Društveni problemi i izazovi 1

Socijalno poduzetništvo
Ciljevi održivog razvoja - UN

Izvor: UN, 2017.

Europa 2020 - društveni izazovi
■ Zdravlje, demografske promjene i blagostanje
■ Sigurnost hrane, održiva poljoprivreda i
šumarstvo, istraživanja mora, pomorstva i
unutarnje plovidbe, bioekonomija
■ Sigurna, čista i učinkovita energija

Izvor: EC, 2017.

Europa 2020 - društveni izazovi
■ Pametan, zeleni i integrirani promet
■ Akcije s ciljem manjeg utjecaja na klimu,
okoliš, učinkovitost korištenja resursa i sirovina
■ Europa u svijetu promjena - uključivo,
inovativno i reflektivno društvo;
■ Sigurno društvo - zaštita sloboda i sigurnosti
Europe i njenih građana

Izvor: EC, 2017.

Europa 2030 - društveni izazovi
■pet područja politika EU-a ključnih za postizanje
ciljeva održivog razvoja:
1. Održiva potrošnja i proizvodnja
2. EU bi trebao ulagati u istraživanja i inovacije, ljude i
njihove jedinstvene vještine, zapošljivost
i socijalnu uključenost
3. Klimatska i energetska politika
4. Hrana, poljoprivreda i uporaba zemljišta, uključujući
zajedničku poljoprivrednu politiku
5. Kohezijska politika

Izvor: EC, 2019.

Okruženje odvijanja
gospodarskih aktivnosti

Eksternalije? Okoliš

Društvo

Ekonomija

Izvor: DesJardin, 2012.

Javna dobra?
Okruženje odvijanja
gospodarskih aktivnosti

“Sustainable development is
development that meets the
needs of the present without
compromising the ability of
future generations to meet
their own needs.”

The Brundtland Commission

Izvor: DesJardins, 2011.

Okruženje odvijanja
gospodarskih aktivnosti
Siromaštvo
■ Stanje u kojem prihodi ljudi nisu dovoljni za
pokrivanje osnovnih životnih potreba
■ Pojam apsolutnog i relativnog siromaštva?

■ Ekstremno siromaštvo (trenutno 1,25$ na

dan)  danas 836 milijuna ljudi živi u
ekstremnom siromaštvu, većina u južnoj Aziji i
subsaharskoj Africi
Posljedice siromaštva - glad, bolesti
■ Oko 795 milijuna ljudi u svijetu je
pothranjeno, većina u južnoj Aziji i
subsaharskoj Africi
■ Zvuči li ovo poznato?
■ Djeca najugroženija - iako je smanjena
smrtnost dojenčadi i djece, još uvijek ih oko 6
milijuna umire svake godine u dobi <5 godina
■ U odrasloj dobi - HIV/AIDS, malarija,
tuberkuloza itd.
Pokazatelji siromaštva
■Prag rizika od siromaštva definiran je kao 60% medijana
ekvivalentnog dohotka1) svih kućanstava (prag je iznos u
kn)
□Prag rizika od siromaštva definiran je relativno i temelji se na
distribuciji dohotka (ne mjeri toliko siromaštvo, nego više
nejednakost distribucije dohotka)
□Radi se o iznosu potrebnom kućanstvu da zadovolji potrebe
životnog standarda

■Stopa rizika od siromaštva jest postotak osoba čiji je

ekvivalentni neto dohodak ispod praga rizika od siromaštva

1) OECD, 2013
 Siromaštvo u RH
2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.
Stopa rizika od siromaštva
20,5 19,5 19,4 20,0 19,9 20,0 19,3 18,3 18,3
(%)
Prag rizika od siromaštva
za samačko kućanstvo 24.122 22.916 23.760 25.000 25.668 28.070 29.820 32.520 35.124
(HRK)
Prag rizika od siromaštva
za kućanstvo s dvije 68.292 73.761
50.656 48.124 49.896 52.500 53.903 58.946 62.622
odrasle osobe i dvoje djece
(HRK)
Stopa rizika od siromaštva
19,4 18,8 18,7 19,3 18,9 18,9 18,1 17,2 17,0
za muškarce (%)
Stopa rizika od siromaštva
21,6 20,3 20,1 20,6 20,8 20,9 20,4 19,3 19,6
za žene (%)
Izvor: DZS, 2022.
Nejednakost u RH
■ Mjere nejednakosti dohotka?
■ Lorenzova krivulja i Ginijev koeficijent
2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.1)
Ginijev
31,6 31,2 30,9 30,9 30,2 30,4
koeficijent2)
Kvintilni omjer 5,5 5,6 5,4 5,3 5,1 5,2

2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

29,8 29,9 29,7 29,2 28,3
5,0 5,0 5,0 4,8 4,6

2) Ginijev koeficijent se do 2009. izražavao na skali 0-1, a od 2010. na skali 0-100%

Izvor: DZS, 2022.

Što svijet jede?

■http://www.uen.org/cte/facs_cabinet/downloads/Foo
dNutritionII/GenWeb_WhatTheWorldEats.ppt
Socijalna isključenost
■Razmjerno trajna, višestruko uvjetovana i
višedimenzionalna depriviranost (prikraćenost)
pojedinca
• isključeni ne sudjeluju u raspodjeli društvenih dobara,
kulturnih, socioekonomskih i interpersonalnih resursa
(razmjena emocija)
• nesudjelovanje nije privremeno, već ima obilježja trajnog
stanja
• nesudjelovanje u raspodjeli društvenih dobara nije nužno
posljedica osobnih nedostataka isključenih (lijenosti,
nesposobnosti ili drugih mana), nego institucionaliziranih
nejednakosti
Izvor: DZS, 2017.
Slika: Dimenzije (prostori) prikraćenosti i socijalna
isključenost

Siromašni Socijalno
isključeni!

Bez Socijalno
posla izolirani

Isključenost iz jednog područja može imati za posljedicu

isključenost iz drugih područja (tzv. spirala nesigurnosti).
Izvor: Štulhofer i Matković, 2017.
Beskućništvo
■ Beskućnik je osoba koja nema gdje stanovati, boravi
na javnom ili drugom mjestu koje nije namijenjeno za
stanovanje i nema sredstava kojima bi mogla podmiriti
potrebu stanovanja (Zakon o socijalnoj skrbi)

■ U Hrvatskoj je prema procjenama Hrvatske mreže za

beskućnike trenutno oko 1000 beskućnika – u
prihvatilištima imamo oko 420 mjesta i gotovo su uvijek
popunjena, a procjenjuje se da oko 500 osoba boravi na
javnim površinama
■ Ministarstvo socijalne politike ima službeni podatak za dan
31. prosinca 2014. godine od 391 osobe
(Beskućnici.info)
Beskućništvo
■ FEANTSA: Europska federacija nacionalnih
organizacija za brigu o beskućnicima
■(franc. Fédération Européenne d'Associations
Nationales Travaillant avec les Sans-Abri)

■Širi okvir definicije beskućništva:

□Fizička domena – odgovarajući prostor u isključivom
posjedu osobe/obitelji
□Društvena domena - privatnost
□Pravna domena – zakonsko pravo korištenja

(FEANTSA, 2018)
Beskućništvo
■ 4 kategorije s obzirom na prethodne tri dimenzije
(domene)
□Bez krova nad glavom - nije pokrivena niti jedna
dimenzija
□Bez kuće, stana - uglavnom privremeni smještaj u
skloništima, centrima
□Nesigurno stanovanje - privremeno kod rodbine,
nezakonito zauzeto, bez ugovora o najmu, pod prijetnjom
nasilja
□Neadekvatno stanovanje - smještaj u prostorima koji
nisu za stanovanje (sigurnosno, napuštene zgrade,
straćare i sl.)

(FEANTSA, 2018)
(FEANTSA, 2017)
 Bacanje hrane
■ 1/3 proizvedene hrane u svijetu se ne
iskoristi
■ Najviše propadaju voće i povrće te kruh i
mlijeko
■ Uzaludno trošenje resursa: zemljište, voda,
energija
■ U proizvodnji i prodaji bačene hrane
proizvedu se 3,3 gigatone (109) CO2 - ako bi
to bila zemlja, bila bi na trećem mjestu u
svijetu po emisiji CO2, odmah iza SAD-a i
Kine
 Bacanje hrane
■ Food loss – u zemljama u razvoju hrana se
izgubi u lošem transportu ili pokvari zbog
loše infrastrukture i loše opreme
■ Food waste – u razvijenim zemljama
potrošači kupuju previše hrane koju ne
pojedu te maloprodajni lanci bacaju hranu
koja ne izgleda estetski lijepo iako se još
može pojesti
 Mjere za smanjenje bacanja hrane
■ Francuska: Zabrana maloprodajnim
lancima da bace hranu kojoj se približava
istek roka trajanja – moraju je donirati
humanitarnim organizacijama

■ Danska: njegovati kulturu pažljivog

planiranja i kupovanja hrane, učiniti bacanje
hrane kulturološki neprihvatljivim (manji
frižideri)
 Mjere za smanjenje bacanja hrane
■ Upoznati potrošače s oznakama:
■ „upotrijebiti do”
■ „datum minimalne trajnosti”

■ Pravilnik o uvjetima, kriterijima i načinima

doniranja hrane i hrane za životinje
■ Još uvijek ide presporo i ne funkcionira
■ U Registru posrednika većinom humanitarne i
vjerske udruge - Crveni križ, Caritas, dječji i drugi
domovi, razni redovnički redovi
 Hrvatska
■ ključni problemi: slaba infrastruktura, komplicirana
procedura i proturječni propisi
■ Ne postoji nikakav oblik sankcija prema poduzećima koja i
dalje nastavljaju bacati hranu
■ Uvjeti koje Pravilnik postavlja pred donatora poslovna su tajna
poduzeća stoga te podatke ne mogu upisivati u dokumentaciju
o donaciji koju su obvezni isporučiti posrednicima
■ Prisutan je kompliciran i zahtjevan administrativan aparat,
kako za posrednike, tako i za donatore
■ Kako bi udruga mogla postati posrednikom, potrebna je
prethodna prijava u Registar posrednika, a posrednici mogu biti
jedino udruge humanitarnog karaktera
Okoliš
■ Pitka voda i higijenski uvjeti
■ Energija - čista, pouzdana, priuštiva
■ Klimatske promjene - globalno zatopljenje,
topljenje leda
■ Oceani
■ Šume, nastanak pustinja, bioraznolikost
■ Održiva proizvodnja i potrošnja kao preduvjet
očuvanja okoliša!
 Okoliš
■ Zagađenje (lat. contaminatio) podrazumijeva
onečišćenje tijela, predmeta, odjeće i obuće,
prehrambenih namirnica, okoliša itd. zaraznim
klicama te otrovima ili radioaktivnim tvarima,
teškim metalima.

■ Indijanska poslovica kaže: “Prirodu nismo

nasljedili od pradjedova, već smo je
posudili od unuka.”
 Okoliš
■ Nadležne institucije:
■ Hrvatska agencija za okoliš i prirodu
■ ISZO - Informacijski sustav zaštite okoliša (razni portali:
ENVI portal okoliša, Bioportal, Portal sprječavanja
nastanka otpada)

■ Inspekcija zaštite okoliša

■ Kvaliteta zraka
■ Svjetlosno onečišćenje
■ Zaštita tla
■ Državna vodopravna inspekcija
■ Inspekcija elektroenergetike, toplinarstva, ugljikovodika i
geotermalnih voda za energetske svrhe
Globalno zatopljenje
■ https://www.youtube.com/watch?v=SVshm
-xKsVo
Ima li pitanja?
kristina.detelj@foi.hr
Popis izvora:
■ DesJardins, H. (2011) "Should corporations be socially responsible and
green?", in The Business & Management Collection, Henry Stewart Talks Ltd,
London, na: https://hstalks.com/bm/1901/ (25.2.2017.)
■ Državni zavod za statistiku, dostupno na: www.dzs.hr (10.11.2019.)
■ EC (2017) Societal challenges,
https://ec.europa.eu/programmes/horizon2020/en/h2020-section/societal-
challenges#Article (25.2.2017.)
■ EC (2019) Dokument za razmatranje o održivoj Europi do 2030, na:
https://ec.europa.eu/info/publications/reflection-paper-towards-sustainable-
europe-2030_hr (6.3.2021)
■ Ekologija (n.d.) Zagađenje, okoliša, https://www.ekologija.com.hr/zagadenje-
okolisa/ (8.3.2018.)
■ FEANTSA (2017) Second overview of housing exclusion in Europe,
http://www.feantsa.org/en/report/2017/03/21/the-second-overview-of-housing-
exclusion-in-europe-2017
■Kuskunović M, (2018) Hrvatska ne zna organizirati čak ni doniranje hrane
siromašnima, http://www.poslovni.hr/komentari/hrvatska-ne-zna-organizirati-cak-
ni-doniranje-hrane-siromasnima-335916
Popis izvora:
■ Roser, M., Ortiz-Ospina E. (2017) Income Inequality,
https://ourworldindata.org/income-inequality/ (4.3.2017.)
■Štulhofer, A., Matković, T. (2006) Istraživanja socijalne isključenosti – empirijska
analiza socijalne isključenosti“ u N. Starc, L. Ofak i Šelo Šabić, S. /ur./
Siromaštvo, nezaposlenost i socijalna isključenost, Zagreb, UNDP.
■ UN (2017) Sustainable development goals
http://www.un.org/sustainabledevelopment/sustainable-development-goals/
(1.3.2017.)
■ Zakon o socijalnoj skrbi, NN 157/13 - NN130/17
■ Župan, S. (2016) Fijasko doniranja bez PDV-a: Hrana se i dalje baca, a narod
gladan, Glas slavonije, http://www.glas-slavonije.hr/294172/1/Fijasko-doniranja-
bez-PDV-a-Hrana-se-i-dalje-baca-a-narod-gladan (8.3.2018.)