Indeks ljudskog razvoja, skraeno HDI, (engleski: The UN Human Development Index (HDI)), je formula kojom se

mjeri siromatvo, pismenost, obrazovanje, ivotni vijek, i drugi faktori za zemlje svijeta. Mnogi preko ove formule
svrstavaju zemlje u razvijene (zemlje prvog reda), u razvoju (zemlje drugog reda) i tree zemlje svijeta. Do ove
formule je doao pakistanski ekonomista Mahbub al Hak, a Program Ujedinjenih nacija za razvoj je koristi od 1993.
godine u svom godinjem izvetaju o razvoju.
HDI meri prosena dostignua u zemljama po tri osnovne stvari u ljudskom razvoju:

O dugom i zdravom ivotu, mjereno prema ivotnom vijeku od roenja.

Znanju, mjereno prema pismenosti. Takoer se uzima u obzir osnovno i srednje obrazovanje, kao i postotak
upisa.

Pristojnom standardu ivota, mjereno prema BDP-u po stanovniku, prema PPP-u u amerikim dolarima.

Svake godine, zemlje lanice UN-a se rangiraju prema ovoj formuli. Zemlje koje su na vrhu liste to esto naglaavaju,
kako bi privukli obrazovane migrante. Kao alternativno mjerenje, koristi se Indeks siromanih zemalja.

Metoda za izrauvavanje[uredi | uredi izvor]

U opem sluaju, kako bi se transformisana osnovna promjenljiva, recimo

, u indeks bez mjerne jedinice izmeu 0 i

1 (to omoguava zdruivanje razliitih popisa), koristi se sljedea formula:

-indeks =

gdje

predstavljaju najniu i najviu vrijednost promjenljive

Indeks drutvenog razvoja (HDI) stoga predstavlja prosjek sljedea tri glavna popisa:

ivotni vijek =

Stepen obrazovanja =

Pismenost kod odraslih (ALI) =

Godinji upis uenika (GEI) =

koju moe postii, respektivno.

Bruto drutveni proizvod =

LE: ivotni vijek

ALR: Stepen pismenost odraslih
CGER: Kombinovani koeficijent broja uenika
GDPpc: Drutveni proizvod po glavi stanovnika prema kupovnoj moi graana u dolarima

Izvjetaj iz 2005. godine[uredi | uredi izvor]

Izvjetaj iz 2005. godine, generalno, HDI u zemljama svijeta se popravlja, sa dvije iznimke: drave biveg SSSRa i saharska Afrika, koje pokazuju pad. Pad kvaliteta obrazovanja, ekonomije i smrtnosti su glavni inioci pda HDI
vrijednosti u prvog grupi zemalja, dokHIV/AIDS i smrtnost su glavni uzroci pada u zemljama drugog reda.
Kod veine zemalja iz izvjetaja 2005. godine se vidi poveanje u poreenju sa 2003. godinom. Neke zemlje,
lanice UNa nisu uspjele pribaviti potrebne podatke da bi se mogao izraunati koeficijent. Na spisku se ne
nalaze Afganistan, Irak, Liberija, Sjeverna Koreja,Srbija, Crna Gora i Somalija. Iako napomenute zemlje nisu u
mogunosti ili nisu voljne da daju potrebne informacije, njihov rang bi bio u zemlje srednjeg ili niskog razvoja.

Najrazvijenije zemlje (HDI od 0,963 do 0,878)[uredi | uredi izvor]

1.

Norveka (=)

Japan ( 2)

panija ( 1)

2.

Island ( 5)

Holandija ( 7)

Hong Kong ( 1)

3.

Australija (=)

Finska (=)

Izrael ( 1)

4.

Luksemburg ( 11)

Danska ( 3)

Grka (=)

5.

Kanada ( 1)

Ujedinjeno Kraljevstvo ( 3)

Singapur (=)

6.

vedska ( 4)

Francuska (=)

Slovenija ( 1)

7.

vicarska ( 4)

Austrija ( 3)

Portugal ( 1)

8.

Irska ( 2)

Italija ( 3)

Juna Koreja (=)

9.

Belgija ( 3)

Novi Zeland ( 1)

Kipar ( 1)

10.

SAD ( 2)

10

Njemaka ( 1)

10

Barbados ( 1)

Dno spiska (HDI od 0,281 do 0,379)[uredi | uredi izvor]

1

Mozambik ( 3)

Burundi ( 4)

Etiopija (=)

Centralnoafrika Republika ( 2)

Gvineja Bisau (=)

ad ( 6)

Mali (=)

Sijera Leone ( 1)

Nigerija ( 1)

Zemlje jugoistone Evrope i Balkanskog poluostrva[uredi | uredi

izvor]
24.

Grka

26.

Slovenija

35.

Maarska

45.

Hrvatska

54.

Srbija

55.

Bugarska

59.

Makedonija

64.

Rumunija

68.

Bosna i Hercegovina

72.

Albanija

HDI ili Human Development Index (hrv. ljudski razvojni indeks) je uveden poetkom devedesetih godina 20. stoljea
od strane UN-a, a svakoj dravi daje bodove u rasponu od 0.001 do 1.0 temeljene na oekivanoj ivotnoj dobi,
obrazovanju i dohotku, a na temelju bodova rangiraju se drave. Prema UN-u drave sa HDI-om veim od 0,8
smatraju se razvijenima. Meu prvih dvadeset drava prema HDI-u nalaze se drave Europske
unije (osim Grke, panjolske, Portugala i 12 novih lanica), lanice EFTA-e (osim Lihtentajna) i pet izvaneuropskih
drava: Kanada, SAD,Australija, Japan i Novi Zeland.

Autor je u Indeks ljudskog razvoja (HDI) ukljuio etiri indikatora - bruto nacionalni dohodak po glavi stanovnika,
oekivani ivotni vijek, prosjene godine kolovanja i oekivane godine kolovanja.
Njima je dodao tri pokazatelja - koliinu emisije ugljinog dioksida po stanovniku, potronju elektrine energije po
stanovniku i koritenje energije po stanovniku, kako bi se pokazalo "koje zemlje mogu koristiti minimalne resurse da
postignu najvei stupanj odrivog ljudskog razvoja".