SLOŽENI KAMATNI RAČUN

Kapitalizacija je određivanje vrijednosti imetka prema dohotku što ga imetak donosi, ili drugačije rečeno,
kapitalizacija je obračun i uzimanje kamata na kapital koji je bio na raspolaganju određeno vrijeme.
Postoje razni zakoni kapitalizacije, često, na primjeru novčanih iznosa kao početnog, uvećanog ili
umanjenog kapitala i odgovarajućih iznosa kamata. Kamate su proste, ako su obračunate na izos glavnice,
a nisu dodate glavnici. Kamate su složene (kamate na kamatu), ako su dodate glavnici i ako su obračunate
kamate na iznos glavnice uvećane za iznos kamate.
Primjer 1.
Izračunati ukupan iznos prostih i složenih kamata na početni iznos KM 8 000, za 3 godine, ako je obračun
vršen na kraju godine uz godišnju kamatnu stopu 9 % .
Podaci:
Go = KM 8 000, (početni kapital)

v= 3 godine (vrijeme kapitalizacije)

p = 9 % = 0, 09 (godišnja kamatna stopa)

Kp= ? (ukupan iznos prostih kamata)

Ks = ? (ukupan iznos složenih kamata)

a) Proste kamate
K = Go × p % /100 % odnosno, K = Go × p (intenzitet procenta)

K = 8 000 x 9 % / 100 % = KM 720 odnosno K = 8 000 x 0,09 = KM 720

Za 3 godine, Kp = (720 x 3)KM = KM 2160

U ovom slučaju, kamate su podizane svake godine, te je ostala glavnica KM 8 000.

b) Složene kamate
K1 = Go x p = 8 000 x 0, 09 = KM 720 – iznos kamate za prvu godinu,

K2 = (Go + K1) x p = (8 000+720) x 0,09 = KM 784,80

Nastaviti , te završiti izračunavanje kamate, uporediti prostu i složenu kamatu i objasniti da se u

finansijskoj matematici složeni kamatni račun, naziva i ineres na interes ili kamata na kamatu.
Složene kamate možemo izračunati i tako što izračunamo uvećani kapital G1 i od njega oduzmeno Go
K = G1 – Go, te ako umjesto G1 uvrstimo Go rn u prvu jednačinu jer je G1 = Go rn dobit ćemo:
K = Go rn – Go, pa kada rastavimo na faktore izvlačenjem Go ispred zagrade dobit ćemo:
K = Go ( rn – 1), a ovo je formula za izračunavanje složene kamate pomoću relativnog, dekurzivnog
kamatnog faktora.
PROSTA I SLOŽENA KAMATA, RELATIVNA I KONFORMNA, DEKURZIVNA I
ANTICIPATIVNA KAMATNA STOPA,

Kamate su proste, ako ih vlasnik kamatonosnog kapitala naplaćuje za svaki period kapitalizacije, gdje
primjenjujemo formule K = Go p v, ako je vrijeme izraženo u godinama i izvodimo ostale formule, na
osnovu poznatih relacija, za uvećani kapital i umanjeni kapital.

Složene kamate su one čija se kapitalizacija vrši zajedno sa kamatonosnim kapitalom.

U kamatnom računu mogu biti upotrijebljene dvije vrste kamatnih stopa:

a) Relativna (proporcionalna) kamatna stopa

b) Konformna (ekvivalentna) kamatna stopa
Obje vrste kamatnih stopa zavise od nominalne kamatne stope. Nominalna kamatna stopa, ako drugačije
nije dogovoreno je godišnja kamatna stopa kao jedinična mjera.

Za godišnju kapitalizaciju u primjeni je relativna(proporcionalna) kamatna stopa.

Ako je (m) broj jednakih, vremenskih intervala kraćih od jedne godine, za koju vrijedi nominalna
kamatna stopa (p), tada je relativna kamatna stopa p

p 1= -------, za jedan od m perioda, iz čega proizilazi:

p = m p1 i dalje m = -----------------

p1

Usavršavanjem računara, razvojem privrede i informacionih sistema moguće, iz praktičnih

razloga, moguće je izvoditi m godišnjih kapitalizacija.

Iz navedenih razloga kapitalizacije se izvode semestralno, kvartalno, mjesečno i dnevno. Svaki

period kapitalizacije ima svoju kamatnu stopu.

Ako je m broj jednakih vremenskih intervala u jednoj godini i ako trebamo izračunati kamatu
tako da njem zbirni iznos u m obračuna odgovara godišnjoj kamati tada moramo primjeniti
posebnu kamatnu stopu koju nazivamo konformna ili ekvivalentna kamatna stopa.

KONFORMNU KAMATNU STOPU ODREĐUJE INTENZITET NJENOG GODIŠNJEG

KAMATNOG FAKTORA (r) koji korijenujemo eksponentom (m) i tako dobijemo konformni
kamatni faktor (r1), te imamo sljedeći obrazac:

r1 = m√r
 Za intenzitet godišnjeg kamatnog faktora r > 1 i uvećane iznose kapitala, intenzitet periodične,
konformne, kamatne stope je p1 = r1 – 1

Za umanjene iznose kapitala i intenzitet godišnjeg kamatnog faktora 0 < r < 1, konformna
periodična kamatna stopa p1 = 1 – r1

Iznose uvećanog i umanjenog kapitala Gn i G'n za n složenih kapitalizacija i n jednakih

vremenskih intervala određuje formula:

1) Gn = Go r1n (r1 >1 i Gn>Go) i

2) G’n= Go r1n (0 < r1 < 1 i G’n < Go)

U kamatnom računu kapitalizacije (obračun i uzimanje kamate) mogu biti izvedene:

1) Krajem vremenskog perioda (dekurzivno) i

2) Početkom vremenskog perioda (anticipativno)
Dekurzivna kapitalizacija je regularan postupak, za razliku od anticipativne koja uzrokuje nastanak
anticipativne kamatne stope koja je veća od dekurzivne.

Regularan postupak je takođe primjena komformne kamatne stopu u složenom kamatnom računu u
odnosu na relativnu kamatnu stopu.

Odnos intenziteta dekurzivne (p) i anticipativne (pa) kamatne stope, određuju formule:

pa p

p = ------------- iz čega proizilazi : p a = ---------------------

1 + pa 1–p

Primjer 1.

Izračunati iznos uvćanog kapitala za osam mjeseci, ako je početni kapital iznosa 10 000,00 KM, uz
godišnju kamatnu stopu 20 % sa mjesečnom kapitalizacijom.

Primjenjivati:

a) Komformnu, dekurzivnu kamatnu stopu,

b) Konformnu, anticipativnu kamatnu stopu,
c) Relativnu, dekurzivnu kamatnu stopu
d) Relativnu, anticipativnu kamatnu stopu.
DEKURZIVNI I ANTICIPATIVNI KAMATNI FAKTOR

Znamo da se intenzitet anticipativne kamatne stope može izračunati preko intenziteta dekurzivne kamatne stope i
obratno iz formula:

p pa

pa = ───── i kad izračunamo po p imamo: p = ────

1- p 1 + pa

Glavni dio časa:

Uvrštavanjem u gornje obrasce dekurzivnih faktora r i ra, gdje je r = 1+p, a ra = 1 + pa, pa omamo da je
pa = ra – 1, a p = r - 1 dobivamo:

r–1 r-1

ra - 1 = -------------------------; kada sredimo dalje imamo ra – 1 = -------------------, kada prebacimo – 1 na des. st.

1 – (r – 1) 1–r+1

r–1 r – 1 +2 - r 1

ra = ------------------------- +1; sada saberemo desnu stranu ra = ----------------; ra = ----------------------

2+r 2 - r 2-r

Identično izvođenje možemo uraditi i za drugi slučaj, to jest da izračunamo dekurzivni faktor pomoću
anticipativnog, tako što ćemo u formulu za izračunavanje intenziteta dekurzivne stope uvesti zamjenu, pa
imamo pa ra - 1

p = -------------, kada zamijenimo dobijemo: r – 1 = ----------------, nakon sređivanja dobijamo:

1 + pa 1 + (ra - 1)

Obrazac za izračunavanje dekurzivnog kamatnog faktora kada je poznat anticipativni:

ra – 1 + r a 2r a - 1

r = ----------------------- pa slijedi konačno r = ---------------------------

ra ra
Primjer 1.

Uzet je zajam iznosa KM 60 000, na jednak rok otplate uz kamatnu stopu 8 %. Ponuđene su dvije
varijante otplate zajma. Jedna varijanta otplate zajma na kraju ugovorenog roka sa kamatama. Druga
varijanta je uzeti zajam umanjen za iznos kamata obračunatih i uzetih unaprijed, a KM 60 000, otplatiti
na kraju ugovorenog roka. Koja je varijanta povoljnjija i zašto?

Go = KM 60 000 (iznos zajma)

P = 8 % (dekurzivna kamatna stopa)

r = ? ; ra = ? pa = ? (anticipativna kamatna stopa); G1 = ? (uvećani iznos na kraju roka); K1= ? iznos

kamate

Prva varijanta

G1 = KM 60 000 * 1,08 = 64 800 - iznos kojeg treba vratiti

K1 = Go * (r – 1) = 60 000 * 0,08 = KM 4 800.

Druga varijanta

Goˋ = Go – K1 = 60 000 – 4800 = 55 200 – iznos zajma kada su dekurzivne kamate uzete unaprijed
odnosno anticipativno

Go = KM 60 000 (iznos zajma kojeg treba otplatiti na kraju roka)

Na iznos zajma KM 55 200 treba primjeniti anticipativnu kamatnu stopu ( p a ), odnosno anticipativni
kamatni faktor ( ra ). 1

Za r = 1,08 iz ra = --------------------------------------------- = 1, 086 956 522

2 – r (1,08)

ra = 1,086956522 (anticipativni kamatni faktor)

pa = 0, 086 956 522 = 8, 6956522 % - (anticipativna kamatna stopa)

Provjera:

( Go – K1 ) * r a = Go, odnosno 55 200 * 1,086956522 = KM 60 000,-

Analizirajući uslove zajma, povoljnija varijanta je uzeti zajam iznnosa KM 60 000,-, a sa kamatama na
kraju roka otplatiti KM 64 800 (primjenom dekurzivne kamatne stope).

Druga lošija, varijanta je uzeti zajam iznosa KM 60 000, umanjen za unaprijed uzeti iznos dekurzivnih
kamata od KM 4 800, odnosno uzeti iznos od KM 55 200, a na kraju roka otplatiti KM 60 000,-

U drugoj varijanti korisnik zajma dobiva manji iznos zajma u odnosu na prvu varijantu, a na taj iznos
plaća kamatu sa većom kamatnom stopom.

Ovakav način anticipativnog uzimanja kamate je neregularan, a često ga nameću zajmodavci pri čemu
stiču dodatnu , protuzakonitu dobit. Ta neregularna dobit u ovom primjeru iznosi

Δ K = 60 000 * 0, 086956 522 – 60 000 * 0.08 = KM 417, 39 . Drugačije izračunato,

60 000 * (0. 086956522 – 0, 08) = 60 000 * 0, 006956522 = KM 417,39

Primjer 2.

Godišnja dekurzivna kamatna stopa je p = 9,3 %

Odrediti:

a) mjesečnu, relativnu, anticipativnu kamatnu stopu,

b) mjesečnu, konformnu, anticipativnu kamatnu stopu