TRITE-ek. Prostor na kojem se nude ili prodaju, trae ili potrauju, uz neku cijenu neka ek dobra .

na njemu djeluju ponuai i kupci. Osnovne odrednice su ponuda i potranja i cijena. Prema broju razlikujemo monopol, oligopol , potpunu i ogranienu konkurenciju. Funkcije trita-alokacijska odreuje se tko e u kojoj mjeri i na koji nain sudjelovati na tritu. Distributivna poloaj svih sudionika u primarnoj raspodjeli. Selektivna selekcionira potrebne proizvode prema zahtjevima i potrebama potroaa. Informativna daje odreene informacije sudionicima na tritu. PONUDA- kol. dobara koja se nudi na nekom tritu,po nekoj cijeni.na ponudu utjeu: kol i cijena po kojoj su ponuai voljni dati robu,cijena, tr proizvodnje,zalihe proizvoda, likvidni novac, cijena proizvoda koje proizvodi isto poduzee,ek politika u zemlji. Koeficijent elastinosti ponude reakcija koliine na promjenu cijene.mjeri se kao: Es=postotna promjena ponude/postotna promjena cijena. Savreno elastina-najmanje smanjenje cijene prouzrokuje pad koliine na nulu, a i najmanje poveenje cijene dovodi do beskonane ponude Savreno neelastina-koliina uope ne reagira na promjenu cijene. Relativno elastina-mala promjena cijene izaziva veu promjenu u koliini. Relativno neelastina-promjene u cijeni izaziva malu promjenu u koliini. Dohodovna elastinost-odnos relativnih promjena u koliini potraivanih dobara i relativnih promjena u dohotku.DEPt=relativna promjena ponude/relativna promjena cijena. POTRANJA- predstavlja koliinu dobara koju su neki kupci spremni nabaviti pri nekim cijenama. Temeljni elementi su:cijena dobra,kupovni fondovi, dostignuta razina privrednog razvoja i oekivane tendencije u kretanju cijena. Veblenov efekt-smanjivanje potranje robe iako joj cijena opada Koeficijent el. Potranje-Ed= promjena potr u %/ promjena cijena u % Savreno elastina potr-mali pad cijene izaziva velik porast potranje. Savreno neelastina potr-pri bilo kojoj promjeni cijene koliina se ne mijenja. Relativno el potr-mali pad cijena izaziva poveanu potr i prodaju tog dobra Relativno neel potr slabo reagiranje koliine na promjenu cijene Jedinina el- promjene cijene izazivaju obrnuto proporcionalonu promjenu u potr kol i opsegu prodaje Dohodovna el potr-odnos relativnih promjena u kol potr dobara i relativnih promjena u dodotku.DEPt=prirast kol potraivanih dobara/prorast dohotka potroaa Unakrsno el potranje-je koeficijent relativnih promjena potraivanih kol nekog dobra/relativnim promjenama cijena drugog dobra. Potpuna konkurencija-takav je oblik trine strukture u kojoj postoji velik broj prodavaa, ali i kupaca,a svi prodavai nude isti proizvod , ne mogu utjecat na cijenu Trenutni rok-ponuda je fiksna,cijene su rezultat fiksne ponude i promjenjive potranje,nema promjena zaliha. Kratki rok-ponuda je promjenjiva,potranja je takoer promjenjiva,cijene ovise o promjenama ponude i potranje,ne mogu se mijenjati svi faktori proiz Dugi rok-svi su trokovi varijabilni,ponuda je potpuno elastina mogu se mijenjati svi faktori proizvodnje Maksimalizacija profita-poduzee e uvijek ostvariti max profit ako su gr. Tr jednaki gr prihodu.takoer e poveati proiz sve dok je gr prihod vei od gr troka. Smanjivat e proiz ako je gr tr vei od gr prihoda Monopol-trino stanje na kojoj dobra nudi samo jedan ponua ili vie njih koji su meusobno napravili sporazum o postupanju na tritu.Mogu utjecat na cijenu.Sami odreuju cijenu.

Oligopol-takav oblik konkurencije gdje postoje mali broj proizvoaa od kojih je svaki takve veliine da poveanje ili smanjenje proizvodnje uvelike utjee na cijenu.osnovni kriteriji za klasifikaciju oligopola:u stupnju homogenosti roba koje trae oligopolisti(isti i diferencirani oligopol.u ek snazi (iste i razliite snage ).U sporazumjevanju (ne postoji i postoji sporazumjevanje) Ograniena konkurencija kombinacija monopola i potpune konkurencije, razumjeva meusobnu konkurenciju poduzea i njihov utjecaj na potranju. Osnovno obiljeje joj je diferencijacija proizvoda-isti proizvodi ali druge namjene. Diskriminacija cijena-njime monopolist i oligopolisti stvaraju uvjete za maksimalizaciju profita.u sluaju potpune konk prodavai ni kupci ne mogu utjecati na promjene cijena..da bi se mogla provoditi trite mora biti podijeljeno na podtrita s cijenovnim elastinostima,treba postajati efektivno razdvajanje trita.,imobilnost kupaca.diskriminacija 1. stupnja-kada monopolist moe izravno pregovarati sa kupcem i pritom prodavati proizvedena dobra po odgovarajuoj cijeni. 2. stupnja monopolist prodaje i dogovara po vie od dvije cijene Novac-je osnovni posrednik izmeu subjekta na tritu.on je dobro zamjenjivo za svako drugo dobro,potpomae proces razmjene. Slui za kupoprodaju u cilju zadovoljenje ljudskih potreba.postoje novanice i kovanice .Novanice su papirnate cedulje s naznaenom vrijednosti i drave koja ih je izdala..postoji nekoliko vrsta suvremenog novca-mali kovani novac,papirnati novac i novac na ekovnim raunima i bankarskom depozitu. Vrijednost novca moe biti-materijalna-uvrena vrijednou materijala od kojeg je izraen.funkcionalna-vrijednost koju mon predstavlja kao sredstvo razmjene.nominalnavrijednost otisnuta na njemu.realna-odreuje kupovnu mo koja iza njega stoji. Novac mora biti stabilan ,to znai da ne mjenja vrijednost to je mogue due klasina teorija novca-osnovna funkcija svediva je na razmjenu.rije je o teoriji razina cijena,to je jedan od koncepata inflacije.(transakcijska teorija Irvinga Fischera, verzija teorije dohotka, Cambridge Cash-balaces pristu i Friedmanova teorija) Keynesova teorija potranje za novcem pri emu se on dijeli na 3 tri vrste koje su ovisne o motivima za dranje i uporabu novca. Banke su neproizvodne institucije u ijem je interesu obavljanje svih novanih poslova.specifinosti koje proizlaze iz prirode njihova posla: sigurnost pri dojeli kredita,banka uvijek mora biti likvidna,mora poslovati rentabilno, tajnost poslovanja. Dijelimo ih na: 1.Poslovne banke-obavlja na tritu kapitala poslove u skladu s smjernicama i obavezama koje definira centralna banka,time to u svom poslovanju rukovodi principima dobrog poslovanja 2.centralne banke-duna je provoditi zadatke i poslove koje joj definiraju nadleno ministarstvo i vlada. Poslovne banke dijele se na:1. komercijalne banke-obavljaju poslove kratkoronog kreditiranja svih komponenti u procesu predvianja, obavljaju i druge poslove za svoje komitente poput bezgotovinskog plaanja idr.2.razvojne-su u funkciji ek razvoja zemlje i predviene za dugorono financiranje i kreditiranje raznih ek grana.posluju na principi profitabilnosti(kamate)3. tedionice fin institucije koje primaju na uvanje i ukamaivanje noavc najireg sloja ljudi.Potanske tedionice-osnivaju se na udaljenim mjestima a radi prikupljanja tednje i drugih usluga.tedno kreditne zadruge-specijalizirane su za prikupljanje tednih depozita ,odobravaju namjenske kredite za kreditiranje obrt,poljodjelstva.4. konzorcij banaka i multinacionalne banke-nastaje udruivanjem kapitala vie banaka i drugih

poduzea koji se bave fin transakcijama.multinacionalne banke nastaju fuzioniranjem velikih svjetskih banaka koje diljem svijeta imaju svoje filijale. Bankovni se poslovi dijela na 1.kratkorone-emisija novca,mobilizacija i deponiranje kratkoronih sredstava,zaduenje kod drugih banaka, izdavanje blagajnikih izvjetaja, eskontiranje vl mjenica. 2.Dugorne-emisija dionica i obveznica,oroeni depoziti,dugoroni depoziti drave i jevnih ustanova,inozemni dugoroni krediti, formiranje vl fondova, akumuliranje dugoronih sredstava poduzea. 1.aktivne banka u ulozi vjerovnika te kod dodjele kredita naplauje kamatu.kratkoroni krediti-kontokorentni,eskontni,lombardni,akceptni,avalni,rambursni dugoroni krediti-hipotekarni,investicijski,potroaki 2.neutralni ili posredniki poslovi-posredovanje u platnom poslu,uvanje i upravljanje vrijednostima, kupovina i prodaja vrijednosnih papira,davanje jamstva,otvaranje akreditiva i izdavanje kreditnih pisama, arbitrani poslovi,burzovne pekulacije,sudjelovanje u osnivanju dionikih drutva. 3.Pasivne-u ovim poslovima banka plaa kamatu.banka se javlja u ulozi dunika,a to su tedni depoziti privrede, drave i populacije, obveze prema centralnoj banci,mogu biti kratkoroni i dugoroni. Osnovu kreditnog potencijala banke ine-fondovi banke,depoziti,meubankarski krediti