VELEUČILIŠTE S PRAVOM JAVNOSTI

BALTAZAR ADAM KRČELIĆ, ZAPREŠIĆ

Nezaposlenost u svijetu
Seminarski rad

Kolegij: Makroekonomija Student: Leonarda Neznanović

Mentor: Prof. dr. sc. Dubravka Maras Broj indeksa:
Status: redovni

Zaprešić, listopad 2022.

SADRŽAJ

UVOD
UVOD
 1. NEZAPOSLENOST
Pojam nezaposlenost može se razlikovati ovisno o kontekstu u kojemu se koristi. Može
opisivati odnosno pratiti stanje evidentiranosti na listi zavoda za zapošljavanje ili pravo na
novčanu naknadu za nezaposlene. Također se može odnositi i na socijalne teškoće unutar
određenog gospodarskog sustava ili na cjelokupnom tržištu rada. International Labour
Organisation (ILO) daje upute da je standardna međunarodna definicija nezaposlenosti sve osobe
starije od dobne granice određene za mjerenje ekonomski aktivnog stanovništva, koje su tijekom
referentnog razdoblja bile bez posla, tijekom tog razdoblja bile u svakom trenutku na
raspolaganje za posao, te tražile posao odnosno poduzimale određene korake u cilju pronalaženja
posla.

1.1. MJERENJE NEZAPOSLENOSTI

Statistika o nezaposlenosti i o radnoj snazi jeda je od najpomnije oblikovanih i najobuhvatnijih
ekonomskih podataka koje država prikuplja. Podaci se prikupljaju mjesečno postupkom
poznatim kao metoda slučajnog uzroka stanovništva. Svakog mjeseca oko 60.000 kućanstava
ispitujemo o njihovim najnovijim radnim aktivnostima.
Mjerenje nezaposlenosti provodi se pomoću triju izvora:
1. Ankete radne snage na uzroku kućanstava
2. Statistike službi socijalnog osiguranja
3. Evidencija službi za zapošljavanje
Pomoću ankete radne snage na uzroku kućanstva dobije se najpouzdanija statistika
nezaposlenosti, koja je međunarodno usporediva jer se temelji na međunarodno prihvaćenim
definicijama i postupcima. Većine tranzicijskih zemalja objavljuju podatke o nezaposlenosti
pomoću dvaju načina mjerenja, ankete radne snage i evidencija službi za zapošljavanje. Svaki od
ovih načina ima svojih prednosti, ali i nedostataka.
Metoda slučajnog uzroka osnovna je tehnika za procjenu ponašanja ili značajki cjelokupnog
stanovništva. Sastoji se od slučajnog odabira podskupina stanovništva npr. slučajno odabranih
telefonskih brojeva dobivenih pomoću računalno dobivenih nizova slučajnih brojeva, te
ispitivanja odabrane skupine.
Ured za statistiku rada daje potpune definicije za SAD koje glase da su osobe zaposlene ako su
obavljale bilo kakav posao kao plaćeni zaposlenici tijekom određenog tjedna, odnosno ako su
radile u privatnom poduzeću, vlastitom obrtu ili na vlastitom poljoprivrednom gospodarstvu.
Također ako su radile, a nisu bile plaćene najmanje 15 sati u obiteljskom poduzeću, obrtu ili na
vlastitom poljoprivrednom gospodarstvu. Osobe se također ubrajaju u zaposlene ako su bile
odsutne zbog bolesti, godišnjeg odmora, osobnih razloga te vremenskih nepogoda.
Nezaposlenim osobama se smatraju one koje nisu imale zaposlenje tijekom određenog tjedna,
bile su raspoložive za rad u to vrijeme te su uložile određeni trud u pronalasku posla tijekom 4-
tjednog razdoblja koje završava s određenim tjednom. Također se nezaposlenim osobama
smatraju one koje su otpuštene s posla, te očekuju ponovni poziv.
Podjela stanovništva starijeg od 16 godina:
1. Zaposleni, ubrajamo osobe koje obavljaju bilo kakav plaćeni posao kao i oni koji imaju
posao, ali su odsutni zbog bolesti, štrajka ili godišnjeg odmora.
2. Nezaposleni, uključujemo osobe koje nisu zaposlene, ali aktivno traže posao ili čekaju
povratak na posao. Da bi se osoba ubrajala u nezaposlene mora uložiti određeni napor u
pronalasku posla, odlaziti na razgovore za posao ili slati životopise.
3. Izvan radne snage, u ovu kategoriju uključujemo 34% odraslog stanovništva koje radi u
kućanstva, umirovljenja, nesposobnosti za rad ili bolesti jednostavno ne traži posao.
4. Radna snaga uključuje sve one osobe koje su zaposlene i sve nezaposlene osobe.
Stopa nezaposlenosti je broj nezaposlenih podijeljen s ukupnom radom snagom.

1.2. UTJECAJ NEZAPOSLENOSTI

Visoka nezaposlenost je veliki ekonomski problem jer predstavlja gubitak vrijednog resursa.
Također je veliki društveni problem jer uzrokuje velike nevolje nezaposlenim radnicima koji se
suočavaju sa smanjenim prihodima. Tijekom razdoblja velike ekonomske nezaposlenosti nevolje
sa ekonomske strane prelijevaju, te to utječe na osjećaje ljudi i njihove obiteljske živote.
Utjecaj nezaposlenosti dijelimo na:
1. Ekonomski utjecaj
2. Društveni utjecaj
Ekonomski utjecaj jest kada stope nezaposlenosti porastu, gospodarstvo odbacuje dobra i
usluge koje bi nezaposleni radnici mogli proizvesti. Tijekom recesija to možemo usporediti sa
velikom količinom proizvedenih automobila, stanova, kuća, odjeće i drugih roba koje su
jednostavno bačene u ocean. Najveći ekonomski gubitak dogodio se tijekom Velike depresije, ali
i naftne i inflacijske krize tijekom 70-ih i 80-ih godina. Od 1992. godine američko gospodarstvo
ubrzano je raslo, s blagim usporenjem uslijed opadanja burze, terorističkih napada i pojačane
brige za sigurnost. Ekonomski gubici tijekom razdoblja visoke nezaposlenosti izrazito se ističu u
području modernog gospodarstva.
Radni status Američkog stanovništva, promatrajući podatke koje smo proučili na temu
“Kako Amerikanci provode svoje vrijeme?”, možemo zaključiti kako su muškarci i žene različite
dobi podijeljeni na zaposlene, nezaposlene i one izvan radne snage. Veličina svakog dijela
pokazuje razmjerni udio stanovništva u određenoj kategoriji. Primjećujemo trajnu razliku između
ponašanja muškaraca i žena kada se radi o pripadnosti kategoriji.
 Slika 1- Radni status stanovništva, 2003. godine