ZAJAM

• Zajam se odobrava na temelju ugovora između zajmodavca

(obično banka) i zajmoprimca ili korisnika zajma

• Ugovorom se utvrđuje iznos zajma, kamatna stopa, vrijeme i način

otplate zajma

• Zajam se otplaćuje anuitetima

• Anuitet je periodički iznos koji plaća korisnik zajma, a sastoji se

od dva dijela:
– otplatne kvote (dio kojim se otplaćuje nominalni iznos zajma) i
– kamata
OTPLATA ZAJMA JEDNAKIM ANUITETIMA

Osnovne pretpostavke:

– obračun kamata je složen i dekurzivan,

– anuiteti su jednaki i dospijevaju u jednakim vremenskim

razdobljima krajem termina,

– razdoblje ukamaćivanja jednako je jedinici vremenskog

dospijeća između anuiteta,

– konstantna kamatna stopa

• Oznake:

C = visina zajma

a = anuitet

Ik = kamate na kraju k-tog razdoblja

Rk = otplatna kvota na kraju k-tog razdoblja

Ck = ostatak duga na kraju k-tog razdoblja

p = konstantna kamatna stopa

• Zajam C mora biti jednak sadašnjoj vrijednosti n postnumerando
anuiteta:

1 1 1 1 1
C  a   a  2  a  3  ...  a  n 1  a  n
r r r r r

1 1 1 1 1
C  a   2  3  ...  n 1  n 
 r r  r   r   r 
1 1
geometrijski niz, a1  , q 
r r

r n 1 r n  r  1
C  a n  a C n
r  r  1 r 1
• Shematski prikaz amortizacije zajma kroz otplatnu tablicu

k a Ik Rk Ck

0    C0

1 a I1 R1 C1

2 a I2 R2 C2
    

n1 a I n 1 R n 1 C n 1

n a In Rn 0
n n
 na I   Ik C   Rk
k 1 k 1
• kamate se dobivaju iz ostatka duga iz prethodnog razdoblja:
p
I k  C k 1 
100

• otplatna kvota Rk je razlika između anuiteta i kamata:

Rk  a  I k

• preostali dug je razlika prethodnog ostatka duga i otplatne

kvote:
C k  C k 1  Rk
• Vrijede sljedeće relacije:

Rn = Cn – 1 posljednja otplatna kvota jednaka je

ostatku duga iz predzadnjeg razdoblja

R k C suma svih otplatnih kvota jednaka je

k 1 ukupnom zajmu

n
n  a  C   Ik suma svih anuiteta jednaka je
k 1 ukupnom zajmu
PRIMJER 1. Napravite plan otplate zajma od 100000 kn uz
dekurzivan obračun kamata i jednake anuitete koji se plaćaju
krajem sljedećih 5 godina uz godišnju kamatnu stopu 10%
 KRNJI ILI NEPOTPUNI ANUITET

• Moguće je da se pri amortizaciji zajma dužnik i vjerovnik

unaprijed dogovore o visini anuiteta amortizacije - dogovoreni
anuitet

• Budući da je jako malena vjerojatnost da takav dogovoreni anuitet

 r n (r  1) 
bude jednak analitičkom anuitetu  a  C n  imat ćemo za
 r 1 
posljedicu da je zadnji anuitet manji od prethodnih. Stoga taj posljednji
anuitet zovemo krnji ili nepotpuni anuitet i označavamo sa a  . Računamo
ga na slijedeći način:
zadnja otplatna kvota mora biti jednaka prethodnom ostatku duga,
zadnja kvota + zadnje kamate = nepotpuni anuitet
PRIMJER 2. Odredite koliko će godina trajati otplata zajma od
150000 kn uz dekurzivnu kapitalizaciju, dogovorene anuitete od
25000 kn koji se plaćaju krajem godine i godišnje kamate od
12%. Napravite plan otplate.
MODEL ZAJMA S KONSTANTNOM
OTPLATNOM KVOTOM

• Između zajmodavca i zajmoprimca može biti dogovoren i

model otplate zajma s konstantnom otplatnom kvotom

C
Otplatne kvote su konstantne: n  R  C  R k  R 
n
Kamate u k-tom razdoblju računaju se, kao i ranije, na ostatak duga u
p
prethodnom razdoblju: I k  C k 1 
100

Anuitet je zbroj kamata i otplatne kvote: a k  I k  R

PRIMJER 3. Izradite otplatnu tablicu za zajam od 400000 kn
odobren radnoj organizaciji na 4 godine uz 10% godišnjih
dekurzivnih kamata i plaćanje konstantnim otplatnim kvotama.