1.

RAZVOJNA OBILJEŽJA TURIZMA

TURISTIČKI SUSTAV

Turizam
 jedan od najdinamičnijih svjetskih društvenih procesa i institucija s interaktivnim
sudionicima
 skup odnosa i pojava koji proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta ako
se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s istima nije povezana nikakva
privredna djelatnost (Hunziger i Krapf, 1942.)
 skup aktivnosti osoba tijekom njihovog putovanja i boravka u mjestu izvan uobičajenog
boravišta, i to bez prekida ne duže od godine dana, radi odmora odnosno zbog poslovnih i
drugih razloga (UNWTO)

Bazna turistička usluga turizma

 Turistički posrednici
 Hotelijeri
 Restorateri i ostali objekti usluživanja
 Prijevozna poduzeća
 Tematski parkovi
 Sportski sadržaji
 Prodaja suvenira
 Globalni distribucijski i rezervacijski sustavi

Komplementarna turistička usluga u turizmu

 Građevinarstvo
 Trgovina
 Obrt
 Prometne usluge
 Komunalne usluge
Svrha putovanja
 odmor i rekreacija (godišnji odmori, aktivno bavljenje sportom, posjet rodbini i
prijateljima, ostali razlozi iz zadovoljstva)
 poslovna i profesionalna putovanja (sastanci, konferencije, poticajna putovanja i
događanja (MICE))
 druge turističke svrhe (studijski, zdravstveni, tranzit, ostalo)

Destinacija - značajno mjesto koje se posjećuje tijekom putovanja (UNWTO)

 čimbenici receptivnosti (smještajni i drugi kapaciteti, infrastruktura, suprastruktura)
 čimbenici komunikativnosti (dostupnosti)
 čimbenici atraktivnosti (privlačnosti destinacije)
 aktivnost tijekom posjeta (događaji, doživljaji)
 raspoloživi paketi ponude (turističke agencije, turoperatori)
 pomoćne usluge (karte, osiguranja, transakcije s inozemstvom, turističke publikacije i
informacije, vodiči, vremenska prognoza, zabava, hrana i piće, šoping)

Infrastruktura – ceste, vodovodni sustavi, komunikacijske mreže, trgovačke mreže

(udovoljavaju željama domaćeg stanovništva i posjetitelja)
Suprastruktura - odgovor na turističku potražnju u obliku hotela, restorana, hotelskih bazena,
teniskih terena i drugih sadržaja

GLOBALNI TURISTIČKI SUSTAV

Međunarodni turizam Obilježja

Turist ''NOVI'' vs ''STARI''
Emitivno tržište
Receptivno tržište (destinacije)
Tranzitne regije i rijekovi
Međunarodne organizacije Vlade i politike u
turizmu
Motivi, potrebe, vrijeme, dohodak,
dominacija, doživljaji
Izvorište putovanja
Usluge smještaja, posredovanja, prehrane i
točenja pića, prijevoz, čuvanje stvari, zabava,
rekreacija, izleti, telekomunikacijske usluge,
zamjena novca, obrt, sport, trgovina…
Prometovanje iz zemlje polazišta ka
odredištu, doživljaj putovanja
Raspoloživi resursi, organizacije i ljudi,
utjecaji (politički, ekonomski, sociokulturni,
tehnološki, ekološki, etički)
Sektor smještaja
 Marriott, Hilton, Best Western, Howard Johnson…

Sektor hrane
 McDonald’s, Burger King, Pizza Hut, KFC, Wendy’s, Domino’s
 Alfredom’s (Rim), Maxim’s (Pariz), Le Cinq: hotel Four Seasons George V (Pariz), San
Rocco (Brtonigli) – Michelin zvjezdice

Turističke atrakcije
 Maratoni (Boston, New York), Oktoberfest (München), Karneval (Rio de Janeiro), Ljetne
i zimske olimpijske igre…

TURISTIČKO TRŽIŠTE

Suvremeni turizam - posljedica razvoja tehnologije, socioekonomskih utjecaja unutar društava

(poimanje slobodnog vremena i rast prihoda), otvaranja svjetskih ekonomija i liberalizacije
odnosa
Diskrecioni dohodak, tj. platežna sposobnost korisnika turističkih usluga i proizvoda osigurava
pokretljivost stanovnika s viškom raspoloživih financijskih sredstava

Pokretački Promotivne Socioekonomski Navike i

Utjecaji, težnje
čimbenici aktivnosti status vrijednosti
Preporuke,
Turistička motivacija
doživljaji, utisci
EMITIVNO
TRŽIŠTE
Turistički
posrednici
(turoperatori i
Međunarodno turističko tržište
turističke
agencije)
RECIPTIVNO
TRŽIŠTE
Raspoloživost
Prirodni i kulturni resursi
resursa
Imidž/brand Odnos cijene i kvalitete, pristupačnost, infrastruktura, suprastruktura, atraktivnost,
destinacije aktivnosti, gostoprimstvo
Sigurnost Standardi Lokalne zajednice
TURISTIČKO GOSPODARSTVO

Direktni elementi – prijevoz, smještaj, aktivnosti i atrakcije, distribucija proizvoda, pomoćne

usluge
Indirektni (podržavajući) elementi - prometna infrastruktura, komunikacija (Internet),
signalizacija, građevinarstvo, obrt i trgovina, javne usluge (voda, struja, toaleti, odvoz smeća,
kanalizacija)

ATRAKTIVNOSTI DESTINACIJA

Ekonomska distanca - povezuje se s vremenom i troškovima putovanja iz mjesta izvorišta u

mjesto boravka
Kulturna distanca - odnosi se na kulturnu različitost mjesta posjeta od izvorišnog mjesta
posjetitelja
Troškovi različitih usluga u destinaciji
Kvaliteta usluga
Efektivnost promocije i sezonalnosti

PRIMJER (HRVATSKA POPULACIJA)

 48% stanovnika putuje jednom godišnje s minimalno jednim noćenjem što je

2 056 746 x 1 = 2 056 746 putovanja
 10% stanovnika putuje dva puta godišnje s minimalno jednim noćenjem što je
428 488 x 2 = 856 976 putovanja
 6,3% stanovnika putuje tri i više puta godišnje s minimalno jednim noćenjem što je
257 093 x 3 = 771 279 putovanja
 Broj populacije koja putuje jednom godišnje/ukupna populacija x 100 =
= 2 056 746/4 284 889 x 100 = 48% (neto sklonost putovanjima)
 Ukupan broj putovanja/ukupna populacija x 100 =
= 3 685 001/4 284 889 x 100 = 86% (bruto sklonost putovanjima)
IZRAČUN SPOSOBNOSTI ZEMLJE U GENERIRANJU PUTOVANJA

1. Izračun indeksa zemlje u generiranju putovanja (broj putovanja koje zemlja generira u
ukupnom broju svjetskih putovanja
2. Populacija zemlje postavlja se u relaciju sa svjetskom populacijom
3. Dijeljenje rezultata prve razine s rezultatima druge radi dobivanje potencijalnog
generiranja indeksa zemlje (GPGI pokazatelj)

TEMELJNI CILJEVI U TURIZMU

 Osigurati generiranje putovanja čimbenicima ekonomije

 Razvijati turizam u svrhu maksimiziranja zadovoljstva posjetitelja (rast doživljajne
vrijednosti posjeta)
 Maksimizirati profite tvrtki koje pružaju dobra i usluge turistima
 Maksimizirati direktne i indirektne koristi za zajednicu ili regiju
 Razviti standarde usluživanja i prepoznatljivost

FUNKCIJA TURIZMA U GOSPODARSTVU

 Kreiranje novih industrija i aktivnosti

 Utjecaj na zaposlenost
 Porast urbanizacije
 Povećane zarade država u bilanci plaćanja, te ubrzanje razvoja nacionalnih ekonomija
 Redistribucija moći pomoću redistribucije kapitala razvijenih i nerazvijenih zemalja
 Multiplikativni efekti turizma
USPOREDBA OBILJEŽJA TRŽIŠNIH EKONOMIJA I TURISTIČKOG TRŽIŠTA

TRŽIŠNA EKONOMIJA TURISTIČKO TRŽIŠTE

Manje modifikacija unificiranih ponuda
Promjena želja, ali još uvijek dominantna
lojalnost potrošača
Rastuća tržišna segmentacija
Partnerstva i umrežavanje
Inovacije proizvoda i razvoj postojećih
Proširenje kapaciteta
Selektivno/alternativne turističke forme
Turizam specijalnih interesa
Kupovina putovanja putem interneta,
smanjena lojalnost, mogućnost usporedbe
ponuda veća, rijetkost ponovljenog posjeta
Multisegmentacija i snažna diversifikacija
Okrupnjavanje radi preživljavanja, visoka
integracija, snižavanje cijena, certifikacija i
standardizacija usluge (npr. TUI)
Maksimalna prilagodba zahtjevima klijenta
uvođenjem novih proizvoda (aranžmani
krojeni po mjeri, virtualne ture, mobilne
aplikacije umjesto turističkih vodiča…)
Rast alternativnih formi smještaja,
zelene/održive oaze odmora

EKONOMSKI UTJECAJI MEĐUNARODNOG TURIZMA

 Utjecaj na platne bilance zemalja

 Rast domaćeg proizvoda i nacionalnog dohotka
 Unapređenje međunarodne razmjene, odnosa, standarda
 Razvoj specifičnih znanja i organizacija dionika
 Doprinos izvozu
POZITIVNI I NEGATIVNI UTJECAJI

 Snažna polarizacija (regionalni princip)

 Utjecaj na poboljšanje međunarodnih odnosa i globalna humanizacija
 Pod utjecajem je političkih i gospodarskih kriza
 Transformacija i relativno brza revitalizacija
 Zapošljavanje velikog broja stanovništva
 Područje ''sive ekonomije''
 Područje primjene tehnoloških dostignuća, suvremenog dizajna i ambijentalne arhitekture
 Uključivanje u ponudu turizma doživljaja, događaja, turistička komodifikacija
 Snaga privlačenje međunarodnih investicija
 Izazivanje demonstracijskih efekata od strane lokalnog stanovništva slabije razv. zemalja
 Eksploatacija siromašnih zemalja i politička instrumentalizacija

MEĐUNARODNI TURISTIČKI RAZVOJ

 rano doba - prve civilizacije (Grčka, Rim, Azija)

 srednje doba - od 5. do 14. st. (hodočašća, istraživačka putovanja)
 doba renesanse - od 14. do 17. st. (edukativna putovanja, grand tour)
 industrijska revolucija - od 1750. – 1850. (razvitak gradova, parni stroj)
 moderni turizam - razvoj prometa, potrošnje, masovni turizam

MEĐUNARODNI TURISTIČKI DOLASCI (1950.-2020.)

TURISTIČKO POSREDOVANJE

Turoperatori i turističke agencije kao posrednici turističke ponude i potražnje oblikuju i

prilagođavaju turističku ponudu turističkoj potražnji.
Turoperatori - specijalizirani čimbenici za posredovanje između tržišta turističke ponude i
turističke potražnje, koji u svoje ime i za svoj račun kreiraju i organiziraju paušalna putovanja na
veliko
Turističke agencije - samostalne ili zavisne, regionalne, nacionalne, međunarodne, s mrežom ili
bez mreže poslovnica, emitivne receptivne ili kombinirane, detaljističke, grosističke ili
kombinirane
Paket aranžman - proizvod turoperatora (kreatora aranžmana) kroz ponudu nekoliko temeljnih
elemenata, i to ugostiteljskih usluga, prijevoza autobusa, broda ili zrakoplova (čarter) i ostalih
dopunskih usluga, osiguranja, izrade putnih dokumenata…
U partnerskom odnosu s turoperatorom (grosistom) poslovanje agencija (detaljista) vezuje se uz
manje rizike poslovanja.
Pojava interneta smanjila je potrebu za angažiranjem posrednika od strane klijenta, ali su se isti
održali na tržištu udovoljavanjem najrazličitijim zahtjevima klijenata.
Uloga agenata je posrednička, informativno savjetodavna, organizatorska i promotivna.

TUROPERATORI

Procesima okrupnjavanja turoperator omogućuje snižavanje cijena svojih usluga. Turističkim

paket aranžmanima diktiraju cijene i time su turizam učinili međunarodno profitabilnim. Posluju
po principu ekonomije obujma, žele postići zadovoljstvo klijenta nuđenjem usluge prepoznate po
kvaliteti te dobrim poznavanjem destinacije. Nastupaju kao dionici koji hotelijerima postavljaju
cjenovne uvjete temeljeno na pregovaračkoj moći kod popunjavanja istih. Na emitivnom
turističkom tržištu turoperatori funkcioniraju po principu anticipativne potražnje te formiraju
konzorcije.
Uključivanje velikog broja putnika u jedno putovanje po jedinstvenoj cijeni osigurava:
 Cijenu za željeni paket usluga povoljniji od zbira parcijalnih cijena (troškova) nego što bi
to klijent ostvario u vlastitom aranžmanu
 Korištenje svih ugovorenih usluga (all-inclusive ponuda)
 Sigurnost klijenata
  Osiguranje klijenata (turoperator je u međunarodna putovanja uveo pojam SAFETY &
SECURITY)
EKONOMSKE KORISTI I NEDOSTACI POSLOVANJA POSREDNIKA

Ekonomske koristi
 Povezivanje udaljenih krajeva i popunjenost zakupljenih kapaciteta
 Povećanje platne bilance država u kojima se nalaze i s kojima posluju
 Zapošljavanje lokalnog stanovništva kroz kupovnu moć turoperatora
 Organiziranje letova u udaljena i neistražena mjesta i tržišta
 Osiguranje, sigurnost i certifikacija putovanja
 Razvoj i povećanje kvalitete života u destinacijama

Ekonomski nedostaci
 Demografski efekt (neravnomjernost razvoja, pro-poor turizam)
 Devastacija pojedinih destinacija, tj. problemi održivosti zbog masovnog pristupa
 Poslovanje u zatvorenim sustavima (getoizirane zone)
 Podčinjeni položaj lokalnog stanovništva (niže zarade, odvajanja…)

PRILAGODBA ZAHTJEVIMA POTRAŽNJE

Vidovi prilagodbe
 Prilagodbe turističkih posrednika na izazove tržišta
 Pomoću destinacijskog menadžmenta
 Valjana javna (medijska) prezentacija
 Svjesnost o pojavi internet revolucije i prilagodba internet trendovima
 Konkuriranje poslovanje niskotarifnih prijevoznika

DESTINACIJSKE MENADŽMENT KOMPANIJE

Destinacijske menadžment kompanije (DMC) i destinacijske organizacije (DMO) kao i

aranžman lokalnog stanovništva stavljaju sve raspoložive resurse za održavanje turističke
potražnje aktivnom u smislu povećanja turističke potrošnje.
Turističke zajednice trebale bi biti podržavajući čimbenik razvoja turizma lokalne zajednice.
PERIODI POTRAŽNJE ZA TURISTIČKIM ARANŽMANIMA TUROPERATORA

ČARTER PRIJEVOZNICI

Čarter prijevoznici i dalje imaju nekoliko prednosti:

 Operativni troškovi su jednaki ili ispod onih “low-cost” prijevoznika
 Prodajni i distribucijski troškovi su blizu nule
 Faktor opterećenja iznosi 75% ili više
 Prodaja sjedala prema rasporedu putnika
 Putnicima nisu više privlačna putovanja bez ponude obroka
CIJENE TURA

Grosisti koji posluju s vlastitim zrakoplovima ili ugovaraju čarter (zakup zrakoplova za potrebe
odlaska u destinaciju) definiraju cijene tura prema jednom raspoloživom sjedalu temeljem
jednadžbe:
s = d×R / (d-1) L×N + t

s = trošak sjedala po jednom putovanju

d = broj polazaka
R = troškovi rotacije zrakoplova
L = faktor opterećenja
N = broj sjedala
t = porez zračne luke

PRIMJER IZRAČUNA CIJENE TURA

Jedan prijevoznik od 250 sjedala ima ugovor za time charter za 30 odlazaka. Rotacija je
kalkulirana na 40 000 novčanih jedinica, faktor opterećenja je 90% i porez zračne luke je 10
novčanih jedinica.

s = 30 x 40 000/29 x 0.9 x 250 + 10

s = 194

U obračun je uključen jedan let manje od realnog zbog tzv. “EMPTY LEG” efekta (zrakoplov pri
prvom letu odlazi iz destinacije prazan, te pri zadnjem letu odlazi u destinaciju prazan)
 2. TURIZAM U MEĐUNARODNOM POIMANJU

GLOBALIZACIJA I UTJECAJI NA DIONIKE

Međunarodni turizam razlikuje se od domaćeg turizma.

Međunarodni turizam podrazumijeva prelazak nacionalnih granica (kopnom, morem ili
zrakom) i provođenje barem jedne noći u inozemstvu, ali ne uzastopno više od dvanaest mjeseci.
Turizam globalne razine uključuje međunarodne sporazume u trgovini (privatni sektor) i javni
sektor (kroz turistička tijela).

DESTINACIJE U MEĐUNARODNOM TURIZMU

Inputi – prirodni, kulturni i ljudski resursi, znanje, edukacija, tehnologija

Turistički proizvod – bazni, očekivani, razlikovni (dodatne vrijednosti), prošireni (uređenje,
atmosfera)
Razine odgovornosti - nacionalne/međunarodne organizacije i politike, destinacijski
menadžment, lokalne sredine i očuvanje identiteta
Partnerstva - horizontalno, vertikalno, digitalno
Koncentracija, kooperacija, standardizacija, međunarodno brendiranje i konkurentnost
Činjenici utjecaja - Socio-kulturni, Tehnološki, Ekološki, Etički, Politički, Legislativni,
Ekonomski – STEEPLE model

ODMOR – ČIMBENICI

 Udaljenost zemlje
 Modernizacija prometa
 Klimatski uvjeti pojedinih destinacija
 Kulturne atrakcije
 Mogućnosti zabave
 Zastupljenost rezidencijalnog turizma
TRENDOVI EKONOMIJE

 Ekonomija razvijenog svijeta će rasti u periodu od najmanje narednih pet godina i bilo
koji poremećaj bit će kratke prirode
 Svjetska populacija će porasti na 9 milijardi do 2050. godine
 Rast informacijske industrije kreirat će društvo ovisno o znanju
 Globalna ekonomija će doživjeti snažnu integraciju
 Društvene vrijednosti će se rapidno mijenjati
 Mladi ljudi će polagati puno pažnje na ekonomski uspjeh
 Turizam i putovanja će rasti u sljedećem desetljeću
 Doživjeti ćemo daljnji rast konzumerizma
 Govorit će se o stabilnosti cijena nafte
 Izražena će biti osjetljivost za ekološka pitanja
 Industrijski razvoj izazivati će ekološku zabrinutost diljem svijeta

DEFINICIJA GLOBALIZACIJE

Globalizacija kao internacionalizacija - proces razvijanja prekograničnih odnosa između

zemalja, međunarodne razmijene te međuovisnosti ljudi iz različitih zemalja; opisuje rastući tijek
trgovine, kapitala i roba izvan granica nacionalnog gospodarstva prema snažnijoj, globaliziranoj
ekonomiji
Globalizacija kao liberalizacija - slobodan protok robe između zemalja u cilju stvaranja
otvorenog, bezgraničnog svjetskog gospodarstva tzv. “slobodnog trgovinskog” ili “bescarinskog”
gospodarstva
Globalizacija kao pojam univerzalnosti - svjetski proces širenja objekata i iskustva ljudi u
svim dijelovima zemlje (npr. Širenje upotrebe interneta, medija, itd.)
Globalizacija kao vesternizacija (zapadnjaštvo) ili modernizacija - proces amerikanizacije
gospodarstva; dinamičan proces koji širi društvene strukture kao što su kapitalizam i
racionalizam. Industrijalizacija diljem svijeta, uništava postojeće kulture i lokalne identitete.
Globalizacija kao deteritorijalizacija - mjesta, udaljenosti i granice ne postoje, povezivanje
udaljenih mjesta. Ono što se događa lokalno određuju vrlo udaljeni događaji.
EVOLUCIJA GLOBALIZACIJE

Proces evolucije
1. Prekogranična integracija
2. Fragmentacija lanca vrijednosti
3. Prelazak u novi lanac vrijednosti
4. Destinacijska diferencijacija

Dimenzije globalizacije – socijalna, kulturna, ekonomska

ASPEKTI GLOBALIZACIJE

Politička globalizacija – tržišno orijentiran pristup razvoju, trgovina i investicije su u potpunosti

liberalizirani, a prodor transakcionalnih korporacija značajno je povećan
Socijalni aspekt - proces uključivanja ljudi u jedno društvo, tj. proces kojim svijet postaje
“globalno selo”
Ekonomska točka gledišta - proces u kojem se smanjuju prepreke ekonomskoj razmjeni, tj.
stvara se jedinstveno ekonomsko tržište

GLOBALIZACIJA I UTJECAJI

Ekonomija - visoka kompetitivnost, horizontalno, vertikalno i digitalno povezivanje, strane

investicije, okrupnjavanje poslovanja, međunarodni turistički menadžment
Ekologija - klimatske promjene, globalno zatopljenje i utjecaji na turizam, posjetitelj + sektor +
zajednica + okoliš
Kultura - globalizacija kulture, kulturna komodifikacija, demonstracijski efekt (preuzimanje
navika i ponašanja posjetitelja), antagonizam (lokalnog i stranog), glokalizacija (globalni
manifest na lokalno)
Politika - regulacija zračnog prometa (zbog pojave niskotarifnih prijevoznika), pravilnici i
politike svjetskih organizacija u turizmu, ujednačavanje djelovanja na globalnoj razini, održivi
razvoj kao politika nacionalnih ministarstva, geopolitički utjecaji
Tehnologija - CRS/GDS, E-marketing/E-rezervacije, Web 2.0 i Web 3.0 alati (semantički web),
mobilna ekonomija, tehnološke inovacije u prometu, online agenti, uređaji/kartice za
identifikaciju korisnika, računovodstvo u oblacima
Ponašanje turista – neovisni, zahtjevni, želja za novim iskustvima i doživljajima, želja za
sigurnošću u destinaciji i osiguranje putovanja, visoka ekološka osviještenost, visoka
informatička obrazovanost, elastičnost na cijenu, regionalna putovanja, putovanja osobnim
vozilom, povratak prirodi, pronalaženje alternativnih oblika smještaja (umjesto hotelskih soba,
ruralni i zavičajni turizam), upoznavanje dalekih destinacija, osjetljivost za lokalno

STEEPLE MODEL

 Socio-kulturne promjene
 Tehnološke promjene
 Ekonomija
 Etika
 Politički čimbenici
 Legislativa
 Ekologija

TEHNOLOŠKE PROMJENE I PRIMJENA INOVACIJA

Putovanje postaje “roba široke potrošnje”.

 Informacijski i rezervacijski sustavi za zračne prijevoznike, hotele i atrakcije
 Raspored odlazaka za sustave prijevoza
 Pretraživačka mašinerija
 On-line putnički servisi
 Destinacijski menadžment sustavi
 Mrežna povezivanja i web portali
 Mjesta cjenovnog uspoređivanja

Primjena u kulturi – WHMnet - projekt započet 2007. od strane UNESCO-a te predstavlja

digitalnu knjižnicu svjetske kulturno-povijesne baštine
Primjena u hotelijerstvu – Starwood hotels - više od 90% hotelskih tvrtki ima osiguran pristup
internetu, a poslovni putnici zahtijevaju pristup internetu i printer uređaj u sobama
Primjena u agencijskom poslovanju – Opodo - prezentacija usluga online agenata koja djeluje
u 14 zemalja Europe
Primjena u agencijskom poslovanju – Thomas Cook - uvodi inovaciju “Pitanja i odgovori”,
“Izračun budžeta odmora” (web alati)
Inovacije - MakeMyTrip (SMS baza rezervacija autobusne karte za korisnike mobilnih uređaja,
Viator (rezervacije u pokretu (iz destinacija putem mobilnih uređaja))
ICT u turizmu - QR kodovi pričaju o zagrebačkim znamenitostima (TZG Zagreba započela je
ovakav način prezentacije turističkih cjelina (lokaliteta)), SABRE (kompjuterski rezervacijski
sustavi)
OTTI istraživanja tržišta (Američki ured za putovanja i turizam) - izdaje mjesečne podatke
o dolascima u državu i važne luke te mjesečni zračni promet
E-marketing i e rezervacije
Konstrukcije u graditeljstvu i suvremeni dizajn - “zelene fasade” hotela
Tehnologija kao most prema korisnicima - moderni terminali, povezanost željeznicom,
odvojene razine za putnike koji dolaze privatnim i komercijalnim vozilima, blizina parkiranja,
virtualni godišnji odmor
Materijali – lakši i izdržljiviji - staklo (osobito s boljim izolacijskim svojstvima)
Goriva - biogoriva
Alternativni izvori energije - 100% solarni hoteli, brodovi na solarni pogon
Sigurnost skeniranja, sigurnost prtljage - brže i preciznije provjere putnika u zračnim lukama,
sigurniji i brži sustav odvajanja prtljage
Konzultantske grupe

GLOBALIZACIJA

Globalizacija - proces prevladavanja povijesno nastalih granica (Altvater, Mahnkopf: 2008)

Globalizacija - pokretanje snaga svjetskog tržišta i ekonomsko slabljenje država (Martin,
Schumann, Camillier: 1997)
Globalizacija - podrazumijeva porast međusobne ovisnosti i integracije različitih ekonomskih
sustava na cijeloj zemaljskoj kugli (Desai: 2001)
Globalizacija - proces kojim se intenzivira konkurentnost na tržištu (Weizsäcker: 1999)
UNWTO

Globalni forum za sva pitanja u polju turizma, djeluje kao specijalizirana agencija Ujedinjenih
naroda. Članstvo je otvoreno za vladine agencije i korporacije te je jedino međuvladino tijelo
koje pruža članstvo u operativnom sektoru.
Koristi pridruženih članova
 Pristup bazama statističkih podataka (UNWTO knjižnica)
 Interakcija radi novih ideja i projekata
 Interakcija s vodećim kompanijama u svijetu
 Prepoznavanje proizvoda i usluga kao tržišne marke
 Razvoj komunikacije i razmjena informacija u branši
 Pozicioniranje na tržištu (društveno odgovorno poslovanje, održivi razvoj i razvijanje
svijesti o posljedicama klimatskih promjena)

GOSPODARSKE KORISTI I NEGATIVNI EKONOMSKI UTJECAJ

Gospodarske koristi
 Povećanje prihoda
 Zapošljavanje (direktno i indirektno)
 Integracija regionalnog razvoja
 Lokalni razvoj ekonomija (poljoprivreda, ribarstvo, građevinarstvo, obrt)
 Diversifikacija ponude (zabava, nuđenje autentičnog i izgradnja atraktivnosti)

Negativni ekonomski utjecaji

 Zakonodavstvo – uzrokuje ekonomske reperkusije
 Financijski troškovi (direktno i indirektno)
 Problemi zapošljavanja (nekvalificirana radna snaga, nemogućnost usavršavanja)
 Kompetitivnost s drugim sektorima
 Nepredvidivosti i promjene
ETIČNOST U TURIZMU

Cilj globalnog etičkog kodeksa turizma jest uspostava sinteze različitih dokumenata, kodova i
deklaracija iste vrste ili usporedivih težnji izdanih tijekom godina.
 Tolerancija i uvažavanje različitosti
 Čuvanje prirodnog okoliša i kulturnog nasljeđa
 Obrazovanje i učenje
 Pravo na putovanje, slobodno vrijeme i odmor, kao i na ravnopravnost
 Poštivanje lokalnog stanovništva
 Etičnost kod poslovnih ugovaranja
 Obveze svih zaposlenih u turizmu na poštivanje načela i kontrolu istih te upozorenje na
kršenje istih

Na turizam utječu tolerancija, kulturna razmjena, upoznavanje s drugima, stvaranje općeg dobra i
prijateljstva.
Etičnost u turizmu mora biti adresirana na sve sudionike procesa od ministarstva, turističke
industrije, lokalnih zajednica i turista.

POLITIČKI UTJECAJ TURIZMA, ZAKONODAVSTVO I PROPISI

Opći sporazum o trgovini uslugama (GATS) – multilateralni, međuvladin sporazum usluge

grupira u dvanaest sektora, od kojih jedan pokriva i usluge u turizmu
 Liberalizacija međunarodne razmjene turističkih usluga
 Promicanje domaćih i stranih izravnih ulaganja u turizam
 Osiguranje veće stabilnosti i predvidivosti državnih propisa i politika koje utječu na
turizam
PRAVILA I PROPISI

 Proizvodnji, distribuciji i marketingu turističkih usluga

 Pružanju turoperatorskih usluga preko granice
 Međunarodnim posjetiteljima
 Protoku međunarodnih hotelskih lanaca ili punom vlasništvu nad hotelskim lancima i
agencijama u drugim zemljama
 Aktivnostima turističkih vodiča i hotelskih menadžera
 Zračni prijevoz i komunikacije
 Izdvajanje i uklanjanje anti-konkurencijskih praksi u poslovanju, te ravnopravna
konkurentnost svih zemalja
 Mogućnost stranih tvrtki za spajanje ili preuzimanje lokalnih (domaćih) turističkih
poduzeća
 Veći pritisak na tečaj s implikacijama na realne plaće, cijene zemljišta i drugih resursa
 Nemogućnost državnih tijela u ublažavanju ili ograničavanju utjecaja odljeva domaće
zarade od izravnih stranih ulaganja

KLIMATSKE PROMJENE I ODRŽIVOST U GLOBALNOM OKRUŽENJU

Porast razine mora, promjena morskih struja, ubrzano topljenje leda

Gubitak biološke raznolikosti, promjene prirodnog i izgrađenog okoliša povezanog s turizmom,
zdravstvene implikacije toplinskog stresa, širenje tropskih bolesti

FAZE NEGATIVNIH UTJECAJA

Početna faza - pogoršanja stanja okoliša ili posljedica neplaniranog razvoja

Trajna ili privremena stanja - terena, životinjskog/biljnog svijeta
Veliki i mali razmjeri promjene - golf terena, turističkih naselja, uništenja puteva
VRIJEDNOST MLADIH U TURIZMU

Procjena - 20-25% međunarodnih putovanja u 2012. godini je vezano uz omladinska putovanja

 Postavljanje trendova putovanja
 Doprinos održivom turizmu
 Doprinos eliminiranju siromaštva
 Promicanje odgovornih navika putovanja
 Manja dnevna potrošnja, putovanje od nekoliko tjedana i duži boravak
 Mladi ljudi koji u kasnijoj dobi mogu biti poželjniji posjetitelji

“BACKPACKERS” / “FLASHPACKERS”

Backpackers – mladi, koriste sofisticirane tehnologije, socijalno osjetljivi, “više globalni”

Flashpackers - program se temelji na zahtjevima temeljnih principa poslovanja tržišta putnika sa
naprtnjačama (ruksacima)
Base backpackers - brend pokrenut od strane Accor Hotels, idejni koncept - ponuda vrhunske
usluge po povoljnim cijenama s kvalitetnim sadržajima i paketima s obiljem zabave

PREDVODNICI EKOLOŠKIH INICIJATIVA

1. TOI / “Turoperator incijative” UNEP (Inicijativa za održivi razvoj)

2. ANUR, nizozemski posrednik, FTO /ABTA /UK travel
3. Individualni turoperatori (Hotel Plan, Hotelplan Group – Švicarska, uključuje: Hotelplan
Suisse, Hotelplan UK, Hotelplan Italy, Interhome, Travelwindow…)
NAPREDOVANJE I OHRABRIVANJE INICIJATIVA

 Proces učenja
 Unapređenje horizontalne i vertikalne koordinacije i integracije
 Poticanje vlasništva, transparentnosti i uključenosti u inicijative
 Formiranje vijeća i mehanizma vrednovanja
 Revizija strategija
 Balansiranje između tri ključne dimenzije nacionalnih Vlada (vodstvo, vlasništvo, princip
“od dolje prema gore” i “od gore prema dolje”)
 Povezanost nacionalnih strategija održivosti sa EU politikama
 Lekcije (poruke) za buduća djelovanja na europskoj razini (izazovi)

LJUDSKI RESURSI – IZAZOV

 stalna potreba za novim vještinama zbog promjene trendova

 poteškoće u privlačenju najboljih djelatnika, njihovo zadržavanje i razvijanje vještina
tijekom cijele godine
 nemogućnost djelovanja bez adekvatnog kadra i vještina jer isto otežava turistički rast

Globalizacija je pomogla uvesti tzv. “gospodarstvo znanja”.

Turizam je vodeći sektor kod usvajanja informacijskih i komunikacijskih usluga.
Turist je u fokusu zbivanja u kojem on sam bira usluge prema svojim potrebama.
Dionici koji se najučinkovitije pozicioniraju u vrijednosnom lancu, osigurat će kvalitetne
informacije i kvalitetan kadar.
 3. STATISTIČKI POKAZATELJI U MEĐUNARODNOM
TURIZMU

KVANTITATIVNI PODACI

1. Broj smještajnih jedinica - postelja prema strukturi

2. Broj turističkih dolazaka
3. Broj turističkih noćenja
4. Devizni priljev po osnovi međunarodnog turizma

KVALITATIVNI PODACI

Podaci o aspiracijama, stavovima, preferencijama i dr.

Istraživanja trendova u turizmu provode se putem:
 IPK: European Travel Monitor, WTM
 Njemački ADAC
 ETC: Tourism trends for Europe
 UNWTO: Tourism Visions, Tourism trends
 Pisa Forum/ITB report, Travel Trends Report
 EU: Eurobarometer
 Britanski statistički ured BTT- IPS (Velika Britanija)
 Tomas – Stavovi i potrošnja turista u Republici Hrvatskoj

ČETIRI OSNOVNA TIPA ODNOSA

1. tip - saldo turističke i platne bilance negativan, turistička bilanca dodatno potencira
negativan saldo platne bilance
2. tip - saldo turističke platne bilance negativan, a platne pozitivan, turizam djeluje na
smanjenje pozitivnog salda platne bilance
3. tip - platna bilanca je negativna, ali je saldo turističke bilance pozitivan, zemlje koje su
turistički razvijene, ali ne i industrijski
4. tip - pozitivan saldo turističke i platne bilance, turizam doprinosi povećanju ukupnog
pozitivnog salda ukupnih odnosa sa inozemstvom
TRENDOVI TURISTIČKIH TRŽIŠTA

Trendovi imaju uzročno-posljedičnu vezu s liberalizacijom usluga s područja turizma i ogledaju

se u:
 Tendenciji gospodarske gravitacije prema istoku
 Manjem rastu na zapadnim tržištima
 Porastu regionalnih i domaćih putovanja
 Međunarodnom brendiranju destinacija koje se prepoznaje po atrakcijama/doživljajima

TRENDOVI U TURIZMU EUROPSKE UNIJE

 Porast stanovništva s posebnim potrebama

 Individualno planiranje putovanja i uključenost starije dobne skupine
 Promjene uloga turističkih posrednika
 Porast broja mlađe populacije u putovanjima
 Raznolikost usluga i kvaliteta
 Viši stupanj edukacije potražnje
 Putovanja u udaljene destinacije kao i kraći (vikend) odmori

HRVATSKA PREMA KONKURENTNIM ZEMLJAMA OD 1990.-2020. GODINE

TURIZAM U EUROPSKOJ UNIJI

Najveći broj zemalja Mediterana s aspekta konkurentnosti gubi postotke rasta inozemnih gostiju
zbog Turske. Dugoročno bi mogla prestići Španjolsku i postati vodeća destinacija Europljana za
odmor.
Hrvatska - problem je velika zastupljenost kampova, privatnog smještaja i hotela nižih
kategorija
Razlozi nepostojeće konkurentnosti hrvatskog turizma - društveno okruženje i ograničenje
industrije

TURISTIČKA SATELITSKA BILANCA ŠPANJOLSKE

Turistička satelitska bilanca – bilanciranje učinaka iz turizma, tj. predstavlja izračun ukupnog
financijskog učinka turističkih putovanja i različitih oblika turističke potrošnje na gospodarstvo
zemlje
Doprinos turizma BDP-u u Španjolskoj 2010. iznosio je 15,3%, a 2020. očekuje se pad na 14,6%
Očekuje se pad zaposlenosti sa 17,1% u 2010. na 16,7% do 2020.
Blagi porast očekuje se jedino u području investicija u turizam na koje u 2010. otpada 13,4%, a
do 2020. će narasti na 13,5%
Španjolska je destinacija koja razvoj temelji na ispravljanju vlastitih pogrešaka zbog prijašnjeg
fokusa razvoja turizma bez alternative.

TURISTIČKA BILANCA HRVATSKE

Hrvatski turizam čini tek 1% međunarodnog turizma.

Ulazak u EU – usklađivanje poslovne aktivnost s europskom politikom i strateškim smjernicama
U Hrvatskoj je teško dobiti točne podatke za izradu TSA dokumenta jer ne postoji jedinstvenost i
suradnja među različitim institucijama koje se bave praćenjem turističke statistike.
2010. godine udio turizma u BDP-u iznosio je 24,8%, a do 2020. očekuje se porast na 29.4%
Najmanja stopa rasta očekuje se za javnu potrošnju za turizam, tek 1,1% što ukazuje na
oslanjanje na privatni sektor u budućnosti.
MJERENJE KONKURENTNOSTI TURIZMA

TTCI nastoji mjeriti čimbenike i politike koje su atraktivne za razvoj svakog T&T po zemljama.
Tri podindeksa - T&T regulatorni okvir, T&T poslovno okruženje i infrastruktura, T&T ljudski,
kulturni i prirodni resursi
 Politika pravila i propisa
 Održivost okoliša
 Sigurnost i zaštita
 Zdravlje i higijena
 Prioriteti T&T
 Infrastruktura zračnog prometa
 Infrastruktura kopnenog prijevoza
 Turistička infrastruktura
 Konkurentnost cijena u T&T sektoru
 Ljudski resursi
 Sklonosti T&T
 Prirodni resursi
 Kulturni resursi

OBILJEŽJA HRVATSKOG TURIZMA

 Nedovoljna diferenciranost proizvoda i usluga

 Pomanjkanje inovativnih i kvalitetnijih sadržaja boravka gostiju
 Rast temeljen ponajviše na ekspanziji obiteljskog smještaja u kućanstvima
 Nedostatak kvalitetne hotelske ponude praćen nedovoljnom investicijskom aktivnošću
 Nedovoljno dobra povezanost zračnim i morskim putem
 Statičan sustav nacionalnog marketinga, orijentacija ka ruskom tržištu koje gubi zbog
viznog režima – bez adekvatne zamjene tržišta
 Premalen broj globalno brendiranih destinacija
 Neadekvatna destinacijska turistička infrastruktura
 Naslijeđena orijentacija lokalnog stanovništva prema sezonskom poslovanju
PROJEKCIJE TURISTIČKOG TRŽIŠTA

Sjeverna Amerika
 Polovica međunarodnog turizma između Sjedinjenih Država i Kanade ili Meksika
 Odlazak američkih turista u Europu i Europljana na američki kontinent

Centralna i Južna Amerika

 Pozicioniraju se kao prirodne (eko) destinacije, pojačava se trend posjeta kulturnim
atrakcijama

Karibi
 3% međunarodnih turističkih dolazaka
 Destinacija lider za kružna putovanja (na ovom teritoriju odvija se polovina kruzing
putovanja u svijetu (80% putnika na kruzerima – američki gosti)

Srednji Istok
 Na međunarodnom turističkom tržištu ima reputaciju promjenjivosti i opasnosti
 Rast se pripisuje razvoju novih atrakcija (Al Arab Hotel u Dubaiju...)

Afrika
 Sunce i predivne plaže, egzotične životinjske vrste
 Tek 4% međunarodnih turista i 2,5% profita, a trećina putovanja Maroko, Tunis i Alžir

Europa
 Kontinent doživljava sporiji rast turizma
 Sjeverna i Južna Europa doživljavaju veći rast od prosjeka zbog dolaska azijskih turista u
Njemačku i zemlje Skandinavije dok ostali preferiraju plaže Mediterana

Hrvatski turizam
  Budući razvoj – poticanje što boljih povezivanja Hrvatske i zemalja s većom
populacijom, čime će se stvoriti veće održive koristi u potražnji potencijala
 Potražnja će reagirati na recesijske udare

4. PARTNERSTVA U TURIZMU

DESTINACIJSKI MENADŽMENT

Suradnja i partnerstvo predstavljaju osnove upravljanja u međunarodnim okvirima turizma.

Potrebno je upravljati destinacijama radi kompetitivnosti istih u međunarodnom okruženju.
Sa strane gospodarstva mora postojati neophodna doza fleksibilnosti menadžmenta spram
vlastite odgovornosti za preuzeti rizik.
Primjena menadžmenta u gospodarstvu svodi se na ljudsku aktivnost.
Direktni stil - pozornost na činjenicama i ekspertizi, podacima i centrima znanja, ne ma potrebe
ni vremena za širim uključivanjem znanja dionika radi donošenja odluka i pravila javnog sektora
Uključujući stil - razvoj interdisciplinarnih znanja, javni sektor kooperativno tijelo
Samo-regulatorni stil - udruživanje, pronalaženje moderatora mreža, razvoj znanja, vertikalno i
horizontalno povezivanje
Destinacijski menadžment podrazumijeva usklađivanje razvoja viših turističkih sustava s nižim
sustavima. Suradnja mora biti odraz težnje za ekonomskom, socijalnom i suradnjom vezano uz
okoliš, tj. Interakcijom radi postignuća zacrtanih ciljeva. Suradnja grupa kao autonomnih dionika
koji imaju istu problemsku dilemu, odražava se kroz interaktivni proces upotrebljavajući ista
pravila, norme i strukture. Suradnjom se ostvaruju političke, formalne i institucionalne mreže.

MODEL ORGANIZACIJA DESTINACIJSKOG MENADŽMENTA

ORGANIZACIJE ZA DESTINACIJSKI MENADŽMENT

 Razvoj strategije i planiranje upravljanja destinacijom

 Razvoj integralnih turističkih proizvoda
 Brendiranje i promocija destinacije
 Istraživanje turističkog tržišta
 Koordinacija i zastupanje interesa dionika javnog, privatnog i civilnog sektora
 Osiguravanje održivosti destinacije
 Valorizacija kulturno povijesnog nasljeđa (inventar atrakcija)
 Menadžment turističkih atrakcija
 Kontrola nad provedbom razvoja

REGIONALNA INTEGRACIJA – TREND ILI PREŽIVLJAVANJE

U hrvatskom turizmu se destinacijskim menadžmentom bavi javni sektor, tj. privatni sektor, tj.
nositelji ponude.
 Lokalna internacionalizacija i regionalna suradnja promiče izravna ulaganja, niže
prijevozne i transakcijske troškove, smanjenu proizvodnju i distribuciju troškova kroz
razvoj ekonomije razmjera
 Lokana internacionalizacija i regionalna suradnja olakšava i osigurava regionalni
gospodarski razvoj i konkurentnost
 Sub-regionalna područja ne pružaju samo više konkurentsko okruženje, već omogućuju
razvijanje jedinstvenosti i osebujnosti regije
PARTNERSTVA U TURIZMU

Prednosti
 Veliki broj dionika
 Interakcija DMO i DMC čimbenika
 Olakšana implementacija aktivnosti
 Poticanje konkurentnosti
 Inovativnost, kvaliteta usluge, standardizacija, certifikacija
 Obrazovanje, širina znanja
 Taktike pregovaranja
 Koordinirano djelovanje u turizmu
 Održivo/odgovorno ponašanje
 Mogućnost snižavanja cijena zbog visoke integracije
 Osjetljivost prema lokalnom

Nedostaci
 Teškoće prilagodbe dionika i osjećaja važnosti svih
 Pojava komunikacijskih konflikata
 Nedovoljno raspoloživih resursa kao posljedica nedovoljne specijalizacije
 Smanjena moć pojedinih dionika/nezainteresiranost (političke odluke i sl.)
 Izlazak iz grupacije (preuzimanje dosjea klijenata i sl.)
 Smanjena kontrola zbog velikog broja sudionika u lancu
 Udaljavanje od ključnih pitanja razvoja
  Neznanje o odgovornosti i smanjena kontrola prilikom implementacije
 Smanjena fleksibilnost u kriznim situacijama
 Nesigurnost prema budućim djelovanjima
 Gubitak svrhe i pokriće tržišnom markom

UNWTO CERTIFIKATI

UNWTO dodjeljuje certifikate za angažman političkih tijela u suradnji dionika unutar

destinacijskog menadžmenta i unapređivanju razvoja.
Poticanje održivog razvoja, unapređivanje i razvoj projekata, promoviranje aktivne uključenosti
dionika, primjeri “dobre prakse”, investiranje u ljudski kapital i trening.
Blackstone River Valley (USA), The State of Tabasco (MEXICO), San Martin de Los Andes
(ARGENTINA), KwaZulu-Natal (AFRICA), The City of Valenzia (Spain), Cancun (MEXICO)

UTJECAJNI NA OBALNA PODRUČJA

 Obalni razvoj
 Obalna poljoprivreda
 Obalna erozija i naplavljivanje
 Obalni turizam i rekreaciju
 Obalnu industriju, luke i pristaništa
 Industrija ribolova i akvakulture
 Kvaliteta vode
 Podvodna energetska i rudna bogatstva

PROBLEMI RAZVOJA TURISTIČKIH PREDJELA OBALNOG PODRUČJA

HRVATSKE
  Neodređeno konkretizirani prioriteti razvoja turizma u jedinicama lokalne samouprave
 Turistički predjeli nisu planirani konceptualno, već po logici zauzimanja neizgrađenog
prostora
 Nedostatna sektorska istraživanja u postupku izrade poslovnih planova
 U poslovne planove nisu uključeni turistički smještajni kapaciteti u domaćinstvima koji
čine više od polovice ukupne turističke ponude
 Programi uređenja turističkih predjela su istovrsni i ne ističu lokalne osobitosti
 Planiranje luka je složeno zbog neujednačenih određenja i tumačenja prave uporabe
prostora

RAZVOJ OBALNOG TURIZMA

Odvijanje turizma na obalnim područjima vrši pritisak na lokalne resurse koji su oskudni

Povećane potrebe izazivaju povećanje otpada i probleme s održivošću

Neodrživost obalnog turizma

Planiranjem infrastrukture i suprastrukture koja ne ugrožava prirodna staništa biljnih i

životinjskih vrsta i aktivnošću turista u destinaciji, može se osigurati veći stupanj zaštite, tj.
poslovanja na odgovoran način.
Razvoj obalnog turizma temelji se na strateškom planiraju rasta u skladu s prihvatnim
kapacitetom područja.

PROCES RAZVOJA

Prema UNEP-u proces razvoja se sastoji od tri temeljne faze:

Opisna faza - vezuje se uz fizičke, ekološke, političke, socijalne i ekonomske karakteristike
prostora u kojem se turizam odvija
Faza procjene - Opisuje buduće, tj. moguće modele razvoja turizma te se izračunava
prihvatljiv utjecaj turizma na političko-ekonomske, fizičke i socio-kulturne odrednice područja
Strateška faza

ALTERNATIVNI SCENARIJI U FAZI PROCJENE

Polazni scenarij - opisuje zatečeno stanje i predviđa što će se dogoditi ako se nikakva (dodatna)
razvojna aktivnost ne poduzme
Scenarij maksimalne zaštite - zaštita resursa i strogo ograničenje razvoja turizma
Scenarij intenzivnog rasta - rast turizma, uz vrlo mala ograničenja bilo koje vrste

ODRŽIVI RAZVOJ

Dobar primjer – Ekvador

Loš primjer – Crna Gora
Turisti prepoznaju ulaganje napora u postavljanje ploča i oznake čistoće plaža putem “Plavih
zastava” i prilagodbu hotela standardima.
Integracija Republike Hrvatske u MedPAN i AdriaPAN pomaže poticanje razmjene podataka,
primjera dobre prakse i rješavanja problema vezano uz menadžment zaštićenih morskih
područja.

INTENZIVIRANJE TURISTIČKOG RAZVOJA – BENIDORM, ŠPANJOLSKA

Preizgrađenost destinacije, velika gustoća posjeta na malom prostoru, gubitak lokalne vrijednosti
Usmjeravanje razvoja konceptom “prijateljstva s okolišem” (eco friendly destination) –
djelomično je ublažena šteta prouzrokovana masovnošću turističkih dolazaka
Nude se lokalni proizvodi, reciklira se otpad, infrastruktura i suprastruktura djeluju temeljem
niske energetske potrošnje…

NISKO INTENZIVIRANJE RAZVOJA – GALAPAGOS

 Tradicionalno, putovanje (međunarodna hipermobilnost) nije prijatelj s okolišem

  Koristi goleme količine energije, vode, robe široke potrošnje, a rijetko i luksuznih
predmeta = ignoriranje ekoloških posljedica svojih potrošača
 Turizam kružnih putovanja koja mora voditi računa da se prema destinacijama odnosi na
manje operativni, a više ekološki prijateljski način

Utjecaj na okoliš obalnih područja se mora promatrati i s aspekta visoko razvijene kruzing
industrije (8,7 mil. putnika 2000. god. te čak 55,7 mil. 2012.)

KRUŽNA PUTOVANJA I POVEZIVANJE S POSREDNICIMA

Kružna putovanja su u porastu te ponuda premašuje rast potražnje zbog narudžbi za izgradnjom
“super brodova”. Turizam kružnih putovanja je primjer partnerstva u turizmu zbog
neelastičnosti, komplementarnosti (zbog više različitih iskustava) i heterogenosti.
Brojne turističke agencije su se specijalizirale za rezervacije krstarenja. Tradicionalno, tvrtke se
oslanjaju na rezervacije krstarenja putničkih agencija i tiskane brošure za prodaju krstarenja.
Operatori kružnih putovanja mogu formirati saveze s drugim pružateljima usluga odmora..
S aspekta starije populacije (Baby boomer) tražen je luksuz i bogatstvo koje im tržište luksuznih
linija kružnih putovanja može pružiti. Preferiraju putovanja izvan sezone te očekuju pomoć oko
prtljage i organizacije prijevoza.
Last minute ponude učestale su metode upravljanja poslovnim rezultatom s ciljem popunjavanja
kapaciteta.
Kruzing putovanja više nisu povezana samo uz stariju populaciju, iako i dalje starija populacija
predstavlja motiv za produženje sezone.

PUNUDA NA TRŽIŠTU KRUŽNIH PUTOVANJA

 Obiteljski kruzeri
 Kruzeri za individue
 Riječni kruzeri
  “No fly” kruzeri
 Istraživački kruzeri
 Avanturistički kruzeri
 “Cruise & Stay” punude
 “Fly & Cruise” ponude
 Kratki odmori
 Kruzeri za starije
 Kruzeri za luksuz
 Specijalni događaji
 Specijalizacija kroz “Spa & Wellness” ponudu
 MICE specijalizacija ponude
 Tematski (golf, zabavni, romantični, gourmet, last minute, Disney…)
 Sezonalni
 Za “prvi doživljaj putovanja morem” – početnički
KAMPING TURIZAM

Trendovi u razvoju kamping turizma pomiču se u pravcu diferencijacije i pronalaženja novih

tržišnih pozicija.
Nekadašnji turizam (4S) – sun (sunce), sea (more), sand (pijesak), seks (''ljubav'')
Današnji turizam (6E) - experience (doživljaj), excitement (uzbuđenje), escape (bijeg),
education (obrazovanje), entertainment (zabava), ecology (ekologija)
Glamping - uvođenje novih i inovativnih vrsta smještaja
Camping as retreat - kamping kao utočište (bijeg od svakodnevnice)
Extreme camping -
Cocooning camping - kamping kao potraga za toplom zaštitom od vanjskog nesigurnog
okruženja
Family togetherness - kamping kao idealan oblik odmora za cijelu obitelj
Garden Eden camping - kamping kao ideja doživljaja “rajskog vrta”
Naturizam, LGBTIQ kampovi i sex camping - naturizam kao povratak prirodi, segmentirani
kampovi za pojedine skupine istih seksualnih orijentacija ili sex kamping kao dio naturističkih
kampova
Gotovo 26% hrvatskog turizma su kampovi. Prema ADAC-u, u Europi postoje 34 vodeća kampa
(dva iz Hrvatske: Zaton i Lanterna). Vodeće kampove karakteriziraju iznimna kvaliteta i
standardi, razvijanje brenda, zajednički marketing, rezervacijski sustav i vlastita kartica.
Kamping menadžment ima zadaću upravljati promjenama kamping proizvoda što uključuje
poznavanje trendova u razvoju kamping turizma i primjenu inovativnih rješenja.
Partnerstvo dionika moguće je kroz povezivanje kamping turizma s klubovima i kamping
organizacijama (FIC, INF), nacionalnim udrugama kampista (UKH), turoperatorima (prodaja
kamping parcela), proizvođačima kamping opreme.

TUROPERATORSKE INTEGRACIJE

Vertikalna i horizontalna integracija simbol su poslovanja suvremenih turističkih posrednika.

Horizontalna integracija - predstavlja kontrolu kompanije nad kompanijama iste razine u
distribucijskom lancu ili u istoj industriji
Vertikalna integracija - podrazumijeva povezivanje više različitih ponuđača usluge u lancu u
svrhu zadovoljenja krajnjeg korisnika, tj. stvaranje dodatne vrijednosti. Ostvaruju se uštede za
turističko posredovanje kao i za dobavljača
Budućnost turizma odvijati će se na način da će velike kompanije integracijom postajati sve
veće, male će preživljavati, a srednje biti istisnute s tržišta.

KRIZNI MENADŽMENT

Organizatori putovanja ulagati će velike napore u smjeru optimalnog funkcioniranja kriznog

menadžmenta, svjesni činjenice da se konkurentska prednost stječe osiguravanjem sigurnog
putovanja.
Prevencija krize – moguća je planiranjem i implementacijom strategije
Izbjegavanje krize - kroz rana upozorenja i prilagodbe
Suočavanje i korištenje instrumentarija radi bolje pripreme za buduće akcije
Primjeri kriznog menadžmenta
 Pad leta tvrtke Luxair Fokker 50, 2002. godine (poginulo je 20 putnika, na web stranicu
postavljene su informacije o nastradalima i poruke za medije i time je turoperator
minimizirao i zaštitio sebe i vlastiti kredibilitet)
 Pad zrakoplova 1996. godine (stradalo je 189 osoba, Nacionales Boeing 757 koji je bio
planiran za ovaj let zamijenjen je za Brigenair Boeing 757, objavljeno je pismo garancije
kojim potvrđuje da ne koristi drugi zračni prijevoz osim usluga koje su navedene u javno
objavljenim materijalima, što i danas čini)

VODIČ ZA SLUČAJ KRIZNIH SITUACIJA

Ponašanje prije krize

 Priprema plana
 Promotivne aktivnosti
 Pregled sustava sigurnosti
 Priprema istraživanja

Ponašanje za vrijeme krize

 Komunikacija
 Slanje promotivne poruke
 Sigurnost operacija
 Istraživanje situacije

Djelovanje nakon krize

 Komunikacijska vjerodostojnost
 Valjana promocija
 Unapređenje mjera sigurnosti
  Korištenje saznanja radi budućih reakcija

SIGURNOST

Sigurnost će postati dominantna kategorija odabira destinacija, prijevoznika i posrednika.

Ni jedna on-line turistička agencija ne može zamijeniti izravni kontakt koji klijentu ulijeva
sigurnost i organiziranost turoperatorskog posla. On-line agencije su u odnosu na one klasičnog
tipa okarakterizirane većom varijacijom cijena te značajno povećanom fleksibilnošću i
mogućnostima prilagođavanja zahtjevima tržišta. Pregled se odnosi na smještaj, najam vozila,
pregled izleta te ostale fakultativne ponude

PREPORUKE ZA PONAŠANJE PRI POJAVI KRIZNE SITUACIJE NA GLOBALNOJ

RAZINI

 Pokušati povezati više narušenih elemenata destinacije (vlasti, turističke agente i dr.) radi
koordinacije nastalog stresa
 Kreiranje okruženja radi planiranja sigurnosti i osiguranja za budućnost čime se klijentu
ukazuje na pojačanu brigu o principima sigurnosti i pokriću istih
 Uspostava kriznog menadžmenta od strane vlade uz pomoć međunarodnih turističkih
organizacija
 Povezivanje s zračnim prijevozom i davanje značaja istima radi zajedničkog
prevladavanja problema (osobito važno za otočne zemlje ili one razvedene obale)
 Ponovna izgradnja destinacijskog brenda koji je narušen, isticanje raspoloživih resursa,
tipiziranje destinacije
 Predstavljanje brenda prema tržištima izvorištima i porast svjesnosti o brendu temeljem
uspostavljenih partnerstava
 5. EUROPSKE DIREKTIVE I RAZVOJNE INICIJATIVE

EUROPSKE DIREKTIVE O TURIZMU

Pad tradicionalnog zračnog prijevoza i porast kombinacija u segmentu prijevoza željeznica/brod.

2011. Europljani rezervirali više od 400 mil. međunarodnih putovanja.
2013. 51% međunarodnih dolazaka.
Turizam Europe obilježava stabilnost jer je gotovo 84% putovanja unutar kontinenta.
Smanjenje sezonalnosti – upozorenja na utjecaj prometa u turizmu – kvaliteta zapošljavanja –
stimuliranje održivosti – poticanje društvenog rasta i kvalitete življenja

RAZVOJ TURISTIČKOG SEKTORA

 Rješavanje pitanja stvaranja novih radnih mjesta i zapošljavanja

 Rješavanje problema lokalnog i regionalnog gospodarskog rasta
 Rješavanje provedbe načela održivog razvoja
 Rješavanje pitanja kako koristiti kulturnu baštinu i baštinu prirode za turizam,
zadržavajući pritom jedinstvenost
 Rješavanje problema društvenih skupina i međunarodne komunikacije, tj. pomoći
formiranju europskog identiteta

DJELOVANJE JAVNE POLITIKE

1986. Savjetodavni odbor za turizam EK, ured zadužen za statističko praćenje statističkih
podataka turizma
1990. EK poriče održavanje Europskih turističkih foruma
1992. “Rio process” = AGENDA 21, plan zajedničkih aktivnosti u turizmu
1994. Zelena knjiga o ulozi Unije u turizmu, 1997. dokument “Razvoj turističkih potencijala za
povećanje zapošljavanja”
2001. Dokument “Radimo zajedno za budućnost Europskog turizma”
2003. Zajednica za održivi turizam TSG (Tourism Sustainability Group) sastavlja dokument
Agende 21 na europskoj razini
2006. Nastaje obnovljena europska politika za jačanje partnerstva u turizmu
2010. “Novi politički okvir za turizam Europe”, “Madridska deklaracija”

AKCIJE ZA POSTIZANJE CILJEVA NOVIH EUROPSKIH POLITIKA

 Poticanje konkurentnosti europskog turističkog sektora

 Promoviranje razvoja održivog, odgovornog i visokokvalitetnog turizma
 Stvaranje imidža EU kao kvalitetne i održive destinacije
 Maksimiziranje potencijala EU politika i instrumenata za razvoj turizma

INICIJATIVE

LEONARDO - poboljšanje vještina i znanja programima za obrazovanje

ERASMUS - poboljšanje profesionalnih znanja i mobilnosti
CALYPSO - ublažavanje visokog vršnog opterećenja destinacija, tj. sezonalnošću
EDEN - stvaranje mreže europskih destinacija izvrsnosti koje se vrši prema tematskim
skupinama
NECSTouR - integracija europske regije na temu održivog i konkurentnog turizma

DIREKTIVE S UTJECAJEM NA TURIZAM

Daju se upute o slobodnom kretanju životinja iz svih zemalja članica uz pratnju vlasnika i dokaz
o cijepljenju protiv bjesnoće, uz upute koje zemlje traže i dodatne potvrde.
U zemlje Unije iz zemalja koje nemaju članstvo ne smiju se unositi meso i mesne prerađevine te
mliječni proizvodi.
  Direktive predstavljaju prilagodbu turizma promjenama koje im donosi okruženje
 Europska komisija građanima Europske unije daje savjete vezano uz putovanja
 Ulaskom hrvatske u integraciju isti se odnose i na hrvatske građane
 Upućuje na kretanje unutar zemalja bez potrebe za pokazivanjem identifikacijskih
dokumenata (schengen zona)
 Na cijelom teritoriju Unije vrijede uredbe o pravima putnika kojih se moraju pridržavati
svi prijevoznici
 U slučaju gubitka dokumenata, nesretnog slučaja ili uhićenja građani se za pomoć mogu
obratiti veleposlanstvu bilo koje zemlje članice
 Europska komisija je izdala niz regulativa vezano uz sigurnost u zračnom i cestovnom
prometu, te u slučaju nužde
 Za vrijeme odmora, poslovnog putovanja ili studija moguće je koristiti europsku
zdravstvenu iskaznicu koja se može dobiti temeljem veznog zdravstvenog osiguravatelja

PRAVA VEZANA ZA TURISTIČKE PAKET ARANŽMANE

 Pravo na informaciju
 Pravo na prijenos paketa na nekog drugog
 Pravo na objavljenu (garantiranu) cijenu
 Pravo na otkazivanje
 Pravo na alternativni paket ili naknadu

HRVATSKI TURIZAM U EUROPSKOJ UNIJI I REPOZICIONIRANJE

 Članstvo u Uniji može značajno utjecati na imidž hrvatskog turizma

 Veća konkurentnost ponude i kvaliteta usluga
 Članstvo uključuje i nove investicije te veći interes stranog kapitala za razvoj turističke
ponude
 Ulazak za hrvatski turizam predstavlja značaj u primjeni složenih standarda zaštite
potrošača i zaštite na radu te ekoloških standarda
 Povećanje konkurentnosti hrvatskog turizma na ljestvici prezentirane konkurentnosti
OČEKIVANI NEMJERLJIVI UČINCI PRIDRUŽIVANJA NA TURIZAM

OČEKIVANE KORISTI TROŠKOVI

Porast troškova zbog preuzimanja propisa
Poboljšanje imidža zemlje
i prihvaćanja viših standarda
Podizanje razine usluživanja i veća zaštita
Nužne investicije u infrastrukturu
potrošača
Povećanje stupnja izgrađenosti zbog
Primjena strožih prostorno-planskih
pojačanog interesa za posjedovanjem
standarda
nekretnina
Produljenje turističke sezone (dio većih
Porast cijena nekretnina
kulturnih i dr. europskih itinerera)
Podizanje razine transparentnosti Otežano poslovanje domaćih hotelskih
poslovanja kuća zbog ulaska strane konkurencije
Mjere zaštite okoliša i odgovornog Teškoće prilagodbe zbog izmjene
ponašanja u turizmu poreznog obračuna

PREDVIĐANJE HOTREC-A (SAVEZ NACIONALNIH UDRUŽENJA HOTELIJERA,

RESTORATERA I KAVANARA U EU)

 Jasne prethodne procjene utjecaja na turistički sektor za svaki zakonski prijedlog u cilju
provedbe načela “bolje regulacije”
 Stvaranje odgovarajuće proračunske EU linije za turizam
 Prednost rješenjima koja potiču direktno iz turističkog gospodarstva
 Prilagođena i jednostavna pravila za sektor turizma
 Smanjenje birokracije, mala i srednja poduzeća
 Poboljšani pristup financiranju za turizam na svim administrativnim razinama
 Niže porezne stope

PET SCENARIJA ZA 2030. GODINU – “TURIZAM 2023.”

Nužna efikasnost - tehnološke inovacije koje doprinose ostvarenju nisko ugljičnih aktivnosti
Preokret u pružanju usluga - visoka cijena ugljika uzrokovat će preokret u načinu zadovoljenja
čovjekovih potreba
Redefiniranje napretka - novi i održivi prioriteti
Okolišna i razarajuća ekonomija - oštre mjere u politici upravljanja klimatskim promjenama
Zaštitnički svijet -otvoren i siguran pristup resursima
IMPLIKACIJE SCENARIJA

 Radikalna priprema za drugačiju budućnost

 Korištenje prilika za vodstvo
 Uvažavanje tehnoloških rješenja
 Uvažavanje globalnih dogovora

OBUHVAT STRATEGIJE ZA TURIZAM

Velike tvrtke i organizacije - obvezale su se na suradnju stvaranja održivog turizma do 2023.

godine
Organizacije - osnivački partneri - ABTA i British Airways, Carnival UK, The Cooperative
Travel, The Travel Foundation, Thomas Cook and TUI Travel i Defra
Scenarij postavlja jasnu viziju - profitabilne i uspješne budućnosti u kojoj turizam prepoznaje
svoju veliku odgovornost prema društvu

“ONE BILLION TOURISTS, ONE BILLION OPPORTUNITIES”

Ispituju se stavovi međunarodnog turističkog tržišta i dobiva uvid u stavove/preporuke razvoja za

širu zajednicu.
Najveći broj glasova odnosi se na kupovinu lokalnih proizvoda.
Svjetski dan turizma, 2010.: moto - “Turizam i održiva energija: jačanje održivog turizma”
TURIZAM EUROPSKE UNIJE – SEDAM INICIJATIVA

Unija inovacija - s ciljem unapređenja okvirnih uvjeta i dostupnosti financiranja za istraživanje i

inovacije
Mladi u pokretu - s ciljem povećanja učinka obrazovnih sustava i olakšanja ulaska mladih na
tržište rada
Digitalni program za Europu - s ciljem bržeg širenja interneta, te korištenja prednosti
jedinstvenog digitalnog tržišta za kućanstva i tvrtke
Resursno učinkovita Europa - s ciljem razdvajanja ekonomskog rasta od korištenja resursa
Industrijska politika za globalizacijsko doba - s ciljem unapređenja poslovnog okruženja,
prvenstveno za male i srednje poduzetnike
Program za nove vještine i radna mjesta - s ciljem modernizacije tržišta rada, te osnaživanjem
ljudi razvojem vještina i poticanjem mobilnosti
Europska platforma protiv siromaštva - s ciljem jačanja društvene i teritorijalne povezanosti
na način da svi imaju koristi od prednosti rasta i radnih mjesta

SMJERNICE, 2010.

Četiri glavna prioriteta

 Poticanje konkurentnosti europskog turističkog sektora
 Promicanje razvoja održivog, odgovornog i visokokvalitetnog turizma
 Konsolidiranje imidža i profila Europe kao zbirke održivih i visokokvalitetnih destinacija
 Maksimiziranje potencijala financijskih politika EU i instrumenata za razvoj turizma
1. PRIORITET – POTICANJE KONKURENTNOSTI EUROPSKOG TURISTIČKOG
SEKTORA

Promicanje diversifikacije turističke ponude (razvoj koherentne strategije diversifikacije

promocije turističkih usluga i valorizacije zajedničkog europskog kulturnog nasljeđa, poticanje
integracije prirodne baštine u turističke strategije, pri čemu će ista imati koristi od označavanja)
Razvoj inovacija od strane nositelja turističke ponude
Poboljšanje profesionalnih vještina
Poticanje produljenja turističke sezone
Konsolidacija socioekonomskog znanja kao temelja za turizam

2. PRIORITET – PROMICANJE RAZVOJA ODRŽIVOG, ODGOVORNOG I

VISOKOKVALITETNOG TURIZMA

Razvoj sustava indikatora održivog upravljanja destinacijama. Europska komisija razvit će

oznaku za promociju turističkih destinacija
Organiziranje kampanja podizanja svijesti europskih turista glede odabira destinacija i
prijevoznih sredstava, odnosa s lokalnim stanovništvom u destinaciji koja se posjećuje, te
suzbijanju eksploatiranju žena i djece
Razvoj europskog brenda “Qualite’ Tourisme”, koji će se temeljiti na postojećim nacionalnim
iskustvima s ciljem jačanja sigurnosti potrošača i povjerenja u turističke proizvode, te
nagrađivanja znatnih napora turističkih profesionalaca
Pospješivanje identifikacije rizika povezanih s klimatskim promjenama u svrhu izbjegavanja
“gubitaških” investicija, te razmatranja mogućnosti za razvoj i ponudu alternativnih usluga u
turizmu Europe
Predlaganje povelje za održivi i odgovorni turizam i ustanovljavanje europskog priznanja za
turističko poslovanje i destinacije koje poštuju vrijednosti definirane poveljom
Predlaganje strategije za održivi priobalni i nautički turizam
Uspostavljanje ili jačanje suradnje između EU i glavnih zemalja u usponu (BRIC zemlje), te
sredozemnih zemalja s ciljem promicanja održivih i odgovornih modela razvoja turizma, kao i
razmjenu dobre prakse
3. PRIORITET – KONSOLIDIRANJE IMIDŽA I PROFILA EUROPE KAO ZBIRKE
ODRŽIVIH I VISOKOKVALITENIH DESTINACIJA

Stvaranje “Europa brenda” u suradnji s državama članicama kako bi se uložili promotivni napori
komplementarni onima na nacionalnoj i regionalnim razinama, te omogućilo europskih
destinacijama da se razlikuju od ostalih međunarodnih destinacija
Promocija internetske stranice www.visiteurope.com radi povećanja atraktivnosti Europe kao
zbirke održivih i visokokvalitetnih turističkih destinacija, posebice među zemljama u usponu
Poticanje udruženih promotivnih aktivnosti na velikim međunarodnim manifestacijama ili
globalnim turističkim sajmovima ili izložbama
Jačanje sudjelovanja EU u međunarodnim tijelima, posebice u okviru Svjetske turističke
organizacije (UNWTO), Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), T20 i Euro-
Med-a

4. PRIORITET – MAKSIMIZIRANJE POTENCIJALA FINANCIJSKIH POLITIKA EU

I INSTRUMENATA ZA RAZVOJ TURIZMA

Odlučnost u osiguravanju bolje integracije turizma u ostale politike EU.

Osiguravanje prikladne primjene važeće europske legislative kako bi se u cijelosti ostvario
konkurentski potencijal turizma Europe.
Značaj pojedinih financijskih instrumenata EU, kao što su integrirana priobalna politika,
Europskih poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD), strukturni fondovi (ERDF, ESF),
Europski fond za ribarstvo (EFF)...
Koordiniranje raznih politika koje se dotiču turizma, s ciljem osiguravanja da se interesi i
potrebe turističkog sektora ozbiljno uzimaju u obzir prilikom osmišljavanja i implementacije
navedenih politika.

PROGRAMI EDUKACIJE I CJELOŽIVOTNOG OBRAZOVANJA

TEFI (Tourism Education Futures Institute) - edukacija u turizmu, misija - “priskrbiti viziju,
znanje i okvire rada za programe edukacije u turizmu radi promocije globalnog građanstva i
optimizma za bolji svijet.
PAKET VJEŠTINA POTREBNIH U TURISTIČKOM SEKTORU BUDUĆNOSTI

 Turistički vodič za ograničenu pokretljivost

 Dizajner događaja za rezervaciju i dizajn odmora
 Menadžer poslovnih putovanja
 Turistički animator, odnosi s javnošću
 Odnosi s gostima i putničke usluge
 Agencijski konzultant u funkciji podrške putničkim agentima

PROGRAMI CJELOŽIVOTNOG UČENJA

COMENIUS
 Predškolsko, osnovnoškolsko i opće srednjoškolsko obrazovanje
 cilj programa – razvijanje znanja među mladima o različitosti europskih kultura i jezika
kao i pomoći istima u razvoju kompetencija

LEONARDO DA VINCI
 Povezuje obrazovnu politiku i praksu u području strukovnog obrazovanja i
osposobljavanja
 Stjecanje znanja i vještina odlaskom u inozemstvo
 Europska suradnja među dionicima u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju

GRUNDTVIG
 Obrazovanje i osposobljavanje odraslih kojima stručnosti u ovom području nedostaje
 Formalno i neformalno obrazovanje
PLATFORMA “VIRTUALNI TURISTIČKI OPSERVATORIJ”

 Podrška transnacionalnom umrežavanju istraživanja u turizmu

 Povezivanje Sveučilišta, istraživačkih centara i nacionalnih vlasti diljem Europe
 Podupire inovativne aktivnosti, osigurava pristup financijama, te pruža potporu
poslovanju u regijama
 Kvaliteta destinacija može se ostvariti kreiranjem “Europa branda” u suradnji s državama
članicama
 Poticanje zajedničkih promotivnih aktivnosti na velikim međunarodnim događajima i
turističkim sajmovima te jačanje sudjelovanja EU u međunarodnim organizacijama

ERA-NET PROJEKT I ERNEST PLAN

ERA-NET
 Projekt financiran u okviru Sedmog okvirnog programa za istraživanje i razvoj
 Predstavlja važne aktivnosti prema stvaranju europskog istraživačkog prostora

ERNEST
 Plan koji se razvio unutar ERA-NET projekta koji ukazuje regijama i turističkim
organizacijama na korake jačanja konkurentnosti, ali u okvirima održivosti
 Koraci - razmjena informacija i najbolje prakse. definicija, priprema i provedba
zajedničkih aktivnosti kroz zajedničke edukacijske programe i udruživanje sredstava,
osnivanje transnacionalnih istraživanja

PODRUČJA DJELOVANJA ERNEST PLANA

Razmjena informacija i znanja o regionalnim strukturama i istraživačkim programima

Identifikacija elemenata koji se odnose na socijalni dijalog i njegov utjecaj na turizam
Provedba zajedničkih istraživačkih aktivnosti o održivom razvoju
Financiranje zajedničkih međuregionalnih istraživačkih programa
Promocija efikasne regionalne suradnje
Promocija interregionalne suradnje (JPP)
Definiranje zajedničke dugoročne strategije o održivom razvoju na razini Europske unije
STRATEŠKA PODRUČJA ISTRAŽIVANJA ZA ODRŽIVI RAZVOJ – ERNEST

 Utjecaj prometa na okruženje

 Kvaliteta života rezidenata
 Širina turističke ponude
 Kvaliteta rada
 Aktivno očuvanje kulturne i prirodne baštine
 Aktivno očuvanje identiteta turističke destinacije
 Redukcija i optimizacija korištenja prirodnih resursa, osobito vode
 Redukcija i optimizacija energetske potrošnje
 Redukcija i bolje gospodarenje otpadom

SLANA DOLINA AÑANA – ŠPANJOLSKA

Španjolska je iskoristila mogućnosti ovog programa na primjeru Slane doline Añana, najbolje
očuvane solane u pokrajini Baskiji s povijesti dugom preko 1200 godina.
 Očuvanje kulturne baštine
 Očuvanje prepoznatljivog identiteta destinacije
 Očuvanje okoliša
 Povećanje kvalitete života lokalnog stanovništva
 Proširenje turističke ponude i smanjenje sezonalnosti

Obrazovna funkcija – sudjelovanje lokalnog stanovništva u samim radovima obnove, “solana

kao amfiteatar”, izgradnja “slanog” lječilišta

DELTA DUNAVA – RUMUNJSKA

Eko – turistički centar “Delta Dunava” smješten je u gradu Tulcea, Rumunjska.

Sekundarni realizirani ciljevi
 Razvijanje prekogranične suradnje s Ukrajinom
 Promicanje prirodne, društvene i kulturne baštine
 Informiranje lokalnog stanovništva i turista o kulturnoj baštini i bioraznolikosti Dunava
 Edukacije djece i mladeži o važnosti zaštite okoliša
Sudjelovanje u aktivnostima ERA-NET projekta
 Očuvanje kulturne baštine
 Očuvanje prepoznatljivog identiteta destinacije
 Smanjenje i optimizacija korištenja prirodnih dobara, s posebnim naglaskom na vode
 Proširenje turističke ponude i smanjenja sezonalnosti

Ciljevi WTO-a
 Ekonomska održivost
 Prosperitet lokalne zajednice
 Biološka raznolikost
 Fizička cjelovitost mjesta i krajolika
 Čistoća okoliša
 Racionalno korištenje resursa
 Kulturno bogatstvo

DOLENJSKA I BELA KRAJINA – SLOVENIJA

Uspješno realiziran projekt – CRPOV program (Integrated Rural Development and Village
Renovation).
Provodi se od 1991. godine, a bazira se na “bottom-up” principu te uključuje 14 područja s
pojačanom suradnjom javnog, privatnog i volonterskog sektora radi poboljšanja ponude.
 6. KULTURNI TURIZAM I MEĐUNARODNI UTJECAJI

KULTURNI TURIZAM

Kulturna turistička dobra su materijalna i duhovna. Kultura i kulturna baština grade atraktivnost
destinacije. Kulturni turizam kao čovjekova tvorevina danas postaje sredstvo diferencijacije
proizvoda na konkurentnom turističkom tržištu.
Društveni resursi
 Stanovništvo
 Stupanj obrazovanja
 Zdravstvena, kulturna i etnosocijalna baština
 Kulturno povijesni spomenici
 Stupanj industrijalizacije
 Stupanj urbanizacije
 Važni gospodarski procesi u gospodarski snažnim ekonomskim organizacijama

IDEJE EKSPERIMENTALNIH PUTOVANJA

Putovanje kroz labirint - pronalazi se 20 mjesta na karti s nekim osobnim značenjem te ih se

posjeti
Anaktro turizam - koriste staromodne prijevoze vozilima ili se snalaze putem drevnog vodiča
Antipod turizam - posjet odabranoj poziciji na globusu točno nasuprot mjesta stanovanja
Bi-turizam - kruženje alternativnim kružnim putovima lijevo i desno dok se ne naiđe na izlaz
Šalterski turizam - fotografiranje znamenitosti stajanjem nasuprot
Preporučeni turizam - posjete mjestima preporučenim od lokalnih žitelja
“Crne” destinacije - posjeta destinaciji koja se vezuje uz riječ “crni” npr. Blackpool, the Black
Mountains, Montenegro
Monopoli turizam - određivanje destinacije bacanjem kocke, koristeći lokalnu kartu ili
posjetom temeljem slučajno odabranih referenci na karti
Returizam - putovanje u udaljene destinacije što je brže moguće, vraćanje najsporijom
mogućom rutom
PREPOZNATLJIVOST DESTINACIJA

Dubai
 “veći i estravagantniji od drugih”
 akvarij, indoor skijalište, souk (tržnica), najbrži lift, automat koji za protuvrijednost za
suvenir izdaje zlato, hotel Hydropolis (podvodni i kopneni dio)

Venezuela
 “najbolje čuvana tajna Kariba”
 divlja Venezuela, stari gradovi, ritmovi salse, pješčane plaže, snježni vrhovi

Atena
 “must see” destinacija
 zaostaje za ostalim svjetskim odredištima u turizmu
 grad otpora prema ekonomskim mjerama, grad otpuštanja ljudi i siromaštva

NAJZNAČAJNIJI ASPEKTI KULTURNOG TURIZMA

Šest točaka
 Menadžment kulture za potrebe turizma
 Učinci kulture na turizam
 Utjecaj turizma na kulturu destinacije
 Percepcija imidža destinacije od strane potencijalnih turista
 Potrošnja kulturnog turista
 Kulturni utjecaj turizma na turiste
VRSTE TURISTIČKIH DESTINACIJA – KULTURA = KLJUČNI ELEMENT

 Veliki umjetnički gradovi

 Umjetnički/povijesni mali gradovi
 Tradicijske ruralne destinacije
 Planinske destinacije
 Veliki kulturni itinereri
 Novi kulturni itinereri
 Tematski kulturni parkovi
 Zaštićeni parkovi prirode
 Kulturni krajolici

STRATEGIJA RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA

Turist usputne ili slučajne kulturne motivacije

 Motivacija dolaska u destinaciju nije bila kulturna
 Turist dolazi u destinaciju kao kongresni, sportski, zdravstveni ili drugi turist te je u
doticaju s lokalnom kulturom ili usput posjećuje kulturnu atrakciju
 Nema nikakvu kulturnu motivaciju i najčešće je masovni turist

Turist inspiriran kulturom

 Doživljava kulturu kao osnovnu motivaciju, ali se usmjerava samo prema velikim
(trendovskim) kulturnim događajima: velike izložbe ili koncerti
 Radi se o novim kulturnim interesima / ne predstavlja stalno tržište

Turist motiviran kulturom

 Prisustvuje izrazitim kulturnim događajima i posjećuje kulturne atrakcije
 Izbor destinacije ovisi o specijaliziranim interesima istih
 Interes se može mijenjati, ali motivacija je i dalje plasirana u domenu kulture i kulturnog
znanja
GETZOVA TIPOLOGIJA PLANIRANIH DOGAĐAJA

DOGAĐAJI PODVRSTE
Festivali, karnevali, komemoracije, religiozni
Kulturni
događaji
Mitinzi, inauguracije, politički događaji, VIP
Politički i državni
osobe
Umjetnički i zabavni Koncerti, dodjele nagrada, izložbe, svečanosti
Sastanci, konvencije, trgovački sajmovi i
Poslovni
izložbe
Edukacijski i znanstveni Konferencije, seminari, stručno usavršavanje
Profesionalna ili neprofesionalna natjecanja,
Sportski
gledanje ili sudjelovanje
Rekreacijski Natjecanje radi zabave, zabavni događaji
Osobni događaji (zabave, vjenčanja,
Privatni godišnjice, obiteljska okupljanja), društveni
događaji (svečanosti, godišnjice mature)

TRI OBLIKA KUTLURNOG TURIZMA

Turizam nasljeđa - povijesni ostaci u obliku građevina/znamenitosti

Povijesni turizam - područja starih kultura i civilizacija
Turizam umjetnosti - slikarstvo, kazalište, umjetničke i kulturne manifestacije / događaji

POZICIONIRANJE DESTINACIJE NA TURISTIČKOM TRŽIŠTU

Uspješno pozicioniranje destinacije na turističkom tržištu, zahtjeva poznavanje motiva dolaska u

destinaciju i posjete kulturnim atrakcijama.
Temeljem motiva i potreba turista razvijati događanja unutar destinacija.
SEZONALNA DISTRIBUCIJA DOGAĐANJA – VELIKA BRITANIJA (OBALNE
DESTINACIJE)

Godišnji broj događanja po mjesecima parametar je koji se koristi kod procjene utjecaja
događanja na turizam destinacije.

TURIZAM DOGAĐAJA – GETZ, 2008.

Menadžment događaja – investitori, organizacije, ciljevi, snage, sredstva, profesionalizam

Priroda i značenje iskustva turizma događaja - doživljaj putovanja i događaja, smisao
povezan s turizmom događaja, direktni utjecaj vrši osobno porijeklo i izbor (potrebe, motivi ...)
Ishod i učinak – osobni, socijalni, politički, kulturni, ekonomski, ambijentalni
Obrasci i procesi - prostorno vremenski obrasci, politike, usvajanje znanja

NAČINI ZA POBOLJŠANJA U BUDUĆNOSTI (PRENOŠENJE INFORMACIJA)

Aktivnosti koje su prošle planirano ipak mogu biti poboljšane u budućnosti.

Aktivnosti koje su se odvijale planirano, no ipak ih je bolje pustiti da se odvijaju svojim tijekom.
Aktivnosti koje su se odvijale loše, te koje treba bolje rasporediti i više im se posvetiti u
budućnosti
“TVRDE” I “MEKE” TEHNIKE MENADŽMENTA POSJETA

Tvrde tehnike - odnose se na: zatvaranje atrakcija ili područja unutar atrakcija, previđanje zona,
dozvole i licence, zabrane za vozila, ograničavanje ulaza
Meke tehnike - odnose se na: međunarodne marketing alate, označavanje atrakcija, obrazovanje
i pružanje informacija, ograničeni razvoj infrastrukture, kodeksi ponašanja, izdavanje karata po
periodima

EKONOMSKI UTJECAJI KULTURNOG TURIZMA

Pozitivni ekonomski aspekti

 Održavanje i očuvanje lokaliteta
 Utjecaj na zapošljavanje
 Razvoj kulturno turističkog marketinga
 Turističko uslužne valorizacije od strane gospodarskih subjekata

Negativni ekonomski aspekti

 Komercijalizacija kulture
 Izazivanje društvenog konflikta
 Stvaranje/predstavljanje umjetne autentičnosti
 Sukob vrijednosti i generacija
 Stereotipizacija

SOCIOKULTURNI UTJECAJI TURIZMA

Koristi
 Razumijevanje drugih društava
 Razvijanje i održavanje veze s drugim regijama i zemljama
 Ponovno uspostavljanje ili zadržavanje kulturne baštine
 Mogućnost zemalja odredišta
 Širenje turista “kulturnih interesa” i uvažavanje stranih jela i pića
Nedostaci
 Moguće napetosti između domaćina i gosta
 Rast kriminala u lokalnim zajednicama i devijantno ponašanje
 Seksualno iskorištavanje turista od strane nekih mještana
 Uništavanje tradicija, kao i domaćeg stanovništva
 Usvajanje “incomers” mode i ponašanja
 Odnosi između domaćina i gosta postaju komercijalnih i površni

UTJECAJ GLOBALIZACIJE NA KULTURU

Kulturna homogenizacija
Globalizacija je omogućila stanovništvu različitih regija i kultura da međusobno komuniciraju i
prezentiraju sebe u globalnom kontekstu razvoja. Počela je ponajviše utjecajima američke
kulture.

Standardizacija proizvoda
Podrazumijeva učinkovitost proizvodnje i isporuke sve do potrošača. Omogućuje kvantifikaciju
na temelju izmjerenih kriterija. Jamči predvidljivost i slijeđenje strogih proizvodnih i dostavnih
pravila te omogućuje kontrolu.

Kulturna heterogenizacija
Lokalne sredine potiču lokalne kulturne elemente kao što su jezik, obrazovanje, religija, tradicija,
umjetnost, hrana.. Javlja se na međunarodnoj razini kroz ostvarene potrošnje i koristi, dok se
želja za održavanje kulturne prepoznatljivosti javlja se na regionalnoj i lokalnoj razini.

Kulturna konvergencija i/ili divergencija

Uključivanje velikog broja ljudi u putovanja kulture sve više sliče jedna drugoj, međusobno se
povezuju. Treba težiti prilagodbama nacionalnim specifičnostima, tj. što više pokušati
modificirati globalizacijske trendove u skladu s nacionalnom kulturom.

Kulturna hibridizacija (prožimanje)

Podrazumijeva uključivanje elemenata kulture iz raznih izvora unutar pojedinih kulturnih
običaja. Može se razviti u kombinaciju dvaju identiteta, dvaju jezika te dvije kulture.
Kulturna komodifikacija
Kultura je često zbog globalne potrošnje komodificirana, transformira se u novi oblik, tj. robu.
Stvorene su brojne kulturne ponude iz kojih ne razabiremo njihovu autentičnost, a pritom su
prihvaćene od strane brojnih turista emitivnih tržišta kao dio lokalne tradicije.

SMJERNICE PRAVILNOG PONAŠANJA U POSLOVANJU S RAZLIČITIM

KULTURAMA

Sjeverna Amerika
 Ležernost u komunikaciji
 Neformalnost odijevanja
 Poštivanje radnih pravila (kašnjenje je veliki prijestup)
 Obavezne napojnice

Europa
 Različitost ovisna o zemljama (južnije opuštenije u komunikaciji)
 Stisak ruke kao znak suradnje svugdje izražen
 Formalnost u komunikaciji, pristupu i odijevanju

Japan
 Brzina, točnost i disciplina izuzetno važni
 Klanjanje pri zahvaljivanju, osmijeh, ispraćaj
 Osjetljivost na hijerarhiju i godine
 Manja formalnost pri konzumaciji hrane

Zemlje Azije i Bliskog istoka

 Izostanak emocija i netolerancija kašnjenja
 Riječ “da” se često tumači kao “možda”
 Formalnost odijevanja
 Napojnice različito zastupljene (pregovaračke vještine)
KULTURALNA KOMPETENTNOST

Kako bi bili kulturalno kompetentni, sudionici konverzacije moraju razviti barem:

 Temelj relacijske sposobnosti, kako bi oblikovali i održali pozitivne društvene odnose
 Sposobnost prijenosa informacija, kako bi što učinkovitije i točnije prenijeli informacije
 Ciljno postizanje sposobnosti osiguravanja određenog stupnja suradnje i dogovora

Interkulturalna kompetencija - kontinuirani proces učenja turističkih djelatnika prema

specifičnim iskustvima, eliminiraju predrasuda, zapažanju potreba, te aktivnom
eksperimentiranju

MODALITETI KULTURA U INTERKULTURALNOJ KOMUNIKACIJI U TURIZMU

VRSTE KULTURALNOG ŠOKA

Šok prije dolaska u destinaciju - zbog nedovoljnog poznavanja pravila ponašanja u stranoj
kulturi i nepoznavanja jezika i općenito prilagode
Šok u destinaciji - zbog nezadovoljstva u prilagodbi novom kulturnom okruženju i interakciji s
domicilnim stanovništvom
Šok nakon povratka kući - emocije i utisci koji utječu na donošenje novih odluka o
putovanjima

FAZE KULTURNOG ŠOKA PREMA OBERGOVOM MODELU

FAZA OBILJEŽJA
Naglasak je na početnim reakcijama euforije,
Medeni mjesec
očaranosti, fascinacije i entuzijazma
Problem s integracijom zbog različitih
Kriza aspekata kulture, kao što je jezik, vrijednosti,
norme…
Povećano poznavanje stranih kulturnih
Oporavak aspekata što dovodi do prilagodbe i učenje
kulture
Podrazumijeva se prilagodba, uživanje kao i
Prilagođavanje
funkcionalne sposobnosti u novom kruženju

EUROPSKE KULTURNE RUTE – SIMBOLI MEĐUNARODNOG ZAJEDNIŠTVA

Europske prijestolnice kulture - cilj programa je afirmacija europskog identiteta i jačanje

svijesti o zajedničkim vrijednostima, te poticanje razvoja pojedinih područja i njihovo
predstavljanje na globalnoj razini
Europske kulturne rute - omogućuju kontakt posjetitelja (turista) s raznim domicilnim
kulturama
Euroglobe - program informiranja putem kulturnih manifestacija
Zaklada Anna Lindh - EU fond za potporu inicijativa kojima se promiče kulturna suradnja i
međukulturalni dijalog
CILJEVI PROJEKATA EUROPSKIH KULTURNIH RUTA

 Podizanje svijesti o europskoj kulturi

 Umrežavanje destinacija
 Promicanje važnih lokaliteta europske civilizacije
 Privlačenje potražnje temeljem razvoja senzibiliteta za lokalitete

UVJETI U PROCESU REALIZACIJE POVEZIVANJA KULTURA GRADOVA

 Materijalno bogatstvo
 Ugostiteljska i smještajna usluga
 Info centri
 Suprastruktura
 Investicije
 Financiranje
 Ponuda sadržaja

CERTIFIKACIJA EUROPSKIH TURA

 Suradnja u istraživanju i razvoju

 Naglasak na povijest, memorabilije i baštinu
 Suvremena kultura i umjetnička praksa
 Kulturni turizam i održivi/odgovorni razvoj
KULTURNI ITINERARI EUROPE – CILJEVI HRVATSKE

 Ostvarivanje turističke prepoznatljivosti Hrvatske kao cjelovite i raznolike turističke

zemlje
 Postizanje zanimanja i odluke turista/putnika za kraću stanku, kružno putovanje, kraći
odmor ili kombinirani odmor/ljetovanje u kontinentalnim i jadranskim destinacijama
 “Pridobivanje” stranih turista/putnika, koji već borave u poznatim turističkim
destinacijama ili na kružnim putovanjima, za tematske putove i manje poznate turističke
destinacije
 Stvaranje tematski integriranih i organiziranih turističkih atrakcija kroz cijelu godinu
povezivanjem prirodnih, kulturno-povijesnih i drugih znamenitosti zemlje

ITINERERI HRVATSKE

Program hrvatski turistički putovi bio je namijenjen lokalnoj i regionalnoj upravi, TZ-ovima,
ustanovama, udrugama i zadrugama.
Razvoj vinskog turizma kvalitetno će povezati obalnu i ruralnu Hrvatsku i potaknuti razvoj
prožimanjem selektivnih turističkih formi.
Ruralni kulturni turizam u svijetu se razvija kroz prezentaciju ekomuzeja, sela, farmi, nacionalne
parkove i vinske puteve.

KULTURNE RUTE U HRVATSKOM TURIZMU

 Malinske – 4 rute, Zelene rute – Hrvatska ekološka magistrala

 Rute zlatne niti (zlatovez, Istočna Slavonija)
 Rute suhozida, Kraške rute
 Rute bajki, Mitološke rute, Glagoljaške rute
 Vinske rute, Rute mlijeka, meda is sira, Mirisna polja lavande
 Antičke i rimske rute (antička Istra), Barokne rute, Rute ličnosti
 Galerijske i hosteling rute
  Putevi sakralne umjetnosti (Istarske freske)
 Parenzana – revitalizacija nekadašnje uskotračne pruge povezujući 33 istarska mjesta

TURIZAM SPECIJALNIH INTERESA

ZEMLJE SPECIJALIZIRANI DOGAĐAJI

“Colorado Crayons Dig” – Međunarodno udruženje za iskopine,
SAD
eksperimentalna arheologija
Active New Zealand – rafting, brdski biciklizam, bungee jumping i
Novi Zeland
treking
Homecoming experience – “vratiti se kući” i proslaviti, sigurnost
Škotska
doma
Walking Britain – specijalizirane ture (npr. proslava u čast engleskih
Engleska
jabuka, kruški i pića)
Spanish Paradores – specijalizacija hotelijerstva, revitalizacija
Španjolska
ruralnih područja
Japan Japanese Volcanoes – ture aktivnih vulkana
Južna Afrika Fair Trade Turizam – pomoć lokalnim zajednicama
Antartik Wilderness Holidays – otkrivanje područja i učenje o održivosti

SIT “VRIJEDNOSNE DRUŠTVENE GRUPE”

Bazične potrebe - 4% populacije, tradicionalni način života

Pesimisti - 5% populacije, relativno zadovoljni životom
Konvencionalne familije - 12% populacije, pružanje potomcima onoga što zaslužuju
Tradicionalni životi - 19% populacije, iznad 50 god., život usredotočen na tradicionalne
vrijednosti
''Pogledajte mene'' - 13% populacije, mladi, socijalno aktivni, nisu sofisticirani
''Nešto bolje'' - 8% populacije, bolje educirani, odgovorni poslovi
Konzervativci - 7% populacije, vide se kao staromodni, preferira se sigurnost
Mladi optimisti - 8% populacije, pozitivan pogled u budućnost, srednja klasa stanovništva
''Vidljivo uspješni'' - 16% populacije, iznad 30, uživaju visoke prihode, kolekcionari
''Socijalna svijest'' - 10% populacije, odgovornost za zajednicu, okoliš, aktivnosti zajednice

TURIZAM SPECIJALNIH INTERESA – ZADAĆE

 Istraživanje tržišta
 Pribavljanje kapitala
 Razumijevanje regulative i tehničkog okvira
 Ljudski resursi - revizija
 Razvoj marketing plana
 Budžetiranje
 Marketing i evaluacija ciljeva

PREDUVJETI ZA RAZOJ HRVATSKOG KULTURNOG TURIZMA

 Pogodna klima za open air festivale izvan glavne sezone

 Pokušaj produljenja sezone istarskim projektom Istria Inspirit
 Istra Experience platforma
 Postojanje kvalitetnih događanja i u periodu predsezone
 Pokušaj produljenja sezone brojnim pučkim feštama po općinama
 Afirmiranje Istre kao destinacije kroz valjani pristup destinaciji

FESTIVALI I DOGAĐAJI

 Kreiraju pozitivnu sliku destinacije

 Privlače lokalno stanovništvo i turiste
 Stvaraju i unapređuju teme manifestacija
 Potiču interakciju između turista i stanovništva
 Stimuliraju razvoj drugih industrija (multiplikativni učinak)
 Povećavaju zadovoljstvo turista koje dovodi do produženja boravka i vraćanja u
destinaciju
 Poticanje aktivnog sudjelovanja
 Produživanje sezone