Usporedba obrazovanja

Visokoobrazovanost stanovništva
Ukupno u Hrvatskoj 17.6% stanovništva starijeg od 19 godina ima taj stupanj obrazovanja. Posebice
se ističu urbane sredine gdje se nalazi njihov zamjetan udio. Kao jak primjer ovoga možemo uzeti
grad Zagreb, u kojemu je čak 30.8% visokoobrazovanih stanovnika s njegovim užim centrom kao
najobrazovanijom sredinom u Hrvatskoj.
Uz Zagreb, kada bi promatrali ostale regije Hrvatske, mogli mi primijetiti sljedeće takve sredine:
Osijek te Vinkovce u istočnoj Hrvatskoj, šire riječko primorje u Sjevernom primorju te Zadar, Split i
Dubrovnik u Dalmaciji (1)

U usporedbi s Europskom Unijom, Hrvatska izrazito zaostaje, čak i sa prosječnom brojkom. Prosječan
udio visokoobrazovanog stanovništva u dobi od 15-64 godine u EU iznosi 29,5%, a udio u Hrvatskoj
iznosi 21,8%. Ispod Hrvatske po udjelu su samo Italija i Rumunjska, a po udjelu prednjači Irska s
45,2% stanovnika s diplomama, a odmah ispod nje su Luksemburg i Cipar. (2)

https://www.statista.com/statistics/1084737/eu-28-adults-with-tertiary-education-attainment/ (2)

Sources:

https://iszd.hr/2014/01/obrazovna-struktura-hrvatskih-opcina-i-gradova/ (1)

STANDARD ŽIVOTA LOREM IPSUM

Standard se života u današnjem vremenu može mjeriti na više načina: kupovna moć, mjesečni
prihodi, stupanj zadovoljstva životom i slično. Na njega osim prihoda, rashoda i drugih ekonomskih
pojmova najčešće utječu i drugi, socijalni faktori. Trenutna politička situacija u gledanoj državi,
društvo i okolina pojedinaca, međunarodni odnosi političkih subjekata i ostali. U sljedećim ćemo
primjerima promotriti dva najčešća načina za mjerenje stupnja kvalitete i standarda života u svijetu.

1) Raspored po BDP-u
- U ovom se načinu stvara poredak zemalja u svijetu poredanih po njihovom Bruto
domaćem proizvodu ( BDP-u ) koji se mjeri metodom pariteta kupovne moći, koji je u
suštini samo odnos općih indeksa cijena za neki proizvod među državama koji služe za
ispravke službenih tečajeva pojedinih valuta.
Ovim ćemo način dobiti popis koji je otprilike ili potpuno sličan nekim popisima
„najbogatijih „država, jer se gledaju samo ekonomski faktori.
- U usporedbi s drugim europskim nacijama, hrvatska stoji otprilike na polovici ranga BDP-
a, na 28. od 49. mjesta. Ovim popisom prednjače Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo,
Francuska, Italija i Rusija na prvih pet mjesta, a zadnja tri mjesta popunjavaju San
Marino, Lihtenštajn te Monako. Ipak, vrijedi napomenuti kako ova metoda ne gleda
ostale faktore poput broja stanovnika, pa kada bi se gledao popis po BDP-u po glavi,
onda bi ove zadnje tri države bile puno bliže vrhu.

2) Indeks kvalitete života

Ovaj indeks se koristi već duži niz godina kao nekakav generalni pokazatelj kvalitete života u
nekoj državi, koji uzima razne faktore: od kupovne moći do godišnjeg zagađenja te klimatskih
faktora, kako bi prikazao stanje neke države.
Prema službenom popisu agencije Numbeo za Europu, zasada na prva tri mjesta od 36
izmjerenih indeksa stoje Nizozemska, Danska i Švicarska kao države s najvećim indeksom
kvalitete života. Hrvatska trenutno stoji na 17. mjestu, što je pozitivan pomak za jedno
mjesto od prošle godine, a na dnu se nalaze Ukrajina, Sjeverna Makedonija te na samom
kraju Rusija. (3)

https://www.numbeo.com/quality-of-life/rankings_by_country.jsp?title=2023&region=150
(3)

I made these the hell up

https://hr.wikipedia.org/wiki/Popis_zemalja_po_BDP-u_(PKM)_per_capita

https://en.wikipedia.org/wiki/Satisfaction_with_Life_Index