Prve financijske tablice

Predstavljaju konanu (buduu) vrijednost novane

jedinice zajedno sa sloenim kamatama na kraju vremena
trajanja kapitalizacije n uz konstantni dekurzivni
kamatnjak p.
Inp = rn
n vrijeme za koje se obraunavaju kamate
p konstantni dekurzivni kamatnjak
r dekurzivni kamatni faktor
r = 1 + p/100
1

n-1

1
Inp = rn
Cn = Co x rn ili Cn = Co x Inp
Primjer: U banku je uloen iznos od 125.000 kn. Kolika
je vrijednost tog uloga na kraju desete godine, obraun
kamata je sloen godinji i dekurzivan. Kamatna stopa
iznosi 4% godinje.
Co = 125.000kn
p=4

n = 10 godina

Cn = Co x rn
C10 = 125.000 x 1,0410 = 185.030,54kn
ili
1

Cn = Co x Inp
C10 = 125.000 x I104
C10 125.000 x 1,48024428 = 185.030,54kn
Druge financijske tablice
Predstavljaju poetnu (sadanju) vrijednost novane
jedinice koja dospijeva na kraju vremena trajanja
kapitalizacije n uz konstantni dekurzivni kamatnjak p.
IInp = 1/rn
n vrijeme za koje se obraunavaju kamate
p konstantni dekurzivni kamatnjak
r dekurzivni kamatni faktor
r = 1 + p/100
1

n-1

n
1

IInp
Co = Cn/rn

ili Co = Cn x IInp

Primjer: Koliko tedia treba uloiti u banku da bi na

kraju 15. godine imao pravo podii 50.000 kuna? Obraun
kamata je sloen godinji i dekurzivan. Kamatna stopa
iznosi 3,5% godinje.
Co = Cn/rn
Co = 50.000/1,03515
Co = 29.844,53 kn
2

Co = Cn x IInp
Co = 50.000 x 0,59689062
Co = 29.844,53 kn
Tree financijske tablice
Predstavljaju konanu (buduu) vrijednost svih
a)poetkom b)krajem godine uplata(isplata) od po novane
jedinice zajedno sa sloenim kamatama na kraju vremena
trajanja kapitalizacije n uz konstantni dekurzivni
kamatnjak p.
IIInp = r + r2 ++ rn = r x rn 1
r1
n vrijeme za koje se obraunavaju kamate
p konstantni dekurzivni kamatnjak
r dekurzivni kamatni faktor
r = 1 + p/100
1
1

n-1

n
1
r
r2
rn-1
rn

a) prenumerando
Sn = R x r x rn 1
r1

Sn = R x IIInp
3

b) postnumerando
Sn = R x rn 1
r1

Sn = R x (IIIn-1p + 1)

Primjer: tedia ulae a) poetkom svake godine, b)

krajem svake godine, kroz 6 godina u banku po 5.000kn.
Koliko e imati u banci na kraju 6. godine, ako je obraun
kamata sloen godinji i dekurzivan, a kamatna stopa
iznosi 4%.
R = 5000

n=6

r = 1,04

S6 = ?

a) Sn = R x r x rn 1 = 5000 x 1,04 x 1,046 - 1

r1
1,04 1
S6 = 34.491,47kn
b) Sn = R x rn 1 = 5000 x 1,046 - 1
r1
1,04 1
S6 = 33.164,88kn
Razlika = 34.491,47 - 33.164,88 = 1.326,59kn

Primjer: Kolika je sadanja vrijednost uplata tedie uz

diskontu stopu od 5%, redovitih uplata poetkom godine,
u trajanju od 5 godina od po 1.000kn koje banka
ukamauju uz kamatnu stopu od 4%.
Sn = R x III54 = 1.000 x 5,632975 = 5.632,98 kn
So = Sn x II55 = 5.632,975 x 0,783526 = 4.413,58 kn
4

Izraunavanje sadanje vrijednosti rente, tablice IV

etvrte financijske tablice prikazuju vrijednost niza
jednakih svota koje se javljaju u jednakim vremenskim
intervalima u odnosu na svotu koja dospijeva danas
odmah.
Izraunava se sadanja vrijednost svih tih svota. Svote
mogu dospijevati poetkom ili krajem termina i mogu se
nazvati isplatama, otplatama i slino.
Moe im se pridati vrlo razliit ekonomski sadraj, bitno
je da se izraunava sadanja vrijednost vie jednakih svota
koje se javljaju ravnomjerno.
Postnumerando renta - isplata krajem razdoblja
Obraun kamata je dekurzivan (shema 5.).
Sadanja vrijednost oznaena je sa A, periodine isplate
sa a1 ili R, dekurzivna kamatna stopa sa p, razdoblja ili
termini sa n.
A
1

2
a1

3
a1

a1

n-1
a1

n
a1

a1

Shema 5.
Svote a1 imaju sasvim razliita dospijea, pa ih treba
svesti sve na isti datum, na poetak prvog termina na
danas.
Svaku svotu treba diskontirati za onoliko termina
5

koliko ih ima od dospijea svake pojedine svote do danas.

Diskont po sloenom kamatnom raunu rauna se tako
da se svota koja se diskontira pomnoi sa IInp financijskom
tablicom ili sa diskontnim kamatnim faktorom 1/rn.
Svota a1 sa kraja prvog termina diskontira se za 1
termin i iznosi a1 x 1/r.
Svota a2 sa kraja drugog termina diskontira se za 2
termina i iznosi a1 x 1/r2 i tako redom dalje.
Pretposljednja svota a1 sa kraja (n-1)-og termina
diskontira se za (n-1) termin i iznosi a1 x 1/rn-1.
Svota a1 sa kraja n-tog termina diskontira se za n
termina i iznosi a1 x 1/rn (Shema 6.).
A
1

2
a1

a1

Shema 6.
3

n-1
a1
a1
a1

n
a1

a1/r
a1/r2
a1/r3
a1/rn-1
a1/rn
Sadanja vrijednost A i zbroj svih diskontiranih svota
jednake su vrijednosti. Svejedno je uplatiti danas iznos A
6

ili uplaivati n puta u jednakim razmacima iznos a1:

A = a1/r + a1/r2 + a1/r3 + + a1/rn-1 + a1/rn
A = a1 (II1p +II2p + + IInp )
Zbroj drugih tablica izraunat je i dat u IVnp tablicama:
II1p + II2p + II3p + + IInp = IVnp
Zbroj drugih tablica zamijeni se etvrtom tablicom, pa
je formula:
A = a1 x IVnp

slijedi

IVnp = rn 1
rn (r 1)

Vrijednosti u etvrtim tablicama predstavljaju sadanju

vrijednost vie ravnomjerno rasporeenih svota od jedne
novane jedinice.
Na primjer, IV35 = 2,72 znai da je 2,72 sadanja,
diskontirana vrijednost triju svota od po jedne novane
jedinice krajem svakog termina obraunata uz 5 %.
Promatrano po vrijednosti, svejedno je da li se isplauje
tri puta uvijek krajem razdoblja po 1 novana jedinica ili
odmah na poetku 2,72 jedinice.
IVnp tablici moe se dati i slijedei sadraj: treba danas
uloiti 2,72 HRK ako se hoe 3 termina, krajem svakog
termina podizati po 1 HRK uz p = 5%.
Sadanja vrijednost se izraunava pomou II i IV financijskih tablica. Razlikuju se time to se pomou II tablice
izraunava sadanja vrijednost jedne svote, a pomou IV
7

tablice sadanja vrijednost vie jednakih svota.

Primjer: Koliko e dugo banka isplaivati po 1.000
HRK krajem svakog polugodita osobi koja ima u banci
2.775,10 HRK? Polugodinja pasivna kamatnjak banke je
4 %. Obraun kamata polugodinji.
itav tijek bio bi:
svota na poetku 1. termina
2.775,10 HRK
+4 % za 1. termin
+ 111 HRK
kraj 1. termina
2.886,10 HRK
- 1. isplata
- 1.000 HRK
poetak 2. termina
1.886,10 HRK
+ 4% za 2. termin
+ 75,44 HRK
kraj 2. termina
1.961,54 HRK
- 2. isplata
- 1.000 HRK
poetak 3. termina
961,54 HRK
+4% za 3. termin
+ 38,46 HRK
kraj 3. termina
1.000,00 HRK
- posljednja, 3. isplata
- 1.000 HRK
kraj 3. termina
0
Na temelju uplate od 2.775,10 HRK banka e
isplaivati 3 puta krajem polugodita po 1.000 HRK.
Pomou IV tablice bi se izraunalo:
A = R x IVnp;

IVnp = A/R;

IVn4 = 2.775,10 = 2,7751

1.000

U etvrtim tablicama u stupcu od 4% nalazi se

vrijednost 2,7751 pod 3 termina; n = 3 polugodita
Isplate poetkom razdoblja prenumerando isplate :
Formula za sadanju vrijednost prenumerando isplata:
8

A = a1 x

rn l
rn-1 (r 1)

Ako se sadanja vrijednost prenumerando isplata eli

izraziti pomou financijskih tablica, bit e (shema 7.):

Shema 7.
A = a1(IVn-1p + 1)
Isplate su zavrile jedan termin ranije, zato je u formuli
obiljeeno (n-1). Jedinica koja se pribraja etvrtim
tablicama (+1) predstavlja prvu isplatu koju ne treba
diskontirati.
Primjer: Koliku bi svotu trebao tedia imati u banci
da bi banka mogla kroz 3 godine isplaivati mjeseno po
500 HRK. Mjeseni je kamatnjak 0,5 %.
Isplate su a) krajem mjeseca
b) poetkom mjeseca.
Rjeenje:
9

R = a1= 500; p = 0,5% mjeseno;

n = 3 x 12 = 36 mjeseci; A=?
a) Isplate su postnumerando
A = R x IVnp A= 500 x IV360,5 = 500 x 32,8710 = 16.436
HRK
b) Isplate su prenumerando
A = R(IVn-1p + 1) A = 500(IV350,5 + 1) = 500 x 33,035 =
16.518 HRK
Moe se utvrditi da sadanja vrijednost mora biti vea
ako su svote prenumerando. Kod prenumerando isplata
sadanja vrijednost A najprije se umanjuje za jednu isplatu
pa tek onda ukamauje za prvi termin.
Kod postnumerando isplata sadanja vrijednost A
najprije se ukamauje za jedan termin pa tek onda
umanjuje za jednu isplatu.
Primjer: tedia je 10 godina ulagao u banku po 1.000kn
poetkom svake godine uz kamatnu stopu od 5%. Nakon
10 godina ulaganja oroio je prikupljeni iznos na 3 godine
uz kamatnu stopu od 8%. Nakon isteka oroenja tedia se
je odluio da mu banka isplauje rentu tijekom 5 godina
krajem svake godine uz kamatnu stopu od 5%. Koliki
iznos rente e godinje primati tedia tijekom tih 5
godina.
1

10

13

18

10

S10 = R x III105 = 1.000 x 13,20679 = 13.206,79kn

C13 = S10 x I38 = 13.206,79 x 1,26 = 16.636,75kn
A = R x IVnp R = C13/IV55 = 16.636,75/4,329477
R = 3.842,67kn
Primjer: Sa aspekta sadanje vrijednosti da li je za banku
isplativije primiti 10.000kn za 10 godina uz diskontnu
stopu od 5% ili primati godinje uplate od 900kn tijekom
10 godina koje moe investirati uz kamatnu stopu od 6%?
C0 = Cn x II105 = 10.000 x 0,6139133 = 6.139,133kn
A = R x IV106 = 900 x 7,360087 = 6.624,08kn
Sa aspekta sadanje vrijednosti banci je isplativije primati
godinje uplate od 900kn tijekom 10 godina.

V financijske tablice
Vrijednosti u V-im financijskim tablicama predstavljaju
iznose postnumerando anuiteta kojim se otplauje kredit
od 1 novane jedinice kroz n razdoblja uz kamatnjak p.
Odgovaraju na pitanje ukoliko se uzme kredit od 1
HRK koje iznose treba plaati tijekom n razdoblja uz
kamatnjak p, uz dekurzivno obraunavanje kamata.
Vnp = rn x (r 1)
rn 1
n vrijeme za koje se obraunavaju kamate
p konstantni dekurzivni kamatnjak
r dekurzivni kamatni faktor
11

r = 1 + p/100
1

2
a

n-1

n
a

a/r
a/r2
a/rn-1
a/rn
C=1
a1=A x Vnp

rn(r 1) = Vnp = 1
rn 1
IVnp

Primjer: Kredit od 100.000 HRK koji stie na naplatu

treba zamijeniti sa 12 jednakih otplata krajem svakog
mjeseca. Mjeseni je kamatnjak 0,75 %. Kolike moraju
biti te otplate?
A = 100.000 n = 12 m p = 0,75% mjeseno
A = R x IVnp

R = A / IVnp

R=?

R = A x Vnp

R = 100.000 x V120,75 = 100.000 x 0,08745 = 8.745 HRK

Jedna isplata od 100.000 HRK odmah i 12 isplata po
8.745 HRK krajem svakog mjeseca jesu jednake isplate.
Znai da ni dunik ni vjerovnik nisu ni na gubitku ni na
dobitku.

12

Otplata kredita uz anticipativno obraunavanje

kamata, VI tablice
Vrijednosti
u
VI-im
financijskim
tablicama
predstavljaju iznose prenumerando anuiteta kojim se
otplauje kredit od 1 novane jedinice kroz n razdoblja uz
kamatnjak p.
Odgovaraju na pitanje ukoliko se uzme kredit od 1
HRK koje iznose treba plaati tijekom n razdoblja uz
kamatnjak p, uz anticipativno obraunavanje kamata.
Kod otplate kredita uz anticipativno ukamaenje
razlikuju se dva sluaja:
1) anuiteti se plaaju poetkom svakog razdoblja.
2) anuiteti se plaaju krajem svakog razdoblja.
U oba sluaja kamate se moraju plaati poetkom
razdoblja jer se obraunavaju anticipativno.
1. Anuiteti se plaaju jednakim anuitetima krajem
razdoblja. Po principu jednakosti sadanja vrijednost
kredita mora biti jednaka sadanjoj vrijednosti svih
anuiteta.
Na poetku dunik plaa kamate pa prema tome on ne
prima ukupan kredit, ve C (C x q)/100 (Shema 8.)

13

Shema 8.
Anticipativni kamatni faktor jednak je 100/(100 q)
pa je reciprona vrijednost:
(100 q)/100 = 1/
Iz toga slijedi da je:
C = a (IVn-1q + 1)
a = C x n-1( - 1)
n 1
Putem financijskih tablica anuitet iznosi:
a=

, budui da je

IVn-1q + 1
14

1
= VInq
IVn-1q + 1

a = C x VInq

Ostatak duga izraunat e se takoer po formuli

C=a(IVn-1q + 1) jer je ostatak duga, Cm, u stvari novi kredit
koji treba otplatiti u (n - m) razdoblja. Anuiteti su i dalje
krajem razdoblja, ukamaenje je anticipativno.
Prikazano na brojevnom pravcu bilo bi (shema 9.):

Shema 9.
Cm = a(IVn-mq + l)

ili

C m= a
VIn-mq

Izraunavanje otplatnih kvota (R). U svakom je

anuitetu sadrana kamata i otplatna kvota te godine.
Prvi anuitet krajem prve godine bit e a = I1 + R1.
I1 su kamate na kraju prve godine, odnosno na poetku
druge godine. To su anticipativne kamate, obraunavaju se
unaprijed za slijedeu, drugu godinu. Raunaju se od
glavnice umanjene za prvu otplatnu kvotu R1.
15

I1 = (C R) x q
100
Da bi se izraunao Il najprije se mora nai R1, koji
glasi:
R1 = a C x q x p
100
Openito:
Rn = Rn-1 x = R1 x n-1
Kontrola kamata kada je anticipativno ukamaivanje
provodi se prilikom ispunjavanja svakog pojedinog retka u
tablici glasi:
In = C m x q
100
Primjer: Kredit od 1.000 HRK vraa se u 4 godine
jednakim anuitetima krajem godine. Obraun kamate je
anticipativni uz 3 % godinje. Treba sastaviti otplatnu
tabelu. Provesti kontrolu ostatka duga i kamata.
a = C x VInp

a = 1.000 x VI43

a = 261,54 HRK

Na poetku prve godine plaa se 3 % kamata na 1.000

HRK, a to je 30 HRK. Na kraju prve godine plaa se prvi
anuitet od 261,54 HRK. U njemu je sadrana prva otplatna
kvota R1 i kamata I1 za drugu godinu jer je kraj prve
godine ujedno i poetak druge.
Ova kamata obraunava se od glavnice smanjene za
16

prvu otplatnu kvotu. Najprije se mora izraunati R 1 po

formuli:
R1 = a C x q x
100

= 100 = 100
100 q 97

R1 = (261,54 - 30) x 100/97 = 238,70 HRK

a=R1 + I1, a iz toga slijedi: I1= a - R1;
I1 = 261,54 - 238,70 = 22,84 HRK
Ostatak duga C1 = 1.000 - 238,70=761,30 HRK
Na kraju druge godine plaa se drugi anuitet i kamata
za treu godinu na iznos kredita umanjen za prvu i drugu
otplatnu kvotu (C R1 - R2). Izraunava se stoga opet
najprije otplatna kvota, sada R2.
R2 = R1 x = 238,70 x 100/97 = 246,08
a = R + I2

I2 = a - R 2

I2 = 261,54 - 246,08 = 15,46

Ostatak duga na kraju druge godine C2 = C1 - R2

C2=761,30 - 246,08 = 515,22
Na kraju tree godine plaa se trei anuitet. U njemu je
i kamata I3 plaena unaprijed za etvrtu godinu. Kao i
prethodnih godina, najprije se izraunava R3.
R3 = R2 x R3 = 246,08 x 100/97 = 253,69
I3 = a - R3 I3 = 261,54 - 253,69 = 7,85
515,22 - 253,69 = 261,53

C 3 = C2 - R3

C3=
17

 Kraj etvrte godine. Kamata vie nema. Anuitet je u

stvari otplatna kvota R4 ove godine. Ona je jednaka ostatku
duga iz prethodne godine C3. Kredit je otplaen.
a 4 = R 4 = C3

OTPLATNA TABLICA
Kraj Anuitet
godine
0
1
2
3
4

261,54
261,54
261,54
261,54
1.046,16

Kamata
30,00
22,84
15,46
7,85
76,15

Otplatna kvota
238,70
246,08
253,69
261,53
1.000

Ostatak
duga
1.000
761,30
515,22
261,53
-

Analiza primanja i vraanja novca:

Primljeno je: 1.000 30 = 970 HRK
Vraeno je anuitetima: 4 x 261,54 = 1.046,16 HRK
Ovih 1.046,16 HRK jednako je na primljenim 970
HRK i kamatama od 76,15 HRK.
970 + 76,15 = 1.046,15
Ako se anuiteti plaaju poetkom razdoblja, pregled
otplata se razlikuje, dok su otplatne kvote, kamate i
ostatak duga po vrijednostima isti kao i u sluaju otplate
anuitetima krajem godine.
18

Poetak Anuitet
godine

Kamata Otplatna kvota

1
2
3
4

22,84
15,46
7,85
46,15

261,54
261,54
261,54
261,54
1.046,16

238,70
246,08
253,69
261,53
1.000,00

Ostatak
duga
761,30
515,22
261,53
-

Primjer: tedia ima pravo podignuti nakon 7 godina

svotu od 400.000 HRK uz kamatnjak 6% dekurzivno
godinje: Koliku bi, umjesto toga, tedia rentu plativu
krajem svake godine tijekom narednih 10 godina poevi
od danas ta osoba mogla primati od banke.
C0 = Cn x IInp = 400.000 x II76 = 400.000 x 0,665
C0 = 266.023 HRK sadanja vrijednost
Ovaj C0 zapravo je A, n = 10g., p = 6, R = ?
A = R x IVnp R = A / IVnp = 266.023/IV106 = 36.144HRK

19