EKONOMSKA ŠKOLA BRAĆA RADIĆ

Vijenac kardinala A. Stepinca 11

ĐAKOVO

SEMINARSKI RAD

ELEMENTI MARKETINŠKOG SPLETA

Predmet : Osnove ekonomije učenica: xxxxxx

Mentor: xxxxxxxxxxxxxx zanimanje : xxxxxx

Đakovo
školska godina 2019. / 2020.
SADRŽAJ
 1. Uvod

Siromaštvo je tema koja pobuđuje veliki interes danas što i nije čudno ako uzmemo u obzir
probleme s kojima se ljudi susreću u svakodnevnom životu. U posljednjih desetak godina
ogromna većina hrvatskog stanovništva je iskusila pad životnog standarda, te problemima
preživljavanja i zadovoljenja osobnih potreba. Siromaštvo u Hrvatskoj je upravo specifično
po tome što je u velikoj mjeri uzrokovano ratom, za razliku od uobičajenog siromaštva
mnogih postsocijalističkih zemalja. Posljedica ovoga je prije svega ta da su siromašnima
postali mnogi koji inače to ne bi bili u uvjetima normalne tranzicije. Ovdje je prije svega riječ
ovelikom broju prognanika i izbjeglica koji potječu iz prosperitetnih regija i dobrostojećih
obitelji.
 2. Razvijene zemlje i zemlje u razvoju

Razvijene zemlje imaju veće izglede da se bolje i jače uhvate u koštac s problemom
siromaštva. Međutim, to nije dovoljno. Pristup tržištu rada mjeren stopom nezaposlenosti
pokazuje da visoka stopa nezaposlenosti povećava stopu siromaštva. Dakle, svaki nezaposleni
ujedno je i siromašan ako ne postoji dovoljno snažan socijalni program da to spriječi ili je
naslijedio bogatstvo.

Kretanja nejednakosti u zemljama u razvoju

40

35

30

25

20

15

10

0
Zemlje visokog Zemlje niskog Zemlje srednjeg Tranzicijske zemlje Zemlje u razvoju
dohotka dohotka dohotka

Padajuća nejednakost Rastuća nejednakost

Slika prikazuje kretanje nejednakosti u zemljama u razvoju. Vidljivo je da se rast

nejednakosti bilježi u prosjeku za sve zemlje u razvoju, rast nejednakosti bilježi se i u
tranzicijskim zemljama. Razvijene zemlje srednjeg dohotka jednako tako bilježe rast
nejednakosti, a pad je nejednakosti u zemljama u razvoju s malim dohotkom. Zemlje u razvoju s
višim dohotkom također bilježe rast nejednakosti.
 2.1. Uzroci rasta nejednakosti
Uzroci rasta nejednakosti u zemljama u
razvoju
 Stabilizacijski programi
i programi prilagodbe gospodarstva
 Financijska liberalizacija
domaćeg tržišta
 Procesi privatizacije
 Promjene na tržištu rada
 Promjene poreznog sustava
i transfernih plaćanja
Uzroci rastuće nejednakosti dohotka u
razvijenim zemljama
 Globalizacija
 Tehnološki razvoj
 Financijske krize
 Slabljenje državna blagostanja
(sustava zaštite socijalnog standarda)
 Polarizacija tržišta rada
(jačanje potražnje za
visokokvalificiranim radnicima)
 3. Začarani krug siromaštva

Iz slike je vidljivo da siromašnima cijeli prihod odlazi na potrošnju kako bi kućanstvo uopće
moglo preživjeti. Dakle nema poreza i osobne štednje. Ipak gubitak vrijednosti kapitala i rast
populacije neprekidno se nastavljaju. Rezultat je smanjivanje kapitala po osobi i negativna stopa
rasta prihoda po glavi stanovnika. To uzrokuje još veće osiromašenje kućanstva u budućnosti
(Sachs, 2007).

Uzroci zamke siromaštva su niski dohodak, niska štednja, niske investicije, niska
produktivnost, neiskorištenost resursa, visok stopa rasta stanovništva te ograničena mogućnost
zapošljavanja.
 4. Kako izići iz siromaštva: programi i kritike

Prema Sachsu (2007.), ključ okončanja ustrajnosti siromaštva je u tome da se

najsiromašnijima omogući stupanje na prvu prečku ljestava razvoja. Sachs kaže: ''Te ljestve
trenutačno su im nad glavom, a oni su zapeli ispod njih. Nedostaje im minimalan kapital
potreban za prvi korak i zato im je potreban poticaj za uspon na prvu prečku.''

Bitan kapital za izlazak iz ustrajnosti siromaštva

Ljudski kapital Zdravlje, prehrana, vještine potrebne za

povećanje produktivnosti
Poslovni kapital Strojevi, pogoni, transport
Infrastruktura Cesta, električna energija, vodovod…
Prirodni kapital Zdravo tlo, bioraznolikost, ekosustavi itd.
Kapital javnih institucija Trgovački zakoni, državne službe i
politika
Kapital znanja Znanstvena i tehnološka stručnost koja
podiže produktivnost

4.1. Program provedbe Strategije borbe protiv siromaštva i

socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj

Strategija je temeljni dokument koji zastupa aktualnu hrvatsku i europsku politiku,

uvažavajući ciljeve strategije Europa 2020 te Europske platforme protiv siromaštva i socijalne
isključenosti, kao i međunarodne obveze.
Temelji se na prikazu postojećeg stanja siromaštva i socijalne isključenosti u Republici
Hrvatskoj kao i uzrocima koji su doveli do toga stanja te daje društvenu i gospodarsku projekciju
kao osnovu za daljnje djelovanje.
Glavni ciljevi koji se planiraju realizirati ovim programom provedbe, a to su obrazovanje
i cjeloživotno učenje, zapošljavanje i pristup zapošljavanju, stanovanje i dostupnost energije,
pristup socijalnim naknadama i uslugama, kao i pristup zdravstvenom sustavu, skrb o starijim
osobama, borba protiv zaduženosti i financijska neovisnost te konačno uravnoteženi regionalni
razvoj.
 4.2. Siromaštvo, nejednakost i preraspodjela

Stanovništvo koje živi ispod 50% medijalnog dohotka

35

30

25

20

15

10

0
ka ka ka a ja a a a ja n D le o il
us ds ač čk ni ad sk li j re pa SA Či s ik az
c e Gr ta n j ol tra o Ja k Br
an Šv em ri Ka an s K
M
e
Fr Nj a
B
Šp Au žn
a
lik J u
Ve

Poslije oporezivanja i novčanih transfera Prije oporezivanja i novčanih transfera

Iz slike se vidi da su programi borbe protiv siromaštva djelotvorniji u razvijenijim nego u

nerazvijenim zemljama. Primjerice, u Francuskoj je bez programa borbe protiv siromaštva u
2009. godini bilo 33% stanovnika ispod granice medijalnog dohotka (siromašni), a taj je postotak
mnogo niži poslije mjera oporezivanja i socijalnih transfera (oko 7,5%). Takvi programi nisu baš
efikasni u zemljama poput Brazila, Meksika i Čilea (siromaštvo tek neznatno opada) pa je pitanje
zašto ih uopće primjenjivati. To se može zapaziti i u politikama protiv nejednakosti u raspodjeli
dohotka. Stoga bi siromaštvo i nejednakost bili mnogo veći u razvijenim zemljama kada se ne bi
provodile aktivne politike u borbi protiv njega. Isto pravilo, međutim, ne vrijedi u nerazvijenim i
zemljama u razvoju.
4.3. Programi borbe protiv siromaštva

U borbi protiv siromaštva i nejednakosti djelotvornima

su se pokazale ove politike:
 Ulaganje više sredstava u programe osposobljavanja i cjeloživotnog učenja za sva
kućanstva
 Progresivni sustav oporezivanja
 Analizirajući pažljivo učinke promjena neizravnih poreza, kao što su PDV i trošarine ako
imaju regresivni učinak na ukupnu raspodjelu prihoda
 Usredotočenost više na ciljanje prednosti testiranjem kako bi se uskladili s financijskim
potrebama
 Povećanje vrijednosti socijalnih naknada / poreza u skladu s godišnjim postotnim rastom
prosječnih nadnica tako da njihova relativna vrijednost ne opadne.

5. Zaključak