EKONOMSKA ŠKOLA BRAĆA RADIĆ

Vijenac kardinala A. Stepinca 11

ĐAKOVO

SEMINARSKI RAD

RAZVIJENE ZEMLJE I ZEMLJE U RAZVOJU

Predmet : Osnove ekonomije učenica: Lucija Dujmić

Mentor: Marija Milanović zanimanje : ekonomist

Đakovo
školska godina 2019. / 2020.
Sadržaj
1. Uvod........................................................................................................................ 2
2. Razvijene zemlje i zemlje u razvoju......................................................................3
2.1. Uzroci rasta nejednakosti......................................................................................4
3. Začarani krug siromaštva.....................................................................................5
4. Kako izići iz siromaštva: programi i kritike........................................................6
4.1. Program provedbe Strategije borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti
u Republici Hrvatskoj......................................................................................................6
4.2. Siromaštvo, nejednakost i preraspodjela.............................................................7
4.3. Programi borbe protiv siromaštva........................................................................8
5. Zaključak................................................................................................................8
6. Literatura...............................................................................................................9
 1. Uvod

Pojam siromaštva je teško definirati jer je ono prvenstveno subjektivan i relativan pojam.
Problem siromaštva i nezaposlenosti je postao globalan problem koji pogađa Hrvatsku kao i
druge zemlje u okruženju i šire. U Hrvatskoj najviše šansi da postanu siromašni su sljedeće
osobe: jednočlane porodice, nezaposlene osobe, osobe sa niskim stupnjem obrazovanja,
osobe sa 65 godina i više, bračni parovi sa troje ili više djece i dr. Siromaštvo se uglavnom
svodi na oskudicu i nedostatak materijalnih i novčanih sredstava.
Nezaposlenost, u ekonomskim terminima, se pojavljuje ako postoje kvalificirani radnici koji
su voljni raditi po dnevnicama koje prevladavaju, ali ne mogu naći posao. Dakle,
nezaposlene osobe su starije od 18 godina, sposobne i voljne raditi i aktivno traže posao, ali
su bez posla.
 2. Razvijene zemlje i zemlje u razvoju

Razvijene zemlje imaju veće izglede da se bolje i jače uhvate u koštac s problemom
siromaštva. Međutim, to nije dovoljno. Pristup tržištu rada mjeren stopom nezaposlenosti
pokazuje da visoka stopa nezaposlenosti povećava stopu siromaštva. Dakle, svaki
nezaposleni ujedno je i siromašan ako ne postoji dovoljno snažan socijalni program da to
spriječi ili je naslijedio bogatstvo.

Kretanja nejednakosti u zemljama u razvoju

40

35

30

25

20

15

10

0
Zemlje visokog Zemlje niskog Zemlje srednjeg Tranzicijske zemlje Zemlje u razvoju
dohotka dohotka dohotka

Padajuća nejednakost Rastuća nejednakost

Slika prikazuje kretanje nejednakosti u zemljama u razvoju. Vidljivo je da se rast

nejednakosti bilježi u prosjeku za sve zemlje u razvoju, rast nejednakosti bilježi se i u
tranzicijskim zemljama. Razvijene zemlje srednjeg dohotka jednako tako bilježe rast
nejednakosti, a pad je nejednakosti u zemljama u razvoju s malim dohotkom. Zemlje u
razvoju s višim dohotkom također bilježe rast nejednakosti.
 2.1. Uzroci rasta nejednakosti
Uzroci rasta nejednakosti u zemljama u
razvoju
 Stabilizacijski programi
i programi prilagodbe gospodarstva
 Financijska liberalizacija
domaćeg tržišta
 Procesi privatizacije
 Promjene na tržištu rada
 Promjene poreznog sustava
i transfernih plaćanja
Uzroci rastuće nejednakosti dohotka u
razvijenim zemljama
 Globalizacija
 Tehnološki razvoj
 Financijske krize
 Slabljenje državna blagostanja
(sustava zaštite socijalnog standarda)
 Polarizacija tržišta rada
(jačanje potražnje za
visokokvalificiranim radnicima)
 3. Začarani krug siromaštva

Iz slike je vidljivo da siromašnima cijeli prihod odlazi na potrošnju kako bi kućanstvo

uopće moglo preživjeti. Dakle nema poreza i osobne štednje. Ipak gubitak vrijednosti
kapitala i rast populacije neprekidno se nastavljaju. Rezultat je smanjivanje kapitala po
osobi i negativna stopa rasta prihoda po glavi stanovnika. To uzrokuje još veće
osiromašenje kućanstva u budućnosti (Sachs, 2007).

Uzroci zamke siromaštva su niski dohodak, niska štednja, niske investicije, niska
produktivnost, neiskorištenost resursa, visok stopa rasta stanovništva te ograničena
mogućnost zapošljavanja.
 4. Kako izići iz siromaštva: programi i kritike

Prema Sachsu (2007.), ključ okončanja ustrajnosti siromaštva je u tome da se

najsiromašnijima omogući stupanje na prvu prečku ljestava razvoja. Sachs kaže: ''Te
ljestve trenutačno su im nad glavom, a oni su zapeli ispod njih. Nedostaje im minimalan
kapital potreban za prvi korak i zato im je potreban poticaj za uspon na prvu prečku.''

Bitan kapital za izlazak iz ustrajnosti siromaštva

Ljudski kapital Zdravlje, prehrana, vještine potrebne za

povećanje produktivnosti
Poslovni kapital Strojevi, pogoni, transport
Infrastruktura Cesta, električna energija, vodovod…
Prirodni kapital Zdravo tlo, bioraznolikost, ekosustavi itd.
Kapital javnih institucija Trgovački zakoni, državne službe i
politika
Kapital znanja Znanstvena i tehnološka stručnost koja
podiže produktivnost

4.1. Program provedbe Strategije borbe protiv siromaštva i

socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj

Strategija je temeljni dokument koji zastupa aktualnu hrvatsku i europsku

politiku, uvažavajući ciljeve strategije Europa 2020 te Europske platforme protiv
siromaštva i socijalne isključenosti, kao i međunarodne obveze.
Temelji se na prikazu postojećeg stanja siromaštva i socijalne isključenosti u
Republici Hrvatskoj kao i uzrocima koji su doveli do toga stanja te daje društvenu i
gospodarsku projekciju kao osnovu za daljnje djelovanje.
Glavni ciljevi koji se planiraju realizirati ovim programom provedbe, a to su
obrazovanje i cjeloživotno učenje, zapošljavanje i pristup zapošljavanju, stanovanje i
dostupnost energije, pristup socijalnim naknadama i uslugama, kao i pristup
 zdravstvenom sustavu, skrb o starijim osobama, borba protiv zaduženosti i financijska
neovisnost te konačno uravnoteženi regionalni razvoj.

4.2. Siromaštvo, nejednakost i preraspodjela

Stanovništvo koje živi ispod 50% medijalnog dohotka

35

30

25

20

15

10

0
ka ka ka a ja da a a ja n D le o il
us ds ač čk ni sk li j re pa SA Či s ik az
c e Gr ta a na j ol tra o Ja ek Br
an Šv em ri K an s K
M
Fr Nj a
B
Šp Au žn
a
lik J u
Ve

Poslije oporezivanja i novčanih transfera Prije oporezivanja i novčanih transfera

Iz slike se vidi da su programi borbe protiv siromaštva djelotvorniji u razvijenijim

nego u nerazvijenim zemljama. Primjerice, u Francuskoj je bez programa borbe protiv
siromaštva u 2009. godini bilo 33% stanovnika ispod granice medijalnog dohotka
(siromašni), a taj je postotak mnogo niži poslije mjera oporezivanja i socijalnih transfera
(oko 7,5%). Takvi programi nisu baš efikasni u zemljama poput Brazila, Meksika i Čilea
 (siromaštvo tek neznatno opada) pa je pitanje zašto ih uopće primjenjivati. To se može
zapaziti i u politikama protiv nejednakosti u raspodjeli dohotka. Stoga bi siromaštvo i
nejednakost bili mnogo veći u razvijenim zemljama kada se ne bi provodile aktivne
politike u borbi protiv njega. Isto pravilo, međutim, ne vrijedi u nerazvijenim i zemljama
u razvoju.
4.3. Programi borbe protiv siromaštva

U borbi protiv siromaštva i nejednakosti djelotvornima

su se pokazale ove politike:
 Ulaganje više sredstava u programe osposobljavanja i cjeloživotnog učenja za sva
kućanstva
 Progresivni sustav oporezivanja
 Analizirajući pažljivo učinke promjena neizravnih poreza, kao što su PDV i trošarine ako
imaju regresivni učinak na ukupnu raspodjelu prihoda
 Usredotočenost više na ciljanje prednosti testiranjem kako bi se uskladili s financijskim
potrebama
 Povećanje vrijednosti socijalnih naknada / poreza u skladu s godišnjim postotnim rastom
prosječnih nadnica tako da njihova relativna vrijednost ne opadne.

5. Zaključak

Siromaštvo i socijalna isključenost je veliki problem današnjice. Sam podatak o porastu

beskućništva u industrijaliziranim državama, državama koje glase kao najrazvijenije države
današnjice je poražavajući. Kakve su onda tek margine u slaborazvijenim zemljama?
Ovaj problem je rješiv, ali izuzetno teško. Prva stvar koja je od vitalnog značaja je ustvari
sama promjena politike razvijenih zemalja svijeta. Dokle god države više računa vode o tome
koja će od njih biti bolje naoružana ili pak koja će proizvesti neki novi virus do tada će ne
samo biti puno beskućnika i siromašnih, nego će njihov broj rasti i rasti.
Nemar ljudi na vlasti ne samo da će dovesti do propadanja većeg dijela stanovnišva već
će svojim potezima uništiti samo okruženje i suočiti se sa još većim i težim posljedicama
koje će uzrokovati narušavanje same egzistencije ljudi, a najviše radničke klase i ljudi u
nerazvijenim zemljama.
 6. Literatura

1. Đ. Benić, J. Jošić, A. Mandir, I. Režić, M. Škare: Osnove ekonomije 3, Školska knjiga,

Zagreb, 2014.
2. https://mdomsp.gov.hr/vijesti-8/program-provedbe-strategije-borbe-protiv-siromastva-i-
socijalne-iskljucenosti-u-republici-hrvatskoj-2014-2020-za-razdoblje-od-2014-do-
2016/1614