Univerzitet u Tuzli

Ekonomski fakultet
Menadžment u turizmu

Seminarski rad iz predmeta: Održivi razvoj u turizmu

Tema:Uloga i značaj turizma u BiH

Student: Profesor:
Dino Rizvanović, III-21/18 Dr.sc.Kadrija Hodžić,red.prof

Decembar 2019.godine
SADRŽAJ

1. UVOD.........................................................................................................................................................3

2. PROBLEM U FOKUSU BOSANSKOHERCEGOVAČKOG TURIZMA...............................................5

3. RAZVOJ TURIZMA U BIH......................................................................................................................8

3.1. Swot analiza..................................................................................................................................8

3.1.1. Snage.....................................................................................................................................8

3.1.2. Slabosti..................................................................................................................................8

3.1.3. Prilike....................................................................................................................................8

3.1.4. Prijetnje............................................................................................................................. ....9

3.2. Analiza konkurencije....................................................................................................................9

3.3. Analiza konkurenata...................................................................................................................10

3.4. Glavni tržišni trendovi................................................................................................................10

3.5. Potencijalni ulazak......................................................................................................................10

3.6. Pregovaračka moć kupaca..........................................................................................................11

3.7. Potencijalni substituti.................................................................................................................11

3.8. Rivalitet......................................................................................................................................12

4. ATRAKTIVNOST BIH............................................................................................................................1 2

4.1. Kulturni turizam.........................................................................................................................13

4.2. Planinski turizam............................................................................................................ ............14

4.3. Religijski turizam....................................................................................................................... 15

4.4. Eko- turizam.................................................................................................................... ...........16

4.5. Avanturistički turizam....................................................................................................... .........16

4.6. Zdravstveni turizam....................................................................................................................17

5. PROMOTIVNE AKTIVNOSTI U BIH.................................................................................................. .17

6. ALTERNATIVE – STRATEGIJE ZA RAZVOJ TURIZMA..................................................................18

6.1. Analiza alternativa......................................................................................................................18

7. IMPLEMENTACIJA..................................................................................................................... ...........19

8. ZAKLJUČAK ........................................................................................................... ...............................

9.

-1-
1. UVOD

Bosna i Hercegovina je zemlja u obliku srca koja leži u srcu jugoistočne Evrope, u središnjem
dijelu Balkanskog poluotoka. Na sjeveru, zapadu i jugozapadu graniči s Republikom
Hrvatskom, a na istoku i jugu sa državama Srbijom i Crnom Gorom. Bosna i Hercegovina ima
mali izlaz na more u dužini od oko 21 km obalne linije kod Neuma.
Balkanski poluotok je most između Evrope i male Azije tako da se ovdje istočne i zapadne
civilizacije susreću, ponekad sukobljavaju, ali takođe i obogaćuju jedna drugu.
Bosna i Hercegovina je mala zemlja koja se prostire na samo 50.000 km2 ali ima dugu i
fascinantnu istoriju. Na to su najviše uticale četiri religije (Judaizam, Katoličanstvo,
Pravoslavlje i Islam) jer su svaka ponaosob dale svoj doprinos u razvoju specifične civilizacije.
Ime Bosna, kako se nazivaju sjeverni i centralni dio zemlje, datira još iz Rimskog vremena i
vjeruje se da je nastalo od riječi „bosana“ što znači voda a koje Bosna ima u izobilju. Južni dio
zemlje, region oko drevnog Huma, kojim je vladao Herceg Stjepan Kosača nazvan je
Hercegovina nakon što su to područje zauzeli Otomanski osvajači.

Bosna i Hercegovina je zapanjujuće lijepa zemlja u kojoj posjetioci mogu uživati u ljepotama
širokih ravnica Semberije, kamenite Hercegovine, zelenih livada i pašnjaka kao i visokih
planinskih vrhova u centralnoj Bosni. Pored prirodnih ljepota u BiH postoji veliki broj kulturno-
istorijskih spomenika koji su svakako zanimljivi potencijalnim turistima. Ali ono što je
najvažnije u Bosni i Hercegovini žive divni i gostoljubivi ljudi koji su uvijek spremni izaći u
susret i otvoriti svoje srce svakome ko dođe u njihovu zemlju.
Veliki su potencijali za razvoj turizma u Bosni i Hercegovini ali mnogi nisu svjesni te šanse za
ekonomski napredak i slanje pozitivne slike o BiH.
Ukoliko se hitno ne preduzmu adekvatne mjere neprocjenjivi resursi koji se mogu iskoristiti u
turističkom sektoru biće nepovratno uništeni i izgubljeni.

Bosna I Hercegovina
Jugoistočna Evropa, na
Balkanskom poluotoku,
Lokacija graniči sa Jadranskim
morem, Crnom Gorom,
Hrvatskom i Srbijom
Geografske koordinate 44 00 N, 18 00 E
Zastava

-2-
Površina 52.280 km2
Najniža tačka grad Neum, 0 m
Najviša tačka Maglić, 2386 m
Dužina granice 1.459 km
Dužina obale 21,2 km
Republika Crna Gora (225
km dužina granične linije)
Republika Hrvatska (932
Susjedne zemlje
km dužina granične linije)
Republika Srbija (302 km
dužina granične llinije)
Broj stanovnika 4.4 miliona
Pozivni broj +387
Vrijeme GMT + 1
Glavni grad Sarajevo
bosanski
Službeni jezici hrvatski
srpski
latinica
Pismo
ćirilica
Novac Konvertibilna Marka (KM)
Međunarodni kod (ISO CODE) za konvertibilnu marku BAM
Numerički kod za BAM 977
1KM = 0,51129€
Kurs KM - €
1€ = 1,95583KM
Međunarodni granični prijelazi
Sarajevo
Mostar
Aerodromi
Banja Luka
Tuzla
Odmor u BiH www.bhtourism.ba

-3-
2. PROBLEM U FOKUSU BOSANSKOHERCEGOVAČKOG TURIZMA

BiH ima odličan potencijal za razvoj turizma koji može snažno doprinijeti razvoju sveukupnog
ekonomskog napretka u zemlji, međutim ne postoji koncept razvoja održivog turizma sa
definisanim ciljevima, prioritetima i implementacijom. Iako je nedostatak finansijskih
sredstava važan segment u propadanju bosansko-hercegovačke historijske zaostavštine
arheolozi i turistički radnici slažu se da postoje i drugi problemi kao što su loš imidž BiH, jer
smo još uvjek najprepoznatljiviji po ratu; ko će posjetiti našu zemlju kada mediji pričaju samo
o zemlji koja je izašla iz rata i koja nije u stanju već deset godina da zatvori ratne kriminalce.
Prema mišljenju stručnjaka, trebamo isticati rat kao onaj dio bh kulture i historije, koji bi trebao
biti iskorišten u turističke svrhe. Lokacije poput aerodromskog tunela, koji je održavao grad na
životu u toku rata, danas su zlatni rudnik, ali nažalost neiskorišteni.

Složena politička struktura jer ministarstvo za turizam na državnom nivou ne postoji,

nepostojanje Zakona o turizmu na državnom nivou, ali i nezainteresiranost bh vlasti koji bi se
mogli prevazići naporima, trudom i boljom organizacijom. Činjenica je da je Bosna i
Hercegovina bogata kulturno-historijskim spomenicima, nasljeđem, prelijepom prirodom,
planinama, poznatim banjama, skijaškim centrima, nacionalnim parkovima, morem i
bogomoljama. Analizirajući trenutnu situaciju u Bosni i Hercegovini, naišli smo na komentare
naših stručnjaka sa kojima se u potpunosti slažemo kada je riječ o problemima turizma u Bosni
i Hercegovini. Bosanski historijski spomenici, objašnjava profesor historije Enver Imamović
leže neiskorišteni, propadaju ili su ugroženi obližnjim građevinskim radovima. „Milioni bi se
mogli zaraditi“, tvrdi profesor, no međutim iz turističke industrije dolazi malo poticaja za
promjenom procedure jer niko ne vidi ekonomsku korist u kulturnim spomenicima. Kultura se
obično kod nas posmatra kao nešto što bi trebalo biti besplatno, pa čak i po cijenu da to znači
zatvaranje muzeja. Uzmimo primjer Italije, Grčke i Egipta - ove države žive od prihoda koje
dobiju od kulturno-historijskog turizma, priča profesor historije, stručnjak za rimsku
arheologiju sa Sarajevskog univerziteta. Prema podacima Hrvatske gospodarske komore u
prvih devet mjeseci 2004. godine Hrvatska je zaradila 372 miliona dolara od "kulturnog
turizma", što podrazumijeva posjete spomenicima, muzejima i arheološkim iskopinama. U
istom periodu, BiH je prihodovala samo 5 milion dolara, prema podacima Ekonomskog
fakulteta u Sarajevu. Ali malo je stručnih kadrova poput profesora Imamovića, koji znaju
utvrditi porijeklo i vrijednost historijskih nalazišta i spomenika. Pa čak i kad se otkriju mjesta
poput piramida u Visokom, Gudeljevog, na scenu stupa skup birokratski proces i problem oko
poteškoća dobijanja dozvola za iskopavanje, koji obeshrabruju svaki dalji rad, kažu arheolozi.
Manjina koja vjeruje u turističku budućnost BiH je čak spremna raditi bez nadoknade, i time bi
doprinosila zajednici, međutim zbog nedostatka organizovanih otkopavanja građani BiH, a
pogotovo strani turisti, malo znaju o amaterskim otkrićima. Stanovnici grada Viteza su dosada
otkrili predmete na dvadesetak lokacija u ovom selu, uključujući relikte iz rimskog, ilirskog i
ranokršćanskog perioda. Kao što je poznato srednjovjekovna tvrđava iz Bobovca također
posjeduje turistički potencijal. Zamak koji se nalazi na planinskoj šumovitoj kosi pao je u
otomanske ruke 1463. godine označivši time kraj srednjovjekovne bosanske države. Zamak se
može obići ali je zapušten i nije ni pod čijom zaštitom, kaže Milo Jukić, historičar i novinar iz
Kreševa. Nedaleko od Mošunja u Srednjobosanskom kantonu nalazi se Kreševo, gdje živi Ante
Buzuk i tvrdi da ima daleko više dokaza o skrivenom kulturno-historijskom blagu. Ali, Buzuk
se suočio sa istim problemom kao i pronalazači iz Mošunja. „Od 2001. godine ja pronalazim
predmete, ali niko ne želi da dođe i radi na tome“, ističe Buzuk. U međuvremenu, pisac Anto
Zirdum je sa objavljenim knjigama pod nazivom: "Bistuanska kronika" i "Saga o dva mača",
jedina osoba koja zarađuje novac od Mošunjskih otkrića.
-4-
Malo je BH stručnjaka koji vjeruju da iz slučajnih pronalazaka BiH može da profitira iz
turizma, a kao primjer navodimo slijedeće: čak i ako bi se arheološki i historijski stručnjaci
uspjeli organizovati da restauriraju spomenike, državnim i privatnim turističkim radnicima nije
baš jasno kako bi se moglo zaraditi na njima. Dok ministri doživljavaju kulturno naslijeđe kao
luksuz, trebali bi ga smatrati prioritetom za ekonomske investicije ili kao mogućnost za
otvaranja novih radnih mjesta. Problem je u tome da ne znamo prodati sami sebi šta imamo, a
kamoli eksternim stakeholderima. Ključno je mjesto marketinga i izgradnje imidža BiH kao
atraktivne turističke destinacije. Čak je i turistička ponuda poznatih spomenika poput
mostarskog Starog mosta predmet političkih borbi umjesto ekonomske strategije. U
međuvremenu, poznavaoci kulture i turizma upozoravaju da građani BiH polako gube vrijednu
granu industrije.

Udruženja turističkih agencija u BiH ne znaju kalendar festivalskih dešavanja u gradu niti šta
je na njihovom programu. Ne postoji baza podataka koja bi pratila manifestacije niti bilo kakva
osnovna organizacija. Stručnjaci apeluju na turističke agencije kako bi trebale pokazati više
inicijative u prikupljanju informacija o manifestacijama iz kulturno- informativnog centra
kantona i njihovom uključivanju u paket-aranžmane.

Interesantna mišljenja direktora dva najveća sarajevska festivala, Sarajevo film festivala i
Sarajevske zime navode da ne mogu zainteresirati turističke agencije da manifestacije stave
kao turističku atrakciju. Direktor Sarajevo film festivala Mirsad Purivatra, kaže da hoteli u
Sarajevu ne koriste prednosti festivala time što bi podigli cijene i ponudili specijalne pakete.
Kao primjer navodi slijedeće: za vrijeme kanskog filmskog festivala nemoguće je iznajmiti
sobu na manje od jedne sedmice, a i cijene su veće. „Turističke agencije nisu u stanju da rade
svoj posao“, zaključuje Ibrahim Spahić, direktor festivala Sarajevska zima. Spahić i drugi kažu
da je turistička industrija uglavnom usmjerena na slanje Bosanaca u inostranstvo umjesto da
privlači strane turiste u BiH. Od 206 registrovanih turističkih agencija1 u BiH samo njih desetak
posto rade na dovođenju turista u Bosnu. Sve druge agencije odvode turiste vani. To je suština
problema. Slijedeći problem tirizma jeste činjenica da većina turističkih agencija radije
promovira inostrane destinacije bh. turistima nego što privlači strane turiste kako bi potrošili
novac u BiH. Postoji jedna turistička agencija sa poslovnim planom koji ignoriše politiku i drži
se korištenja potencijala BiH, te ostvarivanja profita. Njen osnivač je Amerikanac Tim Clancy
koji je proputovao cijelu BiH radeći za nevladine organizacije. Clancyja je oduševila ljepota
zemlje i tada se odlučio da pokuša privući turiste iz cijelog svijeta, priča njegov partner Thierry
Joubert. Clancy je prije četiri godine pokrenuo turističku agenciju "Green Visions" sa
sunarodnikom Darin Spurrgeon, Holanđaninom Thierryom Joubertom i Bosancem Alenom
Lepiricom. „Nemamo ništa zajedničkog sa ostalim bosanskohercegovačkim turističkim
agencijama“, kaže Joubert. „Razlika je u tome da, dok oni izvoze ljude, mi ih uvozimo. Ne
pravimo razliku između RS-a i Federacije“, naglašava Joubert. Jasno nam je da se turistički
imidž BiH mora promijeniti. Nažalost, domaći turistički radnici imaju malo ideja o tome kako
marketinški promovisati ono što Bosna i Hercegovina može da ponudi. A to je još jedan od
problema u turizmu, a to je nedostatak kadra.

Posjedujemo turistički potencijal, ali nam nedostaju turistički menadžeri koji bi ga promovisali
na pravi način. Menadžment treba osavremeniti i educirati ljude, ali zaboravljamo na to da

1
Preuzeto sa Interneta: http://www.komorabih.ba/UserFiles/Image/Turizam%20u%20BiH(5).pdf

-5-
kulturne posjete nisu dovoljno razvijene u ovoj zemlji. Ali sudbina najznačajnijih kulturnih
institucija možda ima isto toliko veze sa politikom koliko i sa marketingom.

U nastavku ćemo o imidžu bh turizma što predstavlja problem za BiH. Ukoliko državu
posmatramo kao turističku destinaciju, onda njen imidž možemo definirati kao skup vjerovanja,
ideja i impresija koje ljudi imaju o određenoj destinaciji. Formirati pozitivan imidž države je
od posebnog značaja za tzv. „izranjajuća tržišta“ tj. zemlje u razvoju, kao što je Bosna i
Hercegovina. Turistički imidž je samo jedan ali možda najvažniji aspekt cjelokupnog imidža
zemlje. I ako se na prvi pogled čini da nema veze među njima, međusobno su čvrsto povezani.

Slika 1. Matrica poznatosti destinacije

BiH

Bosni i Hercegovini je isto toliko potrebno i brandiranje destinacija, jer to bi doprinjelo i

naglašavaje pozitivnog i otklanjanje negativnog imidža. Brandiranje destinacije može pomoći
premošćavanju gapova između snaga destinacije i precepcije posjetilaca.
Problematična mjesta su one destinacije o kojim se govori u lošem kontekstu, daleko su od
emocionalnog apela te aktivno odbijaju potencijalne turiste. Destinacije koje imaju malo
emocionalnog naboja suočavaju se s teškim zadatkom ako žele postati destinacije pobjednici.
Ostale destinacije koje imaju jak emocionalni naboj ali trenutno imaju ograničene (iako u
porastu) celebrity vrijednosti i imaju velike neiskorištene potencijale i mogle bi biti destinacije
pobjednici sutrašnjice, kao što je očit slučaj Bosne i Hercegovine.

-6-
3. RAZVOJ TURIZMA U BIH

3.1. Swot analiza:

1. Strnghts-Snage
2. Weaknesses-Slabosti
3. Opportunities-Prilike
4. Threats-Prijetnje

3.1.1. Snage:

 Vrlo bogat turistički potencijal i dobre predispozicjie za razvoj turizma u našoj zemlji

 Povoljan geografski položaj u regionu (sa raznolikom ponudom turističkih destinacija

od ljetnih odmarališta i egzotičnih dijelova za kampovanje, pa do jako dobre ponude
zimskih turističkih odredišta.)

 Postojanje više različitih kultura u samoj zemlji što dodatno omogućava široku i
raznoliku turističku ponudu.

 Bogato kulturno-povijesno naslijeđe

3.1.2. Slabosti:

 Stanje zemlje u post- ratnom periodu, i nizak nivo opće društvenog blagostanja.

 BiH je zemlja koja se nalazi u ekonomskoj tranziciji.

 Veoma slaba podrška vlade i države za sve turističke projekte u zemlji.

 Malo nacionalno turističko tržište.

 Nedovoljan nivo znanja iz oblasti turizma i mali broj turističkih menadžera za

pokretanje turizma

 Nesavijesno korištenje okoliša i nemar prema ekologiji, odnosno svjesno uništavanje

državnog gazdinstva

3.1.3. Prilike

 BiH je zemlja koja je turistički sve više privlačna i dovodi turiste u našu zemlju.

 U poslednje vrijeme zabilježen je značajan rast trenda u razvoju turizma koji treba
iskoristiti kao zemlja koja posjeduje jako zavidne resurse glede turizma i na taj način
izgraditi dobru poziciju u regionu.

-7-
  BiH je zemlja koja treba da u skorije vrijeme uđe u Evropsku Uniju, pa i to se može
podvesti pod priliku koju treba naravno pravovremeno pripremiti i na kraju uspiješno
implementirati.

3.1.4. Prijetnje

 Mora se izgraditi svijest kod stanovništva da se treba okolina i okoliš čuvati kako bi na
taj način imali još više potrebnih resursa za bolji razvoj turizma u našoj zemlji.

 Jačanje konkurencije na svijetskom turističkom tržištu i na turističkom tržištu Evrope i

Mediterana.

 Jaka konkurencija iz susjednih turističkih regija i destinacija u borbi za privlačenje

turista.

3.2. Analiza konkurencije

S obzirom da govorimo o turizmu u našoj zemlji, kada je riječ o konkurenciji možemo govoriti
o našim najbližim susjedima a to su: Hrvatska i Srbija, kao i Crna Gora, kao glavni konkurenti
u našem najbližem okruženju, i njih treba upravo najviše i analizirati. Treba se napomenuti
naravno, ako se osvrnemo nekoliko godina unazad, za vrijeme postojanja bivše nam države,
SFRJ Jugoslavije, koja je obuhvatala sve republike koje su danas nezavisne države,da je svaka
od tih republika imala svoj zadatak prema geografskom položaju koji je imala u Jugoslaviji,
kada je riječ o turizmu. Pa tako se može reći da je za ljetni turizam glavnu ulogu zauzimala
Republika Hrvatska i Crna Gora, dok su što se tiče zimskog turizma uglavnom zauzimali
republike kao Bosna i Hercegovina i Slovenija, u maloj mjeri i Srbija.
Pošto je početkom devedesetih godina prošlog stoljeća došlo do raspada Jugoslavije, svaka od
nezavisnih republika, koja se odcjepila od Jugoslavije se morala osloniti isključivo na one
resurse koji su joj pripali podjelom zemlje i nastaviti graditi sve grane privredne djelatnosti kao
što je između ostalog i turizam.
Međutim, potrebno je naglasiti da je davne 1984 godine u Sarajevu, kao glavnom gradu Bosne
i Hercegovine došlo do odražavanja Zimskih Olimpijskih igara ZOI 84“, koje je u to doba bilo
od izuzetne važnosti za cijelu Jugoslaviju, a posebno za BiH. Zemlja kao što je naša obilovala
je prorodnim ljepotama, velikim planinama za održavanje jednog takvog krucijalnog sportskog
događaja kao što su Zimske Olimpijske Igre, čiji je auditorijum područje cijele Evrope pa i
Svijeta. U tom vremenu došlo je do velike ekspanzije, kao i promocije razvoja turizma u našoj
zemlji, koje je obilovalo i povećanjem profita u krajnjoj liniji zahvaljujući podizanju turizma
na zavidnu razinu, koji je obećavao još bolji i dalji prosperitet.

-8-
 3.3. Analiza konkurenata

Prvi konkurent kojeg ćemo identificirati je svakako Republika Hrvatska.

Kao što znamo geografski položaj Hrvatske je na obalama Jadranskog mora, i ona ima izuzetno
dobre predispozicije za razvoj ljetnog turizma koji je u dosta dobroj mjeri razvijen.
Drugi konkurent kojeg možemo identificirati je svakako Srbija, koji je naš prvi istočni susjed,
i treba napomenuti da Srbija nema nešto povoljan geografski položaj koji bi joj obezbjedio
razvoj turizma u onoj mjeri da se izdiferencira u regionu kao povoljna turistička destinacija.
I naravno treći susjed kojeg možemo posmatrati kao konkurenta u pogledu turizma, jeste
republika Crna Gora, koja ima jako povoljan geografski položaj za razvoj turizma. Smještena
je također na obalama jadranskog mora južnije od Hrvatske, i ona je bazirana na razvoju ljetnog
turizma iako je površinom jako mala zemlja i po broju stanovnika, ona uspijeva da ponudi jako
dobre ljetne turističke destinacije.

3.4. Glavni tržišni trendovi

Glavni tržišni trendovi u našoj zemlji svakako predstavljaju rijeke, planine, jezera, nacionalni
parkovi, gradovi i egzotična turistička mjesta.
Od planina koje možemo izdvojiti kao poznate destinacije su Vlašić, Bjelašnica, Jahorina i
Kupres.
Rijeke u našoj zemlji također predstavljaju bitne turističke odrednice a najpoznatije su prelijepi
slapovi i sliv rijeke Une, zatim dolina Neretve, Drine, Vrbasa, kao i kanjon Rakitnice i vrelo
Bune.
Kao što znamo od prirodnih jezera tu su Boračko i Jablaničko jezero koji su nezaobilazni kada
je riječ o turizmu u našoj zemlji.
I od gradova koji predstavljaju bitne turističke destinacije može se izdvojiti Mostar kao nosilac
kulturnog historijskog naslijeđa. Kao što je poznato Stari most u Mostaru je pod zaštitom
Unesco-a. Zatim tu su i gradovi Jajce sa svojim prelijepim prorodnim slapovima Plive,
Sarajevo kao glavni grad naše zemlje sa različitm znamenitostima, Počitelj kao stari historijski
grad očuvan u izvornom prvobitnom izgledu, kao i različita turistička mjesta poput
Srednjovjekovne tvrđave Vranduk, Visočica kod Visokog na kojoj se pretpostavlja da su bile
piramide itd..

3.5. Potencijalni ulazak

Što se tiče ulaska kompanija u našu zemlju glede turizma, mislimo da ne postoje velike barijere
za ulazak na tržište BiH, iz razloga što ne postoji dovoljno izgrađena razina turizma na nivou
države, jer kao država mi jako malo posvećujemo pažnje turizmu, i država se ne bori u dovoljnoj
-9-
mjeri da vrati sjaj turizmu koji je BiH imala 1984 god za vrijeme održavanja Olimpijade u
Sarajevu, kada smo imali jako pozitivan imidž u kontekstu turizma. U tom kontekstu BiH mora
se više pobrinuti da ponovo oživi turizam jer postoje dobre predispozicije za to sasvim sigurno
imajući u vidu činjenicu da smo bili domaćini održavanja Zimskih Olimpijskih Igara, i na taj
način istovremeno podići barijere ulaska na nivo koji će biti respektabilan. Posmatrajući
konkurente u pogledu zimskog turizma (Hrvatska, Srbija i Crna Gora), definitivno oni nemaju
predispozicije za zimski turizam i tu u startu BiH ima konkurentsku prednost geografskog
položaja, klimatskih uslova i samog reljefa, dok BiH nema dovoljno faktora za građenje ljetnog
turizma u onoj mjeri u kojoj ima Hrvatska na čemu i bazira cjelokupni svoj turizam na obalama
Jadrana.

3.6.Pregovaračka moć kupaca

Pregovaračka moć koju imaju kupci je dosta velika u pogledu turizma, jer turizam u BiH nije
na toj razini razvijen da bi mogao suzbijati pregovaračku moć kupca, odnosno jačati svoju
pregovaračku moć na osnovu jako dobre ponude i pozitivnog imidža koju BiH nema, uzimajući
u obzir da je BiH zemlja koja se nalazi u postratnom periodu i ima izrazito skeptičan imidž
turizma kao i svega što je vezano za BiH. Mi smo zemlja u tranziciji i unutar integracija ka
Evropskoj Uniji, i na nama je da u velikoj mjeri popravimo situaciju u zemlji i vratimo
povjerenje kupcima u ovom slučaju turistima koji će imati motivaciju na osnovu bogate ponude
i građenja pozitivnog imidža da posjete BiH kao interesantnu turističku destinaciju u
Jugoistočnoj Evropi. Danas na osnovu jako skromne ponude BiH kao turističke destinacije
kupci imaju jaku pregovaračku moć tražeći niže cijene, veći broj usluga koje su prodavci
prisiljeni da ispoštuju a sve u cilju realizacije, odnosno stvaranja profita.

3.7. Potencijalni substituti

Što se tiče supstituta za njih možemo reći da su u mogućnosti da osiguraju istu funkciju za istu
potrošačku grupu, ali na bazi različitih tehnologija. Imajući u vidu činjenicu da geografski
položaj BiH u odnosu na konkurente je takav da je mala mogućnost za potencijalne supstitute
upravo zbog toga što klimatski uvjeti nisu isti za naše podneblje i podneblje Hrvatske, dok su
klimatski uvjeti u Srbiji gotovo isti kao u BiH.
Kada govorimo o Srbiji, ona ima takav geološki sastav, odnosno reljef koji je čini jednom
velikom ravnicom, bez velikih vrhova za razvoj zimskog turizma, a nemaju ni izlazak na more,
što ih čini outsiderima u pogledu turizma u odnosu na Hrvatsku i BiH.
A kada poredimo BiH i Hrvatsku, tu se može vidjeti da imamo potpuno različite reference za
izgradnju nacionalnog turizma. Hrvatska je geografski smještena na obalama Jadrana, sa
morskom klimatskim faktorima, i ona je na taj način prisiljena da se diferencira za bogatu ljetnu
ponudu koja će obezbijediti dobro poslovanje u tom segmentu. BiH je takva zemlja koja obiluje
raznolikim reljefom od velikih planinskih vrhova, plodnih dolina, rijeka i bogate šume, kao i sa
klimatskim uvjetima koji su jako promjenjivi, i koji imaju tačno izražena 4 godišnja doba.
Obzirom da su zime u BiH jako hladne i obiluju padavinama i snijegom, naša turistička ponuda
- 10 -
najviše treba biti usmjerena na zimski turizam koji će nas razlikovati od susjedne Hrvatske.
Analizirajući sve ovo dolazimo do zaključka da ne postoji opasnost od potencijalnih supstituta,
kada je riječ o turizmu analizirajući naše bliže okruženje.

3.8. Rivalitet

Kada se govori o rivalstvu između naših konkurenata i nas, tu definitivno postoji jako izražen
stepen rivaliteta ne samo glede ove teme tj. turizma nego u svakom pogledu. Ako se vratimo
nekoliko godina unazad znamo da smo bili jedna cjelovita država koja je kolapsom doživila
raspad na više republika i sam taj raspad je imao i ratne poslijedice koje su na ovim prostorima
duboko usadile jaki rivalitet između novonastalih republika.
To definitivno nije dobar put za budućnost našeg regiona, jer da bi imali jaku ekonomsku snagu
u bilo kojem segmentu ekonomskg poslovanja kao pojedinac, mi moramo gledati da region
bude uspiješan i da gradimo dobre ekonomske odnose sa susjedima kako bi mogli biti
konkurentni mnogim jakim evropskim velesilama kao i evropskim regionima u svakom
pogledu poslovanja. Dakle potrebno je razvijati svijest na ovim prostorima da se uspijeh ne
gradi rivalitetom, nego dobrim odnosima koji jedino mogu rezultirati jakim razvijenim
ekonomijama i općedruštvenim blagostanjem.

- 11 -
4. ATRAKTIVNOST BIH

Uprkos problemima koje susrećemo u bosanskohercegovačkom turizmu, turistički potencijali

predstavljaju izuzetno zanimljivu turističku destinaciju. Bosna i Hercegovina je izuzetno bogata
prirodnim ljepotama, kulturno-historijskim bogatstvima kao i pogodnom klimom.To je
područje raznolikosti, ukrštanja različitih kultura, religija i tradicija, što daje dodatni akcenat
specifičnog turističkog proizvoda kao i bogate turističke ponude.
Turističke destinacije se izdvajaju od drugih turističkih prostora po svom zaokruženom
atraktivnom sadržaju koji u dužem razdoblju osigurava interes i posjećenost većeg broja turista.
Atraktivnost destinacije (privlačnost - eng. attractions) podrazumijeva širok spektar prirodnih
i društvenih pogodnosti na jednoj destinaciji. Kompozicija atraktivnih faktora, pored ostalog
znatno utječe i na stvaranje imidža date destinacije. Razne atrakcije privlače turiste na različite
načine i one se međusobno razlikuju po tržišnoj privlačnosti. One mogu biti prirodne (klima,
flora, fauna, geografski položaj, i sl.) i društvene (kulturni-historijsko naslijeđe, antropogeni
faktori kao što su folklor, melos, gastronomija i sl). Međutim, sve one imaju neka zajednička
obilježja, a to su pružanje odmora, rekreacije, obrazovno iskustvo, bijeg od svakidašnjice i sl.
Obilje atrakcija u BiH nudi posjetiocima multidimenzionalno iskustvo i one omogućavaju
razvoj turizma u sljedećim segmentima:
1. Kulturni turizam
2. Planinski turizam
3. Religijski turizam.
4. Eko-turizam (nacionalni park Sutjeska, najstarija prašuma u Evropi Perućica, Maglić,
nacionalni park Kozara, Plivsko jezero, Blagaj).
5. Avanturistički (rafting – Una, Neretva, Drina, Tara, alpinizam, lov, ribolov-Treskavica,
Vlašić, Zelengora, Prokoško jezero, Čvrsnica).
6. Zdravstveni turizam ( Fojnica, Ilidža, Teslić, Olovo).
7. Morski turizam (Neum).
8. Obrazovni turizam.
Važno je, međutim, istaći da sama privlačnost nekog mjesta ne garantira da će ono postati
turističko. Privlačnost je samo preduslov za razvoj u smislu turizma.

- 12 -
4.1. Kulturni turizam.

Budućnost BiH turizma je usko povezana s razvojem “kulturne industrije”. Obzirom da je u

BiH veliki broj građevina i spomenika iz antičkog, srednjevjekovnog, otomanskog i austro-
ugarskog perioda (od kojih mnoge trebaju restauraciju) ona se nalazi na odličnoj poziciji da
krene prema suvremenim “kulturnim industrijama” (uključujući manifestacije dizajna svih
vrsta, snimanje filmova, umjetnost, literatura, muzika, rukotvorine).
Potrebno je ponovo otvoriti muzeje, povećati broj umjetničkih galerija, izložbe i muziku je
neophodno promovirati, te organizirati različite festivale. Činjenica je da je na ovom planu
dosta urađeno, a kao izvrsni primjeri služe: Sarajevo Film Festival, koji svake godine poprima
sve glamurozniji oblik, zatim teatarski festival MESS, Baščaršijske večeri, Sarajevo Jazz
festival, Sarajevska zima, muzički festival “Od Magreba do Mashreka” i brojni drugi. Važno je
spomenuti da navedeni festivali imaju međunarodni karakter s aspekta učesnika i gostiju.
Obnovu Starog mosta u Mostru slijedi i obnova sarajevske Vijećnice koja je sigurno jedna među
najpoznatijim građevinama u Bosni i Hercegovini.

- 13 -
4.2. Planinski turizam

Tradicija skijanja, planinarenja i alpinizma na našim prostorima postoji preko sto godina o čemu
svjedoće brojni objekti i dokumenta ali ekspanzija planinskog turizma je krenula nakon XIV
Zimskih olimpijskih igara – Sarajevo 1984. Planinski centri se nalaze na nadmorskoj visini od
800 do 1.800 metara i idealni su poligoni za razvoj sportskog , rekreativnog ,lovnog i ribolovnog
turizma. Tome treba dodati tradicionalno gostoprimstvo lokalnog stanovništva i njihovu
orjentiranost prema branju i preradi šumskih plodova te proizvodnji zdrave hrane.
Olimpijske planine Jahorina, Bjelašnica, Igman, Trebević i Vlašić, sportsko -rekreativni centri
Risovac i Kupres te skijališta na Kozari ,Oštrelju ,Vlasenici, Vranici, Borju i dr. raspolažu sa
preko 60 kilometara skijaških staza koje su povezane sa osam žičara i 26 ski lifta i mogu
opslužiti preko 20.000 skijaša na sat. Smještajni kapaciteti na planinama su raspoređeni po
hotelima sa tri i više zvjezdica, apartmanima, pansionima , planinarskim domovima i
vikendicama koji raspolažu preko 8.000 ležaja i u njima je u toku 2006. godine ostvareno preko
200.000 noćenja. Ski centri se nalaze u neposrednoj blizini gradova Sarajeva, Banja Luke i
Mostara koji raspolažu sa velikim brojem smještajnih kapaciteta i u njima su smješteni
aerodromi i nalaze se na glavnim putnim i željezničkim saobračajnicama.Planinu Klekovaču sa
najvišim vrhom Velika Klekovača na 1962 m/nm. odlikuju visoke stijene koje se protežu samim
vrhom od Velike do Male Klekovače. To je područje siromašno izvorima vode.Uz podršku
USAID-a izvršeno je označavanje ruta (staza) za planinare i bicikliste sa označavanjem
Planinarskih domova.Označena je dužina staze i uslovi na stazama.
Planina Osječenica je srednje visoka planina ,koja se nalazi iznad petrovačke kotline ,koja je
razdvaja od najduže planine u Bosni i Hercegovini Grmeč.Najviši vrh je Velika Osječenica sa
1795 m/nm.Planina je bogata florom i faunom,između ostalog na planini raste rijetka planinska
biljka runolist.Područje planine je vazdušna banja ,koje odlikuje visoka crnogorična šuma
Također je izvršeno označavanje ruta za planinare i bicikliste ,kao i karakteristike samih ruta.

- 14 -
4.3. Religijski turizam

Na maloj teritoriji i pored malog broja stanovnika slavenskog porjekla koji govore isti jezik,
srele su se tri mediteranske civilizacije zapadne Evrope u formi katolicizma,Vizantija u formi
pravoslavlja i Otomansko Carstvo u formi islama. Kada su Jevreji prognani iz Španije i
Portugala krajem 15.v. Turci su im ponudili azil te su od tada četvrta kulturna komponenta u
Bosni i Hercegovini. Uprkos svim ljudskim,međureligijskim i međuetničkim iskušenjima i
konfliktima, drugačiji kulturni sistemi nasljeđivani generacijama, upravo su bili ti koji su
stvorili ovakvu Bosnu i Hercegovinu u kojoj je narod održao urođenu svijest i ponos, bez obzira
na vjeru ili etničku pripadnost.
Nakon pojavljivanja Djevice Marije , Međugorje je u posljednjih dvadeset godina postalo
moderan centar vjerskog turizma i odredište brojnih vjernika iz čitavog svijeta.Međugorje je -
pored Lourdesa i Fatime -postalo najpoznatije marijansko svetište u svijetu. Hodočasničke
skupine svakodnevno dolaze iz svih krajeva svijeta, a grube statistike kazuju da Međugorje
svake godine posjeti više od milion vjernika koji na raspolaganju imaju oko 15.000 ležaja u
porodičnim hotelima i pansionima prilagođenim modernim zahtjevima vjerskog turizma.
Ajvatovica je najpoznatije dovište Bošnjaka u BiH i desetine hiljada muslimanskih vjernika iz
BiH i svijeta svake godine dolaze na Ajvatovicu kako bi proučili «kišnu dovu» za Alahovu
milost i rodnu i uspješnu godinu. Bosna i Hercegovina, ukrašena je mnogim objektima
religijskog i kulturnog značaja vjernika pravoslavne vjeroispovjesti koji predstavljaju prave
narodne svetinje.Znamenitošću se izdvajaju manastiri koji datiraju iz XIII i XV vijeka kao što
su : Tvrdoš , Dobričevo , Ozren , Gomionica , Liplje , Moštanci , Dobrun i crkva u Čajniću u
kojoj je pohranjena čudotvorna ikona Presvete Bogorodice , koju je prema predanju , iz
Trojeručice , naslikao sam apostol Luka .

- 15 -
4.4. Eko-turizam

(nacionalni park Sutjeska, najstarija prašuma u Evropi Perućica, Maglić, nacionalni park
Kozara, Plivsko jezero, Blagaj).

Analizirajući atraktivnosti koje nudi Bosna i Hercegovina kao turistička destinacija, nailazimo
na ponudu za interesantan tržišni segment, koji na globalnom nivou sve brže raste, segment
koji se sve više okreće prirodi i zdravom načinu života.

4.5. Avanturistički turizam

Svojom bujnom šumom, endemičnim vrstama drveća, mnoštvom kristalno čistih planinskih
rijeka i izvora, jezera, uzbudljivih pejsaža, a prije svega zdrav okoliš čine prostor Bosne i
Hercegovine vrlo perspektivanim i atraktivanim za razvoj avanturističkog turizma.
Avanturistički izleti i aranžmani sadrže različite oblike aktivnog odmaranja turista ponuđene
kroz: -spuštanje gumenim čamcima , vožnja kajakom , šetnja kanjonima niz kristalno čiste vode
rijeka Tare , Une , Neretve ,Trebižata , Vrbasa , i kanjona odmah do rijeke Kolorado - kanjona
Tare sa 1.300 metara dubine te kanjona Rakitnice. -penjanje po stjenama , pješačenje , vožnja
biciklom , vožnja brdskim biciklom, letenje zmajom ,skakanje padobranom turno skijanje ,
organizovana vožnja jeepom , organizuju se u prekrasnim i čarobnim ambijentima Olimpijskih
planina, planina Treskavice, Romanije , Prenja , Čvrsnice , Zelengore , Veleža , Vranice ,
Ozrena i tvore malu nišu sa tendencijom rasta.

- 16 -
4.6. Zdravstveni turizam

Tradicija korištenja termo – mineralnih voda u našim krajevima seže u daleku prošlost , još u
vrijeme Grka i Rimljana , koji su već tada uvidjeli ljekovitost naših geotermalnih izvora. Prve
hemijske analize i preporuke za korištenje banjskih voda u liječenju i tretmanu uradili su poznati
stručnjaci iz evropskih banja ( Visbaden i Baden – Baden ).Nedugo potom ,počela je izgradnja
modernih banjskihb centara za liječenje i rehabilitaciju , gdje odmor i rekreaciju upražnjavaju
i psihofizički umorni , kao i potpuno zdravi. Bosna i Hercegovina ima veoma mnogo prirodnih
, termalnih i termomineralnih izvora i peloida a među njima su veoma rijetki mineralni izvori
koji su poznati u stručnim krugovima i cijelom svijetu (Crni Guber , Kulaši , Gračanica ).
Postoji značajan broj sumpornih izvora i od njih su najpoznatiji Ilidžanski termalni sumporni
izvori.Termalna radioaktivna voda Fojnice ima dobre rezultate u tretmanu i
dopunskim lječenjima mišičnih oboljenja i u ovom prirodnom lječilištu postoje veoma lijepi
zdravstveni objekti a njihova najveća vrijednost su brojni kvalitetni medecinski specijalisti.
Ljekovita termalna voda Banje Vručice veoma uspješno djeluje na kardialnovaskularna,
reumatska i neurološka oboljenja.Sa velikim brojem smještajnih kapaciteta i pratećih sadržaja
jeda je od vodećih centara za razvoj zdravstvenog turizma u BiH.
Danas u Bosni i Hercegovini, registrovano je 15 banja kao zdravstvene institucije i raspolažu
sa 3.455 ležaja i u 2006 godini su ostvarili 200.000 noćenja što čini 23 % ostvarenih ukupnih
noćenja u BiH.

U nastavku rada smo uočili nekoliko ključnih strategija koje bi bh turizam mogao iskoristiti za
rješavanje navedenih problema.

- 17 -
5. PROMOTIVNE AKTIVNOSTI BIH

Tržišno natjecanje počinje promocijom, a osnovni je cilj turističke promocije stvaranje imidža
zemlje kao turističke destinacije, isticanjem pojedinih lokaliteta i njihovih privlačnosti, te
imidža proizvoda pojedinih turističkih destinacija.
U razvijenim zemljama promociju provode nacionalne turističke organizacije na razini država,
regija i mjesta, zatim hotelska i turistička poduzeća, prijevoznici koji nude svoje usluge na
turističkom tržištu. Turističke organizacije razvijenih zemalja ulažu značajna sredstva u
promotivne aktivnosti, s ciljem kreiranja imidža proizvoda i zemlje kao poželjne destinacije.
Ciljevi promocije bosanskohercegovačkog turizma moraju biti usmjereni na stvaranje
koncepcije građenja općeg imidža, razvijanje regionalne i lokalne podrške turističke promocije,
poticanje partnerstva između javnog i privatnog sektora, te na poticanje cjelokupnih
promocijskih aktivnosti svih subjekata u zemlji koji su izravno i neizravno uključeni u turizam.
U promotivnim aktivnostima treba pokazati Bosnu i Hercegovinu kao zemlju aktivnog odmora,
isticati njezine ekološke prednosti, razviti prepoznatljiv, suvremen i moderan stil kojim će
bosanskohercegovački turizam postati privlačan za ljubitelje prirode, one koji poštuju kulture
drugih naroda i podržavaju održivi razvitak

- 18 -
6. ALTERNATIVE – STRATEGIJE ZA RAZVOJ TURIZMA

 ALTERNATIVA 1: Promijeniti turistički imidž Bosne i Hercegovine

 ALTERNATIVA 2: Uticati na zakonodavnu vlast radi donošenja Zakona o turizmu na

državnom nivou

 ALTERNATIVA 3: Ulagati u pristupačnost svim turističkim mjestima u BiH

 ALTERNATIVA 4: Istraživanje tržište turizma u BiH i segmentiranje bh tržišta

 ALTERNATIVA 5: Obrazovanje turističkog kadra

6.1. ANALIZA ALTERNATIVA

Alternativa 1 - Obrazloženje: Bosna i Hercegovina je još uvijek prepoznatljiva po ratnim

događanjima. Promjenom imidža BiH kao atraktivne turističke destinacije, agresiju na BiH
trebamo iskoristiti kao historijski događaj, ne naglašavajući je pri privlačenju novih turista. Rat
je dio naše historije i kulture, a ostaci koji posjećaju na protekla zbivanja treba iskoristiti za
usputne kulturne posjete (ratni muzej, ratni tunel, izložbe itd.). BiH treba odisati imidžom
ozbiljne turističke destinacije i reputacijom ozbiljnog konkurenta u regiji, koristeći sve
neiskorištene prirodne atrakcije i ljepote koje posjeduje. Percepcija potencijalnih turista na
međunarodnom tržištu o BiH treba biti drastično izmjenjena u izbor turističke posjete i odmora,
umjesto povrijeđene i siromašne zemlje.

Alternativa 2 - Obrazloženje: Kroz udruženja, skupove, seminare i turistički sektor uticati na

zakonodavstvo da se donese Zakon o turizmu na državnom nivou, kojim bi se obezbijedilo
dovoljno budžeta radi svih marketinških i nemarketinških aktivnosti za poticanje rasta i razvoja
turizma, koje uključuje dosta ulaganja, održavanja, izgradnju autoputeva, ulaganje u saobraćaj
itd.

Alternativu broj 2 odbacujemo jer je teško imati uticaj na nestručne i neobrazovane ljude, koji
ne smatraju turizam konkurentskom prednosti naše države. Mislimo da je prije ovog koraka
potrebno uraditi još nekoliko ključnih stvari – prodati BiH kao turističku destinaciju ljudima u
Bosni i Hercegovini, te podići svijest o postojanju prirodnih atrakcija vrijednih ulaganja i
posjete.

Alternativa 3 – Obrazloženje: Dosta spomenika, stećaka, raznih građevina od historijskog

značaja propadaju zbog neodržavanja, te nažalost služe drugim vrstama, više nepoželjnim,
okupljanjima. Njihovim održavanjem ostaće atrakcije još dugi niz godina. Obično su i na
nepristupačnim lokacijama, te na taj način odbijaju i one koji bi posjetili te atrakcije iz pravih
razloga. Obezbjeđujući pristup i dovoljno putokaza koja pomažu turistima kako doći do tih
mjesta, povećaće se broj zainteresiranih. Ova alternativa uključuje i ulaganje u javni prevoz
namijenjen za prevoz turista na sva turistička mjesta u BiH.
- 19 -
Alternativa 4 - Obrazloženje: Ova alternativa podrazumijeva korištenje turističkog
potencijala i pružanje turističkih usluga i domicijelnim korisnicima / kupcima. Zainteresovati i
privlačiti segment mladih ljudi, koji vidno zapostavljaju bosanskohercegovačke destinacije i
atrakcije. Ova alternativa je jedna od favoriziranih iz razloga što bi imala dosta pozitivnih
efekata i na ostale alternative, zbog pozitivne usmene promocije (Word of mouth), buđenja
svijesti o prirodnim ljepotama. Uočavajući vrijednost bh turizma, posebno mladi ljudi bi bolje
brinuli o Bosni i Hercegovini, te razmišljali o iskorištavanju bh turizma za potencijalni kako
društveni, tako i lični razvoj i napredak.

Alternativa 5 - Obrazloženje: Ova alternativa je odgovor na mišljenja direktora Sarajevskog

film festivala. Veliki problem sa kojim se BiH suočava je neobrazovan kadar u turizmu.
Mendažeri moraju znati prodati turističku uslugu svojim uposlenicima na pravi način, a
uposlenici da stečeno znanje i vještine iskorištavaju na najbolji način prema kupcima.
Obrazovani kadar će lako uočiti šanse i mogućnosti na tržištu, te podstaći međunarodnu tražnju
za Bosnom i Hercegovinom. Uz motivisan kadar i potreban know – how moguće je razraditi i
implementirati još više razvojnih strategija.

- 20 -
7. IMPLEMENTACIJA

Pojmovno određenje riječi implementacija označava na koji način određene odluke bi trebalo
sprovesti u djelo kako bi se određeni nedostaci u pogledu slučaja dopunili i kako bi trebao da
izgleda riješeni problem određene situacije.
Iz prethodno analiziranog slučaja turizma u BiH vidjeli smo da postoji mnogo poteškoća,
nedostataka, nemogućnosti za uspješno funkcionisanje turizma u BiH.
Naš cilj implementacije se ogleda u riješavanju nekoliko problema koji su ključni za efikasni
razvoj turizma naše države.
Turističke mogućnosti i ljepote Bosne i Hercegovine stvorene su samom prirodom kao i
mnogim drugim okolnostima. Povoljni geografski položaj, pogodni klimatski uvjeti su samo
dio potrebnog za razvoj turizma. Uz to BiH posjeduje mnoge kulturno-historijske vrijednosti
koje može pokazati svijetu i ponositi se njima. Zašto ne pokazati svijetu ono što imamo, zašto
to ne iskoristiti kada nam je već dato? Pitanja su to na koja bi trebalo odgovoriti i pokušati
dovesti naš turizam na nivo da bude jedna od glavnih privrednih djelatnosti i time promotor
zemlje u svijetu.
Veliki problemi (ne)postojećeg bh.turizma su ekološki problemi, neiskorištenost naših
olimpijskih planina.
Naime, neki od vodećih evropskih skijališta koja su preplavljena turistima sa naših područja,
nisu vidjela Olimpijade za razliku od Jahorine i Bjelašnice.
Smjernice za poboljšanje Bosne i Hercegovine kao turističkog branda:

 u prvom redu nužno je osmisliti i sprovesti promotivne aktivnosti koje bi stavile BiH na
listu razmatranja turističkih destinacija.
 uspostavljati i održavati kvalitetne veze sa turističkim posrednicima.
 poticati investiranje u turizam. (otvaranje turističkih agencija koje će se fokusirati na in-
coming)
 kontinuirano unapređivati turističko komunalnu infrastrukturu jer njeno zaostajanje
predstavlja ozbiljnu prijetnju razvoju integrisanog turističkog proizvoda.
 kod građana razvijati svjest o opredjeljenju za turizam te isticati mogućnost
zapošljavanja.
 primjenjivati sistem kvaliteta i približiti se evropskim standardima.
 napraviti turističku mapu Bosne i Hercegovine
 uraditi turističku signalizaciju (putokaze i opise pojedinih atrakcija)
 kvalitetno educirati turističke vodiče

Promocija turizma je jedan od osnovnih problema sa kojima se susrećemo. Promocija turizma,

je u stvari, promocija vrijednosti naše zemlje. Predstavljajući turističke potencijale mi radimo
na stvaranju novog zaštitnog znaka BiH.
Promotivni materijal treba da turistima ukaže na želju da posjete turističke atrakcije naše
zemlje, ostanu duže i prenoće u BiH.

- 21 -
Osim promotivnih brošura prezentitrat ćemo geografsku kartu BiH i CD-ove na kojima se
nalaze najatraktivnije destinacije BiH i takve distribuirati turistima.
Pored dobro osmišljenih web stranica potrebno je dizajnirati plakate, video spotove, prateće
radio jinglove, postere, jambo plakate., brošure i oglase u turističkim časopisima za inostrano
ali i za domaće tržište. Jer upoznatost lokalnog stanovništva sa destinacijom ima dvojaku ulogu:
oni su potencijalni turisti s jedne strane tj. imaju aktivnu ulogu, dok je druga uloga lokalnog
stanovništva više pasivna obzirom da s vremenom postaje dio cjelokupnog imidža.
Što se tiče političkog uticaja na turizam vlada uopšteno slabo pridonosi razvoju turizma u BiH,
nastojat ćemo da osvjestimo našu političku stranu države i da ih što više uključimo u
pridonošenju razvoja samog turizma, koji je već na niskom nivou, i da ih podsjetimo da
turistički sektor može da doprinese lokalnom i nacionalnom razvoju ekonomije države Bosne i
Hercegovine.
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti okoliša. (standardima evropskih i
svjetskih konvencija). Uvesti poreske olakšice svim novootverenim i postojećim turističkim
objektima.
Važan segment u implementaciji razvoja turizma u BiH čine svakako i ljudski resursi na koje
ne smijemo zaboraviti.
Uvidjeli smo da je naša problematika vezana za ljudske resurse odnosno nesposobnost turistički
radnika da dodatno zainteresiraju ključne turiste tj. nedostatak ideja samih turističkih radnika o
tome kako marketinški promovisati ono što BiH može da ponudi.
Naša želja je da imamo edukovane ljudske resurse, koji će imati ideju za razvoj turizma koji će
nastojati da implementiraju ideju potencijalnim turistima tj. da znaju prodati bogastva koja
posjedujemo.
Nastojat ćemo da zainteresiramo turističke agencije da pokažu više inicajative u prikupljanju
informacija o manifestacijama iz kulturnog informativnog centra i njihovom uključivanju u
paket aranžmane.
Svjesni smo da posjedujemo velika bogastva koju nam država BiH nudi, uz malo truda treba
da unaprijedimo te potencijale. S tim u vezi želimo da aktiviramo svaku turističku zajednicu
odrećenog kantona da i najmanji iznos finansijski sredstava koji bih se prikupljao pri posjeti
određenog mjesta tj. turističke atrakcije bi u velikom doprinosio za razvoj turističke destinacije
a i ekonomije zemlje uopšte.
Jedan od bitnih problema nedostataka posjete turista našoj zemlji uvidjeli smo da je naša
cestovna i prometna infrastruktura na veoma niskom nivou, prije svega naš cilj je i što brži
popravak cesta u BiH, i na svaki mogući način spotaknuti vladu na bržu izgradnju puta 5C.

- 22 -
8. ZAKLJUČAK

Bosna i Hercegovina je zemlja sa toliko prirodnih ljepota i historijskog naslijeđa da joj jedva
mogu konkurirati ostale evropske države. Pored već pomenutih brojnih prirodnih ljepota i
raznolikosti karakterističnim uglavnom za planinske predjele, povijest Bosne i Hercegovine je
utjecala na činjenicu da prostor obiluje izuzetnim kulturnim naslijeđem. Ako analiziramo
karakteristike Bosne i Hercegovine kao turističke destinacije može se slobodno reći da je
stanovništvo tradicionalno ljubazno prema turistima, infrastruktura je područje na kome je
potrebno dosta ulaganja, cijene su povoljnije u odnosu na one u regionu, postoje različite
pogodnosti za sport i rekreaciju te izvjesne mogućnosti šopinga (ovdje se prvenstveno misli na
suvenire i rukotvorine).

Velika i netaknuta prirodna bogatstva (Nacionalni park Sutjeska, Hutovo blato, Bjelašnica-
Lukomir, Neretva, Una, Vjetrenica) predstavljaju izazov u smislu očuvanja i prezentacija
ekološke svijesti u Bosni i Hercegovini. Danas kada se pojavljuju mogućnosti za razvoj koje
pruža prirodno okruženje postoji opasnost od uništenja same prirode. Očuvanjem ovih
prirodnih bogatstava i omogućavanjem njihovog proučavanja BiH bi mogla svom ugledu
doprinijeti i time da štiti ekologiju.

Stranica www.greenvisions.ba i slogan “Otkrijte mistične planine Bosne i Hercegovine”

fokusirana je na planinski i eko-turizam. Ona govori o jednom dijelu ponude Bosne i
Hercegovine i usmjerena je određenoj skupini potencijanih turista. Prezentirane su prirodne
atrakcije, gastronomija, postoji raspored posjeta i aktivnosti i može se reći da nudi sve potrebne
informacije za turiste zainteresirane za ovaj vid odmora ili putovanja.

Kada govorimao o reklamnom nastupu Bosne i Hercegovine možemo reći da je tek početkom
2006. godine napravljena web stranica, www.bhtourism.ba koja govori o cjelokupnoj ponudi
Bosne i Hercegovine te njenim karakteristikama.

Slogan koji je predložen za promociju BiH kao turističke destinacije je “Zemlja u obliku srca”
i ima prije svega emocionalni apel i ukomponiran je u simbol srca koje uvijek asocira na
nježnost i pozitivne emocije, ima za cilj potaći pozitivne osjećaje i približiti se na suptilan način
potencijalnim turistima.

Od turizma se očekuju sve bolji rezultati već u bližoj budućnosti i razvitak imidža zemlje kao
privlačne destinacije za evropsko i svjetsko tržište. Bosna i Hercegovina se može uključiti u
evropska kretanja samo primjenom istih načela strateškog planiranja i uključivanja u
komunikacijske sustave. Evropa nije samo glavno turističko tržište, nego je i gospodarsko,
političko i društveno okruženje u koje se Bosna i Hercegovina mora uključivati.

- 23 -
9.LITERATURA

[1]http://www.uino.gov.ba/b/BiH_info.html

[2] http://www.uhr-bih.ba/old/m003-
[3] 12.htmlhttp://www.komorabih.ba/UserFiles/Image/Turizam%20u%20BiH(5).pdf
www.bhtourism.ba

[4] www.upnt.org/index2.php?option=com_content&do_pdf=1&id=20

[5] www.bhtourism.ba

[6] www.greenvisions.ba

- 24 -