*9.

tematska jedinica*

1. TROKUT STRATEŠKOG DJELOVANJA

 inovacije
 praćenje konkurentnosti
 kvaliteta

-Razvoj turoperatora; stvaranje lojalnosti kod kupaca, razvoj visoko specijaliziranih proizvoda,
grupna putovanja, savjetodavna uloga

-PAKET ARANŽMAN KROJEN PO MJERI-tailormade-napravljeni od strane turoperatora.

Klijenti određuju gdje, kako i za koliko novaca će provesti odmor

-Povezivanje sudionika u lancu: horizontalno, vertikalno, digitalno povezivanje sudionika u lancu

-Na području poslovanja europskih agenata najveću proviziju moguće je ostvariti prodajom:
OSIGURANJA 30-40%, TPA 10%, PRODAJA ZRAKOPLOVNIH KARATA 7-10%

2. NEDOSTACI SUVREMENIH „FLEKSIBILNIH“ PONUDA

 standard i kvaliteta usluge – nema sigurnosti da će pojedini pružatelj usluge osigurati

kvalitetu i standard
 pritužbe- online podnošenje pritužbi individualne prirode
 manja sigurnost- odvijanje transakcija, privatnost klijenta
 povrat novca- mogućnost gubitka traženog novca zbog više različitih pružatelja usluga
 modifikacija sadržaja- nemogućost modifikacije

-Specijalizacija i rebrendiranje - Mali i srednji agenti mogu uspjeti zahvaljujući specijalizaciji.

Veliki re/brandiranjem

-Modularna putovanja- fleksibilno povezivanje ponuda dobavljača temeljem pojedinog modula

(ture o vrijednostima, ture o etici, ture o svemiru)

-Današnji trendovi u međunarodnom turizmu: -rast online rezervacija (65% tržišta),

-Pad rezervacija putem agenata (zaustavljanje na 20% tržišta u budućnosti

1
4. DISINTERMEDIJACIJA

Uklanjanje predstavnika poput distributera ili brokera. Predstavlja direktni pristup kupcu, te je od
interesa onima koji nisu predstavljeni putem GDS sustava (jednostavni sustav za automatizaciju
avionskih karata).

5. REINTERMEDIJACIJA

Stvaranje novih posrednika između korisnika i dobavljača. Predstavlja nove on-line posrednike
(npr. last minute.com)

6. TURISTIČKI VODIČ BUDUĆNOSTI - mobilni uređaji (više od 65% putnika rezervira

hotelsku sobu putem mobilnog uređaja)

*10. tem. Jedinica*

„WHITE PAPER“

2001. godine Europska komisija započinje debatu temeljem dokumenta koji se naziva WHITE
PAPER u cilju šire institucionalne reforme integracije, tj. njezine demokratske legitimnosti. Ovaj
dokument je težio razriješiti legitimacijski deficit EU politika. Svrha djelovanja je međusobno
unapređenje konzultacija, javnog sudjelovanja/djelovanja i transparentnosti.

-ODGOVORNO PONAŠANJE U BUDUĆNOSTI:

1. Trend održivosti održava se na sve sfere djelovanja u turizmu i da isti nije više predmet
“nižih” već “viših” politika
2. Odgovorno ponašanje prema okruženju postaje dominantna stategija djelovanja u
turizmu
3. Okruženje postaje dio međuvladinih rasprava gdje se upozorava na manjak inputa, tj.
aktivnih programa i učenja
4. Ne postoji dovoljno komunikacije među državama (ministara turizma zemalja) kao i
rasprave o pojedinim pitanjima

2
Pozitivni efekti turizma: zapošljavanje, prihod i integracije, jačanje lokalnog ponosa, mira te
sociokulturna podrška

Negativni efekti turizma su: direktni i indirektni financijski troškovi

kompeticija s drugim sektorima
nedostatak edukacije i sama percepcija
visoka razina nepredvidivosti tržišta, kriminal, utjecaj na zdravlje

*KREATIVNI TURIZAM JE TURIZAM BUDUĆNOSTI

*11.Tematska jedinica*

-PREDUVJETI ZA RAZVOJ TURIZMA: -nagla urbanizacija i industrijalizacija

-razvoj komunikacija
-rast životnog standarda i slobodnog vremena

-FAZE RAZVOJA EUROPSKOG TURIZMA:

1. Faza razvoja do 60-ih godina 20.st (izgradnja suvremenih hotela, uvode se hotelski standardi, prve
putničke agencije, zrakoplov kao sastavni dio turističkih putovanja)

2.Faza razvoja u europskoj zajednici od 1958. Do početka 90.-ih ( Masovni razvoj u svjetskim
razmjerima, slobodno unutrašnje tržište unutar zajednice, enormni porast hotelsko-tur. Objekata,
masovnost – negativan odraz na kvalitetu)

3. Faza razvoja u EU do kraja 90.-ih (Schengenski sporazum, Europa – više od 50% svjetskog
tur.prometa,EU – jedna od najemitivnijih tur.regija,formiranje Europske monetarne unije)

-EUROPSKA KOMISIJA: - Glavni izvršni organ EU

Politička inicijativa
Čuvar Ugovora
Prema ostatku svijeta Komisija predstavlja EU

- Koordinacijska uloga unutar Europske komisije - jedna od glavnih zadaća Odjela za turizam

-TOP 3 DESTINACIJE PREMA WTO DO 2020.: 1. Europa, 2. Istočna Azija i Pacifik, 3. Amerika (S i J)

(4. Afrika 5. Bliski Istok 6.Južna Azija)

-Proces segmentacije tržišta- bolje razumijevanje potreba i želja potrošača i uočavanje osobnih,
situacijskih i bihevorističkih značajki segmenta

-Ambiciozni potrošači - mjesta koja izabiru za svoj kratki moraju imati: emocionalnu privlačnost,
veliki konverzacijski kapital i “celebrity” vrijednost
3
  Kultura i kulturna baština grade atraktivnost destinacije

 Kultura je osnovni element menadžmenta turističke destinacije za privlačenje turista u

destinaciju i za stvaranje brenda

 Turistički potrošači danas: iskusni, upućeni, heterogeni, spontani, nepredvidivi,individualci, uz

odmor traže i druge sadržaje,neovisni, upotpunjavaju svakodnevnicu novim doživljajima

-Dva su osnovna trenda koja se javljaju uslijed promjena u ponašanju turista :

1.Kvantitativni rast turističkih kretanja – kod ljudi raste želja i potreba za turističkim kretanjima,
putovanjima
2. Kvalitativni rast turističkih kretanja – razvijaju se i javljaju nove turističke potrebe

-5 KARAKTERISTIČNIH TIPOVA TURISTA:

-Oprezni turist na odmoru (23%)
-Klasični kulturni turist (18%)
-Zahtjevan tragač za doživljajima (24%)
-Mladi turist željan uživanja (19%)
-Mlade obitelji (15%)

*12. tematska jedinica*

-GLOBALIZACIJA - proces koji nadmašuje granice nacionalnih interesa

-stvoriti domaći turistički proizvod

-uključenje u svjetske kriterije i komunikacijske sustave
-odnos globalizacije prema kulturnom i turističkom identitetu Hrvatske
-model održivog razvoja

-Turistička REGIONALIZACIJA – sastavnice:

-decentralizacija
-diversifikacija
-regionalna specijalizacija proizvoda
-jačanje i ponovno stvaranje regionalnih identiteta

-Tri regionalne podjele:

-turističke regije se poklapaju s granicama administrativnih jedinica

4
-turističke regije neovisne o političkim granicama
-turističke regije postoje na području cijele države, ali se ne poklapaju s teritorijalno-političkim
ustrojem

-Održivost razvoja:
•čuvati okoliš
•ne smije se ugroziti ekološka, ekonomska i društvena osnova
•kriteriji održivosti
•identifikacija i vrednovanje resursa
•prilagoditi marketing
•poticajne i represivne mjere

Regionalizam – težnja za posebnim političkim ili kulturnim životom neke regije.

Regionalizacija – prostorna raščlamba nekog prostora na dijelove koji se ističu određenom

prostornom, razvojnom, povijesnom, sociološkom i drugom posebnošću ili homogenošću tih
vrijednosti.
-Prostorna regionalizacija
-Funkcionalna regionalizacija

-ŽIVOTNI CIKLUS DESTINACIJE:

-ISTRAŽIVANJE – čiste i nedirnute ljepote, mali broj posjetitelja, nepostojanje komunikacija

-ANGAŽIRANJE – započinju inicijative u osmišljavanju ponude, dolazi do turističkih sezona,
pritisak na upravu radi infrastrukture
-RAZVOJNA FAZA – velik broj turista, više ih je u špicama nego domicilnog stanovništva.
Kontrola daljnjeg razvoja prelazi lokalne okvire. Planiranje i kontrola razvoja postaju bitni.
-KONSOLIDACIJA – smanjenje broja posjetitelja
-STAGNACIJA – maksimalna aglomeracija, destinacija više nije moderna. Destinacija ima
ekonomske, socijalne i ekološke probleme.
-PROPADANJE – dnevni izleti, druge namjene za kapacitet
-POMLAĐIVANJE – nove atraktivnosti, novu kvalitetu

-GRANICA NOSIVOSTI KAPACITETA- ona razina prisutnosti turista koja stvara pozitivne utjecaje
na domicilno stanovništvo, okolinu, gospodarstvo i turiste

5
*13. Tematska jedinica*

 Prednosti koje donosi integracija HR u EU:

Uključivanje u stabilno političko i gospodarsko okruženje
 Zastupljenost hrvatskih interesa prilikom donošenja odluka u EU
 Povećanje ugleda RH
 Mogućnost suodlučivanja u razvoju politika koje se tiču budućnosti Europe
 Osiguravanje stabilnog poslovnog okruženja
 Povećanje mogućnosti ra rast izvoza
 Poticanje konkurentnosti domaćih poduzeća
 Bolji pristup kapitalu
 Otvaranje obrazovnih mogućnosti
 Pristup fondovima EU

 Prednosti ulaska u EU:

Otvaranje granica
 Ulazak na slobodno europsko tržište rada, kapitala i robe
 Strukturalne reforme u školstvu i zdravstvu
 Prilagodba zakonodavstva
 Pravosudne reforme
Nova jedinstvena valuta

 Nedostaci ulaska u EU:

Porast cijena nekretnina
 Rasprodaja imovine strancima
 Izjednačavanje cijena s onima na Zapadu

*14.tematska jedinica*

Trendovi u svjetskom turizmu rezultat su u prvom redu:

-gospodarskih kretanja u pojedinim emitivnim zemljama ,
-opasnosti od terorizma,
-nesigurnosti u zračnom prometu i mnoge druge koje su stvarale ukupno nepovoljno ozračje za
razvoj turizma

6
KVALITATIVNI POKAZATELJI SADAŠNJEG STANJA HRVATSKOG TURIZMA:

 Kvalitativno zaostaje za vodećim receptivnim tur. zemljama

 Kvaliteta i i portfelj nisu na toj razini da bi opravdali visoke cijene
 Sezonalnost, kao ključni nedostatak hrvatskog turizma se povećala
Ne postoji jasan koncept produljenja sezone
Ljubaznost osoblja u smještajnim objektima turisti ocjenjuju visokim stupnjem
zadovoljstva
 Ne ulaže se dovoljno u obrazovanje i školovanje mladih, pa je sve češći primjer
uvoza radne snage
 Ne provodi se permanentno obrazovanje
 Nisu ispunjeni ranije postavljeni izazovi kao što su povećanje ponude usluga i fokus
na održivom razvoju i zaštiti okoliša
 Neučinkovita javna administracija i netransparentni pravni sustav glavni su razlozi
zbog kojih strane investicije nisu učestalije

KVANTITATIVNI CILJEVI:
 Povećanje br. turista i noćenja
 Primarno povećanje ostvarenog prihoda
 Povećanje ukupnih gospodarskih učinaka turizma
 Povećanje zaposlenosti u turizmu

STRATEGIJA RAZVOJA HRVATSKOG TURIZMA: Turizam mora pomoći u:

◦ Većem zapošljavanju pučanstva
◦ U aktivnom doprinosu pozitivne platne bilance
◦ U lakšem plasmanu proizvoda hrvatske na međunarodnom tržištu
◦ U stimuliranju regionalnog razvoja
◦ U kompletnijem razvoju prometne i druge infrastrukture
◦ U stvaranju općeg povoljnog imidža Hrvatske u svijetu

7
 2.dio – neka pitanja od prošle godine

Kulturalna kompetentnost:

 TEMELJ RELACIJSKE SPOSOBNOSTI

 SPOSOBNOST PRIJENOSA INFORMACIJA

 CILJNO POSTIZANJE SPOSOBNOSTI OSIGURAVANJA ODREĐENOG STUPNJA SURADNJE I

DOGOVORA

 Interkulturalna kompetencija je kontinuirani proces učenja turističkih djelatnika prema

specifičnim iskustvima, eliminiraju predrasuda, zapažanju potreba, te aktivnom
eksperimentiranju

 Vrste kulturalnog šoka:

 Šok prije dolaska u destinaciju

 Šok u destinaciji

 Šok nakon povratka kući

 Faze kulturnog šoka:

 Medeni mjesec (početna euforija, očaranost, fascinacija i entuzijazam),

 Kriza (problemi s integracijom),

 Oporavak (prilagodba i učenje kulture),

 Prilagođavanje (prilagodba, uživanje kao i funkcionalne sposobnosti u novom okruženju)

 Globalizacija turizma ne proistječe samo iz činjenice da je on suvremeni fenomen već je

međunarodna hipermobilnost uzročnik sve veće brzine razmjene ekonomskih i ostalih utjecaja
između turista i lokalnih zajednica

 Utjecaj globalizacije na kulturu:

 Kulturna homogenizacija (međusobna komunikacija različitih regija i kultura te globalna

samoprezentacija)

 Standardizacija proizvoda (učinkovitost proizvodnje i isporuke, omogućuje kontrolu)

 Kulturna heterogenizacija(Lokalne sredine potiču lokalne kulturne elemente)

8
  Kulturna konvergencija i/ili divergencija(što više pokušati modificirati globalizacijske
trendove u skladu s nacionalnom kulturom)

 Kulturna hibridizacija(uključivanje elemenata kulture iz raznih izvora unutar pojedinih

kulturnih običaja)

 Kulturna komodifikacija(Stvorene su brojne kulturne ponude iz kojih ne razabiremo

njihovu autentičnost, a pritom su prihvaćene od strane brojnih turista emitivnih tržišta
kao dio lokalne tradicije)

 Zemlje koje provode ili su provodile ograničenja u turizmu:

 SAD, KUBA, IZRAEL, SIRIJA

1. Odgovorno ponašanje prema okruženju postaje dominantna strategija djelovanja u turizmu, te

okruženje postaje dio međuvladinih rasprava gdje se upozorava na manjak inputa, tj. Aktivnih
programa i učenja kao i nedostatak kritike i proaktivnog djelovanja. Nadalje, nedostatak javne
političke diskusije radi učenja o problemima i načinu rješavanja. I dalje ne postoji dovoljno
komunikacije među državama (ministara turizma zemalja) kao i rasprave o pojedinim pitanjima.
Npr. nitko nikada nije poveo javnu raspravu o automobilima kao najvećih zagađivačima koje
imamo. Za one odluke koje se i donesu ne postoji dovoljno svjesnosti.

2. Gradski turizam je turističko boravljenje u nekom gradu i cjelokupno, cjelogodišnje, turističko

događanje u gradskom vrlo složenom i dinamičkom socioekonomskom sustavu u kojem je
turizam uvijek samo jedan, često manji, dio.

 Nije sezonski,

 City break ture: 250 milijuna turista godišnje

3. Programi interkulturalne komunikacije:

Europske prijestolnice kulture-ima za cilj afirmaciju europskog identiteta i jačanje svijesti o
zajedničkim vrijednostima i poticanje razvoja pojedinih područja i njihovo predstavljanje na
globalnoj razini
Europske kulturne rute-omogucuju kontakt posjetitelja s raznim domicilnim kulturama
Euroglobe-program informiranja putem kulturnih manifestacija
Zaklada Anna Lindh- EU fond za potporu inicijativa kojima se promiče kulturna suradnja i
međukulturalni dijalog
4. Eliminacija ograničenja u turizmu-eliminacija diskriminacije između zemalja članica, el.
diskriminacije od strane nacionalnih pružatelja usluga,el. zabrane tržišnog ulaska, objektivni i
transparentni kriteriji domaćih regulacija u turizmu, ponašanje političkih tijela u skladu s
pravilima i regulacijama GATS-a.
5. osnovne elemente za razvoj receptivnog tržišta u globalnom turizmu

9
6. vrste destinacija koje razlikujemo
-prilikom razvoja tržišne pozicije turističke ponude:
 destinacija kao samostalna jedinica- vecina aktivnosti se odvija unutar jedne destinacije
 usputne destinacije-jedna/vise destinacija posjeceno unutar rute prije dolaska u zeljenu
destinaciju
 Bazično središte- Ostali posjeti za vrijeme boravka u primarnoj destinaciji
 Regionalno povezane destinacije- Posjet destinacijama unutar turističke regije
 Kružno putovanje- Unaprijed raspisani kružni obilazak nekoliko odredišta te povatak u
destinaciju ishodišta
7. paket aranžmani- Turoperatori kao zaslužni čimbenici razvoja masovnog turizma formirali su
paket aranžmane na način da su isti formirani za grupe koje su bile vođene dominacijom ponude,
U novije vrijeme, turoperatori uz klasične turističke paket aranžmane nude i tzv. tailormade ili
paket aranžmane krojene po mjeri korisnika
8. trendovi u EU turizmu:
 Univerzalna privlačnost usluga i prilagodljivost proizvoda,
 Ulagati u konkurentnost i modernizaciju zbog opasnosti od zastarjevanja,
 Preuzeti udio svoje konkurencije
 Produljeni vikendi (razlog- nesigurnost radnih mjesta)
 Povećat će se želja za “osobno”, tj. brigu za sebe. To se prije svega odnosi na
turiste ispod 50 godina, dok će segment stanovništva iznad 50 godina
tražiti nove destinacije i općenito željeti doživjeti nešto novo
U sljedećih 20-tak godina predviđa se da će doći do velikog porasta
turizma:
• Promjenjivi gospodarski uvjeti, izmijenjeno ponašanje potrošača i
nove tehnologije uzrokovat će nastanak novih tržišta
• Promijenit će se sastav turističke populacije
• Zahtijevat će se ekološki, dugoročni pristup planiranja turizma
9. promjene kod modernih turista
Dva su osnovna trenda koja se javljaju uslijed promjena u ponašanju turista:
- Kvantitativni rast turističkih kretanja – kod ljudi raste želja i potreba za turističkim kretanjima-
putovanjima.
-Kvalitativni rast turističkih kretanja – razvijaju se i javljaju nove turističke potrebe.
10. Tur. Planiranje na medunarodnoj razini – odnosi se na: MEĐUNARODNE ORGANIZACIJE (s
utjecajima u turizmu), MEĐUNARODNA LEGISLATIVA (interdisciplinarna područja, okoliš,
kulturna baština, trgovina, radni odnosi i prijevoz), MEĐUNARODNI SPORAZUMI u turizmu,
REGIONALNO POSTUPANJE (dogovori između zemalja)
11. Kontrola stranog trzista
12. (otvoreno) Što znači kratica GETS?
13. (otvoreno) 3 oblika kulturnog turima? - TURIZAM NASLJEĐA-Povijesni ostaci u obliku
građevina/znamenitosti, POVIJESNI TURIZAM-Područja starih kultura i civilizacija, TURIZAM
UMJETNOSTI-Slikarstvo, kazalište, umjetničke i kulturne manifestacije / događaji

10
14. Kojih godina je turizam imao najveći ravoj?

11