Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • Knjiga Buble PDF

    Uploaded by

    Domagoj čaćinović
    33 views394 pages

    Original Title

    knjiga buble.pdf

    Copyright

    © © All Rights Reserved

    Available Formats

    PDF or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    33 views394 pages

    Knjiga Buble PDF

    Uploaded by

    Domagoj čaćinović

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    of 394
    Copiright © 2000, 1998, 1995, 1993. Nakladnik: EKONOMSKI FAKULTET SPLIT Za nakladnika: Prot. dr. se, Wan Pavig Recezentis Prof dr, sc. Maréelo Dujanié Prof. dt. 5. Mijo Novak Prof dr. se. Pere Sikavica ‘Adresa nakladnika: SVEUCILISTE U SPLITU [Bkoncmski fakultet, Radovanova 13 tel: (021) 366-033, fx: (021) 366.026 ‘emai: dekana@etsche wo: ph fh Prof. dr, MARIN BUBLE MANAGEMENT Ekonomski fakultet, Split 2000. GP Rao pay Svein a Se WK 6sni24 BUBLE, Min Management / Marin Buble pi: Ekonomi fae, 2000 ‘XVI, 765+ rl pas: 28cm Keo ISBN _955.60265. ice. 78-08 es - joe pj: 709-742 BN 953600357 Predgovor CE (Ovo indanje kajige Management potpuno je revitalizirano w odnosu na ranija izdanja - anjem su prezentirana najnovija dostignuéa u teri i praksi management, To je uvjerovalo a se neki dosadaSaji dijelovi knjge potpuno iskljude ili Korjenito izmijene, te da se dodaju ‘neki porpuno novi, a So je uijecalo i na poveéanje obuima kajige. Sve to treba doprinijeti {&jnom pobolifanju prezentacije ove kompleksne i vaine materi koja danas ne samo da nije iagubils, veé je i dobila na svojoj aktualoost. Naime, promjene koje suse 2bile i jo8 se zhiva- {jeu into} i ekstemoj okolini poduzeéa utjecale su ne samo na promjenv polodaja i vloge ‘managera u poduzeéu, veé i na promjenu sadréaja njegovih aktivnosti, Tako je downsizing ut- {ecao na smanjenje brojarazina managementa u poduzeéu, empowerment na preuzimanje dije- Tz managerskih funkcija od zaposienika, a sivaranje samoupravnihtimova promijenilo je ulo ‘gu managera, pa je stoga wloga suvcemenog mangera sve vise v funkeiji renera,olakSavatlja, ina ushiga onima koji samestalno (case workers) il timovima (case teams) izveSavaju korn- petne zadatke, Sve ove, kao i niz drugih promjena, nisu mogle biti zanemazene, pa ih je soge 1 ovom iadanju kajige trebalo sveobubvatno tretirat. Kjiga je tako koneipirana i napisana da ima gira namjenu - potencjalnim managerima, stdainjie rukovoditeljima koji ele biti manageri,studentima dodiplomskin i poslijedipomskin ‘sucija businessa i managementa, te svima onima koje ova problematika neposredno ii posredno ‘znima (ekonomisti,indenjeri,sociotozi pravnici i drugi). Stoga je morala abuhvatiti one sa- ‘aie koji e biti relevanin kako 2a funkeiju managementa ako | za sve one koji tu funkeiju ile inuGavati ili pak obnafati U tom je cilju knjiga podijelena u Sest dielova. U prvom se dijelu obraduje problematika osnova teorie managementa,u drugom srana- gersko planiranje, u tegem organiziranje, u Eetvrtom Kadroviranje, u petom vodenje i uSes- ‘om kortroliranje. Svaki je dio podijelien na edredeni broj glva, ako da kajiga ima uleypno tcideset i jednu glavu u kojima se obradyje regena materi. U prvo) se glavi najprije daje definicija managementa i managera, te opisuju tipovi, fun- teije,aktivnost,uloge i veitine managera, da bi se na kraju odgovorito na pitane, kolito je management znanost, vjestina i profesia. U drugoj se glavi daje pregled razvoja teorije managementa poéevsi od prvih prethi- ‘toxjskih pojava managementa pa do danainjih dana, Posebna je pozorost poklonjena pojavi irazvoju teorija managementa s naglaskom na suvremene tendove koji se manifestiraju a up- ‘avijanju porpunom kvalitetom (TQM), preoblikovanju poslovnih procesa (BPR) i uéeéaj or anizaciji (Learning Organization). v ‘Buble: MANAGEMENT. U woo se glvi ana okolinapedzea, pr emu se apical poimornoodredenje koline, 2zatim se analiza ekstera i atema okoina, ds bi se na kraj dao edgover nap tan, kakav je odnos poduzoéa i okoline, vj. kako poduzeée odgovara ea ahjove ekolinn ctika i drufivena odgovernost managementa, pri emu se u imaju eticke vijednosi,norme i dileme, te iznase elgke tear i pristup. Za- ‘im se analisira druswena odgovornost i postvlapitanje rzvoja sociale revi. U pete) se glavianalizirapriceda i svra planiranja u okviru koje se poschna pozomost dsc poimovno} determina planirans zat se analiia sada, rain, tipo, eape ‘wiemensi horizon planiranja, da bi sma kraju dao odgovornapitane, tko je edgovoran 2a Plairane w poduzeéu, U Sestoj se glavi razrad poduzeés. U okviru ove ‘iljeva (00), U sedmo} glaviseobraduje problematka predvidenja koa treba dati odgovor na ptaje, \tkojim ée se uvjetima ostvarvat cijevi poduaeéa. U tu su svrhu obradene adekvatne metooe predvidanja - metodeeksrapolece, metode procjenecksperata i metde simulate, te prkazan nadin koritenja prognoza. 1 csmo} su glavi obradena pitanja suategie i strategiskogplanrana, io tako da su na brije dane definicije strategie, strategijskog managements i razina stategije, a zatim su obradery lane faze procesastrategshog plairaja, U okviru ov faza preeatiran su odgovarajute Imetode dijgnosticiranj faktoraujecajanaiborsrateie i generiranjaaterntiveih statin 1 deve} se glavi analiira proces donofenjaodluka i to tako da se najpriedefinitapo- jam edluéivanja i odluke, zatim se dau tipo edluka i preduyjti 2a njihove donoSenjo. Od ‘model edluéivanjs nose se dva~ Kasai i adminisrativn model. U okvia rocesadonoicnja odluka dane su metode 2a generirane i metode 7a evaluitanje atermativnih odlaka, te metode _grupnog cdluvanj, Na kraju se priksnuj tenike donodenjaodlukai sistem za poor in. ividualno i grupnom odiutivanju (DSS i GDSS). U desetoj se glavi analzira pojam i si Baninranja, da bi se na kraju prezentirale metode organizianja. Udedanaesoj se lav ajprie analiza pojam i sada oblikovanja organics jeinic, Zatim se iznose princi eeélanjivanje ukupnog zadstka poduzeéa kao preduyjeia za orgs, ‘airanje, da bi se nakon toga prezentraliprincipioblikovanja i oblic organizacijskih jedi ‘ezakljuGlosanaizom mehanizama koordinacjeizmedu oblikovanih organizacijsih jeica LU dvansesto se gavi anaizraju ekonomski odnosiu poduzeéus pasebnim naglaskom cere odgovomosti-tofkovne, profimne,pseudoprofine,prihodnefinvestilske lanoer £¢ petposavke nihovaformirana te analizrj intern odnosi ie reumeneproiavoda i usuga '© inter odnost iz uaganja Kapital V tinaestoj se glavi obradule problematia organisacje ypravijenja u podacecu, pri Co- ‘mu se analiziaj tri aspekta ove problemaike -vianigki, managerski i parcipativ, U okvi. ‘ paricipativaog aspekta upravljanja posebno se analizra partcipacija na tn razine - na ra. 2ini radnog mjesta, na razini pogona i na razini poduzeca ju Kjuéni polazni element planiranja - viz, misija i eiljevi ‘lave posebna jo pozomost posvecena tome kako upravljalipomoca ards) organiziranja, zatim se prozentra proces or- vw Predkovor oe eee ee oe Akon ogc naga dva mods mulifakoskog usa aor og oe 1 a erecta slo atin dose pe un eee ‘icaju dvije grupe pitanja - prva je planiranje kadrova, a druge aa ae re ns ee ee eS cite ppm cecna pa Scecnenit ican wate apie eee eet pseu pripadrast poze, a lone si aberaene manages kampezl or ociatananneteet arin imi roca . ae a " METODE FROCIENIIVANJA PERFORMANCI.. 435 21, Metode peocjenjivanja osobinazaposienina c “5 xiv Sadia) 422 Metode procielivanfaudinks zapost 8 123, Metodeprocienjvanja managers... 7 3. FOBOLISANJE PERFORMANCI (Gina XXt: UPRAVLIANJE KOMPENZACUAMA as POIAM, SADRZAI | KARAKTER KOMPENZACUA... “ 2. KOMPENZACUE ZA IZVRSENE RAD ones “a ee “s 22, Stimulatvn dio ple... a 23, DOA PA nen s 3. NOMPENZACUE 12 UDIELA U DOB -# 31. Sistemi indireking uéjela w dob. a 32, Sistemi direhtnog udjela uw dobi — 133 Sistemi dionigasiva zpostnih = 34. Sistemi dtednje zapostenh c ‘4 KOMPENZACUE PO OSNOVI PRIPADNOST FODUZECU, 4,, Naknade pla... 442 Novéane pomost 43. Razne benefice. 5. MANAGERSKE KOMPENZACUE 51, Direkine managerske kompenzaciie.. 52 Indirektne managerske kompenzacij (Gla XXII: RADNI ODNOS. 1. PRRODA RADNIH ODNOSA 2. SINDIKALNO ORGANIZRRANIE._ | KCLEKTIVNO PREGOVARANIE... 5.1 Prikupijanj Seis © novom ugoveru 312 Swaranje prijetogn i protuprijedioga a MA, Pregovor ono et 4. PREGOVARANJE U FOVODU PRITUBI_.... 5. SURADNIA IZMEDU SINDIKATA I MANAGEMENTA .. os tent oneness abet Pet do VODENE Glave XU: PRISTUP VOBENIU conse, e| |, MANAGEMENT. VODENIE, VODSTVO... 7 4. PONASANJE LIUDI U ORGANIZACUI “ 21. Opel model individulnog ponasanja. “ 22, Varjableindviduatnog ponatana nr 3. MODELI PONASANIA 07 xv ‘oro worwvaci 2 2 Toone wortvacts = on 2 Soran ere nati a 2 cen tor mare 7 25 Sune point 7 2. REDUANRANIE Poa Za MOTWACL = Sis taian ee pte = 22 Ope retain = 35, Mad tate pss, os ‘34, Opeije rasporeda rads... 510 35. Bayon fo ote in ‘MERE MOMTVACTE ie S MERE ZADOVOLISA = Be Cine: YODSTIO a m1 Thasnovne anaeanc vonsTva a {inflam at was zt 12. Ne gre oe 2 2. MODEL voDsTvA 8 2 Ma sie = 22 wi nea. ES 2 SOMREMEM PTO VODSTWO I se ine XE ITERPERSONALI PROCES GRUPE FRONFUIRT ss "ivrenresowALaa mona PoDUESEA 8 2 cRUREUroDUzECU = ee 2 rol gue a x 22 Farha ene : = =” 25. Rawmae re sa 2. notes FOUIRANTA G2 ss * EARACTERTIRE GRUP” ss 1 vin pups is 22 Stns us = 5 ferme pa ss 2 Ka pee = so 45. ate pu ia $. VTERPERSON A eRGR GT KON io Si Tsoe testers kake = ° 52 Upton m Cire KOMENICRAN 6 Uosn ZanCensKOMUNERANA 3 2 Rovantcaeuse 008 ne os 3 sore KoMUNiRAGDA v FoDUzEeS ms XVI inns wing 3A. Nose Romumikacija — 3.2 Sadrésj Romanikaclja 233 Oblii komunikaeja, 344 Putori Komunikai 35. Kormunikacijsha mreda 4 NEKI FROBLEMI KOMUNICIRANIA it sane Sesti aio KONTROLIRANE (Glave XXVIII: OSNOVE KONTROLIRANA . 1. PCIMOVNA ODREDENIA... 7 2, PROCES KONTROLIRANIA on eel 2.1 Portavjanje stndarda amaaas — 2. Miereje perforant conn Sabet 23 Komparacja standard | prformanc vahacija performanel {skeen 3, STEMI KONTROLE oon 3. eramorganizaiska KOA? oo 32. Orgatizacijsa kontrola. AZINE KONTROLE, ‘4, Kontrola na individual} razit 412, Kentrola ta funkelskojrazni 13. Kontrola na divilko] rat wn ggegsseeeessae 4. Kontrola a korporacistejrazini 7 5. SUBRILA PERFORMANCI 60 54. Merit Korporaeljskih performanci st 2. Mjerilaperformane divi je 6s 53, Mies performanel funkeliskitjdinia 69 54. Mjcril individuataih performan a9 a (Gla XXIX: OPERACUSKI MANAGEMENT. 1. POJAM 1 KARAKTERISTIRE. 2. DIZAINIRANIE FROLZYODA 3. STRATEGUA POZICIONIRANIA 4 LDKACUA TVORNICE, a 5, ROR TEHNOLOGUE 6. PLANIRANIE PROLVODNIE 1. UPRAVLJASUE ZALIHAMA 4 UPRAVANIE KVALITETOM I KONTROLA or Glare XXX: METODE 1 TEHNIKE KONTROLE |. METODE FINANCUSKE KONTROLE... 11 Budieiska kontrol xvi Buble: MANAGEMENT. 1:2, nancy inet 13, Cath Management. ao me OT 638 69 66 5 os 6st aa on Gisra XXXL: MANAGEMENT INFORMATION SYSTEM os |. POIAM, KARAKTERISTIKE I GENEZA MIS- a. os 1 Paar karate MISA os 12, Geneea MIS. nnn 7 om 2, STRUKTURA MANAGERSKOG INFORMACUSKOG SISTEMA .. ” 3. TIPOVI (MANAGERSKIH) INFORMACUSKIH SISTEMA 632 4 KOMPIUTORSK! HARDVER atta 635 41, Pojam i raza) kompjutorskog hardvera 63s 42. Vrste hompjutorskog hardvera. 636 43, Kormponeate kompjutorskog hardvera ‘5. SOFTVER - PROGRAMSKA FOTPORA. 51 Sistemsk softer. 52. Aplin 6. BAZE PODATAKA., 6:1 Pojam organizacie podataka 62. Logica organicacia podataka 63. Finiha erganizacja podataka .. (4 Pristup bazama podatka.. 65. Upraijanje bazom podataka 6.6. Spreitepodataka KOMPIUTORSKE MREZE... 1. Topologlja meee. 72. Djlokrug mreie.— 1.3. Meta distibuirane ebrade aes ‘8 LUDI- PROJEKTANTE [ KORISNICI : 9, MANAGERSKO.PUNKCUSKI ELEMENT! STRUKTURE MIS-A Lert RJECNIK POIMOVA (GLOSSARY). 709 KAZALO POIMOVA .. a1 KAZALO AUTORA 183 XVII Prvi dio OSNOVE MANAGEMENTA Glava 1. MANAGEMENT: ZNANOST, TEORIJA I PRAKSA i | |, MANAGEMENT I MANAGER 1.1. Management ‘Management je vema kompleksan pojam u definiranju kojega se jvljaju problemi kako ‘oni semantitke, tako i oni sadréajne naravi, ‘Sa semantigkog aspekta problem se najprie javlja u tome Sto se sama rijeé management preflapa s drugim sjocima kao Sto su supervision, leadership, organisation, adminisraton, control direction. Tako su struéno lteraturi pojmovi management, organization i adminisua- tion yeoma sto postovjeuu. Stoga je neophodno da se izmedu ovih pojmova izvrSeodgovie jufarazgranigenj kako bi se osigualaispravna komurikacija Keda se govorio razgranienju izmedu pojma management i pojma organizacia, tada ‘webs najprje pot od Einjnice dani sam pojam organizacie nije jednoznatan, Tako Hoffman (1940, 1425-1831), reaikuje Zvi temelne Kategorie pojma organizacje -univeralni, inst lucioaln, stulturn §fuokejskipojam organizaie U kontckstu univerealnog pojma orgenizaije pod organiacijom se podcazumijevajedin- stvo stedenih medusobro povezanih djelova, Sto asocira na definiciju poima sistema. Meda te dijelove (podssteme) nalezi se 1 management kao dio (podsistem organtzacije. Na siean se nan mode wea: iastiueionalsi pojam organizacie u kojemu se organizaija manifesta stem). U tom smi slu management se, tekoder, java kao segment organizacife, Sto znati da se i ovdje polar rmaragementajavij K2o uli od pojma organizacije. Strukturn pojam organizacije podrazumijeva pod organizaciom siruktura socijlnog stoma, ato znadi da svaki social sistem, a u ovom shuaju podvzeé, ima svoju orgnizaci. U tom se kontekstu onda govorio organizacii poduzeéa, a management se java kao "koswr ‘orgunizacije” pa odiatle esto polstovjetivanje organizaciske strukture i strokture management. ‘toga se, ove, management jvijakao reltiva autonoman segment poduzeéa koji omoguéava | oiguravaefikasno fankeioniranje njegove organizacije. Funkeijski pojam organizacie ukazuje da je organizacija djelanostoblixovanja, pa se w tom smislu govorio orgeniziranju, dizajniranju organizacije ili projeltranju organizacije. U tom se Kontekstu organizaija (-organiziranje) javlja kao jedna od funkelja management 3 (M- Buble: MANAGEMENT: Naime, pored ostalog jedan od K_juénih zadataka management je uspestavlianje adckvaine ‘organizacie kako bi se izvdile odredene abtivnost od kojih zavisi ostvarenje postavlenih ci- Ijova Isprepetenost managementa i organizacjeukazuje na Sinjenicw da management ne moze postojatif2van organizacije shvaéene w bilo kom smisly. Stoga je i rezumljiva nerazivojna sgeneza izmedu teorije orgenizacije i teorije managements, Teorija organizacije nastaje, u stvari, nastjanjom teorije managementa kada je 1903. godine F. W, Taylor objaviosvojedjelo Shop Management, Sime je roden Scientific Management, U pogledu razgranigenja pojma management i pojma administration treba mati u vidu {ce pojam administration u odnocu na pojam mangement upotrbljava u dva unateuja U prvom znaéenju pojam administration se upotrebljava kzo sinonim za pojam manage ‘ment. To pote jo8 od H. Feyota koji je 2a oznafavanje managementa upotrijbio francusku ‘ile aminitration, a to se nabole vidi iz sadréja(funkeij) tog pojma, kako ga je on deft sitao. U suvremengj tori i praksi administration kao sinonim managementa upotcbjava se 17a neprofitne organizacije,posebno javne i dréavne sludbe. U crugom znaéenjn istic se sadrZajna i funkijskarazlika iamedu pojma management { pojma administration, ona se manifesta u sedefem: 1. pojam administration je uti od pojma management, te je sadréan u ovom potonjem, ‘ocnosno administration je dio managementa, 2. pojam administration oznaéava rad sa stvarima, kao Sto su organizaciska struktura, ‘aziitioperatival sistem i drug, dok se pojam managemenia odnasi na rad s Ijudima, [Navedene definicije administration pokazuju da je ona koja administration smatradijelom smanagementa napribvatlivija s obzirom na svoju preciznost i jednoznaénost. NNavedenim problemima treba dodati i problem adekvatnog prevodenja izraza manage: ‘ment na hrvatski jezik. Naime,u hrvarskom je eziku gotove nemoguée nadi adekvateninraz kojim bi se pevel rie management. Doduse esto se mangement prevodi s upraljane, S10 nije adekvatao s obzirom da upravljanje ima Sire znaéenje. Cini se de bi etimolofki gledano najblifa rij bila rukovodenje s obzirom da i management vote svoje korijene od glagola manage, koji poeée od latnske rijedi manus -ruka. Nita manje kompleksan problem nije ni se sadiajnog aspeca. Naime, pojam mans- sementaednosi se na (1) proces, 2) nostle odedenihfankeja, (3) vein, (4) znanstvenu

    You might also like