
potraivanoj koliini koje proizlaze iz promjene cijene turistike
usluge
Trina krivulja turistike potranje
trina krivulja turistike potranje, kao to je ve navedeno
predstavlja vodoravni zbroj pojedinanih krivulja potranje svih
turista na odreenom podruju i u odreenom vremenskom
razdoblju
pristup trinoj turistikoj potranji se mora bazirati na individualnim
turistikim potranjama iz ega slijedi
Dx = d1x + d2x
Krivulja trine turistike potranje ima specifian oblik na mjestu
gdje se spajaju dvije krivulje pojedinane turistike potranje
Ovo se javlja jer je pretpostavka da se radi samo o dva turista, ali
kako se njihov broj na tritu poveava prijelom na krivulji potranje
se izravnava
Dx = d1x + d2x + d3x +dnx = dix
da bi se u potpunosti mogla sagledati turistika potranja za nekim
turistikim dobrom ili uslugom u analizu je neophodno uvesti i ostale
imbenike koji utjeu na kretanje turistike potranje, osim cijene, a
to su cijene ostalih turistikih dobara i usluga, dohodak turista te
njihovi ukusi, sklonosti i preferencije, to su naravno subjektivni
elementi koji se ne mogu jednostavno procijeniti.
S obzirom na povezanost kretanja cijena pojedinih turistikih dobara
i usluga s kretanjem njihove potranje razlikuju se ovisna i neovisna
dobra i usluge.
Ovisna turistika dobra ili usluge su ona kod kojih je prisutna
ovisnost turistike potranje jednog dobra ili usluge o razini cijena
drugog dobra ili usluge. U ovisna dobra ili usluge se ubrajaju:
supstitutivna turistika dobra ili usluge
komplementarna turistika dobra ili usluge.
Na svim razinama cijene turistikog dobra ili usluge x e doi do
promjene u veliini korespondirajuih im potraivanim koliinama
kada doe do promjene njenog supstitutivnog dobra ili usluge u
istom smjeru u kojem se mijenja cijena supstitutivnog dobra ili
usluge
krivulja turistike potranje za dobrom ili uslugom x prijei e udesno
kada poraste cijena njenog supstitutivnog dobra ili usluge i obratno
prijei e ulijevo kada padne cijena njegovog susptitutivnog dobra ili
usluge.
To je iz razloga to se promjenom cijena suptitutivnih turistikih
dobara ili usluga mijenja spremnost turista da pri istim cijenama
kupuju vie ili manje turistikih usluga
Povezanost komplementarnih turistikih dobara ili usluga tek dolazi
do izraaja u njihovoj zajednikoj potronji
Promjena cijene komplementarnog dobra ili usluge e izazvati
promjenu u potranji druge usluge i to u obrnutom smjeru od
promjene cijene komplementa
porast cijene nekog turistikog dobra ili usluge uzrokovat e ne
samo smanjenje njene potraivane koliine, nego i smanjenje
potranje njenog komplementarnog dobra ili usluge
krivulja turistike potranje pomie se ulijevo kada raste cijene
njenog komplemenatrnog dobra ili usluge i obratno udesno kada
pada cijena njenog komplementa
osim cijena ostalih turistikih dobara ili usluga, dohodak koji turisti
ostvare je vrlo vaan imbenik koji oblikuje odnose potraivane
koliine i cijena.
tako e porast nominalnog dohotka turista utjecati na poveanje
turistike potranje to se odrava kretanjem krivulje turistike
potranje udesno i obratno, smanjenje e utjecati na pad turistike
potranje i pomicanje krivulje ulijevo
turistika potranja za odreenim dobrom ili uslugom formirat e
poseban odnos prema dohotku turista
turistika dobra ili usluge se ubrajaju u ostale ili sekundarne i na toj
pretpostavci bi se trebala izvoditi analiza utjecaja dohotka na
turistiku potranju, to je opet nosi svoje specifinosti ovisno o
uvjetima i segmentnim skupinama turista.
Prema teoriji potranje koliina turistikih dobara ili usluga koje se
potrauju na odreenom turistikom tritu je funkcija njihove cijene
(px) cijene komplementarnih (py) i supstitutivnih dobara (pz) ili
usluga, dohotka turista (I) te njihovih ukusa i preferencija (T), to se
moe prikazati na sljedei nain:
Dx Dx = f ( = f (px px, , py py, pz, I, T , pz, I, T ) )
Na primjeru turistike potranje se kao iznimka moe esto
primijeniti "Veblenov efekt" koji podrazumijeva pojavu kada dolazi
do pada potraivane koliine turistikog dobra ili usluge kad pada
njihova cijena.
Osim ove iznimke u turizmu je isto tako prisutan "sluaj pekulacije"
koji proizlazi iz praenja buduih kretanja cijena turistikih dobara ili
usluga.
Elastinost turistike potranje
osjetljivost jedne ekonomske veliine na promjenu druge ekonomske
veliine s kojom se nalazi u korelacijskom odnosu
Stupanj te osjetljivosti mjeri se koeficijentom elastinosti kojim se iskazuje
odnos izmeu postotne promjene zavisne ekonomske varijable i postotne
promjene nezavisne ekonomske varijable.
U sluaju dix =f i (px), dix je zavisna , a px je nezavisna varijabla jer se
specificiranjem varijable px moe odrediti dix
Elastinost turistike potranje predstavlja osjetljivost turistike potranje na
one imbenike s kojima se nalazi u korelacijskom odnosu, a temelji se na
meuovisnosti pojedinih ekonomskih kategorija i utjecaja pojedinih
imbenika koji utjeu na kretanje turistike potranje.
Koeficijent elastinosti turistike potranje utvruje kolika je postotna
promjena turistike potranje, koja predstavlja zavisnu varijablu, u odnosu
na postotnu promjenu odreenog imbenika koji predstavlja nezavisnu
varijablu.
Elastinost turistike potranje mogue je mjeriti
u odnosu na sljedee promjene imbenika
turistike potranje:
cijenu odreene turistike usluge, a iskazuje se kao
cjenovna elastinost turistike potranje,
cijenu ostalih ovisnih turistikih usluga, a iskazuje se
kao unakrsna elastinost turistike potranje,
dohodak turista, a iskazuje se kao dohodovna
elastinost turistike potranje.
Cjenovna elastinost turistike potranje
Cjenovna elastinost turistike potranje predstavlja osjetljivost i
intenzitet promjene potraivane koliine turistikih dobara ili usluga
u odnosu na promjenu cijene tog dobra ili usluge uz pretpostavku da
su ostale varijable nepromijenjene.
Ukoliko se mjerenje cjenovne elastinosti turistike potranje vri pri
izrazito malim postotnim promjenama, koeficijent elastinosti
turistike potranje se izraava na sljedei nain
x
x
p usluge turistike cijene ) (poveanja nja promjena %
Q uslugom m turistiko za potranje ) (smanjenja poveanja %promjena
smanje
E
dx
=
x x
x x
x
x
x
x
dx
Q dp
p dQ
p
dp
Q
dQ
E = =
Tumaenje dobivenih vrijednosti koeficijenta cjenovne elastinosti
turistike potranje se zasniva na opim mjerilima pri emu se polazi
od pretpostavke da koeficijent moe biti jednak, manji ili vei od
jedan
Dva krajnja sluaja su kad je Edx = 0, tad je rije o savreno
neelastinoj turistikoj potranji, i kad je Edx = , pri emu je rije o
savreno elastinoj turistikoj potranji
Izmeu ova dva krajnja sluaja postoje situacije relativno elastine
turistike potranje, relativno neelastine turistike potranje i
jedinine elastinosti turistike potranje
Koeficijent elastinosti turistike potranje
najee primjenjuje metoda izraunavanja lune elastinosti
turistike potranje jer se ne raspolae s infinitezimalnim
promjenama u cijeni i opsegu potraivane koliine, nego
promjenama koje su mnogo vee.
Ukoliko bi se u takvom sluaju primijenila formula cjenovne
elastinosti turistike potranje u jednoj toki prilikom smanjenja i
poveanja cijena izmeu dvije toke na krivulji turistike potranje bi
se dobio razliiti rezultat
1 2
1 2
1 2
1 2
1 2
1 2
2
2
Q Q
p p
p p
Q Q
Q Q
p p
p
Q
E
dx
+
+

=
+
+

=
Izmeu pojmova cjenovne elastinosti turistike potranje, ukupnog
prihoda i graninog prihoda turistikog postoji izrazita sprega.
To proizlazi iz definicije ukupnog prihoda jer predstavlja umnoak
cijene i realizirane prodaje turistikih dobara ili usluga, dok granini
prihod mjeri promjenu prihoda turistikog poduzea po jedinici
prodaje turistikih usluga
Q p TR =
Q
TR
MR

=
Ukoliko je turistika potranja elastina Edx > 1, smanjenje cijene
odreene turistike usluge e izazvati porast potraivane koliine
to e rezultirati porastom ukupnog prihoda, dok je granini prihod
vei od 0.
Ako se radi o jedininoj elastinosti turistike potranje ukupan
prihod poduzea ostaje nepromijenjen, dok je granini prihod jednak
0, neovisno o smanjenju ili porastu cijene dobara ili usluga. U
Ukoliko je turistika potranja neelastina smanjenje cijena e
prouzrokovati pad ukupnog prihoda poduzea jer e doi do ispod
razmjernog porasta potraivane koliine turistikih dobara ili usluga,
a granini prihod je manji od 0
Odnos ukupnog prihoda turistikog i ugostiteljskog
poduzea i cjenovne elastinosti turistike potranje
Uzimajui u obzir probleme koji se javljaju tijekom godinjih razdoblja u
razdobljima van turistike sezone uspostavlja se odnos izmeu turistike
potranje i cijena turistikih usluga koji je najblii situaciji savrene
neelastinosti jer se ba u takvom razdoblju smanjenjem cijena ne utjee na
poveanje prodaja usluga turistikih i ugostiteljskih poduzea.
Unakrsna elastinost turistike potranje
Osjetljivost potranje za turistikim uslugama x, u ovom sluaju
noenja, na promjenu cijena drugih usluga y, na primjer noenja,
mjeri se unakrsnom elastinou turistike potranje, a izraunava
se na sljedei nain
Ukoliko je dobiveni koeficijent elastinost pozitivan broj rije je o
supstitutivnim dobrima ili uslugama jer promjene cijene i potranje
idu u istom smjeru.
O komplementarnim dobrima ili uslugama je rije kad je dobiveni
koeficijent negativnog predznaka jer jedna promjena cijene uzrokuje
suprotnu promjenu potraivane koliine, a ako je koeficijent
elastinosti jednak 0 rije je o neovisnim dobrima
x y
x x
y
y
x
x
dxy
Q dp
p dQ
p
dp
Q
dQ
E = =
Dohodovna elastinost turistike potranje
Osjetljivost potraivane koliine turista na promjenu razine dohotka
izraava se pomou dohodovne elastinosti turistike potranje
kojom se izraava omjer postotne promjene potraivane koliine
turistikih dobara i usluga i postotne promjene razine ostvarenog
dohotka turista uz pretpostavku da su ostale varijable konstantne.
Prema tome koeficijent dohodovne elastinosti turistike potranje
se izraunava na sljedei nain:
S obzirom da je kod turistikih dobara i usluga koeficijent
dohodovne elastinosti vei od jedan moe se zakljuiti da je onda
rije o skupini dobara koja se uvrtavaju u luksuzna dobra, to je u
uskoj vezi sa ivotnim standardom, navikama i kulturi potencijalnih
turista
x
x x
x
Idx
dIQ
I dQ
pI
dI
Q
dQ
E = =
VJEBA