MEDIJSKO SVEUČILIŠTE KOPRIVNICA

POSLOVANJE I MENADŽMENT U MEDIJIMA

NEZAPOSLENOST U RH I EUROPI OD 2000.-2012.

TIHANA ŠTIBUHAR

MARIA MIKULIĆ

MAJA KRISTIĆ

1.GODINA

KOLEGIJ:OSNOVE EKONOMIJE

MENTOR: IGOR KLOPOTAN,mag.oec.

KOPRIVNICA, 20.siječnja 2014.

 SADRŽAJ

1. UVOD...........................................................................................................
2. DJELOVANJE NEZAPOSLENOSTI.........................................................
3. VRSTE NEZAPOSLENOSTI .....................................................................
4. MJERENJE I PRAĆENJE NEZAPOSLENOSTI........................................
5. SOCIJALNE POSLJEDICE NEZAPOSLENOSTI......................................
6. MJERE SUZBIJANJA NEZAPOSLENOSTI I MJERE VLADE RH ZA
SUZBIJANJE NEZAPOSLENOSTI ...........................................................
7. ZAKLJUČAK...............................................................................................
8. LITERATURA..............................................................................................
UVOD

Pojam nezaposlenosti možemo definirati na više načina ovisno o kojem se kontekstu radi.
Ona može označavati pravno-administrativno stanje (evidentiranost na listi Zavoda za
zapošljavanje ili pravo na ostvarivanje naknade za nezaposlene). Također može označavati i
spremnost na prihvaćanje poslova u određenim uvjetima, ali i na teškoće unutar gospodarskog
sustava, te neravnotežu ponude i potražnje rada na određenim dijelovima ili cijelom tržištu
rada.

Međunarodna definicija nezaposlenosti (prema International Labour Organisation) obuhvaća

sve osobe starije od dobne granice određene za mjerenje ekonomski aktivnog stanovništva
koje su u određenom razdoblju bile bez posla, tijekom tog razdoblja bile na raspolaganju za
posao u svakom trenutku, te osobe koje su tijekom tog razdoblja aktivno tražile posao. To
znači da se definicija nezaposlenosti temelji na aktivnosti pojedinca tijekom razdoblja
nezaposlenosti te sva kriterija moraju biti zadovoljena istovremeno. Nezaposlenost je stanje u
kojem su raspoloživi činitelji proizvodnje neiskorišteni, tj. to je stanje u kojem bi radnici
mogli raditi po postojećim plaćama, aktivno traže posao, no ne mogu ga naći.

Postoje i iznimke koje se odnose na osobe koje imaju sporazum za započinjanje posla tek
nakon određenog razdoblja, ali zadovoljavaju preostala dva kriterija pa se evidentiraju kao
nezaposleni jer su raspoloživi za rad, ali ne rade.

Visoka razina zaposlenosti s niskom stopom nedragovoljne nezaposlenosti je jedan od tri cilja
makroekonomske politike (ostala dva su proizvodnja i stabilnost cijena na slobodnim
tržištima). Ona također osigurava visoki životni standard i upravo zbog toga svaki pojedinac
želi doći do dobro plaćenog radnog mjesta.

Stopa nezaposlenosti je postotak nezaposlene radne snage. Potražnja za radnom snagom sse
smanjuje smanjenjem proizvodnje, a sukladno tome, raste i nezaposlenost
 Slika 1. Osnovna podjela stanovništva radne dobi prema kriterijima
međunarodne definicije, OECD, 1987.

Tijekom povijesti zabilježene su enormne stope nezaposlenosti tako da je tijekom Velike

krize 1930. (započela u SAD-u 29. listopada 1929.), na Crni utorak, zbog pada količine
outputa, bilo nezaposleno ¼ svjetskog stanovništva.

Danas, gotovo 8 desetljeća kasnije, velika količina nedragovoljo nezaposlene radne snage se
upušta u tzv. poslove na crno. Radeći na ilegalan način, ne ostvaruju nikakva radnička prava.

Zbog teške ekonomske situacije u svijetu, teško je osigurati radna mjesta i time se
nezaposlenost povećava.
2.DJELOVANJE NEZAPOSLENOSTI

Recesija je razdoblje u kojem su output i nezaposlenost visoki, dok su procvati u

gospodarstvu- ekspanzija- razdoblja u kojima je bruto domaći proizvod (BDP) blizu ili iznad
potencijalnog. Potencijalni BDP pokazuje maksimalno održivu količinu proizvodnje koju
neko gospodarstvo može proizvesti; određen proizvodnim kapacitetima privrede,
raspoloživim inputaima i tehnološkom efikasnošću.

Prema Okunovom zakonu sa svakim padom BDP-a za 2% u odnosu na potencijalni, stopa

nezaposlenosti se povećava za 1% (omjer 2:1). Okunov zakon prikazuje povezanost ljudskog
rada, točnije nezaposlenosti i resursa. Rastom nezaposlenosti povećava se rasipanje resursa i
najvažnije, smanjuju se dohotci što utječe na psihološko stanje čovjeka i njehov obiteljski
život. Dolazi do financijskih problema i nemogućnosti podmirenja najosnovnijih
egzistencijalnih potreba. Kada se naruši psihološko stanje čovjeka, postaje mu sve teže naći
posao zbog nedostatka samopoštovanja i samopouzdanja zatim se stvara osjećaj depresije
zbog nedostatka posla i malog dohotka u odnosu na porast cijena. Psihološko stanje može biti
narušeno u takvoj mjeri da dolazi do alkoholizma, srčanih bolesti pa čak i samoubojstava.

Zbog takvih iskustava koja ostavljaju trajne ožiljke, radno sposobno stanovništo pristaje na
bilo kakve uvjete rada. Stoga, možemo zaključiti da postoji društveni i ekonomski utjecaj na
nezaposlenost.
3. VRSTE NEZAPOSLENOSTI

S obzirom na strukturu današnjih tržišta rada možemo identificirati 3 skupine nezaposlenosti.

Frikcijska nezaposlenost se javlja zbog neprestanog kretanja ljudi između regija i radnih
mjesta kroz različite cikluse života. Toj skupini pripadaju ljudi koji se sele iz grada u grad radi
školovanja, žene koje se nakon poroda žele uključiti u radnu snagu. Frikcijsko nezaposleni
radnici smatraju se dobrovoljno nezaposlenima iz razloga što svoja radna mjesta mjenjaju za
bolja, dok mladi prvo ulažu u svoje obrazovanje i uz sezonsku nezaposlenost, smatramo je
normalnom nezaposlenošću. Pretpostavlja se da je ona kratkotrajna zbog već postojećeg
novog radnog mjesta, a za usklađivanje ponude i potražnje radne snage, potrebno je vrijeme
prilagodbe.

Strukturalna nezaposlenost nastaje zbog sve većih iskoraka između viših zahtjeva rada i
aktualnih znanja na tržištu rada. To znači da se formalnim obrazovanjem ne zadovoljavaju
uvjeti rada. RH nedostaje veliki broj farmaceuta, informatičara i specijaliziranih doktora, a
zbog zahtjevnosti tog fakultativnig obrazovanja i nedovoljnog ulaganja države, ta se radna
mjesta ne popunjavaju.

Razina strukturalne nezaposlenostiovisi o stupnju strukturnih promjena ponude i potražnje za

radom i uklanjanja nesklada i neravnoteža. Obučavanje i stručne prekvalifikacije su ključni
programi u procesu prilagodbe, a pokretljivost radne snage u procesu prostornih nesklada.

Ciklična nezaposlenost nastaje kada je ukupna potražnja za radom niska, tj. Nastaje za
vrijeme recesije kada je neravnomjerna ponuda i potražnja za radom. Javlja se kada
zaposlenost pada kao posljedica negativnog konjukturnog ciklusa uslijed opadanja privredne
djelatnosti. U tim se uvjetima smanjuje agregatna potražnja za robama,a kako je potražnja za
radom izvedena, nastaje raskorak u odnosima agregatne ponude i potražnje radne snage.
4.MJERENJE NEZAPOSLENOSTI

Postoje dva osnovna načina načina mjerenja nezaposlenosti. Prvi podrazumijeva evidenciju
prijavljenih nezaposlenih osoba na Zavod za zapošljavanje. Uredi i službe za zapošljavanje
registriraju osobe koje traže posao i podatke o dostupnoj radnoj snazi šalju poslodavcima.
Tako nastaju statistički podaci o nezaposlenosti, no tu dolazi do odsupanja. Neke su osobe
prijevljene u HZZ kao nezaposlene da bi ostvarivale prava na naknade. Postoje i slučajevi
kada nezaposlene osobe samostalno pronalaze posao ne evidentirajući se na HZZ-u.

Drugi način je anketa uzorka radne snage. Ona je jedini zadovoljavajuči način prikupljanja
podataka o nezaposlenosti u državi koja je u skladu s međunarodnim standardima ILO-a.
Glavna prednost ove medote je mogućnost uspoređivanja podatka s ostalim zemljama
poštivajući međusobne standarde, no upitna je vjerodostojnost ispitanika. U Rh je praćenje
rada dobro organizirano što nam dokazuje činjenica da HZZ raspolaže podacima o
nezaposlenosti još od 1952. godine. Ne postoji zakonska obveza da se svi nezaposleni moraju
prijaviti na HZZ i zato postoji velik broj nezaposlenih koji nigu nigdje prijavljeni.

1995. godine provedeno je pilot-ispitivanje da bi se utvrdio točan broj nezaposlenih. Rezultati

su pokazali kako je samo 38% registriranih stvarno nezaposleno, 36% registriranih
nezaposlenih radilo je tijekom referentnog tjedna. 26% nije bilo prijavljeno na HZZ.

Slika 2. Preklapanje statističkih koncepcija ( Izvor: Mrnjavac, 1996.)

Slika 3.
5. SOCIJALNE POSLJEDICE NEZAPOSLENOSTI

Nezaposlenost ne pogađa samo pojedinca već i cijelu obitelj. Pod socijalne posljedice
nezaposlenosti ubrajamo promjene u radnoj etici i vrijednostima rada, kriminalne ponašanje i
delikvenciju, te pojavu tzv. podklase. Zbog pojave nezaposlenosti javlja se poseban sustav
vrijednosti koji nazivamo post materijalizam. Istraživanja pokazuju da ljudi više cijene
dokolicu( svoje slobodno vrijeme), ali da i adolescenti traže zaposlenje.

Razlikujemo dvije grupe nezaposlenih ljudi. Prvu grupu čine visokoobrazovani mladi ljudi iz
više klase ili najvišeg sloja srednje klase koji se ne boje nezaposlenosti jer znaju da će im
njihove ekonomske, društvene i kulturološke prilike omogućiti zaposlenje. Oni najćešće
uključuju u društveno koristan rad i volontiranje.

Druga grupa su skromo obrazovani mladi ljudi radničke klase koji se dobro suočavaju s
nezaposlenošću, ali žele neći posao. Njihov posao okarakteriziran je niskom plaćom,
nepovoljnim radnim uvjetima i nesigurnošću.

Velika količina mladih ljudi privremeno prihvaća svoju nezaposlenost zbog društva. No, mala
količina mladih ljudi koja svoja postignuća ne može ostvariti na konvencionalan način,
upuštaju se u kriminalne radnje.

Kao što je navedeno, mnogi se zbog nezaposlenosti odaju alkoholizmu koji uz depresiju zbog
nedostatka dohotka dovodi do obiteljskih problema, lošeg zdravlja i na kraju, samoubojstava.
6. MJERE SUZBIJANJA NEZAPOSLENOSTI I MJERE RH ZA
SUZBIJANJE NEZAPOSLENOSTI

U politici zapošljavanja postoje aktivne i pasivne mjere suzbijanja nezaposlenosti.

Aktivne mjere potiču potražnju za radom. Dijelimo ih na direktne i indirektne. Indirektne

mjere se zasnivaju na poticanju proizvodnje. Pravi primjer takve mjere je privatizacija
državne imovine. Ona omogćuje identificiranje vlaskika s poduzećem; njemu je stalo da se
poduzeće dalje razvije što će otvoriti nova radna mjesta. Ostali oblici indirektnih mjera su
fondovi kreditiranja malih i srednjih poduzeća, smanjenje poreza poslodavcima.

Direktne mjere obuhvačaju one koje podižu kupovnu moć potrošača. One obuhvaćaju
otvaranje novih radnih mjesta kroz javne radove, stručno osposobljavanje. Pomoć kod
samozapošljavanja, sufinanciranje zapošljavanja, skraćivanje radnog vremena, smanjenje
naknade za nezaposlene, ...

Pasivne mjere se temelje na pružanju socijalne i materijalne pomoći nezaposlenima. Na

različite im se načina pokušava smanjiti ponura radne snage. Kratkoročne su i zahtjevaju
financijsku pomoć države.

Vlada RH provodi mjeru zvanu „s faksa na posao“. cilj programa je zaposliti sve mlade
osobe VSS do 27. godine života, skratiti vrijeme studiranja, poticati povratak u mjesto
prebivališta, destimulirati odlazak u inozemstvo,...

To se postiže sufinanciranjem zaposšljavanja u državnoj upravi i javnim poduzećima.

Troškovi programa iznosili su 707,45 milijuna kn za 18500 osoba.

Drugi program je nazvan „ Iz učionice u radionicu“ kojim se postiže zapošljavanje KV -VKV

bez radnog iskustva u obrtništvu. Program bi obuvatio 2941 osobo za što bi trebalo uložiti
78,8 milijuna kn.
7. ZAKLJUČAK

Nezaposlenost u RH svakim danom sve više raste. Mjere poticanja zaposlenosti su male i
iziskuju ogromne troškovekoje si država ne može priuštiti zbog velike zaduženosti.

Ovakva situaciju nastala je zbog društvene neodgovornosti, nedovoljno zakona koji

kontroliraju rad, dug nered Vlade i iskorištavanje financijskih sredstava u beskorisne projekte.

Uvijek će postojati veći dio nezaposlenih. Oni tu nisu dobrovoljno i zato bi trebalo više
poticati proizvodnju i zapošljavanje kako bi se gospodarstvo napokon počlo oporavljati. Da
bi do toga u RH došlo, posao oporavka treba preuzeti Ministarstvo gospodarstva, a ne
Ministarstvo financija.
 9. LITERATURA

1.Paul A, Samuelson & William Nordhaus: „Ekonomija“

2. Đuro Benić: „Politika i gospodarstvo“

3. http://eknjiznica.unipu.hr/884/ (23.2.2013.)

4. http://mjesec.ffzg.hr/nezaposlenost/1.html (20.4.2013.)